Zane Grey Zapadno Od Pecosa PDF

Zane Grey
ZAPADNO OD PECOSA
Izdava
IRO -OTOKAR KEROVANI Opatija, Marala Tita 65
Za izdavaa TOMISLAV PILEPIC

Lektor IVICA UPAN
Korektor
SARKA ARPAD
Tisak GRO -KULTURA OOUR tamparija Kultura Beograd, 1985.
DUGIN RATNIK Zane Grey
ZAPADNO OD PECOSA
1.
Kad ga je supruga obavijestila da u odreeno vrijeme
mogu oekivati nasljednika za kojim je strasno udio,
Templeton Lambeth prihvatio je to s radou ovjeka
komu je srea poela okretati lea. Vjerovao je da bi, dobije li sina mogao ostvariti svoj nekadanji san i zapoeti
nov i zanimljiv ivot u divljem teksakom kraju, zapadno
od rijeke Pecos.
Tog istog, za njega neobino uzbudljiva dana, odredio
je oekivanom djetetu ime: Terrill po imenu voljena brata. Templeton i Terrill Lambeth naslijedili su od oca po
jednu plantau. Jedna se nalazila u Louisiani, a druga u
istonom Texasu. Terrillu je ilo dobro, a Templeton je
propadao.
Dijete se rodilo, no bila je djevojica. To je bilo drugo
razoarenje u Lambethovu ivotu, i to najvee. Lambeth
se nikada nije pomirio s tim bolnim udarcem sudbine.
Nije priznavao da dijete nije djeak, pa je naumio da ga i
odgaja kao djeaka. Djetetu nije ak ni ime promijenio.
No, iako je volio Terrill kao ker, uivao je u osobinama
djeaka to ih je oitovala i njenim sklonostima prema
grubljim i mukijim uicima i zabavama. To je iskoritavao u punoj mjeri.
im je Terrill navrila petu godinu, Lambeth se pobrinuo za njeno kolovanje i pronaao uitelja. No, kada je
djevojici bilo deset godina, najvie se ponosio njenim
djeakim sposobnostima, koje je poticao, a osobito njenim jahakim vjetinama. Terrill je mogla jahati na bilo
kojoj etverononoj ivotinji na plantai.
Tada je izbio graanski rat. Templeton, kojem je tada
bilo 35 godina, stupio je u vojsku kao oficir, dok se njegov
brat Terrill prijavio kao obian vojnik.
*2
ZAPADNO OD PECOSA
Za vrijeme tog razdoblja polaganog propadanja Juga,

gospoa Lambeth preuzela je odgoj male Terrill. Ona je
oduvijek bila pod snanim utjecajem svog supruga i nije
mogla utjecati na svoju ker i usaditi joj ona svojstva koja
je eljela. Gospoa Lambeth pripadala je staroj junjakoj
porodici francuskog porijekla. Tek je nakon udaje doznala da nije Lambethova prva ljubav. Ponos i melankolija,
spojeni sa njenom ljubaznou, branili su joj da se odupre
Lambethu koga je usreivalo da bar u radu i igri od Terrill
naini djeaka. Ali je za vrijeme dugog i iscrpljujueg rata
uspjela u djevojici uvelike razviti one vrline koje su, kako
je strepila, bile zanemarene. Pred kraj rata, je Terrill bilo
petnaest godina, majka je umrla, ostavljajui keri u nasljedstvo neto to ni djevojina strasna e za pustolovinama ni utjecaj njezina oca nikada nee moi iskorijeniti.
Lambeth se vratio kui kao pukovnik, oaloen vie svijeu da e mu brat uskoro umrijeti, nego time to je kao
plantaer potpuno propao. Za vrijeme rata Terrill se razbolio od neizljeive bolesti, pa je poslan kui mnogo prije
predaje generala Leeja.
Smrt supruge i osiromaenje nisu mnogo pogodili
Lambetha. Te su mu nesree omoguile da ostavi sve i da
krene prema zapadnoj granici Texasa, prema prostranim
i nepoznatim krajevima koji su mogli obogatiti ovjeka
jo dostatno mlada za borbu i za rad.
Texas je bio svijet za sebe. Prije rata je Lambeth odlazio u lov na sjever, sve do Penhandlea, i zapadno u preriju, izmeu Arkansasa i Crvene rijeke. On je pravilno sagledavao budunost zemlje. Bilo mu je dosta uzgajanja
pamuka i divljeg Pecosa, o kojem su do njega svojedobno
doprle privlane glasine.
im se vratio kui, pukovnik Lambeth je oslobodio
sve robove koji su se jo nalazili na plantai, iako se protiv njihova osloboenja krvavo borio. Nakon toga je izdvojio nekoliko omiljenih konja, jedna kola i opremu, te
nekoliko predmeta koji su mu bili prirasli srcu, a potom
*3
ZAPADNO OD PECOSA
prodao plantau i sve to se nalazilo na njoj. No, od te

prodaje nije mnogo dobio.
Tada je stigla vijest o bratovoj smrti, a s njom i nasljedstvo koje bi mu omoguilo da nastavi s plantaerskim
radom. No, Lambethu je bilo dosta rodnih i nerodnih
godina. Zemlja je bila siromana, a on nije imao ni elje
ni sposobnosti da se iznova pokua posvetiti plantai.
Zapad ga je zvao. Teksaani, osiromaeni ratom, kao i
olo otputena iz vojske, kretali su na sjever i na zapad,
privueni nekom magnetskom silom koja ih je prisiljavala
da se sele.
Lambeth je otputovao preko Mississippija, i vratio se
pun tunih i neizbrisivih sjeanja na brata, i sa sredstvima to e mu omoguiti da ispuni svoju davnu nadu da
pronae ran na Zapadu i da se posveti uzgoju stoke.
Mnogo je robova htjelo i dalje ostati s Lambethom.
On je obratio panju na dvoje mlaih robova, svjestan
toga to bi mu njihova pomo znaila na opasnom pothvatu na koji se spremao.
Ali, Sambo, ti si sada slobodan ovjek uvjeravao
je Lambeth crnog mladia.
Da, gospodine, znam da sam slobodan. Ali, pukovnie, ne znam to u sa slobodom.
Sambov problem bio je problem i ostalih bivih robova na plantai. Njega su na Lambethovu plantau doveli s
teksakih ravnica. Bio je to snaan i ozbiljan Crnac. Prilikom posljednjih hajki na bizone, Lambeth ga je poveo sa
sobom, i uvidio da je marljiv i sposoban. Osim toga, mladi je spadao u rijetko dobre Crnce kauboje. Sambo je
nauio Terrill da se prilijepi uz konja poput ika i da
baca laso. Oduvijek je bio privren djevojici. Ta injenica
navela je Lambetha da ga povede sa sobom.
U redu, Sambo, povest u te sa sobom. Ali, to emo s
Mauree? Lambeth pokaza zgodnu Crnkinju koja je
stajala uz Samba.
*4
ZAPADNO OD PECOSA
Pa, pukovnie, dok ste vi bili u ratu, mi smo se vjenali. Mauree me gnjavi da poemo s vama. Nema bolje kuharice od Mauree, gospodine ree Sambo dodvoravajui se Lambethu.
Lambeth odlui povesti oboje, ali ostale privrene mu
Crnce nije htio ni sasluati.
Svanuo je dan odlaska. Ujutro se Terrill proetala starom cestom izmeu kanala i umarka, dostojanstvenih,
mahovinom obraslih hrastova to su okruivali gospodsku kuu, na kojoj su se opaah tragovi vremena.
Bilo je rano proljee. Zrak je bio pun slatke, mirisne
tromosti Juga. Kosovi su buno i zvuno pjevah; eve i
movarni kosovi pjevali su svoju pjesmu Jugu; nebo je
bilo plavo i sunce je toplo sjalo; na travi su, poput dijamanata, blistale kapi rose.
Iza velike livade stajao je red tronih starih kuica okrenutih prema cesti, naputenih i tunih. Samo iz nekih
dizali su se tanki stupovi plaviasta dima, oznaavajui da
su jo nastanjene. Vie nije bilo robova i njihovih pjesama
i plesova. Njihovi su se vapnom obijeljani domovi polako
ruili. Terrill je s njima provela cijeli svoj ivot. Rastuilo
ju je to se mora oprostiti s njima, ali joj je duboko u dui
bilo drago to je sve krenulo novim tokom i to su robovi
osloboeni. etiri godine rata prole su joj kao u snu.
eljela je sve to zaboraviti, zaboraviti svu patnju i gorinu.
Kada se vratila sa svoje oprotajne etnje du starog
voljenog kanala, na ijoj su tihoj povrini plivali listovi
lopoa, konji su ve stajali u dvoritu, a Sambo je iznosio
njezin mali, bakrom okovani francuski koveg.
Gospoice Rili, uinio sam kako sam najbolje znao
ree Sambo, gurnuvi koveg na natovarena, platnom
natkrivena kola.
Sambo, s im se ti tu ulja iza mene? upita Lambeth otro promatrajui scenu.
*5
ZAPADNO OD PECOSA
Ovo je koveg gospoice Rili, gospodine.

Rili, to je u njemu? upita njen otac.
Sve moje blago. Toga je malo, oe! Moj nakit, ipke,
slike, knjige... i moje haljine.
Haljine, kae? Rili, tamo gdje smo se uputili nee ti
biti potrebne haljine odvrati on, promatrajui je odobravajuim pogledom. Bila je odjevena kao djeak: hlae
uvuene u izme, a uvojke joj je sakrivao meki eir iroka oboda.
Nikada? sjetno upita djevojka.
Mislim nikada glasio je grubi odgovor. im odemo odavde, ti e biti moj pravi sin ... Rili, djevojka bi
nam predstavljala teret, a da ne govorim o riziku po samu
nju. Dalje od Santone divlja je zemlja!
Oe, svakako bih radije bila djeak, i bit u poput djeaka. Ali kad ve o tome govorimo, to me uznemirava, jer
ja sam ... zapravo ... djevojka.
Moe otii tetki strogo odgovori otac.
Oh, oe!... Ti zna da volim samo tebe... ludujem za
zapadom... Jahati i jahati! Vidjeti bizone, preriju, i onaj
osamljeni kraj oko Pecosa, o kojem si mi toliko priao. To
e biti divno. Ali, oe, ne srdi se, jutros sam pomalo alosna jer naputamo dom.
I ja sam tuan, Rili suznih oiju odvrati Lambeth.
Keri, da smo ostali ovdje, uvijek bisimo bili tuni. A i
siromani! Ali, tamo emo pustiti nove korijene u novu
zemlju. Zaboravit emo prolost. Radit emo. Sve e to
biti novo, udno, divno... Zna, Rili, ako je tono ono to
ujem, morat emo se boriti protiv meksikih konjokradica i Komana!
Oh, to me uzbuuje, oe usklikne Terrill. I plai me! Trnci mi idu uz lea! Ali, ne bih htjela da bude
drukije.
Iz vida im se polako izgubila siva i nejasna gospodarska kua ispod golemih hrastova, s kojih su se lelujali
*6
ZAPADNO OD PECOSA
dugi pramenovi panjolske mahovine. Krenuli su utom

cestom to se protezala du zelenog kanala.
Sambo je potjerao estoro konja i pognao svog konja
za njime, a Mauree je za njim vozila velika kola s jakom
zapregom bijelaca. Na kraju je jahala Terrill na svom rasnom vrancu Dixie. Otac ih dugo nije sustizao. No, Terrill
se nije okretala.
Ipak se okrenula kada su, milju niz cestu, stigli do zaseoka, gdje je bila pokopana njezina majka. Oi su joj bile
toliko pune suza, da joj se uinilo da je oslijepila. Dan
prije, oprostila se s majinim grobom. Bio je to doivljaj
koji nije mogla dvaput izdrati bez teih posljedica.
Dan je polako prolazio, kao da mu nema kraja, i cijelim su putem Terrill muile uspomene na sretnu ali i tunu prolost.
*7
ZAPADNO OD PECOSA
2.
Lambeth je polako putovao. Na tom, dugo oekivanom i prieljkivanom putu htio je to vie nauiti. Vei
dio ivota proveo je u onom malom dijelu Texasa uz Louisianu i suivio se s njegovim krajem i tradicijama. Sada
je elio pronai pravi Texas, Texas koji je pao kod Alama i
koji je na koncu pobijedio Santa Anu, koji se irio na sjever a na zapad carstvo to se raalo.
Zato je putovao polako, zaustavljajui se u zaseocima,
na putu stvarajui poznanstva. Katkada bi zalazak sunca
zatekao njegovu malu karavanu na putu, i tada bi logorovali tamo gdje bi se zaustavili. Obino tamo gdje je bilo
trave i vode. Terrill se to poelo dopadati. Sambo bi joj
namjestio leaj pod platnom u kolima, gdje joj je bilo
udobno i gdje se osjeala sigurnom od radoznalih oiju.
Terrill je nekada bilo zabavno nositi djeaku odjeu.
Sada je, meutim, postala jo svjesnija da nije ono za to
se gradi, i da e je, prije ili kasnije, netko otkriti. No, inae to je karavanu dijelila vea udaljenost od doma, i to
je vrijeme bre prolazilo, Terrill se sve vie uivljavala u
pustolovinu.
U Austinu su ostali samo jednu no. Stigli su iza zalaska sunca, a otputovala ve u zoru. Terrill nije imala
prilike da mnogo vidi, ali grad joj se ni tako nije odve
dopao. New Orleans bio job jedino vee mjesto to ga je
posjetila, i sa svojim udnim ulicama i kuama i francuskom atmosferom veoma joj se dopao.
Od Austina do San Antonija vodila je glavna staza, put
kojim su ile potanske koije a i putnici kolali na zapad i
jug. To je Terrill izvanredno zanimalo. Bila je sretna na
svojoj Dixie, iako njen dodir s ljudima nije nadilazio ulogu obina promatraa. Jahati itav dan i nou se uvui u
*8
ZAPADNO OD PECOSA
svoj udobni leaj u kolima priinjavalo joj je sve veu

radost. Tako bi dovijeka mogla putovati.
Meutim, kada su stigli u San Antonio, Terrill je upala u zastraujue uskomeani svijet, buan, sirov, odvratan, a s druge strane uzbuujui i udan. Da je bar stvarno bila djeak! Izgledalo joj je nevjerojatno to je smatraju djeakom. Muka odjea gotovo je potpuno skrivala
enske oblike njezina tijela, a lice ju je strano obeshrabrivalo. U hotelu, gdje su odsjeli, Terrill se s velikim nezadovoljstvom pogledala u zrcalo. Njezini plavi uvojci, ljubiaste oi, i nadasve njezina glatka djevojaka koa te
su osobine priinjavale radost njenoj majci, a ni samoj
Terrill ranije nisu bile odvratne a sad su je sve vie
zbunjivale i plaile. Ipak, razmiljanjem se oslobodila
straha, shvativi da, za vrijeme puta nee biti nikakve
naroite smetnje. Nikada nee dvaput sastati iste ljude.
Ukoliko je nisu pratili otac ili Sambo, morala je ostala
u sobi, odmah do sobe svog oca. Lambeth je grozniavo
neto traio. Iao je posvuda, no, kad god bi Terrill poeljela, vodio bi je sobom. Ili bi je poslao u trgovinu sa
Sambom.
U tome je Terrill uivala, jer je imala novaca, a troenje novca prualo joj je veliki uitak. Jedino je Sambo bio
neugodan. Iako je nosila hlae i muke izme, za njega
nije bila djeak ve njegova Terrill, oboavana gospodarica.
Sambo, prestani me zvati gospoice Rili! prosvjedovala je Terrill. Zovi me gospodin Rili!
Svakako hou, gospoice Rili, kada promislim. Ah, vi
ste ono to jeste, i nikada neete biti ono to niste.
Jednog dana, praena Sambom, udaljila se niz ulicu
dalje nego to je obiavala. Prizor to su ga pruali jahai,
kola i potanske koije ispunjavao ju je sve veom radou. Sve ju je to podsjealo na divlju, otvorenu teksaku
zemlju, o kojoj je toliko sluala.
*9
ZAPADNO OD PECOSA
Privukla ju je jedna malena prodavaonica, ali kada je

prvi put prola pored nje, nije ula jer se nalazila pokraj
bune krme, pred kojom je stajalo nekoliko pranjavih,
vitkih konja, iji su se vlasnici oito nalazili u krmi. Konano je Terrill popustila napasti i ula u prodavaonicu,
gdje je ubrzo zaboravila na Samba. Kada je nakupovala
toliko toga da je osjetila grinju savjesti, najednom se
sjetila Crnca. U trgovini ga nije bilo. Tada buni glasovi
izvana poveae njezin nemir. Istrala je na ulicu. Sambo
je nije ekao.
Terrill pouri niz ulicu, ugledavi nekolicinu ljudi koji
se uurbano kretae upravo ispred nje. Kada je stigla do
vratiju krme, ona se otvorie i kroz njih natrake izae
jedan ovjek, sudari se s njom i obori je na zemlju. Paketi
joj izletjee iz ruke. Terrill se ljutito die i pokupi stvari,
vie ljutita nego preplaena pogleda. Najednom se sledi.
ovjek je u svakoj ruci drao po jedan revolver, uperio
ih nisko u irom otvorena vrata. Terrill u krmi ugleda
ljude, od kojih se jedan previjao na podu.
Mislim da je to sve hladnim glasom izjavi ovjek s
revolverima. Kada slijedei put bude varao na kartama, to nee biti u partiji s Pecos Smithom. Priao je Terrill.
Sinko, odvei mi konja... Onog dorata. I dovedi ga
ovamo naredi on.
Terrill nespretno poslua. Stavljajui jedan revolver
za pojas, ovjek se povlaio sve dok ne udari u konja. Bio
je mlad, otra i hladna profila, napeta i nemilosrdna izgleda. Jednim korakom s visoka plonika pope se na konja.
Smithe, znat emo kada se opet pojavi povie grub
glas iz krme. Tada se vrata zatvorie.
to se trese, mali? hladnim i otegnutim glasom
upita Smith, u kojem je bilo i malo poruge.
Ja... ne z-z-znam, gospodine izmuca Terrill, putajui uzde.
*10
ZAPADNO OD PECOSA
To je bio njen najblii dodir s jednom od preplanulih

pleatih Teksaana. A oi ovoga bile su previe strane,
da bi u njih mogla gledati. Smijeak je omekao njegovo
napeto, suhonjavo i tvrdo lice. No, to nije izmijenilo njegove svijetle, prodorne oi.
Pa, samo sam mu otkinuo uho otee Smith. Strilo mu je kao u kunia... Hvala, sinko. Moram krenuti.
Nato kasom odjaha. S neodreenim osjeajima Terrill
je pogledom pratila vitki, uspravni lik. Tada se pojavi
Sambo. Terrill potri prema njemu.
Oh, Sambo!... Kako sam se prestraila! uskliknu
ona s olakanjem. Pourimo... kamo si otiao?
I sam sam se prestraio odvrati Crnac. ekao
sam kod onih vrata, kada je dojahao jedan od ovih divljih
Teksaana. Sjahao je, ugledao me i rekao mi: Crni, gubi
se iz moje blizine. Ja sam ga, naravno, posluao. Tu
unutra upao je u nekakav okraj, a kada je iziao s onim
velikim revolverima, jo sam se vie prestraio.
Santone, kako su njegovi stanovnici zvali San Antonio, bio je prepun Teksaana i gomile ostalih ljudi. Terrill je Teksaanima smatrala visoke mrave mladie pranjavih izama, tankih usana, hladna lica, sivih oiju i divovskog rasta, dok su stariji ljudi, krupnijeg stasa, po
njezinu miljenju bih oevi tih mladia. Najednom je bila
potitena, jer je osjetila da su ti mladii privlaili njen
pogled i pobuivali zanimanje kod nje. A i Pecos Smith
nekako ju je udno uzbudio. Iako je u njoj izazvao strah i
odbojnost, njegovo joj je lice stalno dolazilo pred oi.
Meksikanci, koijai, vojnici, beskrajna i slikovita vreva ljudi sve je to prualo Terrill vrtoglav i divan prizor.
Bili su to ljudi iz prerije i, prema oevim rijeima, pristizali su odasvud. Bilo je tu lovaca bizona, koji su polazili u
preriju da presretnu krda bizona koji se u proljee sele na
sjever, trgovaca konjima i stoara s raneva, slikovitih
Meksikanaca s njihovim serapes, uskim hlaama i visokim sombrerima; tu i tamo primjeivao se poneki pa-
*11
ZAPADNO OD PECOSA
ljiv ovjek otra pogleda, kojeg bi Lambeth nazvao teksakim jahaem; bilo je jahaa na vitkim, divljim konjima;
visokih ljudi s revolverima za pojasom; kockara, obino
zgodnih mukaraca, u crnim odijelima i s crnim eirima,
hladna lica, i na kraju itavo mnotvo otrcanih, slomljenih, premda ne i beznaajnih, esto pijanih ljudi, duge
kose, neobrijanih, nesmiljenih i bijednih. Terrill se bojala
susresti njihove vuje poglede. To je, prema Lambethovim rijeima, bio olo, ostao od vojske rtvovane za izgubljeni cilj. Lambeth je takoer primijetio i naglasio da za
sobom zauvijek eli ostaviti takve ljude, kao i sve to ga
podsjea na rat.
Rili, imam sat vremena ree joj otac treeg dana
njihova boravka u San Antoniju. Mislim da ne bismo
smjeli propustiti da vidimo Alamo. Dok Texas postoji,
Alamo e biti svetinja. Svaki bi djeak bar jednom morao
posjetiti taj oltar junatva i rodoljublja.
Kao i svaki teksaki djeak, i Terrill je dobro poznavala povijest Alama. Tapkala je uz oca, koji je hodao dugim
koracima. Ubrzo su bili na pragu povijesne graevine.
Lambeth je tu bio i ranije. Neki njegov daljnji roak pao
je u toj bici. Poveo je Terrill naokolo i pokazivao joj gdje
su i kako opsjednuti odbijali napade, toliko dugo i s tolikim gubicima po neprijatelja.
Santa Ana je sobom vodio etiri tisue meksikih vojnika tumaio je Lambeth. Juriom pred zoru, iznenadili su Amerikance. No, dvaput su ih odbili, uz goleme
gubitke, i inilo se kao da e se Meksikanci povui. Ali,
Santa Ana ih je natjerao na jo jedan napad. Penjali su se
uz zidove i konano se popeli do vrha, s koga su na branioce sasuli ubitanu vatru. Tada su provalili vrata tvrave i
probili juni zid. Bio je to pakao... U ovoj sobi, na ovom
krevetu ubijen je Bowie, koji je bio bolestan... Tamo je, za
svojim topom, poginuo Travis... A ovdje je pao Davy
Crockett sa gomilom mrtvih oko sebe... Rili, ni svom sinu
ne bih poelio slavniju smrt... Svi su Teksaani poginuli.
*12
ZAPADNO OD PECOSA
Bilo ih je stotinu osamdeset i dva. Ubili su tisuu i esto

Santa Aninih vojnika. Takvi su onih dana bili Teksaani.
Oh, velianstveno! usklikne Terrill. Ali, to me i
uasava. Kao da ih gledam kako se bore... to mora da nam
je u krvi, oe.
Da... nikada nemoj zaboraviti Alamo, Rill, ne zaboravi
tu teksaku batinu. Mi Junjaci izgubili smo graanski
rat, ali slava osloboenja Texasa od panjolskog ugnjetavanja zauvijek e pripasti nama.
Naizmjence zamiljena i uzbuena, Terrill se s ocem
vratila u grad. Kasnije toga dana doivjela je neto to ju
je takoer uzbudilo, ali posve drukije. Lambeth ju je
poveo u veliku trgovinu opreme, gdje joj je kupio crno
meksikansko sedlo s tapadoresima, srebrom optoenim
valama i ostrugama, riatu, jahae rukavice, al i sombrero, toliko velik da se Terrill pod njim osjeala kao pod
tekim oblakom.
Sada e biti kauboj ponosno e Lambeth.
Terrill spazi da otac kupuje i revolvere i municiju, iako je sobom bio ponio svoje oruje. Kupio je i noeve,
sjekire, mali pitolj za nju, zapravo toliko toga da je Terrill stala sumnjati hoe li kola sve to moi ponijeti. No,
ubrzo je doznala da su kupljena druga, i to vea kola, kojima je, s dvije zaprege, trebao upravljati Sambo.
Rili, mislim da ti to sada mogu rei najavi joj
otac. Odustao sam od plana da idem glavnom cestom
Previe je putnika, a mnogo i takvih koje zapadno od Santona nije poeljno sresti! S nekim lovcima bizona, s kojima sam se upoznao, zajedno emo krenuti. Putovat emo
neko vrijeme s njima. Sa mnom e loviti bizone. Upoznat
emo preriju.
Dva dana kasnije krenuli su s oveom karavanom, jer
je, pored njihovih, bilo jo est kola s osam ljudi, od kojih
dodue ni jedan nije bio na konju. Bili su to iskusni lovci
bizona. Poznavali su kraj i lovili bizone radi mesa i koe.
*13
ZAPADNO OD PECOSA
Na Terrillovo veliko olakanje, u skupini nije bilo ni jednog mlaeg ovjeka.

Krenuli su sjeverozapadno uz rjeicu, du ijih je obala raslo prekrasno drvee. Teksaani su vozili vrlo otrim
tempom. Prvog su dana do zalaza sunca preli tridesetak
milja. Sambo je s tekim kolima stigao tek kad je pao
mrak, to je zabrinulo Lambetha.
Lovci su se dobroudno ophodili prema Terrill, ali je
bila uvjerena da ni jedan od njih nije naslutio njezinu
tajnu. Te se veeri odvaila i sjela blizu logorske vatre, i
sluala razgovor uz vatru. Bili su veseli ljudi, veinom
stoari i uzgajivai konja. Jedan od njih bio je teksaki
jaha. Priao je jezive prie, od kojih se Terrill jeila koa.
Neki je stoar s rijeke Brazos mnogo priao o Llanu Estacadu i o Komanima. Za vrijeme jednog lovakog pohoda
on je sa svojim prijateljima logorovao uz Crvenu rijeku i
umalo nisu ostali bez skalpova.
Komani postaju opaki zatrese on kudravom glavom. Najvie ih ljuti ubijanje bizona. Jednog e se dana
Texas morati rijeiti ne samo Komana, ve i Arapahosa,
Kiova, ejena i moda svih prerijskih Indijanaca.
Pa, mislim da je jo prerano i da se nalazimo previe
juno, a da bismo ovdje i u ovo doba godine naili na
Komane primijeti drugi. Krda bizona koja stiu s
Rio Grandea ne doseu do Crvene rijeke.
Na bizone emo naii s ove strane Colorada odvrati
lovac crvena lica. A to je vraki dobro, jer rijeku ba
nije lako pregaziti. Naem bi prijatelju Lambethu to bilo
teko.
Ne, mogao bih prijei Colorado. Samo, ne poznajem
kraj zapadno od Colorada.
S obzirom na osjeaje to ih je u Terrill pobudilo prianje o ratobornim Indijancima, Llanu Estacadu, opasnim rijekama, bizonima u bijegu i ostalom, ona bi se uistinu mogla smatrati djeakom. Ali, dok je leala i nije
mogla zaspati, nametala joj se injenica da je djevojka i
*14
ZAPADNO OD PECOSA
obuzimali su je enski osjeaji koje nije mogla odagnati. S

druge strane, cijelo je njeno bie bilo ispunjeno drhtavom
i veselom ivotnom radou.
Nekoliko dana kasnije, Terrill je jahala poneto iza
drugih kola sa Sambom, kad joj se uinilo da uje neto
neobino.
Posluaj, Sambo proapta, okreui se prema jugu.
Je li ju je ulo sluha varalo?
Ne ujem nita odvrati Crnac.
Moda sam se prevarila... Ne! Evo ga opet.
Nije to nita, gospoice Rili. Mislim da ujete neto
poput grmljavine.
Upravo to, Sambo... Poput tutnja grmljavine. Sluaj!
Jo nita ne ujem. Moda otuda dolazi oluja.
Sambo, to ne moe biti obina grmljavina uzbueno povie Terrill. Ovo ne prestaje. Traje neprekidno...
Postaje glasnije.
Do vraga! Sada ujem, gospoice Rili odvrati Crnac. Znam to je to. To su bizoni! To je glavno krdo,
sigurno kao to se ja zovem Sambo.
Glavno krdo!... Oh, onaj lovac Hudkins, mora da je
pogrijeio. Rekao je da jo nije vrijeme nadolaska glavnog
krda.
Nadolaze, i to trkom, gospoice Rili.
Tutanj je postajao sve glasniji i dublji i bilo
je u njemu neega prijeteeg. Lambeth i tovarni konji
nestali su u oblaku praine. Terrill se uini da bizoni ubrzavaju trk, da se sve vie zbijaju, da smanjuju udaljenost
do kola.
Oh, Sambo, jesu li to bizoni u bijegu? povie Terrill,
najednom preplaena. to je s ocem? to emo uiniti?
Ne znam, gospoice. Ja sam uo za bizone u bijegu,
ali nikada ih nisam vidio. Ovo postaje opasno. Svakako,
trebamo pouriti.
*15
ZAPADNO OD PECOSA
Sambo potri i okrene Maureejinu zapregu u smjeru

kretanja bizona. Tada povie Terrill da sjae s konja i
popne se na Maureejina kola.
to da uinim s Dixie? zavrita Terrill i sjaha.
Vodite ga dok moete povie Sambo i potra prema
svojim kolima.
Djevojka se pobojala da nee stii do Maurrejinih kola, ve e opet morati uzjahati. No, ipak je stigla do kola i
skoila u njih, svejednako vodei konja za uzde to su, na
sreu, bile duge. Dixie je kasao iza kola, toliko blizu da ga
je na trenutke mogla dohvatiti. Tada ugleda Sambovu
zapregu, to ih je dostigla u galopu. Kada se naao tik uz
Terrillina konja, Crnac uspori da uskladi hod svoje zaprege s Maureejinoim.
Terrill se prestraeno ogledavala lijevo i desno. Struja
bizona zgusnula se oko njih, na jedva stotinjak metara od
kola. Crne i smee ivotinje poskakivale su kao jedna.
Gusta uta praina pokrivala je sve. Iza kola valjukalo se
more dlakavih glava i crnih hrptova. Iako joj je srce bilo u
grlu, prizor je uzbuivao Terrill. Tutanj se pretvori u zaglunu huku. Shvatila je da je Sambova namjera bila da
svoja velika kola odrava iza Maureejinih, koja su bila
manja, te da odri korak zajedno s bizonima u nadi da e
se krdo razdvajati iza njih. No, koliko e dugo konji izdrati tempo, ak ako i ne podivljaju i napuste kola, to e
ih onda bizoni sigurno smrviti? Terrill je ula prie o cijelim karavanima to su ih bizoni pregazili i utapkali u preriju. Njezin je konj naulio ui, a oima je divlje kolutao.
Da nije bilo Terrill uz njega, i da ga nije drala za uzde,
pobjegao bi.
Ubrzo je Terrill primijetila da zaprege vie ne odravaju jednak razmak izmeu kola i bizona. Krdo je s troma
kasa prelo u pravi galop, a prostor izmeu kola i prvih
redova bizona smanjio se na polovicu prijanjeg. Rairenih oiju, Terrill ugleda kako se polako spajaju dva zida
dlakavih hrptova. Iza Sambovih kola nije bilo slobodnog
*16
ZAPADNO OD PECOSA
prostora, samo gusta, nadolazea, dlakava masa. Sambo

je izbuljio oi. Urlao je na konje, no Terrill nije mogla uti
ni rijei.
Huka i topot bijahu zagluni i crno more hrptova propinjalo se i gutalo slobodan prostor oko kola. Terrill se
inilo da bi do dlakavih hrptova mogla dobaciti sombrero. Noge i kopita bizona vie se nisu vidjeli. Postalo joj je
hladno i skoro joj je pozlilo od straha, kada je shvatila da
vea brzina, promjena od pitomog kasa na divlji galop,
jurnjava slijepog opora, znae da bizoni bjee i da se ona
i dvoje Crnaca nalaze usred jureeg krda. Izgubljeni su,
bizoni e ih zgaziti. Zatvorila je oi da se pomoli, no nije
mogla a da ih opet ne otvori.
Spazila je da je Mauree izgubila kontrolu nad konjima. Kola su i dalje jurila ispred bizona, ljuljala su se i
toliko klatila da je Terrill skoro ispala. Dixie je drao korak s kolima. Sambovi konji sjajno su se drali, jo uvijek
pod nadzorom, plamenih oiju i isplaenih jezika. Terrill
ugleda Crnca kako se okree i puca u juree bizone. Crveni plamen iz revolvera sukljao je ravno u pomahnitale
ivotinje. Bizoni su i dalje bijesno galopirali uz zaglunu
huku, prijetei da svakog trenutka prevrnu kola.
Ukoena od uasa, drei se za kola to su poskakivala, Terrill sad spazi da se bizoni primiu samim kotaima.
Oblak praine, to se podigao, guio ju je i zasljepljivao.
Samba je vidjela kao kroz neku izmaglicu, premda je jo
posve dobro vidjela plamen to je, tu i tamo sukljao iz
njegova revolvera. No, vie nita nije ula. Pogled joj se
ukoio. Zadah ivotinja ispunio joj je nosnice. Obuzeo ju
je straan osjeaj da je noena nekakvom poplavom. Konji i kola drali su korak s jureim bizonima. Dixie je mahnito skakala, na trenutke gotovo udarala u kola. Malo
dalje od kotaa, komeale su se goleme, dlakave, rogate
ivotinje, koje su pojaavale njen strah.
Bilo je nepodnoljivo. Terrill je predosjeala da e uskoro pasti pod kopita u galopu. Nee jo dugo izdrati.
Konji e pasti ili napraviti pogrean korak, a onda... Opet
*17
ZAPADNO OD PECOSA
je kroz prainu ugledala crveni bljesak iz Sambova revolvera. Meutim, zid crnih hrptova na obje se strane stao
razmicati, razdvajati. Malo-pomalo taj se prostor proirio. Terrill se okrene. Krdo se razdvojilo. Nejasno je zapazila da se ispred neke sive kosine krdo razdvaja i u obliku
slova Y iri ustranu.
U tom trenutku Terrillina ula kao da su zatajila. Neko je vrijeme bila opsjednuta i uasnim strahom i nadom.
No, kola su se polako zaustavila, zanijela i gotovo prevrnula. Na rubu ivanog sloma, Terrill je zaklopila oi.
No, nita se nije dogodilo. Nije se zauo tresak... njeno tijelo nisu stala gaziti kopita. Opet je ula. Do njezinih
je uiju opet dopirala strahovita huka. Osjetila je da se
kola pod njom tresu. Otvorila je oi. Kola su stajala na
maloj kosini. Mauree je dovela kola na travnatu stranu
niske stjenovite glavice. Konji Sambove zaprege, prani i
obliveni pjenom, dahtali su pored Terrill, dok je Sambo
siao s kola i pridravao njezina konja. Nalijevo je i dalje
galopirala crna gomila dlakavih bizona. Breuljak je skrivao desnu stranu. Terrill osjeti da je ta zapreka razdvojila
krdo i njih spasila. Od olakanja gotovo je izgubila svijest.
Huka je i dalje trajala, postupno jenjavajui i pretvarajui se u sve slabiji tutanj. Tlo se prestalo tresti. Za sat
vremena bizonima nije bilo ni traga. ula se jedino duboka grmljavina krda u daljini.
Nebesa su nam bila naklonjena, gospoice Rili
ree Sambo, vodei Dixie. Popeo se na sjedite kola, zazvao Mauree i krenuo natrag na stazu kroz prainu to se
polako slijegala. Prolo je, meutim, dugo dok se Terrill
iznova popela u sedlo. Kada se sva praina izgubila i slegla u daljini su ugledali Lambetha s konjima.
*18
ZAPADNO OD PECOSA
3.
S udaljena vrha istonog grebena rijeka Colorado bila
je nalik na zelenu zmiju sa svijetlom prugom posred lea,
to vijuga prostranom utom ravnicom. Na jutarnjem
suncu jasno su se raspoznavale crne pruge, toke i smei
prostori. Sjeverno od rijeke vidjelo se samo nekoliko
tamnih mrlja, dok su se juno pruale dokle god je dosezao pogled, u upadljivom kontrastu sa utom i sivom prerijom, te se gubile u purpurnom obzorju.
Te su tamne mrlje bili bizoni. U ratrkanom elu krda
bilo ih je na tisue, a cijelom prerijom prema jugu bilo ih
je na milijune. Godinja proljetna seoba na sjever ve je
bila u punom toku.
Lovci su oduevljeno dreknuli. Lambeth dojae do
Terrill. Crne mu se oi sjajile. Bio se potpuno izmijenio.
Sunce, vjetar i rad ve su pomalo izbrisali tragove tuge s
njegova lica.
Rili, evo ih dobacio joj je likujui. to kae na
ovaj prizor?
Velianstveno! ispod glasa odvrati Terrill. Vozila se
na kolima pored Samba. Dixie je epala. Nakon to je
isprobala dva konja, na iji hod nije bila navikla, bilo joj
je drago da se bar za nekoliko dana oslobodi sedla.
Gospoice Rili, danas morate ubiti svog prvog bizona
izjavi Crnac.
Sambo, ne elim opet pucati iz one henrijevke
nasmije se Terrill.
Krivo ste je drali, previe labavo objasni Sambo.
Skoro vas je oborila.
Iako su ili nizbrdo, do Colorada su stigli tek kasno
popodne. Hudkins, voa karavana, izabrao je za logor
jedan poumljeni zaton na rijeci. Raskvaen teren i us-
*19
ZAPADNO OD PECOSA
pravan drveni stup odavali su da je to mjesto i ranije bilo

koriteno u iste svrhe. Lie na drveu bilo je napola izraslo, trava se zelenila, draesno cvijee dugakih peteljki
lelujalo se, a rijeka je tiho uborila uz obalu.
Momci, dok se ja vratim s bizonskim hrptom, vi uredite logor naredi Hudkins, i ode, nosei svoju puku,
koju je nazivao pukom na iglu. Terrill se udila to bi
to moglo znaiti, jer je, barem po veliini, puka prije bila
nalik topu.
Sjedila je na kolima i promatrala ljude. Stizanje na
novo logorite i smjetaj sve ju je vie privlailo. No, da
joj se taj ivot na otvorenom nije dopadao ipak bi ga, zbog
promjene na zdravlju i raspoloenju njezina oca, rado
prihvatila. Kako je samo odluno okrenuo lea propasti i
tuzi! Nije bio prekaljen izvia, no obavljao je svoj dio
posla. Sambo se ipak najvie izmijenio. Na plantai se
nije razlikovao od ostalih Crnaca, osim kada je jahao.
Ovdje se naao u svom elementu. Napustila ga je lijenost
beraa pamuka. Nosio je izme i radno odijelo. Za uskim
bedrima visio mu je pripasan revolver. Njegova je snaga
najbolje dolazila do izraaja kada je cijepao drva i nosio
teke cjepanice.
Zvidao je dok je radio, i kao i Mauree, s uivanjem
prihvaao novi nain ivota.
Ubrzo Terrilli prie otac, nosei henrijevku.
Rili, od sada, dok jae, dok si na kolima, dok spava,
uvijek i svugdje, sa sobom nosi ovo.
Ali, oe ja se bojim puke branila se Terrill.
Pukovnik Lambeth se nasmije, ali je bio nepopustljiv.
Rili, to budemo ili dalje na zapad, upadat emo u sve
opasnije predjele. Indijanci, zloinci, razbojnici, Meksikanci! Moda emo se morati boriti za ivot. Red Turner
je ve bio preko Pecosa. Priao mi je danas da je to divlji
kraj. Stoke ima na tisue grla. Njena se vrijednost upravo
poinje pokazivati... Zato bi bilo dobro da malo vjeba
*20
ZAPADNO OD PECOSA
gaanje. Strpaj runik pod koulju na mjestu gdje ti puka udara o rame.
Pola je za ocem do obale rijeke, gdje joj je on pokazao kako se glomazna puka puni i dri, kako se cilja i
puca. Stisla je zube no ipak je osjeala neku slast u navaljivanju svog oca. Nastojala je da mu bar na taj nain bude sin. Ispalila je pet metaka, svom snagom drei puku.
Prvi pucanj nije bio tako lo, no zrno je prolo daleko od
cilja. Drugi i trei put bilo je bolje. S posljednja dva metka, na oevo zadovoljstvo, pogodila je crnu toku na suprotnoj obali rijeke, to ju je otac odredio za cilj. Kako je
on to sve uzimao k srcu! Za njega to nipoto nije bila igrarija.
Sambo e ti oistiti puku ree otac. Ali, i to mora nauiti. Dobro je upoznaj. Naui njome vjeto rukovati. Ne mora pucati, ali to ee niani na predmete. Tako se moe nauiti gaati, a da ne troi metke.
Hudkins se vratio s bizonskim hrptom, od kojega su
se pravili bifteci, meu lovcima veoma cijenjen. Lambeth
je dao do znanja da ih i on voli. Tu su veer proveli u veselom raspoloenju. Netko je izvadio krag rakije i on je
kolao uokolo. Terrill je srce na trenutak stalo. Uplaila se
da e je otac ponuditi da jednom otpije. No, u svojoj opsesiji da Terrill tretira kao sina, otac je ipak nalazio granice.
Sinko, kako ti se dopada biftek s bizonova hrpta?
Hudkins veselo upita Terrill.
Ima okus divljai odvrati Terrill ali mi se uistinu
dopada.
Rano je otila na poinak, umorna od cijelog dana
provedena u vonji na drmusavim kolima. Tijelo ju je na
nekoliko mjesta boljelo pri samom dodiru. Brzo je usnula. U neko doba noi ona se probudi, to je inae bila rijetkost. Neki je um naruio njezin poinak. Ali, logor je
bio umotan u tamu i tih. Zacijelo je nisu uznemirili utanje lia i ubor vode. Uto joj urlik s druge obale rijeke
*21
ZAPADNO OD PECOSA
sledi krv u ilama. Sjela je na leaj, tresui se cijelim tijelom. Prva joj je pomisao bila da su ih napali Komani, od
kojih su toliko strahovali. Urlik se opet zauo, ovaj put
neto drukiji. Liio je na psei lave, no bio je daleko
dublji, udniji, vatreniji i tuniji. Iznad logora zaue se
odgovori, i na to kor otrih i reskih lavea. Terrill se odmah prisjeti vukova i kojota, za koje su lovci priali da u
oporima slijede bizone. S olakanjem je opet legla i stala
oslukivati. Ali, jo dugo je drhtala, dok je konano opet
nije obuzeo san.
Sambo, a ne njen otac, poveo je Terrill da izbliza pogleda bizone i jednoga pokua ubiti. Lambeth je otiao s
lovcima.
Gospoice Rili...
Reci mi gospodine Rili, avole crni prekide ga Terrill, pola u ali, pola u zbilju.
Svakako, opet sam zaboravio skrueno odvrati
Sambo. Pa, gospodine Rali, nimalo vam nee biti teko
ubiti bizona. A pukovniku e biti vraki drago.
Ni djeak ne bi bio nestrpljiviji od Terrill, a ni manje
uplaen. Kaskala je pored Crnca, nosei teku puku,
napetih oiju i uiju. Uz put je gledala ptice i kunie, a
ubrzo je prvi put ugledala divlje purane i jelene. Iznenadilo ju je kako su te ivotinje pitome. Tada daleko iza travnatog grebena zau prasak puaka. Sambo ree da to lovci
pucaju i da e uskoro izbliza ugledati bizone.
Najednom je Sambo povue u zaklon drvea du ivice
ume do jednog debla. To je bilo na zavoju rijeke, i Terrill
je otuda gledala u padinu to se postepeno dizala od obale.
Nailazi skupina bizona, gospodine Rili ree Sambo,
pregledavajui svoju puku.
ujem gacanje po vodi uzbueno odvrati Terrill.
Aha! To ide nekoliko bizona. Gaze preko rijeke i ubrzo
e izai na onaj sprud.
*22
ZAPADNO OD PECOSA
Dlakava, golema ivotinja odjednom izae na vidjelo

upravo ispred Terrill. Djevojci se jezik zalijepio za nepce.
Bio je to golem mujak. Jo jedan izae iz plitke vode, a
za njim se desetine dlakavih i grbavih bizona popee na
suhi sprud. Neki su bili crni, a neki smei. Terrill se uini
da iza njih vidi manje bizone. ula ih je kako dau, trljaju se jedan o drugog, osjeala im je miris.
Nasloni puku ovdje, gospoice Rili proapta Sambo. Dri je vrsto i ciljaj nisko.
Ali... ali, ovo je kao da ubijam kravu prosvjedovala
je Terrill.
Jasno, ali tvom ocu bit e drago.
Nee li oni nasrnuti na nas?
Ni govora, gospoice. Nee se ni pomai. Ne boj se.
Ovdje se moemo sakriti... Ne zaboravi. Dri je vrsto i
ciljaj nisko.
Dva su se osjeaja borila u Terrillinoj dui. Jai je od
njih prevladao i ona se sae nad puku, nacilja na iroku,
dlakavu, pokretljivu masu i povue obara. Trzaj je obori
na koljena, a dim je zaslijepi. Uto se zau prasak Sambove
puke.
Oh, nadam se da sam promaila povie Terrill.
A ba nisi, gospoice Rili... Pogledaj! Onaj tamo pokuava se podii. Prostrijeljen je skroz... Eto, opet pada,
gospoice Rili... koprca se... Gle, to se trza! Zar nee
pogledati, djevojko?
Terrill je htjela pogledati, no nije mogla. Spusti puku
na deblo i srui se kraj njega, trljajui rame i borei se sa
strahom.
Mrtvi!... Oba su mrtva. Mi smo pravi lovci, gospodine
Rili, zbilja jesmo! Tvom e ocu vraki biti drago!
Gdje su ostali? prestraeno zadrhta Terrill.
Izgubili su se iza zavoja. Pogledaj, gospodine Rili!...
Onaj blie tebi tvoj je. Nije li crn i sjajan? Eto ti bizonske
koe! Odmah emo je odrati.
*23
ZAPADNO OD PECOSA
Ne... neemo otro e Terrill, jo uvijek drhtei.

Ipak je smogla hrabrosti da proviri iza debla. Udaljen niti
stotinu koraka, na pijesku je nepomino leao golem bizon. Iza njega neto ulijevo, leao je drugi. Terrill osjeti
divlje uzbuenje, no odmah zatim i tjeskobu.
Hoe li mi pomoi da oderem tvog bizona? upita
Crnac.
Odrati... jadnu ivotinju uskliknu Terrill. Ne, to
nipoto neu. Strano je i samo to to smo je ubili...
Kako hoe, gospoice. Ali, kaem ti da e se tamo
kamo idemo brzo osloboditi gnuanja nad krvi i smrti
filozofski odvrati Sambo, pa zamoli Terrill da ga prieka i
sam ode prema bizonima. Ona ga je gledala kako izvlai
otar no i sputa se na koljena. Svrnula je pogled.
Sumrak je bio miran i tih. Terrill si pronae travnato
mjesto u sjeni, kroz koju se probijahu sunane zrake.
Zrak je bio pun mirisa cvijea i svuda je virilo svijetloplavo cvijee. Djevojka ubrzo osjeti kako iz nje nestaju strah
i gaenje. Onaj je bizon bio prvo ivo bie koje je ona
svjesno ubila. Osjetila je istinu u Sambovim rijeima,
proetim praktinim duhom, no jo nije bila kadra na to
misliti. Na koncu konca, ona nije mukarac, i nikada to
nee postati.
Ptice, vjeverice i kunii ubrzo joj prioe. Na njoj nije
bilo niega to bi ih prestrailo, pa su oko nje stali grickati
travu i oglaavati se ivahnim krikovima. Promatrala je te
lijepe ivotinjice, kad je prenu utanje u grmu i nekakav
udan zvuk, nalik na putputput. To su se javljali divlji
purani. Bili su u blizini. Ubrzo se pojavio golem puran,
bronane boje, posut pjegama, s purpurnom kesom na
vratu i crvenom krestom. Kako se samo dostojanstveno
kooperio! Zaustavio se pod drvetom i poeo eprkati po
liu i travi. Za njim dooe i ostali purani, od kojih su
neki bili manji i slabiji, manje upadljivih boja, ali i divljeg
dranja. Bile su to enke. Prile su Terrill, znatieljno je
zagledale i otile dalje s onim svojim putput put.
*24
ZAPADNO OD PECOSA
Osjeajui neko nejasno zadovoljstvo, djevojka se ogledala unaokolo. Bilo joj je krivo to joj je Sambo naruio ar
trenutka. Probijao se kroz grmlje, pognut pod tekim
teretom.
Gospodine Rili, gdje si dozivao je.
Terrill ustane i dignuvi puku potra k njemu.
Aha, tu si. Ve me je bilo strah da su te epali Komani... Evo ti koa, gospoice. Pogledaj !
Na tlu je leala teka crna bizonska koa. Sambo odloi puku i rairi divnu kou na travi. Terrill nije mogla
vjerovati svojim oima.
Nisam vidio ljepe izjavi Crnac. Ponesi moju puku, gospoice, da odnesem ovu prokleto teku kou do
logora. Poslije u dovui i meso. Ubrzo su stigli u logor, iz
koga su izbivali svega nekoliko sati. Mauree je jo uvijek
bila sama. Kada joj je Sambo pokazao kou i pohvalio
Terrillinu hrabrost, Crnkinja je samo zakolutala svojim
lijepim oima.
Nebesa! I to je tvoje djelo, Rili? Naprosto ne vjerujem.
Svakako! A i ao mi je to je moj bezvrijedni suprug od
tebe napravio ubojicu.
Sredinom popodneva vrati se nekoliko lovaca da zapregnu kola i da u logor dovezu lovinu. Lambeth je u logor dojahao pred zalaz sunca, znojan i praan. Konj mu je
bio potpuno iscrpljen. Viknuo je da mu donesu vode. Tek
to se oprao, primijeti veliku bizonsku kou, to je Sambo
vjeto rastegao na mjestu gdje je odmah morala privui
panju.
Pazi ti njega! uzvikne Lambeth. Bio si u lovu.
Da, gospodine. Da, pukovnie, bio sam. Nije li lijepa
koa?
Ljepe nisam vidio izjavi Lambeth gledajui sjajnu
dlaku. A ni vee... Sluaj, Sambo, daruj mi je.
Jako mi je ao, pukovnie odvrati Sambo, tresui
kudravom glavom. Ali to nikako ne mogu.
*25
ZAPADNO OD PECOSA
Zar si je ve dao Rili?

Sambo sveano zanijee:
Ne, gospodine nisam. Gospoica Rili je ubila bizona
ija je ta koa. Jednim hicem, pukovnie. Oborila je najveeg mujaka u krdu.
Terrill!
Da, oe odvrati Terrill, izlazei iz svog skrovita.
Lae li ovaj Crnac? Jesi li zaista ustrijelila bizona?
Jesam, tatice leerno e ona. Uinilo mi se kao
da ubijam kravu. Pa, mislim da lov na bizone nije nita
naroito.
Otac oduevljeno krikne i snano je zagrli. Kada su se
i ostali lovci vratili, on ponosno najavi Rillin podvig, koji
je zbilja bio vaniji od mnogih drugih napetih dogaaja
dana. Skupina je ubila dvadesetak bizona, i to biranih po
vrijednosti koe. Zapravo, toga se dana i nije moglo odrati, rasjei i dovesti vie bizona u logor. Meso nisu mogli
ostaviti u preriji jer bi ga raznijeli kojoti. Lambeth je ubio
tri bizona i bio je ponosan. Volio je lov, ali se njime nikada nije bavio na takav nain, pa je bio ponosan. Logor je i
prije bio veseo, no te se veeri Terrilli uini da se nala u
cirkusu. Lovci su malo vie potezali iz kraga, no bili su
vrlo zabavni. Do ponoi su rastezali i na kolce pribijali
bizonske koe.
Za mene nema boljeg ivota! povie Hudkins.
teta, ve sutra vie neemo imati gdje krcati ubijene
bizone. Vraki ih je lako umlatiti!
Tri dana nakon uspjenog poetka, lovci su se ujutro
spremili za povratak u San Antonio. Lambethov je put
iao dalje, zapadno od Colorada. Putevi lovaca i pionira
razdvajali su se. Od tog je logora za Lambetha poinjalo
pravo putovanje.
Drite se vaeg pravca i ne skreite s njega. etiri
dana... osamdeset milja do rijeke San Saba savjetovao
*26
ZAPADNO OD PECOSA
je Lambetha lovac Red Turner. Tada skrenite na zapad

i drite oi dobro otvorene.
Lovci su se veselo i ljubazno oprostili od Terrill. Od
mnogobrojnih oprotajnih pozdrava djevojka je bila sigurna da nee zaboraviti rijei starog Teksaanina.
Zbogom, sinko. Dri se puke i pazi na svoju kovravu
kosu.
*27
ZAPADNO OD PECOSA
4.
Iako se Lambeth udaljio od rijeke Colorado, jo je uvijek nailazio na bizone. Tijekom prvog dana putovanja
karavan su esto zadravali opori velikih dlakavih ivotinja. Bizoni su usput pasli. Kada bi se pribliili kakvom
krdu, ono bi pohitalo dalje i putom bi nastavilo pasti.
Kada bi se isprijeio vei broj bizona, karavan je morao
stati i ekati da ivotinje prou.
Bezbroj su puta bizoni bili na domet puke, no nazonost putnika nije ih brinula. Nisu bili divlji.
Konji su se navikli na blizinu tih golemih ivotinja, pa
se vie nisu bojali i nisu zastajkivali. Jedino je Dixie ulila
ui im bi se pribliila novom oporu bizona. Lambeth je
jahao naprijed, uvijek na oprezu, kao pravi izvia. Terrill
je nekoliko sati jahala, zatim se vraala na kola pored
Samba, koji bi gotovo spavao s uzdama u rukama. Terrill
je bila na kolima kada su ugledali do tada najveu skupinu bizona.
Stisnut e nas primijeti Sambo. Ako pukovnik ne
pripazi, odvojit e ga od nas.
Sambo, zar je jo uvijek opasno? uznemireno upita
Terrill, promatrajui ratrkane skupine bizona i onu masu iza njih.
Oni sada pitomo izgledaju.
Ne, mislim da nema bojazni. Glavno je krdo iza nas i
junije.
Boe, ako to nije glavno krdo, koliko je tek ono po
broju?
Crni se dokle pogled dosee... Eto! Upravo kako sam i
rekao. Tvoj otac je odvojen od nas.
Lambeth je s konjima bio daleko naprijed, pa je opor
bizona upao izmeu njega i kola. Potom jo jedan opor
*28
ZAPADNO OD PECOSA
skrenu iza kola i Terrill uoi da su opkoljeni. Pojas crnih

hrtova izmeu nje i Lambetha proirio se na pola milje.
Sambo sie s kola da uvjeri Mauree kako nema opasnosti.
Terrill, meutim, ispoetka nije mogla u to povjerovati,
ali kako se nita runo nije dogaalo, bizoni su mirno i
neprekidno prolazili sprijeda i straga, njezin je strah postupno poputao. Na nekoliko stotina koraka iza kola krdo
se razdvajalo, pa su pored kola tekle dvije struje. Pri pomisli na panini bijeg bizona, Terrill zadrhta. No, ujednaeno trupkanje nije se mijenjalo. Zrak se ispunio prainom i otrim vonjem ivotinja.
Taj je dio krda prolazio itav sat. Sambo je i dalje vozio. Kada se praina slegla, ugledali su Lambetha kako ih
eka s konjima. Ispred njih ravnica je bila ista. Iza njih i
prema jugu polagano se kotrljao oblak praine, to se
ubrzo slegao, ponovo otkrivajui dugu hordu to se svojim crnilom isticala na sivilu prerije.
Kasnije su sretali samo neznatne, ratrkane skupine
bizona. Predveer im je bilo jasno da su proli glavno
krdo. Valovita je prerija bila posvuda ista, samo to se
prema zapadu postupno dizala. Lambeth se najednom
izgubio iza jednog grebena. Kada su kola prela greben,
Terrill ugleda vrbama oivienu udolinu, gdje je Lambeth
odluio te noi logorovati.
Kada je Sambo pritegao uzde pored vrba gdje je Lambeth sputavao konje, na preriju je ve padao mrak. Terrill
je jo malo posjedila na kolima. Opasnosti dana bile su
prole. Kojoti su zavijali na drugom kraju udoline. Melankolina amotinja obavijala je mjesto. Tjedni to su
proli izgledali su Terrill poput godina. Bile su to ve stare uspomene, koje su pomalo blijedile. Sjetivi ih se, uzdahnula je, ali je svejedno udno iekivala budunost.
Pred njom je leao rad i ivot! Terrill skoi s kola, osjeajui nekakav suptilan prekid izmeu sebe i starog doma.
Bilo je krajnje vrijeme da svoj um i snagu upotrijebi da
pomogne ocu u velikom pothvatu to ga poduzima.
*29
ZAPADNO OD PECOSA
Fijuk i udar Sambove sjekire u sivoj zori bio je Terrill

znak da ustane i pone nov, znaajan dan. Sambo na nju
izbei svoje volovske oi.
to li si tako rano ustala, gospoice Rili?
Da radim, Sambo. Da pomognem ocu da bude pionir.
Da postanem kauboj... Crne, ne nazivaj me vie gospoicom Rili. Ja sam muko!
Muko! No, to je smijeno. Kako si to odjednom postala muko?
Naiao je otac i Terrill se postidi, jer je on uo njene
rijei. Oi mu zaplamtie crnim plamenom, u kojem se
krila tuga. Bilo je neeg neobinog i konanog u poljupcu
to ga dade djevojci. Nikada je vie nije poljubio.
Kada se sunce diglo, bijahu ve na putu prema purpurnom horizontu. Staze nije bilo. Lambeth ih je vodio
krivudavim pravcem preko prerije, drei se najravnijeg
terena i presijecajui jaruge i isuena rijena korita.
Bilo je ve ljeto. Zelen prostira trave za pau prekrivao je tlo. Zaklonjena mjesta bila su posuta cvijeem. Oko
potoka skupljali su se jeleni. Uope, posvuda oko vode
bujao je ivot.
Tog se dana Terrill zauvijek utisnula u duu veliina
Texasa i znaenja samoe. Posvuda se prostirala prerija,
beskrajno samotna. Divlje ivotinje, sokoli i gavrani,
tamna jata divljih golubova, nejasno crne pruge iza karavana, u dolini Colorada sve je to samo naglaavalo amotinju.
Sat za satom, kotai kola utiskivali su trag u plodnoj
zemlji, a purpurno obzorje, to ih je dozivalo, bilo je uvijek isto. Terrill je as jahala, as vozila Sambova kola, as
i hodala, ali nita nije mijenjalo vjenu monotoniju teksake prerije. Zaboravila je na Komane i ostale opasnosti
za koje je ula. Tu i tamo, osjetila je kako joj duh luta, kao
u kakvu zanosu, ni sama ne bi znala koliko dugo. U tom je
bilo neeg udnog i divnog. Ali, najvei dio vremena je
promatrala, i sluala i u se upijala dojmove.
*30
ZAPADNO OD PECOSA
Svaki je dan bio navlas isti kao i prethodni i Terrill je

izgubila osjeaj za vrijeme. Mogla se sjetili samo dogaaja, kao na primjer kie to ju je do koe smoila, i kako je
bilo prijatno suiti se na suncu; jaka vjetra to im je itav
jedan dan puhao u lice i opasnog gaza na rijeci posutoj
pjeanim sprudovima, za koju je Lambeth bio siguran da
je Llano, po prianju Reda Turnera, pritoka Colorada,
svega nekoliko dana puta od San Sabe, koji bi trebao leati na sjeveru.
Sjeverno od Llana preli su stazu to je ila s istoka na
zapad. Tu je Lambeth dugo oklijevao. Smeo se. Staza je
morala nekamo voditi. Konano je krenuo dalje prema
San Sabi.
Na nekim logoritima nisu imali vode, a na drugim su
imali i vode i trave. Nou su, uz logorsku vatru, Lambeth i
Sambo razgovarali o tom sve prisutnijem problemu. to
su vie izlazili iz velike doline, vrela i potoci postadu sve
rjei. Ubrzo e se morati drati rijeke i staza, a to je znailo i vei rizik. Na Llanu Estacadu ive Komani, vie sjeverno Kiove, a zapadno Jicarillo Apai.
Da, gospodine sloi se Sambo prilikom razgovora
o neizbjeivoj opasnosti. To je uglavnom stvar sree,
pukovnie. No, Texas je velik kao itava zemlja Jenkija.
U srpnju su naili na San Sabu, lijepu rijeku to navodnjava divan kraj, koji Lambeth nije elio napustiti. Drei se lijeve obale, naili su na gaz. Red Turner obavijestio
je Lambetha da e tamo naii na stazu. Na njoj su primijetili tragove kotaa. Danima su ili tom stazom, dok nisu
stigli do mjesta gdje se rjeice ulijevaju u San Sabu. Po
tome su znali da se nalaze u gornjem slivu rijeke. Na tom
su dijelu prerije zapazili i stoku.
Istog dana, uveer, ulogorie se pokraj nekog rana.
Lambeth se odmah upoznao s ranerom. Zvao se Hetcoff
i bio je iz Missourija. Imao je i susjede, ali ih je bilo malo i
meusobno su bili udaljeni. Stoku nitko nije dirao, ali je
konje bilo teko sauvati od lakomih Komana. Raner je
*31
ZAPADNO OD PECOSA
Lambetha savjetovao da zasnuje svoj ran negdje uz San

Sabu. Uvjeti za uzgoj stoke bili su povoljni. Kod Menardsvillea, na dan jahanja prema zapadu, bilo je raskrije
staza, gdje e se jednog dana razviti veliko naselje. Prema
sjeveru nalazio se Llano Estacado, gola visoravan, poznata samo Indijancima, koju bijelci u svakom sluaju trebaju izbjegavati. Staza to su je panjolci oznaili kroz pjeana bespua Llana Estacada donijela je smrt mnogim
naseljenicima. Hetcoff je malo znao o kraju uz Pecos, ali i
samo to ime kao da je krilo nekakvo zlokobno znaenje.
Terrill se uzbudila na pomisao da e opet vidjeti grad.
Ali, Maenardsville ju je razoarao. Sastojao se od samo
nekoliko glinenih kua, to su se gubile u beskrajnoj preriji. Tamo je neki Teksaanin Bartlett vodio trgovaku
postaju, gdje je s vremena na vrijeme dovozio zalihe. Poslovao je i sa stokom, to je u to doba tek bilo u zaetku.
Stoke je bilo mnogo i bila je jeftina.
Lambeth je u Menardsvilleu logorovao tjedan dana,
odmarao se, kupovao zalihe, krpio opremu i sakupljao
obavijesti. Na odlasku su kola bila dupkom puna. Po Bartlettovim rijeima, divan plijen za Komane.
Na malim, platnom pokrivenim kolicima, Terrill je
sada imala manje mjesta i udobnosti. Postala je vra i
jaa i vie je nisu smetali vjetar i sunce. Jo je uvijek rasla, pa nije gubila na teini. Kako je postajala via i krupnija, lake je izigravala mukarca. esto bi s uenjem i
aljenjem gledala svoje ruke jo uvijek lijepe, ali otvrdnule od rada, sve tvrih dlanova i zlaano preplanulih nadlanica. Tu i tamo, rezala je svoje buntovne kovrave uvojke, ali nikad prekratko. Brinuli su je mravi obrazi i gruba
koa, to je nekada prieljkivala. Brinuo ju je i pogled
tamno- plavih oiju to su je ozbiljno promatrale s malog
zrcala.
Staza to ju je Lambeth odabrao zapadno od Menardsvillea vodila je sjeverozapadno vrlo neprohodnim krajem, golim i tek mjestimice plodnim. U taj su kraj doprli i
*32
ZAPADNO OD PECOSA
naseljenici. Nekoliko stoara koji su u taj kraj doli prije

rata imali su toliko stoke da im se nije dalo niti je igosati.
Lambeth odlui kupiti stoke koliko mu je bilo potrebno za poetak uzgoja. Jedan raner, po imenu Wakefield,
koji ni sam nije znao koliko grla dugoroge stoke posjeduje, prodao je Lambethu stoku po nadasve prihvatljivoj
cijeni i jo mu posudio nekoliko svojih kauboja. Bio je
protiv toga da Lambeth ode u kraj oko Pecosa.
Krasan kraj za stoarenje rekao je no divlji,
surov i samotan, a jednog e dana, zbog kradljivaca stoke,
zasigurno postati osinje gnijezdo.
Kada je prvi put izbliza ugledao teksako dugorogo
govedo, Terrill se udno osjeala. To je meksiko govedo
dobilo svoje ime po golemim, iroko razmaknutim i krivim rogovima. Sve ostale osobine te ivotinje bile su zasjenjene veliinom njenih rogova. Terrill je bilo sueno da
upozna pravu prirodu uvenih teksakih goveda. Za samo
jedan jedini dan ona je postala kauboj.
Kod svakog rana Lambeth je poveavao svoje krdo, a
kod svakog logorovanja po nekoliko bi grla izbjeglo strai
i vratilo se kui. Ipak krdo je raslo pa je tjeranje krda postajalo sve tei i zamorniji posao. To je naravno smanjilo
brzinu putovanja: sada su napredovali za tri puta sporije.
Koncem kolovoza Lambethov karavan i njegova stoka
nali su se na rubu bespua Zapadnog Texasa. Ili su uz
rub junog dijela Llana Estacada, bezvodnog pjeanog
podruja bez raslinja, to je samo nagovjetavalo, nejasno
i primamljivo, svoju neprohodnu i smrtonosnu prirodu.
Sretoe jednog lutalicu koji je traio mjesto gdje bi se
skrasio i spasie mu ivot. Bijae doao iz Panhandlea.
Stigao je preko suhe visoravni, no nije mogao objasniti
kojim je putem doao. Rado se pridruio Lambethu, ponudivi se da e pomoi goniti sve vee krdo. Sada se
Lambethovim govedima, koja su gonili polako i za koja su
se brinuli to su bolje mogli, putem stala prikljuivati i
druga stoka. Lambeth to nije mogao izbjei, jer nije imao
*33
ZAPADNO OD PECOSA
svog iga. Iz stada nije mogao izdvajati goveda koja je

platio i ona koja su se sama pridruila. Tako je zapravo i
protiv svoje volje postao kradljivac stoke, na to ga je i
Wakefield ozbiljno upozorio, ali je odmah potom ublaio
aoku svojih rijei, izjavivi sa smijehom da su svi stoari,
na ovom ili onom stupnju svog poslovanja, prisvajali tuu
stoku.
Dva posuena kauboja imali su toliko posla da je Terrill s njima rijetko dolazila u neposredan dodir. Jedan je
bio Meksikanac, tamnoput, kosih oiju, ve u godinama,
toliko tih i utljiv da je i razgovor s njim, a kamoli prijateljstvo, bilo neto nedostino. Drugi je kauboj bio tipian
Teksaanin, odrastao u preriji. Bio je grub i neodgojen, ali
se Terrill dopadao i ona mu se divila. Promatrajui kauboje, mnogo je nauila. Kod posljednjeg rana kojeg su
proli Lambeth je karavani pridodao jednog djeaka, ija
je dunost bila da upravlja velikim kolima, a Sambo je
pomagao pri gonjenju stoke. Nije bilo dana a da se Terrill
izjutra nije budila s bojazni da stada vie nema, da se
naprosto razbjeglo. No, i karavan i stoka i dalje su nastavljali svoj put na zapad, i uvijek su pri kraju dnevnih napora, nalazili dobre panjake. Imali su i sreu da gotovo
uvijek naiu na vodu. este kie zapravo se radilo o
ljetnim olujama olakavale su im put u kraju to je sve
vie postajao suh.
Stigao je i rujan. Bar tako je Terrill izraunala. Noi su
bile svjee, a u zoru je zrak ve pomalo tipao obraze.
Terrill je none sate esto provodila uvajui s ocem krdo.
Bili su to divni trenuci. Kauboj Meksikanac pokatkad je
krdu pjevao udne panjolske pjesme. Dok je stoka spavala i odmarala se, strae su se izmjenjivale svaka etiri
sata. Sambo i Teksaanin Steve izmjenjivali su se s Lambethom i Meksikancem. I Terrill je dala svoj doprinos. I
ona je straarila! Na sreu, nita nije uznemiravalo dugoroga goveda.
Danima je Terrillin pogled bludio s nejasnih plaviastih breuljaka do jo nejasnijih i plaviastijih planina, to
*34
ZAPADNO OD PECOSA
su se poput sablasti uzdizale iznad mutna horizonta. Steve je smatrao da Pecos prolazi preko tih brda i da to moraju biti planine Guadaloupe. Do tih visova protezala se i
uspinjala biijedouta ravan. Goleti Liana fistacada neprimjetno su odmicale. Lambeth je imao sreu to je pronalazio rijena korita kojima je mogao ii. Tjerao je stoku
polako, jedva dvanaest milja na dan, to je kraj postajao
krevitiji, postupno je usporavao.
Listopad. Lambethov karavan naao se u samotnom i
pustom kraju. Nije bilo nikakvih znakova po kojima bi se
orijentirali. Nisu znali pravac. Jedino su znali da trebaju
napredovati prema zapadu. Ali zbog krevita terena, taj je
pravac esto bilo nemogue drati.
Plaviasti breuljci to su ih ugledali iz daljine bili su
stjenoviti i grebenasti. Izmeu njih Pecos je sebi probijao
put. Lambethu su savjetovali da izbije na rijeku i da potom poe na zapad prema gazu Horsehead, to su ve
pred stotinu godina upotrebljavali panjolci.
Njihov je poloaj ve bivao veoma ozbiljan, ali kod Fiat Rocka naioe na uvalu i tako se opet spasie. Nakon
dva dana logorovanja bez vode, vodu opet naoe kod
Wild China. Tu se ionako jedva raspoznajna staza gubila
u stijenama. Ali, Meksikanac je, na kome je leala odgovornost da ih provede tim krajem, i dalje pouzdano vodio
karavan.
Izmeu otrog, kriljevitog kamenja, bilo je dovoljno
trave, ali je rasla u rijetkom i porazbacanom busenju, pa
je stoka, da bi se najela, morala dosta lutati. To je jo vie
usporavalo hod karavana. No, Lambethov optimizam nije
splanjavao. Pred njim je bila vizija budunosti koju nita
nije moglo zamagliti. Bodrio je ljude, obeavajui im nagradu. Za ovjeka koji je nekada bio plantaer na Jugu, na
poslovima oko stoke postajao je zavidno vjet. Taj doivljaj, naravno, nije mu mogao povratiti mladost, ali mu je
iznova davao snagu i volju.
*35
ZAPADNO OD PECOSA
to se tie Terrill, sedam mjeseci u preriji tjelesno ju

je izmijenilo. Kao da je uvijek bila u sedlu i na sjeditu
kola. Dugi dani pod suncem to je prilo, uz otar vjetar
to nosi prainu i pijesak, na kii i mrazu, na samotnoj
strai nou, dok vukovi i kojoti zavijaju, naporno jahanje
kamenitim grebenima da bi se skrenulo i povelo stado
koje ne zna kamo e sve je to Terrill postalo uobiajeno.
Meutim, Meksikanac je zalutao. Pjeane jaruge to
ih je trebalo prijei i koje su oteavale put, stoka koja je
usporavala hod jer je morala pasti, klanci to su prelazili
u provalije i koje je trebalo zaobilaziti sve je to smelo
vodia. Lambeth je volio sa stokom logorovati u kakvom
klancu ili u dolini izmeu dva grebena, to je bilo daleko
povoljnije od vrhova grebena.
Dva su dana bili bez vode, osim one to su uvali za
konje. Stoka je trpjela. Sve ju je tee bilo goniti. Kauboji
su imali vrlo malo vremena za odmor, gotovo nisu ni spavali. Treeg dana, spustivi se s jednog grebena, naili su
na bolje ugaenu stazu to je s juga vodila na sjever. Kia
je gotovo posve isprala tragove kopita, koji su mogli biti i
veoma stari.
Lambeth je htio da krenu na jug. No, Meksikanac je
zatresao glavom:
To je loe, seor. Pustinja. Voda sutra. Rio Pecos!
Slijedee se noi naoe u vrlo tekom poloaju. Imali
su samo dvije uturice vode! Konji su jadno izgledali.
Stoka je padala du puta. Jo jedan vreo dan bez vode ili
kie i sudbina bi im bila zapeaena! Za ljude bi to znailo
uasne patnje, a vjerojatno i smrt.
Te se noi Terrill sjetila svojih molitava, i u snu joj se
pojavilo majino lice.
Lambeth je krenuo u samu zoru, nadajui se da e,
prije nego sunce opet pripri, naii na vodu. Staza je vodila sve dublje u divljinu kamena i kaktusa, sasuena drve-
*36
ZAPADNO OD PECOSA
a i sive zemlje. Dodue, jo uvijek je bilo trave, no stoka

vie nije pasla.
Iako je njihov poloaj bio opasan, izgledalo je da
Lambethova srea nije sasvim iezla. Prije no to je sunce poelo priti, nebo prekrie tamni oblaci. Hvatajui se
toga kao to se utopljenici hvataju slamke, ljudi su stali
nesmiljeno goniti stoku.
Tmurni oblaci to su prekrili nebo kao da su bili dio
divljeg i udnog kraja to je svakom daljnjom miljom
postajao sve neobiniji.
Terrill koja je upravljala manjim kolima, opazila je da
se stoka u drugoj povorci sve vie uznemiruje. Dok se
prije lijepo vukla stazom, sputenih glava i isplaenih
jezika, gotovo potpuno iscrpljena, sada je iznenada ivnula. Tu i tamo, zamukala bi pokoja krava. Krdo je poelo
kasati. Daleko naprijed, Meksikanac i ostali kauboji nisu
ga mogli zadrati. Nisu to zapravo ni pokuavali. Mahnito
su mahali Sambu i Lambethu, koji su se nalazili pozadi.
Terrill se pobojala da neto nije u redu. Kako li e zavriti
taj strani put, pitala se.
Uto je krdo naprosto podivljalo i nestalo u oblaku
praine. Lambeth je jahao pognute glave. Sambo mu je
priao da ga utjei zbog gubitaka.
Teren se poeo sputati. Terrill je bila prisiljena uzdama zadravati zapregu, koju je takoer zahvatio nemir.
Iza oblaka praine prema tmurnom nebu ocrtavala se
nepravilna crta krevitih stijena i grebena. Terrill vie
nita nije mogla razabrati. Kamo je odjurila stoka? to ju
je poplailo? Stado je nestalo, a s njim je iezla i nada.
Sve je bilo gotovo, okonano je, napetost beskonanih
tjedana gonjenje stada dugoroge stoke. Terrillina oca
sada je oekivao tei zadatak da spasi ljude i konje.
Djevojka pade u oaj. Sve se vrijeme drala hrabro,
vjerujui da e njene molitve biti usliene. No, sada je
klonula. Njihova e sudbina biti sudbina mnogih koji su
primamljeni pionirskim snovima, otili u tu prokletu
*37
ZAPADNO OD PECOSA
divljinu. Bilo bi bolje da su poginuli u borbi s Komanima.

Sustigla je oca i Samba i uto primijeti kako se Meksikanac okrenuo u sedlu i, primaknuvi ake ustima, neto
vie. No, premda nije razumjela niti jedne rijei, shvatila
je da se pribliava nova opasnost Nato se iz jedne jaruge
pojavi nekoliko jahaa. Isprva se Terrill pobojala da su
Indijanci. Toliko su im konji bili crni, vitki i divlji.
Tek kada je voa jahaa sam priao karavanu, Terrill
je razabrala da se radi o bijelcima. No, kako su opako
izgledali! Voa je bio sumnjiav. Na jabuci sedla nije
imao puke. Kauboj Meksikanac zaustavi konja pored
Lambetha.
Gazda, ovo je kradljivac stoke ree Sambo.
Potpuno sam uvjeren da e nas napasti.
Jaha se pribliio i zastao na nekoliko koraka od kola.
Najednom se Terrill estoko trgne, prepoznavi u njemu
Pecosa Smitha, mladog Teksaanina koji je iziao iz krme u San Antoniu s revolverima u rukama.
Tko ste vi i to radite ovdje? kratko upita on, otro promotrivi sve putnike, zaustavivi pogled na Lambethu.
Zovem se Lambeth. Zalutali smo. A moja je stoka
pobjegla odvrati Lambeth.
Kamo ste poli, kad ste zalutali?
Na gaz Horsehead na Pecosu.
Onda ste skrenuli s pravca. Horsehead je istono
odavde.
Rekli, su nam da idemo na sjever, bez obzira idemo
li stazom ili ne.
Bilo je oito da jaha sumnja u njihovu druinu. A potom pozove Samba:
Crne, sii s konja i doi ovamo.
Sambo urno poslua.
*38
ZAPADNO OD PECOSA
Gdje li sam te vidio?

Ne znam, gospodine, No i ja sam vas ranije vidio
odvrati Sambo.
U Santonu, zar ne?
Da, gospodine. Stajao sam pred jednom krmom, a
vi ste mi naredili da se gubim.
Mislim da te se sjeam jaha e, i ponovo pogleda Lambetha. No, to konano nije ni vano. Lambeth,
ini mi se da vam mogu vjerovati. Ali, ovom vaem Meksikancu ne. Poznajem ga. Kako ste doli do njega?
Upitani objasni kako mu je kauboj posuen za putovanje preko Pecosa i kruto dometne:
Ja sam pukovnik Templeton Lambeth. Za koga me
vi drite?
Dobar dan, Pecose Smithe u tom trenutku progovori Terrill, osjeajui da bi mogla smanjiti napetost.
No!... A tko si ti? zaueno uzvikne jaha prodorno je motrei.
Pukovnik je moj otac!
Tako! Otkad me poznaje?
Ja sam bio... mene ste oborili onog dana u Santonu
... kada ste izlazili iz krme ... Naredili ste mi da vam dovedem konja... I rekli ste mi kako ste onom ovjeku samo
odstrijelili uho... da mu je strilo kao u kunia.
Neka me vrag nosi! uzvikne jaha. Sada se sjeam... No, mali, ti si se podosta promijenio! Obratio se
Lambethu:
Tragamo za druinom kradljivca stoke s Rio Grandea. Mislili smo da su moda naili na nekoga s kolima.
Oprostite to smo vas smetali, pukovnie. Okrenite kola.
Odvest u vas do gaza.
Je li daleko? zabrinuto upita Lambeth.
Pa, gospodine, uzevi u obzir u kakvom su vam stanju konji daleko je. Ali, ve ete nekako stii.
*39
ZAPADNO OD PECOSA
Iako put nije trajao dugo, Terrill je bilo jasno da bi se

oni da ih Pecos nije izveo iz njega, nepovratno izgubili u
labirintu vrelih jaruga i grebena. Konje su jedva primoravali da se popnu do usjeka na vrhu sive stijene. Jaha je
zastao, oekujui da se karavan popne.
Rio Pecos! povikao je i pokazao nadolje.
Na njegov poziv jahai dogalopirae. Trgnuvi se i zajecavi od zahvalnosti, Terrill potjera zapregu. Sambo je
sjahao, okrenuo se i mahnuo joj rukom. Jedva je uspjela
zaustaviti zapregu pored jahaa.
Dobri nas je bog spasio Ree Sambo i pouri natrag do Mauree.
Rili... on nas je doveo... do rijeke! duboko uzbuen usklikne Lambeth. Evo! Ovo je gaz Horsehead... na
rijeci Pecos. A pogledaj tamo...
Terrill pogleda s uzvisine. Upravo u tom trenutku
kroz sive oblake probilo se blijedo sunano svjetlo i zasjalo na krivudavoj srebrnoj rijeci, to je na tom mjestu pravila zavoj u obliku konjske glave. Tekla je iz sive i zelene
divljine i dalje se probijala kroz usjek u dalekom stijenju.
Prednji dio stada stigao je do vode. Stoka je osjetila
blizinu vode i to ju je natjeralo u bijeg. Na rijeci su se
bjelasali pjeani sprudovi.
Terrill je opet dola do daha. Radost zbog izbavljenja
na trenutak je u njoj zaguila nekakav osjeaj to ju je bio
pogodio poput fijuka bia, a koji jo nije shvaala. Buljila
je u oca, pa u ostale jahae. Pecos Smith je odlazio.
Adios i sretno! povikao je i odgalopirao. Odostraga se
zaori Sambov gromki i veseli pozdrav.
Posvuda su stazom bile razasute lubanje i kosti ivotinja. To je nekada morala biti prometna staza. Konji, goveda same kosti! Na stijeni se nalazila sablasna volovska lubanja, neobino dugih rogova putokaz to je pristajao gazu. Mjesto je bilo pusto, sivo i samotno. Nigdje ni
traga ivotinjama, ak ni pticama. Protezalo se u besko-
*40
ZAPADNO OD PECOSA
nanost. Na istoku se dizala siva crta vjerojatno padina

Llana Estacada.
Djevojin je pogled bio uperen na zapad. Zapadno od
Pecosa! Od tih je rijei dugo ivjela, inilo joj se beskonano dugo, jer su one znaile dom! Ali, moe li pomiljati
da bi joj taj sablasni i neobini kraj ikada mogao biti domom?
Nizvodno od gaza Horsehead rijeka je mijenjala tok,
ali je ubrzo opet skretala na svoj glavni pravac prema
jugu. Dominirala je tom divlje monotonom i velianstvenom scenom. U tom beskonanom prostranstvu milje
nita nisu znaile. Zelenilo i sivilo du obala rijeke bili su
samo varke. Na Zapad i na Jug dizali su se goli grebeni,
ponosni i ozbiljni u svojoj velebnosti. Izmeu njih zjapili
su purpurni klanci, tajanstveni i nedoseni, neprohodni i
ivotinjama i ljudima. Nigdje zelenih livada, kojima se
Terrill nadala u svojim snovima! Posvuda sivi kamen,
siva zemlja, osim razasutih kaktusa i krljavih drvea na
beskrajnim padinama.
Srce joj se steglo. Na koncu konca, ja sam samo ena,
pomislila je. Voli otvorenu teksaku preriju, kojom su ili
preko tisuu milja ali zar se ova varljiva pustinja uope
moe voljeti? Voljela je rijena korita Crvene rijeke, Sabine, Brazosa, Colorada i San Sabe. Bili su to otvoreni prostori, puni boje, ivota, ljepote. Ali, Rio Pecos, usprkos
srebrnastom odsjaju, bjelkastim i ukastim obalama,
izgledao je hladan, varljiv.
Oh, oe! uzvikne Terrill svjesna svog prvog razoarenja povedi me natrag!... Ovaj strani Pecos nikada
nam nee postati dom!
*41
ZAPADNO OD PECOSA
5.
Na ranu Healdovih predstavio se kao Pecos Smith.
Nije im trebalo dugo da ustanove da je najbolji jaha,
najbolji strijelac i najbolji krotitelj u jugozapadnom Texasu. No, to je bilo otprilike sve to su znali o njemu.
Stigao je uz rijeku, s goniem stoke. McKeeverom, koji je imao ugovor za isporuku stoke u Santa Feu u Novom
Meksiku. panjolski gradovi Santa Fe, Taos, Las Vegas i
Albuquerque sve su vie postajali stona trita. Vojnike
tvrave jo vie su ubrzavale taj razvoj. Uzdajui se u
vojnu zatitu protiv pljaki od strane Indijanaca, stoari
su slijedili hrabrije naseljenike u juni dio Novog Meksika
i Zapadnog Texasa. U to doba, veina stoke dolazila je s
Rio Grandea.
Na povratku McKeever se zaustavio na ranu Healdovih. Nedostajao mu je jedan od njegovih krnih kauboja:
utvreno je da nema Smitha.
Ostavili smo Smitha u Santa Feu objanjavao je goni stoke. Zakaio se s nekim ovjekom i, kao i uvijek
nakon obrauna, napio se. Nismo ga mogli ekati. No,
mislim da e nas ubrzo stii.
Prgav kauboj, taj Smith? upita Bili Heald, jedan
od ranerove brae.
Uope nije. Nema prijaznijeg momka odvrati
McKeever samo to se izgleda esto zabadaju u njega,
ili pak on uvijek priskae u pomo nekome u nevolji. A
prokleto je brz s revolverom.
Tako su se braa Heald upoznali sa Smithom. Nekoliko dana iza toga on je navratio na ran stasit, nasmijeen, drzak pravi punokrvni Teksaanin, Billu Healdu
bio je simpatian, te mu raner, kojem su bili potrebni
kauboji, ponudi posao.
*42
ZAPADNO OD PECOSA
Pa, prihvatio bih tvoju ponudu otegao je Smith.

Macu se to nee dopasti. Ali, bio je bezobrazan u Santa
Feu i ispsovao me na pasja kola.
McKeever mi je priao da si tamo ubio jednog ovjeka polako doda Heald, promatrajui kauboja. Zapravo, rekao je da si ubio jo jednog ovjeka.
Do vraga i Mac i njegove prie mrzovoljno e kauboj. On uvijek pria o meni.
Healdu se uini da bi bilo bolje ne ispitivati dalje kauboja, usprkos znatielji to ju je Smith pobudio u njemu.
No, Healdovo je iskusno oko na kauboju primijetio neto
to je izazvalo jo jedno pitanje.
Jesi li ikada radio za Meksikanca?
Da. Za Don Felipea Gonzalesa spremno odgovori
Smith. Otac je poginuo u ratu, a obitelj se raspala. Don
Felipe je bio na stari znanac, te sam tako otiao preko
Rio Grandea i jahao za njega etiri ili pet godina, ne sjeam se tono koliko. Bio sam tamo dok me nisu potjerali
natrag preko rijeke.
Ni Healdovim ni ostalim kaubojima Pecos vie nikada
nita nije priao o sebi.
Paljivo promatrajui kauboja, Heald je primijetio da
njegov izgled odaje neto djeako, to izbija iz njegove
bezbrinosti i leernosti. Mora da mu je bilo oko 20 do 25
godina, to je za kauboja u Texasu ve predstavljalo zrelost. Bio je neto vii od prosjeno visokih kauboja a zbog
irokih ramena i punih, miiavih udova nije se doimao
mrav i vitak poput veine teksakih kauboja. Healda je
impresionirao kao izvanredan jaha. Svi koni predmeti
na njemu i njegovom konju bili su otrcani i izlizani od
upotrebe, a naroito sedlo i korice revolvera, to mu je
visio nisko na lijevom bedru. Kundak od bjelokosti njegova revolvera poutio je od starosti. Metalni dijelovi opreme, kao i puka, sjajili su se sjajem istroena i izglaana
elika. Sedlo, uzde, ukraeni srebrom, i da nisu bili toliko
stari, mnoge bi kauboje zacijelo naveli na krau.
*43
ZAPADNO OD PECOSA
Smithe, primljen si najzad je rekao Bili Heald.

Bilo mu je udno to mu je trebalo toliko vremena da
se odlui. Ima divnog konja. Stavio bih ruku u vatru
da je arapske krvi. Pazi na njega! S obzirom na nau druinu i s obzirom na Komane, vraki e se namuiti da ga
zadri.
Pa, Cinco kao da ima krila, nitko ga ne moe prestii
otegne kauboj, tapui izmorena i pranjava konja.
Healde, uistinu sam ti zahvalan to si me uposlio.
Nema na emu. Ima premalo ljudi. A ti mi se doimlje
kao dobar momak. Nego ako te opet onako zasvrbi desnica i poeli potegnuti revolver, bolje se prihvati sjekire,
to misli, ha?
Nikad vie efe. Ja sam bolesnik. Raskriio sam s
alkoholom otegne kauboj, smijekom odgovarajui na
efovu leerno dobaenu sugestiju.
Onda je sve u redu zakljui Bili Heald.
Healdova sestra Mary neopaeno je s vrata promatrala dvojicu dok su razgovarali. Bilo joj je tek esnaest godina. Pred nepuno vremena ona i braa ostali su bez roditelja. Braa su se njome veoma ponosila, iako je predstavljala prilinu smetnju u njihovu miru.
Oh, Billy! uskliknula je, crnih oiju, punih nestaluka. To je najzgodniji kauboj kojeg sam vidjela otkako sam dola na Zapad!
Prokletstvo! uzvikne Heald. Da sam to znao,
nikad ga ne bih primio... Mary, ako baci oko na njega,
gotovo je sa stoarstvom u ovom kraju.
Kada je Heald opet vido Smitha, prisjetio se ocjene
to ju je dala Mary i otrije promotrio stranca. Za Teksaanina, Smith nije bio neobian momak, iako su u njega
teksake crte bile neto pojaane. U mnogih Teksaana
kosa je pojaane boje i imaju usko lice, plavo i sivo oko,
ali je u Smitha kosa bila boje lana, a toliko dugaka da su
mu uvojci virili ispod sombrera. Lice mu je bilo poput
*44
ZAPADNO OD PECOSA
bronane maske, koja bi oivjela im bi progovorio ili se

nasmijeio. Profil mu je bio otar, hladan poput stijene.
Zaudo, Smith je iz profila bio jo zgodniji. Najizraenije
su pak bile njegove oi, kao pjegave i blijedosive boje, a
izvanredno prodorne. Usne mu bijahu otro ocrtane, s
izrazom gorine, no to se rijetko primjeivalo jer se ponajee smijeio, veselo i bezbrino avrljao, pri emu je
otkrivao bijele zube.
Slijedeeg dana Bili Heald upita svog brata to misli o
novom kauboju.
Izgleda mi dobar. Simpatian momak, kladio bih se
u to odvrati John Heald. Pravi Teksaanin.
Mary se ve zaljubila u njega.
Boe! to da uinimo, Bille? Da je poaljemo natrag
tetki Heald?
Do vraga, ne! Ostat e, pa makar se svi okrenuli naglavce. Moda e je ovaj momak ukrotiti.
Ne znam ozbiljno odvrati John. Mary ga pokuava pridobiti, a to nije ala. elim da se ona ovdje naseli
i da se uda za dobra ovjeka. Ali, Pecos uiva reputaciju
revolveraa, Bille. Jesi li to znao?
McKeever mi je priao da je Pecos ubio jo jednog
ovjeka zamiljeno potvrdi stariji brat.
Sandy mi je priao jo vie nadometne John. On
kae da je malo bolje zagledao Pecosov revolver. Ima est
zareza na kundaku, a jedan je posve svje.
est... A ja sam mislio da ih je jo vie. Nema smisla
da stvaramo probleme, Johne. Na koncu konca, ovo je
divlja zemlja, zapravo bismo se trebali radovati to je
takav Teksaanin meu nama.
Svakako. Osim toga, ne izgleda vjerojatno da e se
Mary zbilja zatreskati u ovjeka koji je prolio tuu krv.
Prilino je izbirljiva. No, mogla bi flertovati s njim, a na
cijelom svijetu nema gore kokete od Mary.
*45
ZAPADNO OD PECOSA
I samo flertovanje dostatna je nesrea odvrati Bili. Mene najvie brine kako e se novonastala situacija
odraziti na nau druinu. Ti zna, Johne, da se svaki na
kauboj nada da e ba on oeniti Mary.
Mnogi su se razgovori vodili o Pecosu Smithu izmeu
brae i njihovih kauboja. Bio je to osamljen kraj i stranaca, osim onih koje je trebalo izbjegavati, bilo je malo.
Osim toga, bili su nadaleko ratrkani. No, miljenje tih
ljudi bilo je daleko od istine, osim to se ticalo Smitha kao
kauboja. Konj Cinco opravdavao je svoj izgled i ponos
svog gospodara. Pecos je sam za sebe bio druina. Za njega poslu kao da nikada nije bilo kraja. Jahao je i krotio
konje poput slavnog Rodrigueza. Sombrera svih kauboja
u druini bili su puni rupa dokaza Pecosove streljake
vjetine. Pecos se nije mogao oduprijeti bilo kakvoj okladi. Rijetko bi promaio sombrero baen u zrak, a esto bi
ga dva puta pogodio prije nego bi pao na zemlju. Nikada
nikome nije davao svoj revolver, kojeg je volio koliko i
svog konja. Pecos je Healdovima doao kao naruen. Do
kauboja je bilo teko doi, stoke je bilo mnogo, a isto tako
i kradljivaca stoke, kao i konjokradica Komana.
Mnogo prije nego je McKeever opet doao na sjever s
krdom, Pecos je uivao potovanje ne samo druine s
rana H H, koji je pripadao Healdovima, ve i druine s
rana X Bar, to je pripadao oblinjem raneru.
S obzirom na potovanje kojim je bio okruen, bilo je
udno to Pecos izbjegava dodir s ljudima, osim s kaubojima s kojima je radio i s kaubojima sa susjednog rana.
Jedne je veeri Mary Heald priredila zabavu, na koju su
bili pozvani svi itelji tog kraja. Netko je te moi morao
straariti kod stoke, i Pecos je zamijenio za to odreena
kauboja. Mary Heald je bila bijesna na njega, i sutradan
ga je izgrdila, kada je sluajno naiao na nju kod obora.
Ja zapravo ne znam kako ugoditi damama Pecos
je, oteui po teksaki, govorio Sandyju McClainu.
*46
ZAPADNO OD PECOSA
Ha! Sluaj ti, tajnoviti stvore, da im da priliku, jele

bi ti iz ruku.
Sandy, ti si ono to u Coloradu zovu loco.
Jesam li? A to je to?
To ti je nekakav korov, od kojeg konji poaave kad
ga pojedu.
Pecose, jesi li se vezao za koju enu? Mislim, jesi li
moda oenjen?
Ja?... Santa Maria!
Mrzi li ene? Je li ti zbog kakve puklo srce? Sluaj
Pecose, mene ne zavarava tvoj smijeh, zvidanje i zafrkavanje. Ti si u biti tuan ovjek.
Ne, Sandy, srce mi jo nije puklo, ali, prokletstvo,
ne treba mi puno.
Bili Heald i njegov brat konano dooe do priblino
tona zakljuka zbog ega je Pecos tako udnovato povuen.
Najprije sam pomislio da je Pecos jedan od onih tipova to bjee od teksakih jahaa ree Bili. No,
promijenio sam miljenje. U svom ivotu taj ovjek nikad
nije poinio nikakvo zlo. Iz dobre je obitelji, to se vidi, a u
ivotu zacijelo imao mnogo briga.
Bille, slaem se s tobom. tovie, kada bi i postojao
erif ili teksaki jaha koji bi gonio Pecosa, on ih nipoto
ne bi izbjegavao. Ali, ne bih volio biti erif koji eli uhvatiti Pecosa, naravno, kada bi se radilo o potenu okraju.
to se tie Mary, prevarili smo se u Pecosu, zar ne?
Prokleto dobra lekcija za tu nau damicu. Nadam se samo
da se nee do uiju zaljubiti u Pecosa.
Pa, i da se zaljubi, ne bi dugo trajalo... Ne, Pecos je
jedan od onih lutajuih kauboja koji posvuda oaravaju
ene. U svom ivotu nisam sreo takvih ljudi. Texas je jedina zemlja u kojoj moe sastati takve tipove.
*47
ZAPADNO OD PECOSA
Na povratku iz Santa Fea, McKeever je proveo no na

ranu Healdovih. Raspitao se za svog biveg kauboja i
zaelio ga je vidjeti. Ali, Pecosa nisu mogli pronai.
Mislim da mu se ovdje dopada i da eli ostati
zavri goni stoke, vragolasto pogledavi Mary, koja pocrveni kao paprika.
Uvjerena sam da nitko od nas ne eli da on ostane
odvratila je, prkosno diui bradu.
Moj je gubitak va dobitak, ljudi rezignirano e
McKeever. Nema boljeg ovjeka od Smitha.
Da je na ranu H H u to doba postojala bilo kakva
sumnja to se tie Smithove vrijednosti, ta bi je preporuka definitivno rasprila.
*
Nije dugo prolo i Pecos Smith je opravdao svoj nadimak. Poput Indijanca pamtio je svaku stazu, gutik,
rijeno korito ili guduru. Njegov je mozak nagonski upijao u sebe sliku svakog mjesta.
Od kanjona Castle Cap do granice Novog Meksika,
podruje oko Rio Pecosa postalo je njegovo intimno vlasnitvo. Braa Heald nisu znala imaju li dvadeset ili trideset tisua grla stoke. Pecos Smith imao je najbolju predodbu o njihovoj stoci, a po njegovim izvjetajima koji
se skrivaju u gustiima uz rijena korita ili uz Pecos, penjao se na tisue grla.
Dodue, Bili Heald nije potpuno vjerovao tim izvjetajima, ali ih je njegov brat ozbiljno uzimao u obzir. Poput
svih ranera tog doba, kod igosanja stoke bili su vrlo
paljivi. Zapravo nisu imali ni ljudstva ni vremena da
proeljavaju kraj u potrazi za neigosanim grlima. Cijene
stoci su rasle. Budunost je mnogo obeavala. Novca je,
meutim, bilo malo. Texas se tek oporavljao od ratnih
pustoenja. Braa Heald su se snalazila kako su znala i
umjela.
Na podruju oko Pecosa pojavie se kradljivci stoke.
Dugoroga goveda dola su najprije s Rio Grandea, a za
*48
ZAPADNO OD PECOSA
njima dooe i kradljivci. Nigdje, nije bilo takvih zamanih kraa stoke kao du meksike granice. To je bio jedan
od razloga zbog ega su se Teksaani, poput Healdovih
povukli u zabitije krajeve.
No, do tog su vremena ranevi X Bar, H H i drugi ostali poteeni od kradljivaca. Bar ih nisu osjetili. Svaki je
raner gubio stoku, ali je, s druge strane, prisvajao neto
stoke koja mu zapravo nije pripadala. Meutim, nije bilo
nekih veih pljaki.
Preko gonia stoke McKeevera, Healdovi su pronali
priliku koju su traili i ekali: ovee trite za svoju stoku.
McKeever je od njih kupovao veliki broj grla, koje je gonio do panjolskih naselja u Novom Meksiku i do vojnih
tabova. Opirne vojne operacije protiv Indijanaca ve su
bile u toku. Glasine o gradnji eljeznice kroz Novi Meksiko i Texas sve su se vie irile. Sve u svemu, Healdovi su
se nadali sve veem tritu, veim cijenama. Sanjali su o
tome kako e jednog dana svoja krda sami goniti na trite.
U tu svrhu Pecos Smith je dobio drugi posao postao
je njihov ovjek s posebnim dunostima. Nekajui se,
prihvatio je zadatak, a kada su ga upitali zbog ega mu se
ne dopada, neodreeno je odgovorio da je novi posao
previe odgovoran. Dunost mu je bila da obilazi kraj, to
je dulje mogue, i ne samo da vodi brigu o stoci Healdovih, ve da ispituje ope uvjete, prouava metode ostalih
ranera i da promatra na koji nain oni okupljaju stoku.
To je jo vie povealo njegovo i onako dobro poznavanje
kraja.
Po povratku s jednog takvog putovanja, u jesen druge
godine slube kod Healdovih, upao je u neizbjene neugodnosti, to su ga stalno pratile na njegovu ivotnom
putu.
Stigao je na ran rano ujutro. Najprije se oprao, pa je
zapalio cigaretu i uivao u odmoru koji mu je bio prijeko
potreban. Odjednom iz ranerske kue izae Sandy
*49
ZAPADNO OD PECOSA
McClain i urno poe prema njemu. I prije nego to se

Sandy pribliio toliko da mu je mogao razaznati lice, Pecosu je bilo jasno da neto nije u redu. Spoznao je to po
Sandyjevu poluuurbanom i polusuzdrljivom koraku.
Kada je Sandy stigao do trijema brvnare, stisnutih usana i
smeih oiju punih vatre, prokune ispod glasa.
Pecose, netko e vraki platiti ree Sandy.
A tko e to platiti? mirno i lijeno otegne Pecos.
Ne znam jo, ali tebi se zlo pie. Prije svega, elio
bih ti neto rei: doe li do obrauna, ja sam uz tebe.
Hvala, Sandy, lijepo od tebe, ali obino se sam brinem o sebi. Kako bi bilo da mi kae o emu se zapravo
radi.
Poznaje li Sawtella, nadzornika kod Beckmana?
Svakako. Prije nepuna dva mjeseca bio sam kod gaza Maber odvrati Pecos, skidajui noge s klupe. Ba
su skupljali stoku. Ostao sam tamo, premda me Sawtell
nije ba najljepe gledao.
Pecose, stvari stoje loije nego to ti misli. Sawtell,
je ovdje s trojicom iz svoje druine. Pecose, nakresan je.
Bijesan je i bezobrazan.
O emu se radi?
Nisam uo, ali mogu pretpostaviti. Bili je potiten, i
ljut kao ris. Poslao me je po tebe.
Nekoliko trenutaka Pecos je i dalje sjedio bez rijei,
stisnutih obrva i oborena pogleda, potom izvue revolver,
otvori ga, izvadi metak iz depa i ubaci ga u praznu komoru. Tada ustane i utakne revolver u korice. utke poe
prema ranerskoj kui, a Sandy je hodao uz njega, priajui neto neveselo.
etiri osedlana konja sa sputenim uzdama stajala su
na otvorenom prostoru ispod kue. Da ne bi otro zaokrenuo iza ugla, Pecos krene malo ulijevo.
Ne mijeajte se u ovo, Sandy naredi.
*50
ZAPADNO OD PECOSA
Ali, njih su etvorica, a ti sa sam, Pecose dobaci

mu Sandy. Osim toga, koliko sam mogao zakljuiti iz
njegova razgovora, Sawtell te ne poznaje. Neto slutim,
Pecose. Nee biti naodmet ako vide da nekoga ima uza
se.
Pecos mu odgovori kretnjom koja je bila dostatno rjeita. Sandy se odmae udesno. uo se glasan govor. Trenutak kasnije, Pecos izae na otvoreno, odakle je imao
dobar pregled. Prva osoba koju je ugledao bila je Mary
Heald.
Idi u kuu naredi joj Bili Heald.
Idi do vraga! ljutito odvrati Mary. Bila je zajapurena i uzbuena, a kada je ugledala Pecosa, estoko se
trgnula.
Bille!... Ovdje je tiho je viknula.
Pecos promotri prizor. Sawtell, visoki stoar s crvenim rupcem, stajao je ispred trojice kauboja, ije dranje
ba nije odavalo miroljubivost. Okrenuvi se u stranu, Bili
Heald pozove brata:
Ovo nije za nju. Odvuci je unutra.
Neka ostane. Moda e togod uti odvrati John.
Ja sam neto naula, ali to je prljava la jarosno
prasne Mary.
im je ugledao Pecosa, dranje Billa Healda naglo se
promijenilo.
Sawtelle, evo Pecosa. Neka sam za sebe govori.
Mislimo da nema pravo. Ako eli posluati glas razuma,
nee hitati pred rudo.
Prokletstvo! ... Prijeti li ti to meni, Bille Heald?
grubo odgovori posjetilac.
Ni najmanje. Samo te savjetujem.
Meni ne treba savjeta. U ovom sam kraju due od
tebe.
Naravno, ali ne poznaje Pecosa Smitha.
*51
ZAPADNO OD PECOSA
Pecos! Gdje li je dobio taj nadimak?

Ne znam, imao ga je kad je doao ovamo.
Pecos se zaustavi nekoliko koraka od njih.
efe, to se ovdje zbiva?
Sramota me je da ti kaem, Pecose, i kunem ti se da
ovo nikada me bih uinio da sam uspio nagovoriti
Sawtella da ode.
Hvala, Healde... Makni se u stranu i prepusti to
meni.
Bili urno poslua savjet, ali se i ona tri kauboja iza
Sawtella pomaknue dalje od njega.
Pogledavi stoare, Pecos shvati sve. Nije tu bilo nikakva nesporazuma. Sawtell je donio odluku prije nego to
je doao na ran Healdovih, a piem ju je malo pojaao.
Poznaje li me, Smithe? upita Sawtell, zapovjednikim i odlunim, ali ne i razmetljivim tonom.
Nisam imao ast, seor hladno odvrati Pecos.
Kada sam vas pohodio kod gaza Marber niste mi dali
prilike da vas upoznam. Ali drim da nisam mnogo izgubio.
Moda si usput uo o igosanju zalutale stoke?
To mi je dobro poznato.
Bili Heald nije mogao izdrati a da se ne umijea u razgovor.
Pecos me je izvijestio. Ran H H gubi neto neigosane stoke.
Ah, tako? podrugljivo e Sawtell. Bio je ljut i nije
se dao smiriti.
Sluaj, Sawtelle prasnu Heald, konano izgubivi
strpljenje doao si praviti guvu, a bogami dobit e
vie nego to si traio.
Opravdava li ti to igosanje zalutale stoke? sarkastino upita Sawtell.
*52
ZAPADNO OD PECOSA
efe, molim te prepusti ovu stvar meni upade

Pecos.
U redu Sawtelle, sam si sebi prostro postelju. Nemam vie to dodati zakljui Heald i povue se.
Pecos dva puta zakorai i stade na dva-tri jarda od jarosnog stoara. Svi prisutni, osim Sawtella, morali su
osjetiti koliko je hladne i zastraujue prijetnje bilo u tom
njegovu pokretu. Samo varljiv podsticaj alkohola mogao
je toliko zaslijepiti odraslog Teksaanina da ne osjeti neposrednu opasnost. Kao da je neka odreena misao spreavala Sawtella da zrelo razmilja.
Sawtelle, nekako si me mrko gledao kod gaza Marber.
Naravno da jesam.
Da nije bilo mog gazde, jo bih te tada izazvao u
tvojoj vlastitoj kui. To je za mene bila uvreda.
No, podnio si je. A da nije Healdovih, bio bih te
protjerao s rana.
To su bile odluujue rijei. Njima je bilo rijeeno sve
osim ishoda obrauna. No, stoar je oito bio ili priglup ili
previe tvrdoglav da bi to mogao osjetiti. Jedan od njegovih ljudi uini pokret kao da e se umijeati, no odmah se
obuzda. Njih dvojica se nervozno odmakoe u stranu, kao
da ele biti izvan domaaja Pecosovih prodornih oiju.
Ali, to bi im uspjelo jedino ako bi se pretvorili u zrak.
Do Sawtellova zamagljena mozga konano prodre
znaenje Pecosove utnje, njegove napetosti i sabranosti.
Meutim, ve je bilo prekasno.
Pecose Smith zaprijeti Sawtell poznaje li Curta Williamsa i Wesse Adamsa, kauboje s rana X Bar?
Poznajem ih. Sa mnom su jahali za Don Felipea,
dolje na Rio Grandeu.
No, ni tebi ni njima to nije na ast.
Sirotinja ne moe birati. Morao sam raditi da bih
preivio... Prijei na stvar. Hajde!
*53
ZAPADNO OD PECOSA
Williamsa i Adamsa otpustio sam s rana X Bar.

To mi nije nita novo.
Vieni su kako na mom podruju igou neigosanu zalutalu stoku.
Sawtelle, mislim da ne pretjerujem ako kaem da ta
zalutala stoka nije tvoja.
Ne, ne pretjeruje. Ali meni se dopada da je prisvojim.
To je tvoja stvar. Jedino bih dodao da je to prilino
opasno po zdravlje, barem na Pecosu!
Sawtell je svoju srdbu pojaavao uurbanim govorom, ali ga to nije oslobaalo gra to ga je u njemu izazvao Pecos.
Doao sam ovamo da se pobrinem da te otpuste s
rana H H povie stoar.
Ne moe. Ja sam odlazim.
Zar? Otkada?
Od prije dvije minute.
Lukav si ti tip, Smithe odvrati Sawtell, razdraen
od ruganja. Onda u te protjerati iz ovoga kraja.
Neobian i prebrz, oku nevidljiv, bio je Pecosov pokret. Kao da je htio skoiti i najednom se zaustavi u pol
pokreta. Iz cijela njegova bia odjednom je stala izbijati
sva ona strana napetost.
Ti... idiote! Ti e me protjerati iz ovoga kraja? O
emu ti to brblja?
Sawtell je opet otiao predaleko. Uzmaka nije bilo.
Crvenilo na njegovu licu stade se gubiti, ustupajui mjesto olovnom sivilu.
Zajedno sa ostalima i ti si igosao zalutalu stoku.
Tko me optuuje? otro povie Pecos.
Sawtell ispusti nerazgovijetan krik, pun srdbe na sebe i na Pecosa, srdbe radi toga to je shvatio da je krivo
*54
ZAPADNO OD PECOSA
procijenio svog protivnika. Ruka mu se grevito tre. aka mu posegne za revolverom.

Kao udarcem bia, Pecos potegne i u istom trenutku
opali. Sawtellovo tijelo najednom se opusti. Glava mu
pade na prsa. Zaljuljao se. Poput tigra, Pecos skoi do
ovjeka koji je padao i s uperenim revolverom okrene se
kaubojima, spreman da ponovo puca.
Je li itko od vas uz njega? resko povie.
Smithe, mi nita nismo krivi promuklo odgovori
onaj koji je htio prekinuti Sawtella. Potenja mi... nismo... htjeli da se toliko prenagli.
Pokretom ruke Pecos ga prekine, i pogledom svoj trojici dade na znanje da odjau. Potom se okrenuo. Bill
Heald je kleao pored Sawtella.
Sandy je trkom prilazio, a John Heald je s poprita
pokuavao odvui djevojku, koja je bila blijeda.
Mrtav!... Prostrijeljen kroz srce!... Pecose, ovo zaista nije dobro uzvikne Bili.
uo si ga! Pecosov glas zajeao je kao elik po ledu.
Svakako. No, do vraga, ovjee, nisam oekivao da
e ga ubiti odvrati Heald, naglo se diui.
Ti si povjerovao...
Ne, Pecose, ni na trenutak urno je prosvjedovao
Heald, diui ruku. Potenja mi. John i ja mislimo da si
poten i ist momak. McKeever se kleo tvojim imenom.
Ta prokleta budala Sawtell mora da je bio pijan. Pecose,
nemoj nam togod zamjeriti.
Pecos je pustio revolver, i nemirno stao hodati amotamo. Oima je neprestance strijeljao na sve strane. Njegova hladnokrvnost kao da je posve nestala. Razbaruene
kose, vrtio se u krug poput divlje zvijeri. Sandy mu se
priblii i, oklijevajui, zastane.
*55
ZAPADNO OD PECOSA
Pecose, morao si ga umlatiti uzvikne on. Morao si. Svi smo mi uz tebe. Sawtell je sam sebe osudio na
smrt.
Ona trojica su ve bili pojahali konje i spremali se da
pou. Jedan od njih pozove Healda:
Poslat emo kola po njega.
U redu, samo to prije odvrati Heald.
Pecos utakne revolver u korice, i tim gestom kao da se
zgurio. Prestao se vrtiti kao divlja zvijer. Na znojnom licu
izbie mu pjege, kojih do tog trenutka nije bilo. Kosa mu
je bila mokra. Sae se da podigne sombrero to mu je pao
kada je skoio da se sueli sa Sawtellovom pratnjom.
Bille, nisam li ti rekao da mi ne daje da obilazim
raneve? upita.
Sjeam se da si mi rekao, Pecose. ao mi je. Ali,
vjerujem da smo to mogli izbjei.
I previe sam vidio, Bille. A pokuao sam ... nije vano... zahvaljujem tebi i Johnu to ste me toliko dugo
drali ovdje i to ste me branili pred tim laovom.
Smisao njegovih rijei Healdu je bio jasan. Barem je
izgledalo da nagaa istinu. Pecos je zatekao one kauboje
kavgadije pri nekakvom prljavom poslu. Pokuao im je
objasniti da to to rade ne valja i utio je o tome.
Sluaj, Pecose. Sawtell je znao neto o Williamsu i
Adamsu. Namjeravao te je blefirati da ti progovori jer te
nije poznavao.
Jesi li uo o Curtu i Wessu?
Jesam. Vie nego jednom. Sumnjam na njih, Pecose.
Kauboj die ruke. Proklete budale!
Uto se Mary Heald otre od brata i potri Pecosu. Jo
uvijek je bila blijeda i drhtala je, no hrabro se drala.
Pecose, znam da nisi lopov izbije iz nje.
Smijeak je na trenutak potjerao ozbiljnost s
*56
ZAPADNO OD PECOSA
njegova tmurna lica.

Gospoice Mary, drago mi je da to ujem... Nemam
doma, obitelji, ni prijatelja i kada opet ponem lutati, bit
e mi milo prisjetiti se da ste vi vjerovali u mene.
Jesmo, Pecose! Oh, jesmo izmuca ona. Nemoj
govoriti da nema prijatelje i dom. ... Ne ostavljaj nas,
Pecose!
Ne mogu ostati. To bi moglo nakoditi vaoj brai.
Kauboji e priati da me je Bill podrao. Jo e mnogo
toga pridodati. Da ostanem ...
Mary, on ima pravo upade Bill. Koliko god mi
je ao, ali Pecos mora napustiti ran H H.
Svakako. Svaka igra sobom nosi i posljedice gorko doda Pecos.
Ne govori tako, mome zamoli ga Heald, koji je u
njegovu mirenju sa sudbinom osjetio prizvuk beznaa to
je toliko dobrih teksakih mladia dovelo na krivi put.
Surovo je bilo to je u toj velikoj dravi, opustoenoj ratovima i preplavljenoj upropatenim starcima i mladim
ljudima, postojala veoma sitna razlika izmeu dobra i zla.
Oh, divlji kauboju! strasno uzviknu Mary. To
nije pravo... prema sebi... prema nama... prema meni!...
Pecose, ti si tako... divan mladi. Nemoj da te uas to si
ubio jo jednog ovjeka natjera. .. natjera na... On je tozasluio. Bio je gad. Ja... ja bih ga sama mogla ubiti...
Bille... Johne... recite neto.
Tu je djevojci ponestalo rijei. Njeno uzbuenje bilo je
shvatljivo, no njena mladost, ni ok to je pred njom ubijen ovjek, nisu bili jedini razlog osjeajima to iz nje
izbie.
Pecose, mislim da e najbolje biti da ostane
promuklo e Bill. Otii u Merburu i dokazati tvoju
nevinost, objasniti da je Sawtell bio pijan i da te je on
naprosto prisilio na obraun.
*57
ZAPADNO OD PECOSA
Ne, Bille, to ne moe odvrati Pecos. esto

sam bio povod razmiricama i ne elim da to i ovdje bude
sluaj.
Pecose proapta djevojka.
Kauboj se okrene prema njoj. U njemu je iznenaujue otkrie nadvladalo njegovu zahvalnost.
Gospoice Mary, hvala vam... Obeajem vam... ako
me ita odri na ispravnu putu od sada nadalje... to ete
biti vi... vae povjerenje vaa dobrota. Adios.
Ispruio je ruku kao da eli stisnuti njenu, ali je bre
povue i naglo se udalji. Sandy McClain potri pored njega.
Adios, Pecos! usklikne djevojka. Dri se ispravna puta... i vrati se... jednog dana.
*58
ZAPADNO OD PECOSA
6.
Ubrzo je, meutim, ispalo da ni slatka uspomena na
Mary Heald, ni prezir prema kradljivcima stoke, niti dano
obeanje Pecosa ne mogu odrati na ispravnu putu.
U Texasu, u onom ranom razdoblju uzgoja stoke, igosanje zalutale neigosane stoke nije bio zloin. Svi raneri su to vie ili manje radili, jer nikada nisu bili potpuno
sigurni pripada li telad njima ili drugima. Nije bilo nikakva naina da se razazna tko je vlasnik teleta, ukoliko se
ono nije nalo uz ve igosanu kravu. A ako tele, jednogoe ili dvogoe, nisu bili igosani igom jednog rana, vremenom su dobivali ig nekog drugog rana.
Ali, u svom je srcu Pecos Smith znao da je po prvi put
u ivotu skrenuo sa staze potenja. S gorinom je razmiljao da je u to vie gurnut nego to je sam poskliznuo. A
to je mogao uiniti? Na ranu X Bar odbili su ga s isprikom da im ne treba ljudi. Isto se dogodilo na jednom
ranu preko granice, u Novom Meksiku. Razum mu je
govorio da krene dalje na jug i da opet radi za McKeevera,
ili nekog drugog stoara zapadno od Pecosa, ili ak za
Don Felipea. No, njegov ponos i tvrdoglavo uvjerenje da
mora slijediti svoj put, skrenue ga drugim pravcem. Odlui se pridruiti Curtu Williamsu i Wessu Adamsu, koji
su uistinu trgovali neigosanom stokom. Nije bilo zakona
koji bi to branio. Nije bilo ni zapreke osim revolvera, a
odvani potezi, kao to to bijae Sawtellov, bijahu vie
iznimka nego pravilo. Pecos je sebe tjeio da e se ograniiti na igosanje neigosane stoke, skupiti svoje vlastito
krdo ili sauvati svoj dio zarade, pa se poslije nee morati
baviti njemu omraenim sumnjivim poslovima.
Williams i Adams mu nisu htjeli rei gdje im je trite.
Jedino mu dadoe do znanja da je sigurno. Pecosa to nije
ni zanimalo. U Novom Meksiku bilo je ranera koji su
*59
ZAPADNO OD PECOSA
kupovali stoku bez pitanja. Neki su vladini kupci radili

izravno s kradljivcima stoke. Sve je na jugozapadu Texasa
bilo spremno za poetak unosna poslovanja sa stokom.
Pecos je to tako dobro osjeao da je pomiljao kako je
zaista teta to za poetak ve sam nema ovee stado.
Poao je tragom dvojice bivih kauboja s rana X Bar
u guticima oko Pecosa i pridruio im se.
Dva su kauboja imala vie konja i bogatu opremu. Pojaani Pecosom, postali su izvanredna skupina. Pecos je
bolje od bilo kojeg kauboja u Texasu umio pronai neigosanu stoku. Gutici u gudurama bili su prepuni stoke
koja na sebi nikada nije osjetila ig. Pothvati Williamsa i
Adamsa Pecosu su bili predrski i on ih se libio. Dvojica su
kauboja bila na putu da ubrzo postanu pravi kradljivci
stoke. Pecos je zakljuio da sebi ne moe dozvoliti da se s
njima predugo drui. S druge strane, morao je riskirati.
Sluajte, vi razularena bagro rekao im je. Junije odavde mogu nabaviti na tisue neigosanih grla.
Teak je to posao i zahtijeva vremena, ali je siguran i ne
moe nas dovesti u nezgodan poloaj.
Skupljat emo ih usput odvrati Wess Adams,
mlad kauboj, gruba lica, lakomislen i silovit.
Pecos ima dobrih ideja, Wesse upadne Williams,
koji je bio razumniji i oprezniji. Moramo izabrati sredinu.
Ako morate pretraivati ove gutike to ba nije
najpametnije, bilo bi najbolje skupiti krdo od sto ili manje grla i odgoniti ga vaim kupcima jednom na mjesec.
Sto grla i jednom na mjesec? Bah prezrivo e
Adams.
Slaem se s Pecosom zamiljeno e Williams.
Osim toga, nije ba najsigurnije.
Pa, to, kad nam zatopli pod tabanima, promijenit
emo taktiku odvrati Pecos. igosat emo stoku igom koji nitko nikada nije vidio i baciti stoku na panja-
*60
ZAPADNO OD PECOSA
ke. Nijedan raner nee znati da je to na ig. Kasnije,

kada stoka odraste skupit emo krdo i goniti ga bez mnogo rizika.
Wesse, to je dobra ideja pokua Williams uvjeriti
Adamsa, koji se na kraju jedvice sloio.
Trio je prionuo na posao. Sami su hvatali i igosali
stoku. Pecos je igosao koliko njegovi drugovi zajedno. Za
nekoliko dana skupili su krdo od preko stotinu grla.
Williams i Adams krenuli su s krdom na jug. Oekivali su
da e prelaziti oko dvadeset i pet milja na dan, a za manje
od tjedan dana stigli bi do njihova trita. Pecos je ostao u
logoru, odakle je i dalje hvatao i igosao goveda. Kajao se
to sam nije mogao ui u tu igru, a to je zahtijevalo konje
i opremu, a naroito trite, ukoliko sebi ne bi mogao
dozvoliti da prieka dok mu grla ne odrastu. Dopadao mu
se ivot u samoi i zavolio je Rio Pecos. To mu je podruje
sada postalo sklonite.
Drugovi se vratie u dogovoreno vrijeme. Pecos je postao bogatiji za oko dvije stotine dolara. Bilo je to najvie
novaca to je ikada odjednom posjedovao. Meutim,
oduevljenje je kratko trajalo. Sjetio se da novac nije zaraen potenim radom i znojem.
Ve za dvadesetak dana Wess Adams nagovorio je
Williamsa da ponovo gone stoku na sjever, sa svim grlima
koja su njih trojica igosali. Pecos je bio protiv toga, no
uzalud. Razmiljao je koji od dva puta da izabere. Prvo,
da izazove svau s Adamsom i da ga ubije. Drugo, da svoje partnere bez daljeg otpora pusti na opasni put. Vie mu
se dopadala druga mogunost. Morao se odupirati nagonu da se lati revolvera. Bude li za njihova izbivanja budno
uvao strau i bude li, ako njegove ortake budu slijedili,
to je izgledalo vjerojatno, spreman na sve, njega moda i
nee uhvatiti. S druge strane, razmiljao je, ako se oni
nikada ne vrate, tim bolje. Uzeo bi opremu i poao u divljiji kraj, junije na Pecosu.
*61
ZAPADNO OD PECOSA
Adams i Williams ipak se vratie. Bili su to iskusni i

izdrljivi jahai, lukavi i snalaljivi, a mora da su, du
staze, imali i jatake. Pored toga, putovali su uglavnom
nou. Tako je za Pecosa situacija ostala nepromijenjena,
jedino je imao veu gomilu novanica.
Od kasnog ljeta, pa preko cijele jeseni i zime, ta su dva
neumorna jahaa deset puta gonila stoku na trite u
Novom Meksiku. U proljee su postali drskiji, to se i
moglo oekivati od takva soja, ohrabrena uspjehom.
Osim toga, Adams se vraao bazdei po alkoholu. Zato se
Pecos nije zaudio kada se, negdje u travnju, dvojka nije
na vrijeme vratila s gonjenja stoke. Nije bio ni zabrinut ni
oaloen. Ionako je odluio da, bez obzira na uspjeh i
zaradu, to gonjenje bude posljednje.
Imao je toliko novaca da ga se nije usuivao osnuje
vlastiti ran. Dopadao mu se predio gdje Pecos utie u
Rio Grande. Ali to je dugo vremena ni brojiti. U svakom
sluaju, dostatno da negdje bilo podruje meksikih
pljakaa, a njemu je Meksikanaca bilo preko glave. Dugo
je razmiljao o svojim buduim planovima. Bilo je dobro
to je dozvolio da Adams i Williams gone stoku na trite
to je, na koncu konca, bila njihova elja. Predosjeao je
da bi i on mogao biti upleten, ukoliko bi dvojica ortaka
pretjerala i bila uhvaena. U tom sluaju morao bi se
negdje sakriti godinu dana, dok sluaj ne utone u zaborav. Texas je bio prevelik, prepust, prebrzo se mijenjao u
pravo stoarsko carstvo a da bi se netko dugo sjeao nekoliko neigosanih goveda. Bilo je na tisue pravih kradljivaca stoke kojih se trebalo rijeiti. Tu i tamo, Pecos je
sumnjao u svoje drugove. Nije im mnogo trebalo da od
igosanja neigosane stoke preu na preinaavanje igova. A to je bio pravi lopovluk. im neigosane stoke bude
manje, to je ve bio sluaj, i to je Pecos primijetio jaui
niz rijeku, Adamsu i Williamsu nee trebati dugo da prijeu na preinaavanje igova.
Kad je proao itav tjedan od vremena predvienog za
povratak ortaka, Pecos je ve bio siguran da im se dogodi-
*62
ZAPADNO OD PECOSA
la nekakva nesrea. Mogue su ih uhvatili. Moda su prodali posljednje krdo i odlutali drugamo, ne obazirui se
na to da su Pecosu duni njegov dio zarade. Adams se ne
bi skanjivao, ali Williams nije izgledao kao ovjek kojem
bi tako neto priliilo.
Pecos je ipak preselio svoj logor. Izabrao je gotovo
nepristupano skrovite, nekoliko milja nie od ranijeg
mjesta. Odvukao je veinu zaliha, to su se brzo smanjivale, i tamo ostavio tovarne konje i Cinca. Gust umarak
zatvarao je ulaz male prostrane gudure prema Pecosu, u
kojoj je vode i trave bilo u izobilju. U guduru se nije moglo ui s donje strane gusto isprepletena iblja, a nije bilo
opasnosti da bi mogui progonitelji tragali na tom mjestu
jer u nju nisu vodili tragovi konja ni stoke. Pecos se takoer nije pribojavao da bi njegovo skrovite mogli otkriti s
gornje strane.
Otuda je izlazio svakog dana, s pukom i punim depom municije, i oprezno se uljao do starog logora. Kada
se njegovi drugovi vrate, objasnit e im zbog ega je tako
postupio.
etvrtog jutra nakon to je napustio stari logor, primijetio je na istonoj obali rijeke malu skupinu Indijanaca. Jedva je nazirao vitke spodobe i mustange kako s visoke obale prelaze u gutik, no to mu je bilo dovoljno.
Bila je to konana nagrada za njegovu stalnu i nepogreivu opreznost. S dolaskom proljea Kijove i Komani silazili su s Llana Estacada na pljakake pohode po Zapadnom Texasu.
Pecos je neko vrijeme razmiljao. Indijanci su moda
ili uz rijeku, na povratku s pljakakog pohoda. Na drugoj strani vodila je indijanska staza. Logor, to su ga trojica lovaca neigosane stoke bila izabrala, bio je u jednoj
dubokoj guduri, dobro zaklonjenoj sa Zapadne strane
Pecosa, ali otkriven s druge strane. Ako su se Williams i
Adams vratili tijekom noi, Indijanci e ih otkriti po konjima i dimu logorske vatre.
*63
ZAPADNO OD PECOSA
Oprezno se skrivajui, Pecos poe prema starom logoru. Preao je vie od dvije milje kada njegovo otro oko
razabere nekakvo kretanje pri ulazu u jedan klanac na
istonoj obali. Skupina Indijanaca na konjima, odmah je
bio siguran da su to Komani, izjahala je iz jaruge i ulazila
u rijeku. Niz polugolih divljaka. Nabrojao ih je osamnaest. Rijeka je na tom mjestu bila plitka i mogla se i pri proljetnom vodostaju pregaziti. Pecos ih je netremice promatrao. Nekoliko je puta bio u situaciji da su mu ti obojeni
avoli malone skinuli skalp. Bez potekoa su preli rijeku i nestali.
Pola milje uz rijeku otvarala se gudura, u kojoj je leao logor, prema kojem je Pecos krenuo. Znao je da se
tamo ne moe doi na konju. Meutim, izmeu neprohodne obale i mjesta gdje su Indijanci pregazili rijeku nalazilo se ipraje. Moda su oni namjeravali tu prijei. Bilo
kako bilo, smjerali su neko zlo.
Istim putem Pecos se vratio do nekog umarka, odakle se mogao udaljiti od rijenog korita. im je izbio iz
uvale, krenuo je u stijenje i grmlje, hitajui dok nije stigao
do klanca kojim je oekivao da e se popeti Indijanci.
Napredovao je vrlo oprezno. No, oni nisu tuda proli. To
je znailo da su krenuli prema njegovu starom logoru.
To mjesto vie nije bilo daleko i Pecos bi, da riskira i
prijee na neto otvoreniji teren jamano stigao tamo
neto prije Komana. Nagon ga je najprije tjerao da na
kocku stavi vlastitu sigurnost i da upozori drugove, ukoliko su stigli u logor. No, razum je prevladavao. On ih je,
isto tako, mogao upozoriti s vrha gudure. Dapae, s gudure bi im mogao vie koristiti u odbijanju predstojeeg
napada.
Nekoliko se trenutaka krzmao. Nadao se da se njegovi
ortaci nisu vratili, ali ga je drao udan predosjeaj da su
oni tamo. Adams se vjerojatno ispavljuje nakon pijanenja i duga puta, a Williams pak nije bio oprezan ovjek,
bar ne u tom logoru u guticima oko Pecosa.
*64
ZAPADNO OD PECOSA
Neka je slutnja Pecosa spreavala da hitno neto poduzme i prisiljavala ga na dug, zaobilazan put pod okriljem gutare. Trebao se samo prikljuiti junoj stijeni
gudure, gdje bi bio na sigurnom, jer je teren na tom mjestu bio veoma krevit.
Dok se pribliavao svom cilju, uini mu se da uje
udaljeno rzanje konja. Samo je, napeto iekujui. Bilo je
ve kasno jutro, isto i bistro; ni oblaka na nebu, a suneve zrake svojom su toplinom ve nagovijetale skori
nadolazak ljeta. Visoko nad logorom kruili su leinari.
Te su sablasne ptice Pecosu oduvijek smetale. Jednom
mu je neki protivnik cinino prorekao da e jednog dana
biti hrana leinarima. To se proroanstvo, dodue, ispunilo na proroku, no Pecos ga nikada nije zaboravio. Te
ptiurine predskazuju smrt i leine to e se ubrzo negdje
nai. Ose su zujale oko njega, dok je uao meu stijenama i sluao. Poao je dalje, napetih uiju i oiju. Ubrzo se
njegovo oklijevanje pokazalo opravdanim. Dim! Ovo
mirie dim, apnuo je.
To je znailo da su se Williams i Adams vratili. Hladan predosjeaj tragedije obuze Pecosa. Tragedije to je
nije mogao objasniti neposrednom opasnou to je prijetila njegovim ortacima. To uvstvo nije mogao shvatiti, ali
ga je i te kako osjeao. No, zar je mogao objasniti osjeaj
to ga je obuzeo kada je ugledao leinare? Trojica dobro
zaklonjenih ljudi mogla bi se oduprijeti veoj skupini
Indijanaca od one to ju je Pecos vidio kako prelaze rijeku.
Konano je stigao do gudure, no neto dalje od logora
to se nalazio iza zavoja, izvan njegova pogleda. Bio je
primoran probijati se dalje, na vrh kamenite stijene gudure, preko kra, kroz gusto iblje i poput noa otre bodlje lechuquila, izmeu stijena ispremetanih kao u kakvom labirintu.
Ubrzo mu ponestade daha, jer nije bio vian penjanju,
a put je bio vrlo naporan. Dahtajui, sav obliven znojem,
*65
ZAPADNO OD PECOSA
pomislio je da je najbolje malo se odmoriti. Znao je da e

mu ubrzo trebati i dah i bistra ula.
Kada je nastavio put du stijene gudure, nije bio siguran na kojem bi mjestu trebao proviriti dolje u gudure.
Ubrzo je primijetio stup plaviasta dima to se lijeno dizao iz gudure. Bio se udaljio od logora. Jo bolje, jer se
tako nalazio izmeu svojih drugova i Komana koji se
okolo uljaju.
Spustio se na koljena i etveronoke otpuzao do ruba
stijene. Nije dugo iao, kad najednom zauje krik to ga
prikuje na mjesto i sledi mu krv u ilama. Iz njega je sad,
umjesto vrueg, izbio hladan znoj.
Prokletstvo! Je li to bio konj ili ovjek? tiho je
proaptao. Uto je njegov osjetljiv sluh razabrao ljudske
glasove. togod se dogaalo ispod njega, Komani se sigurno jo nisu pojavili. Zato je pourio prema rubu stijene i izbio kroz jedan prosjek sakriven grmljem. Tu ga je
bilo teko primijetiti. Mogao je brzo utei, a potjera je bar
za neko vrijeme bila oteana terenom.
Voen glasovima, Pecos se podigao da proviri dolje.
Kada je ugledao prizor, gotovo mu ispadoe oi: na konju,
kojeg drahu etiri ovjeka, Adams psuje, urla i preklinje,
oko vrata mu je laso, iji je kraj prebaen preko grane
jednog drveta.
Zaprepateni Pecos skrene pogled na jedan crni lik
koji se trzao. Objeen ovjek! Williams! Bacakao se, jezovito smijeno. Pecos je razabrao njegovo izoblieno lice,
izbuljene oi, otvorena usta j isplaeni jezik.
Odmah mu je sve bilo jasno. Adamsa i Williamsa uhvatili su stoari koji su obraunavali s kradljivcima stoke.
Vjeali su ih. Pecos je bio nauo o tom brzom krojenju
pravde to se poelo primjenjivati u Texasu. Krv mu se
naas sledila u ilama, i ponovo uzavrela. On jamano
nikad nee dozvoliti da mu netko nabaci omu oko vrata.
Sva su petorica vikala, ali se Adamsov glas uo iznad
svih ostalih. Pecos je shvatio da se kukavica, molbama ili
*66
ZAPADNO OD PECOSA
novcem, pokuava spasiti. Budala! Ne poznaje Teksaane!

Najednom je Pecosu, brzinom munje, sinulo da je i on
upleten u tu tragediju. Iako Adamsu nikada nije vjerovao
niti ga je volio, njegov je saveznik. Udruio se s tom dvojicom, pomagao im da igou neigosanu stoku; dijelio je
s njima prljavu zaradu. Sebe nije drao za kradljivca stoke, ali je bilo uasno oito da osvetoljubivi stoari Adamsa i Williamsa svakako smatraju takvima.
To je bilo ono neizbjeno, ega se Pecos bojao. Ubio je
Sawtella jer je nepravedno bio optuen. Bude li sada ubijao, u obranu svojih ortaka, koji su stavljeni izvan zakona,
i sam e postati odmetnikom.
Odmah je donio odluku. Njegov kodeks asti nije mu
pruao izbora. Digao je puku, uvjeren da e Adamsu
spasiti ivot.
Dii ga! pue glasina voe skupine, koji i sam potegne ue, a dvojica njegovih ljudi priu da mu pomognu.
Dok je Pecos hvatao vou na nian, Adamsa su ve
polako podigli iz sedla.
Uto se, Pecosu zdesna zau pucanj. Voa skupine to
je vjeala Adamsa promuklo krikne. Ispustivi ue, za
tetura se i pade koliko je dug i irok u travu.
Adams nije ni pao u sedlo, a ve odjeknu itav plotun,
praen stravinim ratnim krikom Komana.
Pecos se sav ukoi. Spusti puku, promatrajui uasan
prizor pred sobom. Jo jedan stoar pade.
Adamsov konj poskoi, zbaci jahaa, izvrne na lea i
odjednom se umiri.
Adams je bio ranjen. Pokuao je puzati, jo uvijek s
omom oko vrata. Ue, prebaeno preko grane, zakailo
se negdje na drvetu. Dok se Adams grevito trzao da se
oslobodi, opet je bio pogoen i pade na lice. Trei stoar
skoi iza drveta. etvrti je pao prije nego se uspio zaklo-
*67
ZAPADNO OD PECOSA
niti iza stijene. No, nije bio mrtav. Iako slomljene noge,
spustio se iza ubijena konja.
Iza drveta dizali su se oblaci plaviasta dima. Pecos je
promatrao kako ovjek koji se zaklonio iza konja iz korica
vadi puku, niani i puca.
Pecos ispuza iz zaklona i stane na prikladnije mjesto,
s kojeg je imao bolji pregled na poprite neravnopravne
borbe. Srea je bila na njegovoj strani. Pecos je promatrao Komane kako se uljaju uz samu stijenu gudure, koja
je odjekivala od njihovih pobjednikih krikova. Ohrabreni
uspjehom iznenadnog napada, juriali su. Pucali su to su
vie i bre mogli, i tresak puaka bio je toliki da je Pecos
jedva razabirao brzu vatru dvojice stoara.
U tom je trenutku Pecos mrko uao u okraj. Njega
nisu mogli primijetiti, a njegova puka, manjeg kalibra,
jedva se ula u onoj tresci tekih puaka. Posljednji red
Komana pojavi se na jedva pedeset stopa pod njim. Naciljavi u crvena lea, Pecos povue obara, a onda pogledom potrai slijedeeg Indijanca. Za manje od dvije minute ispalio je sedam metaka.
Iznova je napunio puku, i primijetio da se prednji
red Indijanaca rairio ulijevo i udesno. estorica Indijanaca krvoedno jurnu iz umarka. Strijele su poput munje parale zrak i zabadale se u leinu konja ili u drvo.
Stoar koji je pucao iza drveta najednom zatetura i
Pecos spazi kako mu strijela stri iz trbuha. Neki ga je
lukavi crvenokoac uspio pogoditi zdesna. Jednog za drugim, stoar ubija trojicu prvih Komana koji su juriali.
Ostali pobjegoe.
Nato Pecos opet stupi u akciju i ubije Indijanca koji
mu je bio najblii. To je bio pogrean korak, jer se na taj
nain otkrio. Preostala dva Indijanca na otvorenom primijetie ga i pobjegoe du ruba gutika, vritei poput
demona. Preostalih nekoliko Komana uljahu se izmeu
stijena i preko istina izmeu grmlja. Pecos pogodi jo
jednog, ali bio je siguran da ga nije ubio.
*68
ZAPADNO OD PECOSA
Najednom urlanje prestane. Pecos je znao da je napad

odbijen i da se pretvorio u poraz. Komani su, bez sumnje, pretpostavljali da je bijelim ljudima stiglo pojaanje.
Ni znaka, ni glasa! Gudura je postala sablasno tiha. Pecos
spazi stoara koji je iziao iza drveta kako pada na koljena. Puka to se dimila ispade iz ruku i on akama uhvati
strijelu to mu je virila iz trbuha. Pao je licem naprijed i
tako jo dublje zatjerao strijelu. Pecos svrne pogled na
ranjena borca, zaklonjena iza konja. Nije ga mogao vidjeti, ali je spazio njegovu puku koja je pala ispred leine
konja i koban znak. Tog trenutka, Williams, koji je visio
na konopcu, trgnuo se po posljednji put. Taj je trzaj najuvjerljivije pokazao koliko je kratka bila strana bitka.
*69
ZAPADNO OD PECOSA
7.
Nije bilo bojazni da e se ono nekoliko preivjelih
Komana vratiti. Ipak, Pecos se ponovo popeo na rub
stijene i potrao do litice to se strmo sputala na rijeku.
Spazio je Indijance kako uurbano, nekoliko stotina jarda
ispod njega, nagone konje u vodu. Bilo je pet jahaa, od
kojih je jedan pridravao estog, ozbiljno ranjena.
Udaljenost je bila predaleka da bi mogao tono naciljati. Ali, da bi ubrzao njihovo povlaenje, Pecos iz svog
zaklona opali jo sedam puta. Svi su meci podbacili za
nekoliko stopa, podiui bijele vodoskoke, ali su imali
uinka. Naime, Komani mahnito pojurie preko rijeke i
nestadoe u umarku na suprotnoj obali.
Ponovo napunivi puku, Pecos se vrati do mjesta iznad logora, s kojeg se mogao spustiti na stijene u guduru.
Najprije je oprezno ustanovio da u blizini nema ranjenih
Indijanaca, a potom pourio do mjesta vjeanja.
Uasnije scene Pecos nije vidio, mada su tragini okraji u Texasu bili esta i uobiajena slika. Williams na
konopcu, modra lica; mrtvi konj naikan strijelama;
stoar koji je leao potrbuke, dok mu je iz lea strio
krvavi vrh strijele, to su bili najsablasniji i najuasniji
detalji.
Svi mrtvi! promrmlja Pecos. Uto ga neije krkljanje upozori da nije tako. To nije bio Adams, ni ubijeni
ovjek iza konja, ve onaj sa strijelom u trbuhu.
Priskoivi mu, Pecos ga okrene na bok. Bio je to
njemu nepoznat mukarac, srednje dobi, po svoj prilici
nije bio Teksaanin. Premda iv i pri svijesti, bilo je oito
da je umirao. Buncao je i traio vode. Pecos pojuri do
zaveljaja to ga je bio smjestio uz stijenu gudure, zgrabi
posudu i pouri da je napuni na izvoru.
*70
ZAPADNO OD PECOSA
Davao je ovjeku da pije, pridravajui mu glavu. Sad

mu je bilo posve jasno da je ovjek smrtno ranjen.
Otili su muklo e ranjenik.
Da. Gledao sam ih kako prelaze rijeku.
Prokleti psi... Koliko smo ih sredili?
Mislim jedanaest i jednog ranili.
Jesi li sam?
Da. Bilo mi je lako jer sam bio gore na stijeni.
Oni su nama pokvarili vjeanje... a ti si njima pokvario igru... Mislim da je to pravedno... Jesu li mrtvi svi
ljudi iz moje druine?
Da, a strah me je da ni ti nee dugo.
U to se moe kladiti... Daj mi jo vode.
Hoe li da nekome neto poruim? upita Pecos.
Ne, samo ukoliko sretne Pecosa Smitha ovaj e
blijedo-plavim oima vrsto pogledavi Pecosa.
Nita lake od toga. Ja sam Pecos Smith.
Ti si preinaivao igove s Williamsom i Adamsom?
Nisam!... Znai, zbog toga ste ih vjeali... Prevarili
su me. S njima sam se nagodio da igoemo samo neigosanu stoku.
Onda su te svakako varali. Healdovi su te hvalili.
Smithe. Pazi, Breen Sawtell, brat Beckanova nadzornika,
kojeg si ubio na ranu Healdovih, ima te na zubu.
Breen Sawtell?... Uope ga ne poznajem. Kako izgleda?
Isti brat, kao da su dvojnici... Sluaj, Pecose. Brzo
u umrijeti, pa ne smeta da ti neto kaem. Kako sam ja
shvatio, Breen Sawtell je vlastitom bratu krao stoku. Zato
ga je nahukao na tebe, kao to je to i ranije radio... s
drugima ... Daj mi jo. .. vode.
Tako! A zato je izabrao ba mene? upita Pecos,
dajui umiruem preostalu vodu.
*71
ZAPADNO OD PECOSA
Govori se da je Breen imao izgleda kod Healdovih,

tonije kod djevojke, sve dok nisi ti stigao.
Bill mi to nikada nije rekao zaprepateno uzvikne Pecos.
Ali je istina Smithe. .. Kao da se smrauje. .. hladno mi je.
Bijedno je. .. umrijeti ovdje. .. s indijanskom strijelom u trbuhu rastui se Pecos.
Takva je sudbina izdrhta umirui! Boe ... drago
mi je ... da me vie ne pee.
Da, kraj ti je blizu.
Smithe, ini mi se... predobrim momkom ... za
kradljivca stoke... kao to su bili ti tipovi s kojima si se
udruio.
Ako sam kradljivac, oni su me takvim uinili usplamti Pecos.
Sad su oni mrtvi... i nitko nee saznati za to. Okani
se tog posla... Smithe.
Bolan je krik Pecosu zamro na usnama. Stoarev pogled bio je nezaboravan. U njemu je ljubaznost prema neznancu koga je progonio ustupila mjesto crnoj spoznaji o
samotnoj smrti. Uto ga svijest napusti i trenutak kasnije
on se strese, zakalja i umre. Prestao je disati.
Pecos ustade i obazre se. Brzo je razmiljao. Stoare
e kadtad netko slijediti. Najpametnije da sve ostavi
tono onako kako je bilo. Dodue, vjeti tragai mogu
posumnjati da je jo netko prisustvovao pokolju, pogotovo ako budu dostatno lukavi da primijete kako su Komani ustrijeljeni odozgo, sa stijene gudure. Ipak, zakljuio je Pecos, najmudrije je ostaviti leine onako kako lee.
Na njima nije bilo niega to bi elio, osim novca, za
koji je znao da e ga nai u Adamsa i Williamsa. Uzeo je
novac. Williamsa je odvezao i spustio na tlo. Iznova promislivi, uzeo je Adamsovu puku, kutiju municije i vreu
ivenih namirnica. Sve to, zajedno s njegovom vlastitom
*72
ZAPADNO OD PECOSA
pukom, predstavljalo je prilino teak teret, koji je trebalo prenijeti do njegova logora.
Uz este zastoje radi odmora, one tri milje preao je
za neto manje od dva sata. Bilo je ve podne.
Odluio je odmah se spremiti i udariti na jug. Stotinu
milja niz Pecos i on e biti u drugom svijetu, bar to se
tie Breena Sawtella i njegove sorte. Sjetio se Don Felipea
i McKeevera. Obojicu je, iz veoma razliitih razloga, elio
izbjei. Dodue, da sretne gonia stoke, nita ne bi mijenjalo na stvari, no volio je da ne sretne ni jednog starog
poznanika.
Prvo naselje na putu bilo mu je Orlovo gnijezdo, to se
nalazilo upravo iznad mjesta gdje rijeka Pecos utie u Rio
Grande. Za tri godine, to ih je Pecos proveo na Sjeveru,
mjesto se zacijelo i proirilo.
Brzo je osedlao Cinca i natovario drugog konja. Nije
znao kamo e sa svim novcem to ga je imao. Svuda ga
nije mogao nositi na sebi, jer bi to bio preglomazan teret,
vidljiv i opasan, ukoliko bi sreo kakve jahae. Iz dvanaest
smotaka novanica odabrao je sve krupnije i spremio ih u
duboke depove na odjei. Ostatak je sakrio u podstavu
debela kaputa, koji je privezao za sedlo. Oznojio se od
pusta uzbuenja rukujui svim tim novcem. Ali, premda
ga nije ukrao, nikako nije mogao sebe uvjeriti da je do tog
novca doao na poten nain. A zapravo sve se svodilo na
to da je nekoliko teksakih raneva izgubilo odreen broj
grla, a on je skupio neto novaca.
Nikada nije krenuo na dug put tako napetih ula.
Znao je da e moi slobodnije disati i gledati samo naprijed tek kada izmeu njega i logora s mrtvacima bude barem dvadesetak milja.
Te je noi logorovao na jednom mjestu, preko puta
kojeg je bio Alkali Lake, na istonoj obali rijeke, koju je
poznavao slabije od zapadne obale. - Na istoj, suprotnoj,
istonoj obali nalazio se i Adobe Wells, do kojeg je doao
nakon jo jednog dana puta. Dalje su leali Frazierov gaz,
*73
ZAPADNO OD PECOSA
kraj kojeg je smotreno proao nou, pa Dapperova okuka

i Crvene stijene, sve opasna mjesta na istonoj obali rijeke. Jo deset sati jahanja, pa je stigao do kanjona Gastle
Gap, nadomak najpoznatijem, najopasnijem a istodobno
najosamljenijem mjestu na Rio Pecosu starom gazu
panjolaca, Horseheadu.
Iako je Pecos volio tamna osamljena mjesta, nije trpio
taj sablasni gaz. Tamo ak nije htio ni logorovati. Radije
je nastavio put kroz divljinu krivudavih i strmih grebena,
obraslih grmljem, ispresijecanih nedubokim klancima. U
tom sumornom dijelu Pecosa bilo je malo kanjona. Velianstvene stijene bile su u dugim razmacima ispresijecane usjecima. Tu i tamo, sa svoje staze mogao je vidjeti
suprotnu stranu kanjona, ivicu visoke klisure i dio padine, obrasle rijetkim iprajem, te gole stijene to su poput
rebara ile do vrha klisure. No, vei dio puta staza se daleko prema zapadu udaljavala od rijeke.
Teak kraj za konje i stoku, Cinco glasno e Pecos. Ali ima trave i vode. Osim lijenosti ovdje ranera
nije nita moglo sprijeiti da se obogati. Dodue, bili su tu
Meksikanci i Indijanci.
Dva dana kasnije, Pecos otkrije da ni te zapreke nisu
sprijeile ranere da u tom krevitom kraju uzgajaju stoku. Broj krava i bikova, okupljenih na jednom mjestu,
nije bio velik ali je nakon dana puta ukupan broj stoke
postao iznenaujui. Nije ga mnogo iznenadilo to je vidio jako malo teladi, premda je ta injenica bila znaajna.
Meutim, ranerima nije bilo ni traga ni glasa. Da bi
okupili stoku, kauboji su najvjerojatnije morali prelaziti
pedesetak milja. Pecos im nije zavidio na takom poslu u
takvu kraju. to je vie napredovao na jug, sve vie nailazei na stoku, shvaao je da se negdje u tom dijelu Pecosa
nalazi idealno mjesto gdje bi mogao ostvariti svoj dugo
sanjani san. No, jo nije bio dovoljno juno, iako je po
svom proraunu preao stotinjak milja. Dodue, staze su
krivudale. Pecos je iao dalje. Ne smije zaboraviti da se
prije nego to pone sa stoarenjem, nekoliko mjeseci
*74
ZAPADNO OD PECOSA
mora pritajiti. Slijedeih je dana otkrio da put to vodi na

jug nije isti onaj kojim je doao na sjever.
Zbog toga se nije iznenadio, niti mu je bilo ao kada
se iz velike udoline popeo na uzvisine, i kada je u daljini
razabrao kolibe Orlovskog gnijezda, graene od ilovae i
siva kamena, poluskrivene meu zelenim drveem. Iza
njih padala je gigantska klisura, ispod koje je buao Rio
Grande. Pecos pomisli da je tako moda i bolje. Neto
nepredvieno oduvijek ga je vodilo na njegovim samotnikim putevima.
Na prvi pogled Orlovsko gnijezdo nije se primjetno
izmijenilo. Meutim, priavi blie naselju, Pecos spazi
neke glinene kue kojih ranije nije bilo i novu sivu graevinu, uz nisku trgovaku postaju, sagraenu pola od kamena a pola od ilovae, koju je vodio Dale Shevlin.
U to doba dana stanovnici naselja, a naroito Meksikanci, malo su se motali unaokolo. Daleko niz iroku ulicu Pecos spazi jedna kola, i od ugla Shevlinove postaje do
nove kue bilo je privezano pet-est pospanih konja.
U sjeni skupine drvea Pecos sjaha. Pri vezujui konje, ogleda se ne bi li spazio nekoga kod koga bi se mogao
raspitati. Dvojio je da bi ga Shevlin prepoznao, a bilo je
vrlo malo vjerojatno da e se tu sresti s Felipeom. Svakako je elio da ga ne poznaju, ali su se njegovoj elji suprotstavljale neke tekoe. Bio je gotovo bez namirnica i
gladan. Osim toga, nije mogao vjeno izbjegavati naselja i
ljude. Ovdje mora iskuati svoje ivce.
Sjeo je u hlad. Po svemu sudei, Orlovsko gnijezdo se
odmaralo. Ubrzo primijeti Meksikanca, daleko niz ulicu,
prema Rio Grandeu, koji je tekao u klisuri iza naselja.
Zauo je glasove to su dopirali iz Shevlinove postaje.
Jedna su vrata vodila u samu postaju, a druga u krmu.
Pecos nije mogao razabrati kroz koja su se uli glasovi.
Nekoliko je ljudi razgovaralo, oito su govorili svi odjednom. Pecosu je bilo smijeno. udni li su ljudi, mislio je.
Uvijek se svaaju zbog trica, naroito ako popiju.
*75
ZAPADNO OD PECOSA
Trenutak kasnije, nekoliko ljudi izae iz postaje. Ispred svih, na ulicu je istrao bosonog djeak, okreui se i
ogledajui preko ramena. Nije bio uplaen, ali se vidjelo
da je uzbuen.
Pecos mu prie. Sluaj, sinko, to se ovdje dogaa?
Djeak se trgne, jer odmah nije primijetio kauboja.
Upravo se spremao pobjei, ali ga Pecosov prijateljski
osmijeh ohrabri.
Uh, ja... nisam vas vidio.
Nije ni udo, sinko. Napeto si gledao tamo unutra.
to se to dogaa u postaji Dalea Shevlina?
Shevlina vie nema.
Ama nemoj? to mu se dogodilo?
Dobio je no u lea.
teta. Dale je bio poten ovjek. Jesu li njegovi bili
ovdje?
Da, ali ih je Don Felipe otjerao. Sada su njegove i
trgovina i krma.
Ma nemoj? Zar tako? To mi je zbilja novo. .. Je li
Don Felipe ovdje?
Ne, gospodine. On je najee u Rockfortu. Kau da
tamo prodaje stoku goniima koji idu Chisholmskom
stazom.
A tko vodi krmu i postaju?
Neki ovjek iz New Orleansa. Zovemo ga Frenchy.
Zapravo se zove Conrad Brasee. Dva Meksikanca i jedan
bijelac rade za njega. Ne znam kako se zove bijelac. Tek je
stigao u Orlovsko gnijezdo.
Hodi ovamo, Johny uvjerljivo ree Pecos. Ja
sam kauboj, Teksaanin, tvoj prijatelj. Sluaj, u depu
imam dolar koji mi smeta. Hoe li ga?
I te kako odvrati djeak, irom otvorenih oiju,
pribliavajui se Pecosu sa sve manjim nepovjerenjem.
*76
ZAPADNO OD PECOSA
Izvoli. Sad mi jo neto reci. Odmaram se i strano

sam osamljen. Dobro je uti novosti nastavi Pecos.
Kae, Don Felipe petlja po Orlovskom gnijezdu. Je li on
mjeanac ili Meksikanac?
Vie je bijelac nego Meksikanac. Ali, ipak je mjeanac
odvrati djeak, znaajno upirui sive oi u Pecosove.
Djeak je oito spadao u one Teksaane koji su mrzili sve
to je meksiko.
Kakav je poloaj Don Felipea u Orlovskom gnijezdu?
Gospodine moj, gotovo sve to vidite njegovo je, ali ga
nitko ne voli. Ubio je sedam ljudi, a trojica su bili bijelci.
Ma nemoj! Mora da je gadan tip izjavi Pecos hinei
uenje. Zapravo se malo i zaudio jer je Felipe, kada ga
je Pecos napustio, na dui imao samo etiri ubojstva, a od
ubijenih samo je jedan bio bijelac, i to neki stranac.
Kae da Don Felipe prodaje stoku goniima na Chisholmskoj stazi. Jesi li neto uo o McKeeveru? Obiavao
je ovdje goniti stoku. Tvrdi li tvoj otac da Don Felipeovi
kauboji igou neigosanu stoku ili da mijenjaju igove?
ravnoduno upita Pecos.
Djeak je oklijevao s odgovorom, to je Pecosu bilo
potpuno dovoljno i znaajno.
Ja... ja... On to nikada nije rekao najzad e djeak
mucajui. Zaboga gospodine, neka vam ne padne na
pamet...
Zaboravi da sam te to pitao... Radi li uz rijeku jo
neki stoar?
Da, gospodine. Iz Novog Meksika... Kae da se zove
Sawtell. udno ime!
itavo se Pecosovo tijelo strese, kao da je njime munjevito prola struja. Sawtell! Jo je ranije predosjeao da
e imati posla s tim ovjekom. Zna se, djeaka nije ispitivao tek toliko da mu proe vrijeme, ali u tome nije bilo
mnogo radoznalosti. Vie je volio izbjei Don Felipea,
*77
ZAPADNO OD PECOSA
nego da se njihovi putevi opet susretnu. Meutim, njegova su pitanja urodila plodom. Pecos se sad stvarno zainteresirao i misli ga zaokupie.
Tko je ona krupna crnja tamo prijeko? upita,
samo da navede djeaka da i dalje pria. Je li pijan?
Oh, ne gospodine! To je Sambo, dobar Crnac, malo
je takvih. Doao je ovamo kao kauboj, s pukovnikom
Lambethom, kojeg su ubili prije godinu dana.
Lambeth. Pazi! ... Pa za njega sam uo. .. Ako nije
pijan, zato je ovako pokunjen?
Zbog toga to je Brasee zatvorio Terrilla jer nije
imao novaca da plati dug. To je bilo juer. Sambo je ovamo stigao jutros. No, nita ne moe uiniti. Nema oruja.
Izbacili su ga zato to stvara guvu zbog Terrilla.
A tko je Terrill?
Terrill je najbolji mladi koji je ikada nogom stupio
u Orlovsko gnijezdo. Ne dolazi esto ovamo. Moda jednom na mjesec. Sin je pukovnika Lambetha, a sada Crnev gospodar. Negdje uzvodno uz Pecos imaju ran. Otac
kae da je Lambeth prije nekoliko godina imao dosta stoke. Nije htio prodavati stoku po cijeni od dolar po grlu. A
sada je vei dio njegove stoke nestao. Toliko su siromani,
da nemaju ni za branu.
Nestala im stoka? ini mi se da sam i prije uo neto slino. Kamo je nestala, sinko?
Djeak se nasmije.
Vi dolazite zapadno od Pecosa, gospodine.
Znam! Umalo zaboravih otegnu Pecos. Evo ti
jo jedan dolar.
Oh, hvala, gospodine. Nikada nisam imao toliko
novaca. Mora da ste strano bogati... Oh, ako ste bogati...
platite Terrillov raun i izvucite ga odande!
Odakle ga treba izvui? Ovdje nema zatvora.
*78
ZAPADNO OD PECOSA
Ima, kako da ne... To je kolibica iza postaje. Brasee

je naziva zatvorom. anker tamo baca i pijane mjeance.
Terrill je sada zatvoren s jednim takvim.
Pria postaje sve zanimljivija! Je li taj Brasee i erif?
Uf, kakav erif. On samo izigrava erifa. Seor, zapadno od Pecosa nema zakona. Ali, Brasee zna da s Teksaanima nema ale.
Aha, shvaam. Ba u otii tamo i odande izvui
tvog prijatelja Terrilla otegnuto e Pecos, diui se.
Djeak ga zadivljeno i zahvalno pogleda, i otri, dokazujui time da je, bez obzira na ishod situacije, najpametnije biti na sigurnom.
Pecos polako prie ojaenom Crncu. Usput je razmiljao kako uvijek nezaustavljivo upada u pustolovine. Lekcije mu ne koriste. Kudgod se okrene, nailazi na sebinost, pokvarenost, lakomost, brutalnost prolijevanje krvi
i ubojstva. Gdjegod se neto takvo pojavi, neko dijete,
ena ili mukarac uvijek trpi zbog smrti voljenih bia.
Premda je poput svih junjaka prezirao Crnce, Pecos
je imao prilike upoznati i takve crne robove koji su bili
vrijedni koliko i bijelci. Sambo je bio pravi kauboj i Pecos
ga se sjeti. Gledajui Crneve izme i ostruge, Pecos se
uvjerio da ne grijei. Uostalom, kauboj Crnac gotovo je
bio bijela vrana. Prepoznavi Crnca, Pecosovo je veliko
srce bilo jo spremnije na suut.
Zdravo, Sambo! to je s tobom? ljubazno upita
Pecos.
Naglo se trgnuvi iz tuge, Crnac zakoluta oima i
odmjeri Pecosa od glave do pete, zaustavivi na trenutak
pogled na revolver to je znaajno nisko visio na Pecosovu lijevom bedru.
Da, gospodine, ja sam Sambo. to ste rekli?
Jedan mi je djeak rekao da se nalazi u tekom poloaju.
*79
ZAPADNO OD PECOSA
Boe, gospodine, u stranom smo poloaju. ... Ali,

oprostite gospodine, tko ste vi? ini mi se da vas poznajem.
Sambo, ja sam tvoj prijatelj u nevolji odvrati Pecos, stavivi ruku na Crnevo rame. Kad je to uinio,
Meksikanac i bijelac, koje je primijetio kako izlaze iz postaje, urno se vratie unutra.
ovjee, dajte mi revolver, pa u vam povjerovati
da ste mi prijatelj naglo provali iz Crnca.
to bi uinio, Sambo?
Ubio bih tog prokletog Brassea, budite sigurni.
Time bi se samo uvalio u jo vee nevolje, Sambo.
Makni se s tih vratiju... Ne boj se. Ispriaj mi sve, i otvoreno.
Na te Pecosove rijei Crnac se sabrao. Da, sad znam
otkud me se sjeate, gospodine. Ja sam Sambo, kauboj
pukovnika Lambetha, na kojeg ste naili kada je zalutao
kod gaza Horsehead. Doli smo ovamo iz Istonog
Texasa, ima skoro pet godina. Dotjerali smo krdo stoke, a
pred dvije godine imali smo gotovo deset tisua grla...
Pukovnik Lambeth nije htio prodavati stoku kada je za to
bilo vrijeme. Pronali su nas kradljivci stoke, gospodine, i
ubili ga. Oni ili netko drugi. Sada smo siromani... Sin
gospodara Lambetha, gospodin Terrill, juer je sam dojahao ovamo. Sve do jutros, nismo znali za to. Tada sam i ja
dojurio, gotovo sam ubio konja. Brasee me je neim udario po glavi. Zatvorio je gospodina Rilla s nekim mjeancem u onu glinenu kolibu. . . Dajte mi revolver, ovjee, i
pokazat u vam to sam kadar.
Polako, Sambo. Zbog ega je Brasee zatvorio mladog Terrilla?
Kae da mu je pukovnik Lambeth duan. To je samo isprika, iza koje se kriju onaj prokleti Don Felipe i
njegov ortak, Breen Sawtell. Oni su bili uzvodno od nas.
Htjeli su istjerati pukovnika Lambetha. Nisu uspjeli i
sumnjam da je njihova druina sredila pukovnika. Moja
*80
ZAPADNO OD PECOSA
supruga Mauree, to zna, gospodine. Vidjela je to u snu...

Pokrali su veinu nae stoke, gospodine a sada su oteli i
gospodina Rilla.
No, Sambo, poi sa mnom mirno odvrati Pecos,
okrenuvi se prema vratima postaje. Nakanio je odmah
izbaviti mladog Lambetha. Ah najprije je htio uti Crnevu priu, da bi jo jednom sve provjerio. Sagledao je svo
znaenje ovog sluaja i sebi postavio odreeni cilj.
Uao je u trgovinu. Od njegova posljednjeg posjeta
Orlovskom gnijezdu trgovina se poveala. Prodavaonica
je bila zakrena raznoraznom robom, tako da je jedva bilo
mjesta za prolaz. Neki se Meksikanac gradio kao da radi,
ali po pogledu njegovih sjajnih oiju, to ga je kradomice
bacio, Pecos je znao to ga zapravo zanima. Iza anka
stajao je ovjek u koulji, debeo i blijed. Crna rijetka kosa
padala mu preko ela, gotovo do samih krupnih, satanskih oiju. Imao je dug i uzak nos, mala usta i iljatu bradu s jamicom u. sredini.
Godinama je jedna od osnovnih Peoosovih navika bila
promatrati ljude i munjevito ih, jednim pogledom procijeniti. Tome je u nekim sluajevima mogao zahvaliti to je
jo uvijek iv.
Zdravo. Jesi li ti Brasee? otegne Pecos.
*81
ZAPADNO OD PECOSA
8.
Pecosu je novi poslovoa jedine trgovine u Orlovskom
gnijezdu najvie bio nalik na Kreolca, kockara iz New
Orleansa.
Da, ja sam Brasee. to elite? odvrati on, s naglaskom koji ipak nije bio crnaki.
U nekakvom sam srodstvu s Lambethovima hladno e Pecos. Ne ba krvnom, dodue. Upravo sam stigao
iz Istonog Texasa. Zabrinula me vijest da je pukovnik
mrtav i da je mladi Terrill zatvoren u nekoj tvojoj upi.
to kae na ovo drugo, Brasee?
To se tebe ne tie!
I te kako me se tie, Brasee polako odgovori Pecos. Vidjelo se da Brasee ne poznaje ljude Pecosova kova,
niti je bio sposoban suprotstaviti im se. Zavaravao ga je
Pecosov bezbrian i leeran stav. Preao sam dug put
da vidim mladog Terrila. Mora da je ve dobrano porastao. elim ga vidjeti.
Ne moe ga vidjeti.
Kojim si ga pravom zatvorio u tu upu s pijanim
mjeancem?
Brasee otro pogleda Pecosa. Bilo je oito da s Pecosom nije mogao razgovarati na ravnoj nozi. U Pecosu je
bilo neto to je sputavalo njegovu volju, no Brasee to nije
znao. Nije dugo ivio zapadno od Pecosa.
Sambo kae da se radi o nekakvom dugu nastavi
Pecos, pokazujui na Crnca, koji je fiksirao Braseea.
Da, Lambeth mi duguje za zimsku zalihu hrane.
Koliko?
Nije vano.
*82
ZAPADNO OD PECOSA
Vano je, i to prokleto mnogo otrije e Pecos.

Ako si erif ili teksaki jaha pokai znaku!
To Brasee, naravno nije mogao uraditi, to je Pecos
vrlo dobro znao.
Aha. Igra se zakona, je li? Vidio sam ja to i ranije u
Texasu. To nije zdravo, ako eli dugo ivjeti... Koliko ti
duguje djeak?
Dvije stotine... i deset dolara s mukom izusti
Brasee.
Pecos izbroji novac iz pozamana snopa novanica i
dobaci ga Braseeu. Nije mu izbjegao gramziv sjaj u poudnim oima ovjeka, niti su mu izbjegle ostale znaajne
stvari. Trgovina Dale Shevlina postala je sumnjiva jazbina. Za poluotvorenim vratima, to su vodila u krmu,
netko je prislukivao ih moda promatrao.
Napii mi potvrdu ree Pecos, posegnuvi iza sebe za prvom stvari to bi je mogao baciti. Napipao je vreu soli, teku najmanje deset funti. Brzinom munje, Pecos
je baci na vrata. Jasno su se ula tri udarca vree u vrata,
i konano tup pad neega na pod. Iza vrata, to su se irom otvorila, leao je ovjek koji je pokuavao ustati, pridravajui nos, iz kojeg mu je krv curila.
Sluaj ti ree Pecos. Kako u do vraga znati da
prislukuje iza tih vrata?... Kakvu to jazbinu vodi Brasee?
Krmar skupi novanice rukama koje nisu ba bile
mirne, potom olovkom navrlja neto na komadiu papira.
Evo ti potvrda. Ali, zadrat u mladog Lambetha
dok ne doe Felipe.
Ti to samo misli. Sluaj, otkud zna da ja nisam
teksaki jaha?
Oni ne zalaze zapadno od Pecasa bubne Brasee,
koji je oito bio kao na iglama i nije se osjeao najugodnije.
*83
ZAPADNO OD PECOSA
Pa, svata se jo moe dogoditi zapadno od Pecosa.

Pomisli na to ledenim tonom otrpovrne kauboj.
Sambo, zgrabi tu sjekiru i poi sa mnom.
Pecos natrake izie iz trgovine. Prezir prema ljudima
koje je Felipe okupljao oko sebe nije ga uinilo neopreznim. Sambo je iao pred njim.
Znao sam to, efe, u to sam bio siguran ree Crnac, kolutajui oima.
to si to znao, Sambo?
Da je Brasee kukavica kakvih nema. Pazio sam ja
na njega. Da je neto pokuao, bio bih ga smrvio.
Pa, i ja sam ga promatrao. To je prljava druina,
Sambo. Nee oni dugo ovdje... Pokai mi tu orku gdje su
strpali mladog Lambetha.
Neto dalje iza vrata stajala je nova, mala glinena koliba, ija su drvena vrata bila zatvorena lancem i lokotom.
Pecos obie kolibu, udei se kako u nju uope ulazi zrak.
Sambo zalupa na vrata.
Gospodine Rili, jesi li unutra? povie dubokim
glasom.
Oh, Sambo!... Ako me... ne izvue odavde. .. ubrzo
u umrijeti zau se alostan odgovor.
Reci mu da se makne s vratiju. Moramo ih sruiti
naredi Pecos.
Makni se s vrata, mili, jer u ih razvaliti.
Pecos je oekivao da e se Brasee na neki nain umijeati, ak moda i pripucati iz trgovine. Meutim, odande
nije doao nikakav znak da je netko uznemiren to Sambo
lomi vrata.
Gdje si, gospodine Rili? povie Crnac, zadihan
kao kovaki mijeh.
Oekujui da e prepoznati djeaka kojeg se pokuavao sjetiti, Pecos spazi kako teturajui, na sunce, izlazi
vitak, lijepo graen, njemu posve neznan mladi. Na sebi
*84
ZAPADNO OD PECOSA
je imao otrcan sivi kaput, radno odijelo i visoke izme.

Sav je bio pranjav i blatan. Otrcani crni sombrero bio
mu je natuen na glavu, upola skrivajui velike oi, iju
boju Pecos nije mogao razabrati, i suncem preplanulo lice
finih crta. Kroz runu na sombreru virio je uperak sjajne
kose, a i uz obod izvirivali su prkosni uvojci. Pecos pomisli kako Sambo ima pravo to se brine za tako zgodna mladia.
Sambo, gotovo sam se uguio dahne mladi Lambeth.
Gdje je onaj mjeanac kojeg su strpali s tobom?
Pustili su ga jutros, jo uvijek pijana.
Uto Lambeth primijeti Pecosa i lagano se trgne. Pecos
na sebi osjeti pogled udnovato velikih oiju. Mladi ga je
na trenutak-dva gledao, opet svrnuo pogled na Samba.
Rille, to to si na slobodi, mora zahvaliti ovom gospodinu toplo ree Crnac.
Oh, hvala gospodine prihvati mladi udnovato
promatrajui Pecosa.
Glas mu je odavao duboku zahvalnost, a dranje mu
bilo pomalo srameljivo.
Gospodar Rili, ovako se dogodilo: Tek sam jutros
otkrio da si otiao od kue progovori Sambo. Tada
sam dojurio! Brasee me udario po glavi i izbacio iz trgovine. Htio sam ga ubiti, ah naiao je ovaj na stari prijatelj. Izgleda da mu je tvoj mali prijatelj Bobby priao o
nama. Ree mi da e te izvui odavde. Uli smo u trgovinu. Kukavica Brasee podvio je rep. Tvoj je dug u trgovini
plaen, a i sam si vidio kako smo razvalili vrata.
Dug je plaen!.. Sambo, jesi li ga ti platio?
Ja? Nebesa! Ne, gospodine Rili. To je on uinio.
Smjekajui se, Pecos je gledao i sluao nove znance.
Kako ponekad malo treba da ljudi postanu sretni! Lambeth se naglo okrenuo, plamteeg lica i svijetlih oiju, i
*85
ZAPADNO OD PECOSA
Pecos uto osjeti da njihov susret u sebi nosi neto znaajno, to za sada nije mogao dokuiti.
Pecose Smith!... Sjeam te se. Ovo je lijepo od tebe,
Pecose! uskliknu mladi Lambeth, pruajui mu ruku. U
usporedbi s Pecosovom, bila je mala no ipak tvrda i jaka.
Ja sam Terrill Lambeth. Sjea li me se?
Da, mislim da te se sjeam... sada odvrati Pecos.
Molim te, reci mi gdje ivi... gdje te mogu nai.
Kako u ti vratiti dug?
Za to se uope ne mora brinuti.
Ali ne, poto-poto, elim ti vratiti dug ... Zaduio si
nas obojicu. Molim te, reci mi gdje ivi.
Vie-manje uvijek na istom mjestu, Lambethe
zapadno od Pecosa razvue Pecos.
Oh, ti se ali nasmija se Lambeth.
Gospodin Rili, govori kao pravi Teksaanin, a po
dranju bi se reklo da je s Pecosa umijea se Sambo sa
smijekom.
Dakako odvrati Terrill. Sambo, juer sam dojahao na svom poniju. Ostavio sam ga pred trgovinom.
Moda je kod Bobbyja?
Preli su iroku ulicu s Pecosom na elu. Zaobili su
postaju i Pecos se uvjeri da su njegovi konji jo uvijek
tamo gdje ih je ostavio.
Lambethe, neto bih s tobom htio raspraviti ree
Pecos. Kako bi bilo da sjednemo ovdje u hlad.
Drage volje odvrati mladi. Sambo, poi Bobbyju. Vidi gdje je moj poni... Gladan sam i edan.
Jedna se misao uvukla u Pecosa i nikako je se nije
mogao rijeiti, premda ju je pokuao istisnuti. Neto to
se razmahalo tijekom dogaaja, razgovora s Bobbyjem,
pa sa Sambom i susreta s mladim Lambethom. Pecosu se
ukazala jedna prilika.
*86
ZAPADNO OD PECOSA
Lijepo je ovdje pone Pecos, kada su sjeli u hlad,

na travu nedaleko njegovih konja. Djeak kojeg zove
Bobby neto mi je ispriao, a poneto i Sambo. Radoznao
sam, Lambethe, i htio bih ti postaviti nekoliko pitanja.
Samo pitaj. Izgleda da kod sviju pobuujem radoznalost. Nije ni udo. Inae utim kao zaliven, ali ti si neto drugo i rei u ti sve to... budem znao.
Ti si iz Istonog Texasa?
Da. ivjeli smo na plantai blizu granice Lousiane.
Rat je upropastio mog oca.. . Majka je umrla prije nego se
on vratio kui. Sve je propalo. Otac je odluio krenuti na
zapad. Kada smo bili spremni za polazak, umro je moj
stric. I on je bio u ratu. Ocu je ostavio neto novaca. Unato tome otac je odluio krenuti. Oslobodio je robove.
Sambo i njegova supruga Mauree nisu nas htjeli napustiti... Poli smo kolima i s osam konja. Osam mjeseci jahao
sam i vozio preko cijeloga Texasa. Pri koncu puta otac je
skupio neto teksake dugoroge stoke! Ti si na nas nabasao kada smo zalutali u Pecosu. Poto si nas poveo na gaz
Horsehead, preli smo Pecos i poli niz rijeku s ove strane, kroz gutike i gudure, dok otac nije naao mjesto koje
mu je odgovaralo... Tada smo poeli stvarati ran. Pred
dvije godine imali smo oko deset tisua grla. Bili smo
bogati Ali, otac nije htio prodavati. Tada smo primijetili
da nam nestaje stoka. U umarcima smo opazili jahae.
Otac se posvadio s nekim mjeancem stoarom, zove se
Don Felipe. Dvaput su pucali na Samba... I tada... tada...
Oh, to me boli... kad se sjetim toga.
Ubili su tvog oca blago ga prekide Pecos, a mladi je oborio glavu.
Da... muki su ga ubili nastavi Lambeth. Pronali su ga sa strijelom u tijelu. Felipe i njegovi kauboji
rekoe da da je to djelo Komana. Ali, ja znam ije je to
djelo. Indijanci su se mnogo puta pojavljivali na stijenama nad rijekom preko puta naeg doma. Promatrali su
nas. Ponekad bi pripucali iz puaka ili odapeli po koju
*87
ZAPADNO OD PECOSA
strijelu. No, ni meci ni strijele ne bi dosegli ni dopola

rijeke. Na mnogo milja uzvodno i nizvodno od naeg rana Indijanci nisu mogli pregaziti rijeku. Nikada to nisu ni
pokuali. Zato znam da Komani nisu ubili mog oca. Od
tada nam je srea okrenula lea. Felipe je sebi naao ortaka grubijana po imenu Sawtell, koji me je progonio.
Sambo i ja nismo mogli paziti na stoku. Znate, nae je
podruje dvadeset milja uzvodno i jo vie nizvodno. A za
niskog vodostaja naa je stoka prelazila rijeku. Pod istonom klisurom Pecosa ima na stotine, a moda i na tisue
grla nae stoke. To je moja stoka. No, kako da doem do
nje? Nema sumnje da e ih jednog dana Felipe i Sawtell
pokupiti... Oh, Smithe, upozorili su me da o tome ne govorim, jer zapravo nita ne mogu dokazati... ali vidio sam
kako Fellipeovi kauboji kradu nau stoku. Preinaavaju
igove!... Odnedavna je postalo jo gore. Ostali smo bez
namirnica. Otac se zbog toga zaduio. Zimus sam se i ja
morao zaduiti. Brasee nije htio zauzvrat uzeti stoku...
Konano, i najgore... napali su me pokuali su me uhvatiti... Oh, ni polovicu ti ne bih mogao ispriati... Juer
me onaj odurni Brasee zgrabio... silom me je odvukao u
onu smrdljivu kolibu... zatvorio me u nju... Eto, Smithe
jesam li odgovorio na sva tvoja pitanja?
Zovi me Pecos zamiljeno odvrati kauboj.
Muna je to pria, Terrille, gotovo toliko koliko i moja.
No, do vraga! Ne mogu shvatiti kako, kao potomak stare
teksake obitelji, nisi ubio tog prokletog mjeanca i njegova ortaka. Ima ve punih petnaest godina, zar ne?
Da! sa smijekom odvrati Terrill punih petnaest.
Znai, dostatno si star da rukuje revolverom.
Znam rukovati vatrenim orujem. Ve sam ubijao
bizone, jelene, vukove, pantere, stare bijesne bikove. Ali,
nikada nisam pucao na ... ovjeka. Bio bih, dodue i to
uinio, da nam nisu ukrali oruje.
*88
ZAPADNO OD PECOSA
Terrille, sve mi se ini da u se zbog tebe morati obraunati s Felipeom i Sawtellom tihim e glasom Pecos, pomiljajui kako mu je jako malo trebalo da spozna,
to mu je sueno.
Smithe!... Pecose, ne misli valjda ozbiljno? povie djeak.
Nikad nisam bio ozbiljniji... eli li uti neto o
meni? otegne Pecos.
Da apne Lambeth, oito svladan osjeajima.
Hoe li se zakleti da nikome nee ispriati ono to
u ti rei?
Kunem se, Pecose uzbueno e Terrill.
Sluaj, nisi ti jedino siroe u Texasu... I ja potiem
iz stare teksake obitelji, Terrille. Nisam imao prilike da
se mnogo kolujem, da osjetim to je to dom. Odrastao
sam kao kauboj. Godine to sam ih proveo u Meksiku za
mene su istodobne bile i loe i dobre... Prvi put proao
sam ovuda pred nekoliko godina s McKeeverom, goniem
stoke. Kada sam posljednji put jahao za njega, gore u
Santa Feu, opet me zasvrbjela aka. Do vraga to e kada
se uvijek nae netko kome je do pucanja... Posljednji mi
je posao bio na ranu H H, dolje uz rijeku. Bio sam gotovo sretan. Bila je tu i djevojka, koja mi se vraki dopadala
no nikada nisam smogao hrabrosti da joj to kaem. Ni
onoga dana kad sam morao otii... Ali, to te nee zanimati, a moda sam zbilja pogrijeio... Bilo kako bilo, Sawtell,
brat tog Breena koji tebe proganja optuio me je da kradem stoku. Naravno, morao sam ga ubiti. Ta me tuba
toliko razjarila da sam poeo osjeati kako bih zaista mogao initi neto prljavo kao to je krasti stoku, kada sam
za to ve optuen. I tako sam se pridruio dvojici kauboja
i s njima poeo krasti stoku.
Terrill se na to zaprepasti. U uzbuenju, mladi s glave skine stari sombrero i stade ga guvati u rukama. Tada
ga Pecos po prvi put bolje zagleda. Bio je iznenaujue
mlad. Na njegovim istim, suncem opaljenim obrazima,
*89
ZAPADNO OD PECOSA
nije bilo ni traga bradi niti maljama. Zapravo prije je bio

nalik zgodnoj djevojci, iako je imao otro ocrtanu bradu i
tuno, pomalo stroge crte oko usana. Njegove oi bile su
tamnoplave, gotovo ljubiiste.
Pa, zapravo savjest me optuuje da sam kradljivac
nastavi Pecos. Ali, zapravo i nisam bio ba pravi
kradljivac, Terrille. Bavio sam se igosanjem neigosane
stoke, a ti zna da to nije kraa. inio je to svaki stoar u
Texasu. U tome je jedino nevaljalo bilo to to sam znao da
ni jedno od te teladi ne moe biti moje. U tome je stvar.
Kauboj koji ima svoje krdo moe to initi ak i s nekim
zadovoljstvom. Ali, ja to nipoto nisam mogao... Ipak,
time sam se bavio itave prole zime. Moji su ortaci gonili
stoku na svoje trite u Novom Meksiku, a ja bih ostajao
u logoru. Ali, posljednji put slijedili su ih do naeg logora.
Ja nisam bio tamo. Pazio sam na skupinu crvenokoaca
koja je prelazila rijeku. Da ne duljim, kada sam se douljao natrag do logora, ugledao sam etiri stoara koji su
bili veoma zaposleni s mojim ortacima. Jednog su ve bili
objesili, a drugome je oma bila oko vrata. Upravo su ga
vjeali, kada je ispod mene izbio pakao. Komani su se
douljali do logora. Nastala je gadna borba. Ja sam sudjelovao s vrha klisure. Kada su preostali Indijanci pobjegli,
samo sam jednog pronaao iva, a i taj je umirao. Ispriao
mi je da su moji ortaci preigosavali stoku. Shvaa, oni
su me varali, jer ja zapravo nikada nisam vidio ni jedno
grlo koje su gonili na trite, osim onih to sam ih ja igosao. To me je uinilo lopovom iako to zapravo nisam. to
ti misli jesam li lopov? ?
Ne, nisi lopov... u dui veoma spremno odgovori
Terrill. Otac je takoer igosao neigosanu telad. Nije to
drao nepotenim, a niti ja ne smatram.
Hvala ti mladiu. Sada kad sam te skinuo sa savjesti, bolje se osjeam. Zamolio bih te da me zaposli.
Zaposlim! zine Terrill.
*90
ZAPADNO OD PECOSA
Naravno. Ne volim se hvalisati, ali mogu ti rei da

to se tie stoke, nema stvari koju ne znam. Kladim se da
bi u gudurama uz rijeku pronaao tisue goveda o ijem
postojanju nisi ni sanjao.
eli jahati za mene? Biti... moj kauboj?
Tako je. Mislim da ti je potreban kauboj otegne
Pecos, zadovoljan dojmom to ga u mladia stvorie najprije njegova pria, a potom prijedlog.
To bi bilo... divno... Ali, ja nemam novca.
Pa vjerovat u ti.
Vjerovat e mi?
Svakako, ako i ti bude meni vjerovao.
A to da ti vjerujem?
Da nisam lopov, da elim nai dom u nekom osamljenom umarku uz rijeku, raditi, i mnogo toga zaboraviti.
To ti vjerujem! Jesi li siguran da se za tobom nee
pojaviti neki stoari s namjerom da te objese.
Terrill, u to ba nisam siguran. Tu je taj Breen
Sawtell. Ranjeni mi je stoar pred smrt ispriao da je
Sawtell krao stoku svom vlastitom bratu. to kae na to?
On je nahukao brata da me otjera sa rana na kojem sam
radio, i iz cijelog kraja... Taj se Breen Sawtell i ovdje moe
pojaviti, kao to se njegov brat pojavio na ranu Healdovih. No, to me ne uzbuuje jer sam uvjeren da u se ionako obraunati s njim.
Mladi je Teksaanin nekako zbunjivao i smeo Pecosa,
u njemu je stvarao udno uzbuenje, ali se ponadao da e
se s vremenom toga otarasiti. Zakljuio je da se mladi
zasigurno jo nije oporavio od oka poslije oeve smrti.
Uto i bez majke, sam, uz dvoje Crnaca. Kauboji ga pljakaju, a stoari lopue proganjaju. Mnogo toga moe mu
se oprostiti. Osim toga, mladi Lambeth nije odrastao na
divljem jugozapadu Drave Osamljene Zvijezde.
Iznad svega bih volio da ubije Sawtella i Felipea
najednom bukne iz Terrilla. Lice mu je posivjelo a iz oiju
*91
ZAPADNO OD PECOSA
izbila takva ljutnja da je Pecosa iznenadila ta iznenadna

promjena u mladievom ponaanju.
Znai, primljen sam? upita Pecos, jo vatrenije.
Dakako! Mislim da nisam dobio samo kauboja ve i
prijatelja. Evo ti ruke!
Skinuo je rukavicu. Na dodir malog tvrdog dlana i
snaan stisak vitkih prstiju, topla uzbuujua struja proe Pecosovim ilama.
to se tie prijateljstva, nadam se da e biti uzajamno odvrati Pecos. A ako nam dobro krene, ako
poveam tvoje krdo i kupim pola tvog rana, hoe li me
uzeti za ortaka?
Pecose, mislim da se samo nebo... No, nije vano
to mislim odvrati Lambeth, sav zaaren ali najednom
zastade. Da, uzet u te.
Njihov iv i iskren razgovor prekide Sambov dolazak.
Crnac je vodio ponija, na kojem je sjedio Bobby.
Evo nas, gospodine Rili sretno povie Sambo.
Srea nam se okrenula.
Prihvati hranu, da mogu sii zapitao je Bobby.
Po dolasku ivahna Bobbyja i oduevljena Samba, koji
su sobom donijeli neto hrane i pia, Terrill je uutio, a
Pecos je opet postao svjestan mladieve udne povuenosti. Jasno, razmiljao je Pecos, od momka se ne moe
oekivati da brblja i skae od veselja kad je upola mrtav
od gladi, ali ima tu jo neega.
Zaloivi i sam malo, Pecos je razmiljao. Shvaao je
da je donio znaajnu i iznenaujuu odluku. Za njega nije
bilo zapreka. Odstranilo ih je njegovo sve vee oduevljenje. Nisu ga uhvatili da preigosava stoku. Williams i
Adams su mrtvi, a s njima je izginula i cijela potjera to ih
je slijedila. Slobodan je. to je za njega hvalisavi kavgadija poput Breena Sawtella? Unaprijed je upozoren, a to
mnogo znai. to se tie Don Felipea, mjeanac je opasan
*92
ZAPADNO OD PECOSA
kao zmija u travi. Ali, ni jedan ni drugi nisu odve zabrinjavali Pecos Smitha.
Deset godina Pecos je, vie-manje, ivio u borbi. Tako
je to u Texasu. Bez zla, nema dobra. Tom kraju, zapadno
od Pecosa, sueno je da doivi mnogo uzbudljivih trenutaka, im krda postanu sve brojnija. Raneri i naseljenici
trasat e za travom, kao vukovi za plijenom. Kauboji e
pohrliti na Pecos. A to isto uinit e i napasnici Zapada.
Pecos je sagledao budunost. Kratko vrijeme to ga je
proveo izvan zakona bilo mu je vie nego dovoljno da mu
se smui. Nikada vie! Neka ga pokuaju optuiti. Nema
erifa koji bi imao pravo nataknuti mu lisice, niti suda u
Texasu koji bi podrao takvog erifa. Od te spoznaje krv
mu je stala bre kolati. Kako mali dogaaj ovjeku moe
izmijeniti ivotni put! Mnogo duguje Bobbyju i Sambu, a
najvie tom neobinom siroetu, kojem, oito, u toj divljini nije mjesto. No, da nije bilo mladieve nesree, on bi
i dalje lutao. Terrill mu se dopao. Terrillu je potreban
zatitnik, ovjek koji e ga izvjebati i probuditi one teksake osobine koje su zacijelo skrivene u njemu. Pecos se
osjeao vie nego sposoban za tu ulogu.
Ba si bio gladan ree Sambo. Gdje li si samo
strpao svu tu hranu?
I bio sam gladan prizna Terrill. Ali, nisam
valjda sve sam pojeo. Tu je Bobby, a i Pecos.
Pecos? Kakav je to nadimak? zaudi se Bobby.
Pecos znai mnogo toga: ubijanje, pakao i mnogo grozota.
Tako je, Bobby otegne Pecos, vadei jedan dolar.
Evo ti jo jedan.
Uh!... Bogat sam, Terrille, bogat! A zbog ega ovaj?
razveselio se Bobby.
Pa, da neko vrijeme ne pria o meni i mom imenu.
Svakako odvrati Bobby, a lukave mu se oice zakrijesie. Silan si ti.
*93
ZAPADNO OD PECOSA
Ljudi, hajde da otpraimo iz Orlovskog gnijezda

predloi Pecos. Do sada nas je podozrivo motrilo, najmanje tuce Meksikanaca, a da ne govorimo o Braseeu i
njegovu barmenu. A gledali su nas i neki bijelci.
Sambo, gdje ti je konj? upita Terrill.
Ne znam, valjda je nekud odlutao.
Morao bih se opskrbiti ree Pecos ali mi se ne
da kupovati kod Braseea.
Vie ne elim imati posla s njim odluno e Terrill.
Na oko dvadeset milja od mog doma, uz rijeku, nalazi se vojna utvrda Lancaster. Rijetko idemo tamo, jer je
preko rijeke i jer se okolo uvijek muvaju Indijanci. Ali,
sada je i to poeljnije od Orlovskog gnijezda.
A koliko ima do tvog rana, Terrille?
Ako urimo, etiri sata.
Pecos odvee uzde svom konju i uzjai.
Adios, Bobby. Neu te zaboraviti.
Uh, ao mi je to odlazi, ali mi je i drago. Terrille,
uskoro u toliko narasti da u moi biti tvoj kauboj.
I bit e, jednog dana, Bobby. Zdravo! Terrill uzjae
na ponija i poe na elu prema izlasku iz grada. Slijedio
ga je Crnac koji je zvidukao, a otraga je iao Pecos. Prije
nego to e doi do zavoja, Pecos se naglo osvrne. Ispred
trgovine stajala je gomila ljudi, u ijoj se sredini isticao
Brasee.
*94
ZAPADNO OD PECOSA
9.
Nekoliko milja od Orlovskog gnijezda s puta prema rijeci odvajala se rijetko gaena staza. Tu je Sambo pronaao svog konja i preuzeo vodstvo, skrenuvi u ipraje.
Otuda dalje, Pecos se osjeao izgubljenim.
Vidjelo se da stazom, to se probijala izmeu kaktusa,
nikad nisu prola kola, niti je njezinim kamenjem ikada
gazilo krdo stoke. Miljama je nije presijecala nikakva
druga staza, osim to su se, tu i tamo, vidjeli tragovi stoke. Tek nakon duga puta neka se nejasno ocrtana staza
kriala s glavnom. Terrill objasni Pecosu da druga staza
vodi na izvor Mortimer.
Vei je dio puta vodio jarugama i klancima i sporadino se dizao na krivudave grebene, s kojih je pogled daleko
dosezao. Taj divlji kraj oko Pecosa bio je jednolian. Tu i
tamo, travnjaci meu stijenjem i kamenjem, ipraje i
kaktusi usred sivila stijenja, krivudavi grebeni i gudure,
samotni i jednolini sve se to beskrajno protezalo prema zapadu i prema istoku, golema pustopoljina to se
naizgled prostire u beskonanost. Tijek Pecosa ocrtavao
se kao crna vijugava crta. Njegove su klisure ponegdje
bile skrivene, a sama rijeka je tu i tamo tajnovito nestajala.
Premda nije koristio priliku to opet ima drutvo za
razgovor, Pecosu je bilo drago to vie nije sam. Mlai
Lambeth jahao je brza ponija, pa je bilo teko drati korak s njim. On i Sambo esto su nestajali Pecosu iz vida. A
Pecosov je tovarni konj uz to bio i umoran.
Sredinom popodneva zapazi prva goveda, jednog starog bika, kravu, dva jednogoca i tele. Koliko je Pecos mogao primijetiti, na njima nije bilo iga. Stoka je bila plahovitija od jelena, a nalazila se u jednom niskom, kamenitom klancu, kojim je tekao bistar potok. Od toga mjesta
*95
ZAPADNO OD PECOSA
dalje, tragova stoke bilo je sve vie, a na grebenima su se

sve ee pojavljivala goveda. Kasnije je Pecos na nekim
govedima razabrao ig T L i zakljuio da moraju pripadati
Lambethu. Kad je opet naiao na stoku, otvorio je etvore
oi, ali je, na svoje sve vee iznenaenje, naiao na jako
mali broj igosanih goveda.
Pukovnik Lambeth je, bez sumnje, bio jako nemaran
kada se radilo o igosanju stoke. Ah, pomislio je Pecos
svaki bi stoar, pa ak i stari veteran sa samo jednim kaubojem i jednim djeakom, igosao stoku koja mu pripada. Prilike su se promijenile. Ovakvo uzgajanje stoke
stvar je prolosti. Cijena stoci je porasla, potranja je velika i s vremenom e prostrani kraj zapadno od Pecosa
primiti milijun grla. Pecos je sagledavao budue bogatstvo, za sebe i za mladog Lambetha. Ima dovoljno novaca
da kupi stoku kojom bi nadopunio onu to je preostalo
Lambethu. Zna uzgajati stoku, ima volje i potrebnu hrabrost da prekine krau stoke na veliko. I tako je Pecos jahao dalje, zadovoljan kao rijetko kada.
Poeo je padati suton. Sambo je saekao Pecosa u jednom niskom kamenitom klancu. Lambeth je otiao naprijed, ali Pecos nije mogao vidjeti kuda. Tlo je bilo kamenito, te se na njemu nisu mogli primijetiti tragovi.
Ovdje skreemo najavi Crnac. Tu se ovjek lako
prevari.
Ja bih ovuda nastavio dalje i nita ne bih primijetio
odvrati Pecos. Koliko ima do rijeke?
Zranom linijom nije daleko. Ali, mi idemo naokolo, sve nie i nie, tako da bi ovjek pomislio da ide miljama.
Uski klanac, s pokojim otrim zavojem, krivudavo se
sputao u blagom padu. Litice su mu postajale sve vie.
Potom je postao strmiji, tako da su jahai na nekim mjestima morali sjahati i voditi konje. Pecos je oekivao da e
se klanac proiriti, jer je poznavao gudure uz rijeku. Sputali su se sve nie, te se nebo iznad njih pretvorilo u kri-
*96
ZAPADNO OD PECOSA
vudavu plavu crtu. Pecos ubrzo primijeti da su konji nanjuili vodu, a malo kasnije i on je na licu osjetio topli,
vlani povjetarac, miomirise zelenila i cvijea.
No, i pored toga, iznenadio se kad je iza jednog zavoja
odjednom pred sobom ugledao zlaanim sunevim svjetlom obasjan iroki kanjon.
Evo nas, efe ponosno najavi Sambo. Ovo je
ran gospodina Rilla. Jedino lijepo mjesto na cijelom
Pecosu.
Nebesa! klikne Pecos i zaustavi konja da uiva u
prizoru.
Iza njega, daleko gore za prostranim grebenima, sunce je bilo na smiraju i dugim, zlatnim zracima, obasjavalo
kanjon, mirni tok rijeke i ponad njim golemu, stepenastu
klisuru, najvii stjenoviti zid na ovoj strani rijeke, to se
mrko i nepristupano ustoboio, usprkos svojim bljetavim bojama to su se caklile na suncu.
Tamo gore jau Komani, deru se i pucaju na nas
ree Sambo, pokazujui na nisko sredite velike klisure
preko puta. Ali, nita nam ne mogu, a ne mogu ni sii.
Nebesa! ponovi Pecos, briui znoj s lica.
Od mjesta gdje je Pecos stajao, na obje strane u polukrug se dizala klisura, gorda, okomita, nazubljena, neprohodna pri vrhu, a pri podnoju s mnotvom raspucanih
stijena i gusto obraslim iprajem. Na najirem dijelu
suprotne su joj stijene bile udaljene oko pola milje, a zatim su se iznova primicale i stvarale gotovo kotlinu s grliem na onom kraju, koji je ipak bio dostatno irok da bi
se onkraj njega vidio dio rijeke Pecos i njezina suprotna
obala to se okomito dizala jednim zidom stijene.
Kotlina je bila ovalna, dvaput dua nego iroka, u
mnogoemu napadna, naroito po izvanrednom obilju
zelenila. Upravo je to privuklo i na sebe prikovalo pogled
Pecosa, koji nikada nije vidio neto slino na ovoj samotnoj rijeci oivienoj sivim klisurama.
*97
ZAPADNO OD PECOSA
Usred kotline takoer se pruao ovalan panjak, oivien drveem i stijenjem. Zelenilo mu je bilo iarano konjima i stokom. Suton je od zlaane boje preao na crvenu, te se klisura na istoku zarumenila, dok se purpur na
klisuri blioj Pecosu jo jae isticao. Sunevi zraci, to su
se okosili preko kotline, davali su joj eterinu ljepotu. Bio
je to prekrasan, plodan vrt u divljini sumorna i krevita
kraja.
Ima jedan veliki potok, koji nikada ne presuuje
vanim tonom zakljui Sambo. Toliki je, da je skoro
mala rijeka. Kada je Pecos nizak i toliko mutan da stoka iz
njega ne moe piti, voda na tom potoku ostaje bistra kao
kristal.
Sambo opet uzjaha i stane silaziti prema kotlini izmeu raspucanih stijena. Pecos ga je slijedio. Izali su iz
umarka vrba, mesquite i cvatueg ipraja na stazu to je
vodila kroz travu. Zujanje pela, cvrkut i pjev ptica u kronjama mijeali su se s tihim mrmorom nevidljiva potoia.
Prolazili su pokraj bikova koji ovdje nisu bili divlji. Pri
donjem dijelu kotline bilo je vie stotina goveda. Samo
kotlina, ne uzimajui u obzir beskrajne prostore oko nje,
mogla je uzdravati stoara kojem nije bilo stalo do bogatstva.
U meuvremenu sunce je zalo, plamene boje gasnule
su u sivilo to je sve vie tamnilo i koje je tom monotonom skrovitu opet davalo njegovo pravo obiljeje dijela
sumorna kraja oko Pecosa.
Sumrak je ve poeo hvatati kotline i rijeci davati hladan elini odsjaj, kad su Sambo i Pecos ugledali kolibu
na obali. Bila je na prilino visokom mjestu i s nje se pruao lijep vidik na drugu obalu i niz rijeku. Neto otraga i
po strani kolibe nalazila se jo jedna manja koliba.
Evo nas. Ba sam sretan to smo konano stigli!
povie Sambo. Mauree, eno nevaljala, gdje si? Ne zna
ljude doekati kako treba?
*98
ZAPADNO OD PECOSA
Na vratima kolibe pojavi se krupna Crnkinja, prijazna

lica, s crvenim rupcem na glavi.
Tako, vratio si se, lijeni stvore uzviknu ona, toliko kolutajui oima da su joj se bjeloonice bjelasale u
polumraku. Time to si naeg Terrilla doveo kui spasio si sebi ivot.
Da, vratio sam se, i to zahvaljujui ovom gospodinu
zadovoljno joj odvrati Sambo. Mauree, upoznaj se s
pravim Teksaaninom, gospodinom Pecosom Smithom.
Gospodine Smith, drago mi je to vam mogu zaeljeti dobrodolicu prihvati Crnkinja. Sjaite i uite.
Za izgladnjele ima unke, jaja i mlijeka.
Hvala, gospoo Sambo odgovori Pecos silazei s
konja. Brzim i sigurnim rukama odvee svoj pozamani
kaput s unkaa i izvue puku, te ih poloi na kamene
stube trijema, pa rasedla tovarnog konja.
Koliba je bila duga, sazdana od grubih ali vrstih brvana i kolaca. Pukotine izmeu brvana bile su ispunjene
ilovaom, koju je isuilo sunce. Imala je troja mala vrata,
kroz koja se izlazilo na trijem, i nekoliko prozora, koji su
takoer mogli sluiti kao pukarnice. Krov je bio nizak i
malo kos, te je pokrivao i trijem, ali ipak nije doticao zidove, tako da je bilo dovoljno mjesta za potkrovlje. Pecos
je poloio sedlo i zaveljaj na trijem, gdje je primijetio
klupu, na kojoj su stajali drveno vedro, eljezni palj, lavor
i sapun, a na zidu su o klinove bili okaeni isti, bijeli
runici. Kada je posljednji put vidio tako neto? Vedro je
bilo puno kristalno bistre, ledene vode, bez ikakva okusa.
Pecos se napije i uvjeri se u tonost Sambova opaanja o
kvalitetu vode. Potom je oprao lice i ruke, te je svom oduevljenju pridodao i tjelesno osvjeenje. Okrenuo se i
spazio kako na vratima stoji gologlavi Terrill.
Pecose Smith srameljivo ree, dobrodoao na
Lambethov ran.
*99
ZAPADNO OD PECOSA
Terrille... sjekira nam je pala u med! uzviknu Pecos, da bi pokazao koliko cijeni dobrodolicu, kao i priliku
koju mu je pruio ovaj sluajni susret.
Misli? Dopada li ti se moja osamljena kotlina?
To je raj! Nisam ni slutio da se tako neto moe nai uz Pecos.
Ui. Veera je gotova. Moda ne oekuje da u poslije onog ruka to nam ga je dao Bobby biti gladan, ali
ipak, jesam.
Sve dok gospoa Sambo nije spomenula unku s jajima, nisam bio naroito gladan. Gotovo sam zaboravio
da takve stvari postoje.
Kao i u svim takvim nastambama, unutranjost kolibe, osim pokraj otvorena ognjita bila je mrana. Velika
je prostorija istodobno bila i kuhinja i dnevna soba. Na
kraju prostorije bila su jedna vrata to su vodila u drugu
sobu. Pecos je sjeo za stol prekriven snjeno bijelim stolnjakom, i postavljen srebrnim priborom za jelo. Na stolu
je bila veera, iji je miomiris svjedoio da bi bila dostojna i kralja.
Na Terrillu se opaalo da je dobro odgojen, premda
nenaviknut na drutvo. Ako je situacija predstavljala novost i za Pecosa, kako li se tek morao osjeati djeak?
Ovdje je Pecos primijetio vie nego ranije otkako je oslobodio Terrill, njegovu udnu smetenost i povuenost,
ukoliko to nije bila i prava stidljivost. Pecos bi najradije
htio prasnuti u smijeh, pljesnuti djeaka po ramenu i
narugati se takvom dranju i to gdje zapadno od Pecosa, najdivnije rijeke na Texasu. No, neto ga je spreavalo
da to uini. Mladi Lambeth zacijelo je proveo samotno
djeatvo, a sada je postao i siroe. Trebat e vremena da
se s njim zblii, i Pecos zakljui da je najbolje ne brzati i
saekati da se intimnost razvije sama od sebe. Kauboji
njegova soja u pravilu nisu bili grubi momci, pa je Pecos
bio miran ovjek.
*100
ZAPADNO OD PECOSA
Za vrijeme jela jedva su izmijenili po koju rije. Pecos

je, na veliko zadovoljstvo kuharice, tamanio veeru.
Jo jedna ovakva veera, i ja u se razmaziti pohvalio ju je Pecos.
Iako smo siromani, hrane imamo odvrati Terrill. Uzgajamo gotovo sve...
Imali smo uzbudljiv dan, i ja sam pospan. Ako nema nita protiv, smjestio bih se u potkrovlju. Zrano je, a
mjesto je idealno za osmatranicu.
U redu brzo se sloi djeak. Sambo je tamo
spavao otkako su ubili oca, da me obno ne bude strah.
Sad se on moe vratiti u svoju kolibu.
Da. Nadam se da e mojim dolaskom ovamo stvari
krenuti nabolje.
Oh, znam da hoe, Pecose odvrati Terrill. Ako
nikada, danas sam imao sreu.
Da, sjetio sam se neega. Vama ovdje oito ne prijeti glad, a ti si ipak riskirao i odjahao u Orlovsko gnijezdo
po namirnice. Objasni mi zato?
Pecose, nisam iao po namirnice, jer bih u tom sluaju poveo tovarnog konja.
Da, tako je. Idem na poinak. Laku no.
Saekaj! Rekao si da nam je sjekira pala u med...
Neu moi usnuti ukoliko mi ne objasni to si time mislio rei.
Pecos se nasmija. Ti si udan mladi. No, da ti objasnim... Na itavom Pecosu ovaj je kraj najbolji za stoarenje. Ti i tvoj otac trebali ste ovjeka koji bi znao voditi
ran. Sambo je dobar Crnac. Ali, tebi je potreban ovjek
vjet s revolverom. I taj je stigao. Iako je to smijena
procjena, bubnut u i rei da ima jo oko tisuu grla. Kad
ove godine bude igosao neigosanu telad, taj e se broj
udvostruiti. Znai, imat e, recimo, dvije i po tisue
grla. Dogodine pet tisua, a za dvije godine deset tisua.
Pazi, uzimamo u obzir igosanje neigosane stoke uzvod-
*101
ZAPADNO OD PECOSA
no i nizvodno, dokle god moemo stii. Za tri godine, bez

po muke, bit e dvadeset tisua grla. I tako dalje. Dvogoci
se sada prodaju po est dolara. Svaki e Teksaanin lako
uoiti da e uzgajanje stoke spasiti Texas. Cijene stoci sve
e vie rasti. Ali, budimo suzdrani, i recimo da se cijene
nee dizati. Za etiri godine ipak emo imati vrijednost od
preko sto tisua dolara. A kladio bih se u to hoe da e
taj iznos zapravo biti dvostruko vei.
Pecose! zvonkim glasom krikne Terrill.
Nema tu Pecosa!1 Ve zna da Pecos moe svata
znaiti. Ali, rekao sam ti istinu. Terrille. Deset godina
ekam ovakvu priliku.
Oh, hvala nebesima da si... doao na vrijeme! uzvikne uzbueni djeak.
Sluaj, mladiu. Ti si jo uvijek smeten. Za veeras
dosta je razgovora odvrati Pecos, najednom iznenaen
svojom brigom.
Terrill je stajao uz kameni dimnjak izvan kruga
svjetla s razgorjelih klada koje je Sambo neto ranije stavio na vatru. U tami su Terrillove iroke, tamne oi bile
jo izrazitije.
Nisam pametan ... Ve ... ve ... ne mogu ti objasniti, ali ti mogu rei da... bih se bio objesio da sam due
ostao u Braseeovu zatvoru.
Uh, sinko, pretjeruje zapanji se Pecos. Ne, on
se ne bi usudio due te zadrati. Htio te je samo malo
ustraiti... da ode posuditi novac.
Tako ti misli usplamti djeak. Brasee je samo
plaenik Don Felipea. On radi strane stvari. Nema dugo
da je u onoj kolibi drao zatoenu djevojku.
Djevojku!... Pa kakvi su, do vraga, bijelci u Orlovskom gnijezdu kad tako neto dozvoljavaju?
1 Aluzija na izmiljenu linost Pecos Bili na amerikom Zapadu, pandan barunu Minhauzenu, koji je toboe sam pokopao Rio Grande.
*102
ZAPADNO OD PECOSA
Ona je bila... Meksikanka odgovori Terrill, krzmajui i zavri kao da se ugrizao za jezik.
Svejedno zaguna Pecos. Malo u se pozabaviti s tim.
Pecos izae i dozove.
Hej, Sambo, hodi ovamo, pomozi mi.
Sambo se tako brzo pojavio da se moglo posumnjati
da je bio negdje u blizini i prislukivao.
Vi se popnite uz ljestve, a ja u vam dodati deke
predloi Crnac.
Najprije mi dodaj kaput i puku odvrati Pecos, poto se popeo u potkrovlje i kleknuo na neravni pod brvana.
Gore je bilo toliko mrano da se nita nije razabiralo.
Bacite mi moje deke, Pecose.
Poto je neko vrijeme pipao u tami, Pecos pronae leaj, koji se sastojao samo od tekih deka. On ih zgrabi i
baci dolje. Zauo se priguen uzvik Crnca, koji je oito
pao. Pecos izviri i ugleda Samba kako mlatara sa sve etiri
da se oslobodi ebadi. Ono tumbanje i Crnevo kukanje
izvedoe i Mauree na scenu.
Zaboga! Ludi Crne, to radi?
Gubi se, eno!
Oprosti, Sambo dovikne mu Pecos. Mislio sam
da gleda.
Ta, gledao sam, ali mi svejedno nije pomoglo. Vi ste
pravi kauboj, gospodine Pecose, ba pravi kauboj!
Trenutak kasnije Pecos je ve sebi prostro leaj u
mranom potkrovlju, a svoj dragocjeni kaput sloio kao
jastuk. Nije odmah legao, ve je najprije dugo buljio u
rijeku. Nije je mogao dobro vidjeti, ali mu se inilo da
rijeka mora biti ona blijeda, krivudava, iroka crta to se
protee ispod crne klisure. Ponad grebena, bijele zvijezde
mirkanjem su mu slale svoju hladnu i strogu poruku.
Napevi ui, zauo je tihi ubor vode uz trskama obraslu
*103
ZAPADNO OD PECOSA
obalu. Na toj strani rijeke kriknula je sova, a iz daljine joj

se oglasio odgovor. Stoka i konji bili su mirni.
Pecos napipa svenjeve novca u kaputu. U njegovoj se
savjesti javi sitan glas. Je li bio potpuno iskren u prii to
ju je ispriao mladom Lambethu? Ljutito je odbacio to
pitanje. S tim je naistu. Svakome moe pogledati u oi, s
rukom na revolveru, i zakleti se da nije lopov. Dodue,
ako je toliko dugo vremena ivio slobodnim, divljim ivotom kauboja koji se malo obazire na zakon, i ako je zbog
toga otupio njegov smisao za pravo i krivo, sada je dolo
vrijeme da to ispravi. Nato je legao i odmah zaspao, to je
znailo da mu savjest nije previe optereena.
Probudio se neuobiajeno kasno, vjerojatno zbog osjeaja sigurnosti. Sunce se dizalo nad usjek daleko niz
rijeku koja je bila nalik kakvoj srebrnastoj stazi.
Dolje se pojavio Sambo s naramkom granja za potpalu.
Lijepo jutro povie Pecos, navlaei izme.
Ba je lijepo. Opet se veselim to sam iv.
I ja... Gdje nam je gazda, Sambo?
Sigurno jo spava. Mauree ga je dvaput zvala, inae
se gotovo uvijek rano die.
Pecos legne potrbuke i oprui glavu preko ruba poda.
Otvorena vrata kolibe bila su mu neto ulijevo.
Hej, Terrille on drekne.
Da da uo se brz, uplaen povik iz druge sobe.
Ispadaj iz kreveta. Jutro je. Danas, i sve dane to
slijede, imamo posla preko glave... Najahat emo se,
mome. Moe li biti togod ljepe od toga?
Iznenaen nekim uvstvom to ga tjerae da zapjeva,
Pecos sie niz ljestve. Umio se, ietkao kudravu kosu, i
opipao svoju otru bradu. Jednog e se dana obrijati ako
nita drugo, a ono radi ugodna osjeaja to ga ovjek ima
kad mu je lice isto i glatko. Lagan, povjetarac tjerao je
po rijeci zlaane i crvenkaste valove. Jato divljih gusaka
*104
ZAPADNO OD PECOSA
letjelo je uzvodno. Na zelenim obalama gomilala se stoka.

Terrillov se mustang primakao gotovo do sama trijema.
Na sve strane bilo je peradi.
Sambo, ima li jo kakav izlaz iz ove kotline? upita
Pecos.
Jasno da ima. Kolima se moe doi do vrha klisure.
Nije ba naroit put, no esto smo proli njime.
Znai, imamo i kola?
Naravno tamo gore, na vrhu. I opremu, sve je
paljivo sakriveno u grmlju. Pukovnik Lambeth je ta kola
kupio prije tri godine.
Jesi li ih ikada vozio do Orlovskog gnijezda?
Jesam, gospodine, ali to je dug put naokolo. Do
vojne utvrde moemo stii za dva dana.
U redu, odmah kreemo.
Zauvi iza sebe zvonki korak, Pecos se okrene. Bio je
to Terrill, u gadno pohabanu odijelu.
'Brojutro, Pecose. Uh, to si me uplaio.
Ustao si, mladiu? Pa, zabrinuo sam se, Zna kako
je, ako e raditi sa mnom, bit e teka posla... Terrille
Lambeth, spava li ti u tom sombreru?
Katkada sa smijehom odvrati Terrill.
Svi na doruak pozove ih Mauree.
Dnevna soba bila je obasjana suncem. Pecos je sjeo za
stol. Pogled mu je klizio od rumena Terrilla do zidova, a
prelazio preko gruba kuhinjskog ormara, na lonce i tave
na vatri, domae pokustvo, koe i rogove iznad primitivna ognjita, i stare puke henrijevke. Zakljuio je da su
Lambethovi u sebi imali pionirskog duha, no i ne pionirske snalaljivosti.
Pecose, uo sam kako Sambu govori da emo odmah nekamo krenuti upita Terrill, kratko ga pogledavi
svojim dubokim oima.
*105
ZAPADNO OD PECOSA
to ti kae? Jahat emo. I Sambo i njegova supruga neka pou s nama...

Mauree ima dijete.
Zar? Pa, neka ga uzme sa sobom, ako eli. Odvest
emo se do utvrde kako se ve zove polako, logorujui uz put. Napunit emo kola da e pucati pod teretom.
Pecose, ti si... najsilniji kauboj kojega sam ikada
sreo. Juer si mi snovima napunio glavu. No, jutros sam
posve budan.
Do vraga, mladiu, zbilja izgleda bolje. Nisi vie
onoliko blijed... reci, da li togod ne valja u mom planu?
Sve je u redu. Plan ovjeku daje poleta. Ali, ako bih
se i usudio dalje zaduivati, u Camp Lancasteru mi nee
dati robu bez gotovine.
uj, mali, tvoj ortak ima neto para otegne Pecose.
Hoe mi posuditi novac?
Ne. Uloit u ga u tvoj ran. Kupit u namirnice,
orue, puke municiju, stoku, konje, sve to nam treba i
to se moe kupiti u ovom bogom prokletom kraju.
Terrill obori glavu, ali je Pecos ipak uspio opaziti da
su mu se obrazi zaarili.
Terrille, nemoj se vrijeati i ne budi ohol pomirljivim tonom nadostavi Pecos. elim ti pomoi i znam
da nita ne mogu izgubiti. Rekao si da mi vjeruje, iako,
ruku na srce, ne vidim razloga zbog ega bi u tako kratko
vrijeme u mene stekao povjerenje. Jer mi se nalazimo
zapadno od Pecosa!
Zbilja ti... malo vjerujem. Ali, ja... nadvladali su me
osjeaji. Sve mi ovo izgleda prelijepo da bi bilo istinito.
Nemoj misliti da sam ohol ... ili nezahvalan... Ja... mogao
bih vritati. Mogao bih psovati!
No, to je dobro. Samo ti onako, dobro po teksaki
opsuj.
*106
ZAPADNO OD PECOSA
Neka ... ! hrabro opsuje Terrill, ali iz njegovih ustiju psovka nije zvuala prirodno ni uvjerljivo; i vidjelo se
da nije vian psovanju.
Sambo se gromko nasmije.
Ha-ha-ha! Boe! eno, jesi li ovo ula?
Naravno, i sram me je uvrijeeno e Mauree.
Terrill nikada nije psovao, a ne bi ni trebao uiti psovati.
ao mi je, gospoo Sambo ree Pecos. Ali, vjerujte mi, sada kad sam ga uo, bolje se osjeam. Sluaj,
sinko, uzmi olovku i papir. Zna li pisati?
Nisam tolika neznalica koliko ti zamilja i koliko
izgledam prosvjedovao je Terrill.
Mladiu, posluaj me! Treba prepoznavati kada se
alim, to je vie-manje, uvijek, a kad sam ljut, a to se ne
dogaa esto. Juer uope nisam bio ljut... Nego, ako si
ovdje ivio pet godina, i ako ti je sada petnaest, kako si se,
do vraga, mogao kolovati?
Tko ti je rekao da mi je petnaest godina?
Procijenio sam. Nisi valjda stariji?
ini mi se da jesam, neto malo suho odvrati
Terrill. Neka, moje godine nisu vane...
Imajte na umu, seor Pecse Smith, da ja nisam dijete koje se moe vui za nos... Odoh po papir i olovku.
Ako ti je krivo to se s tobom poalim, na licu mjesta raskinut emo na ortakluk. to kae?
Uope mi nije krivo.
Do vraga, uvjeren sam da ti je krivo.
Nabrajali su koje su im zalihe i kakva oprema potrebni za ran, pri emu je Terrill pokazao razvijen osjeaj za
tednju. Meutim, poto je popis sastavljen, Pecos e:
A sad dodaj X i etiri iza toga.
X i etiri?
*107
ZAPADNO OD PECOSA
Da, to znai puta etiri... Sluaj, Sambo, ti mora

znati to ima a to nema. Odgovori mi na pitanje, a ti
Terrille zapisuj to ja budem rekao.
Poto je preinaeni popis najzad sastavljen, Sambo je
bio oduevljen, a Terrill zaprepaten. Sambo se okrene
supruzi:
Mauree, od tog ovjeka muti mi se u glavi. Ako nije
lud, onda sada gledamo u pravog sveca.
Mauree je odluila ostati kod kue s djetetom.
Ali, posluaj, propalice, da si mi donio arape, haljinu i cipele a ako zaboravi na moj duhan, ne pojavljuj
mi se vie na oi.
Penjanje uskim klancem uz stazu, preko neravna kra,
s konjima i zapregom, podmazivanje kola i popravljanje
opreme, oduzeli su Pecosu i Sambu toliko vremena da su
krenuli tek u podne. Sambo je krenuo neravnim terenom
na kojem nije bilo nikakvih tragova kotaa. Terrill nije
poznavao taj put, tako da su on i Pecos ili za kolima.
Mladiu, trebao bi nositi revolver i nauiti pucati
njime savjetovao je Pecos djeaka.
Rekao sam ti da znam pucati.
No, evo ti oruje, pa mi pokai odvrati Pecos,
pruajui mu svoj revolver, to nikada nije napravio otkako je revolver postao dijelom njega. Pazi, palcem
mora napeti kokot!
Da pucam s konja?
Naravno! Naie li na kakvu lopuu, hoe li uljudno sii s konja i upucati ga sa zemlje?
Sreo sam jednom dva bandita i pobjegao to sam
bre mogao i znao.
Tvoj odgoj upravo zapoinje. Digni cijev revolvera
uvis i dri palac na kokotu. Tada naglim trzajem, naglo
spusti cijev. Od toga e kokot sam odapeti i revolver e,
budi siguran, opaliti. Mora nekako nagaati gdje ti je
*108
ZAPADNO OD PECOSA
meta, a ne u nju ciljati. Kada ti je ovjek blizu, mora nagaati, ali kad je podalje, mora nianiti!
Dobro. Ako me Spon odbaci na drvo, bit u ti na
dui odvrati Terrill i podie revolver kako ga je Pecos
savjetovao. Bang. Mustang poskoi i gotovo zbaci jahaa.
Trebalo je par trenutaka da se smiri.
Evo ti tvoj revolver ree Terrill, vraajui ga Pecosu. Zamalo da mi odbije ruku s ramena.
No, bilo kako bilo, pogodio si stijenu, i to je dobro.
Dosta za sada, dok ne stignemo kui.
Pecos je uoio kako se Sambo uporno dri vrhova
grebena i rijetko prelazi klance. im su stigli na vrh, konji
su ili bre. Ulogorili su se uz klisuru, gdje je bilo vode. Po
Sambovim rijeima, preli su vie od petnaest milja. Odmah poslije veere, Terrill sebi prostre leaj u kolima i
uvue se u njega. Pecos je jo itav sat razgovarao s Crncem, da bi od Samba doznao sve to je on znao o stoci,
kradljivcima stoke i ostalome to se tie tog kraja.
Slijedeeg su dana naili na dobro ugaenu stazu, koja
je nedavno bila upotrijebljena. Krivudala je grebenima,
uglavnom nanie. Kasno naveer, ulogorili su se na zapadnoj obali rijeke. Pecosu je bilo lake kad je zauo ubor
vode na pliaku, to mu je kazivalo da prijelaz na gazu
sutradan nee biti teak.
Slijedeeg jutra, jo prije no to se nebo zarumenilo,
bili su preko rijeke i dobrom stazom tjerali prema vojnom
logoru.
*109
ZAPADNO OD PECOSA
10.
Od jednog starog pjeadijskog narednika Pecos je doznao da u utvrdi Lancaster logoruje etvrti konjiki puk,
koji je djelovao protiv neprijateljski raspoloenih Indijanaca; u to doba nalazi se negdje na Llanu Estacadu.
Jo 1849. godine bila je to stara utvrda. Tu je logorovao porunik N. E. Smith, a 1863. godine porunik Michler trasirao je stazu, na koju je Pecos naiao zapadno od
rijeke. Pored vojnog magazina unutar starih kamenih
zidova, bila je i trgovaka postaja. Visoki dimnjaci na
milje daleko predstavljali su uoljive putokaze.
Sve je to Pecos zapaao i upijao u sebe, dok je pomagao Terrillu i Sambu da kupe stvari s podugakog popisa.
Na kamenim stubama i u trgovinama besposliarili su
Indijanci, mrki, i namazani bojama. Nisu bili Komani.
Smatralo ih se miroljubivima, ali im Pecos, u susretu na
osamljenu mjestu, nipoto ne bi provjerio.
Po narednikovim rijeima, na svojim pljakakim pohodima Komani su rijetko dopirali nie od gaza Horsehead. Zbog sve eeg prijelaza velikog broja rogate stoke,
gaz Horsehead postalo je mjesto gdje su Indijanci rado
postavljali zasjede i napadali stoare koji su iz Junog
Texasa gonili stoku uz rijeku.
Prolog su mjeseca Komani kod Horseheada poklali nekoliko kauboja ree stari narednik. Rastjerali
su poveliko krdo stoke. Pecos je varljiva rijeka, mnogo
goveda zaglibi u ivom pijesku ili se utopi za vrijeme poplava. A u gudurama ima na tisue grla koja nitko nikada
nee usvojiti.
im su na kola natovarili sve to su kupili, Pecos je
odmah naumio putovati natrag. Nije traio pratnju do
gaza, no narednik mu je ipak dao tri vojnika, tri vesela
momka koji su Pecosu dali mnotvo korisnih obavijesti.
*110
ZAPADNO OD PECOSA
Ispratili su Pecosa preko rijeke upravo pred suton. Do

prve vode bilo je daleko, te su se tek kasno u no ulogorili. U blizini logora sputali su konje, pa su Pecos i Sambo
naizmjence itavu no uvali strau. Slijedei im je logor
bio negdje na stjenovitim obroncima. Treeg dana popodne nesmetano su stigli na rub klisure iznad rana Lambeth. Sutradan se Pecos dosjetio da uetom spusti zalihe
niz klisuru, to im je utedjelo mnogo vremena i posla.
Juno od Lambethova rana nalazilo se podruje to
ga je, prije stupanja u ortakluk sa Sawtellom, svojatao
Don Felipe. Kada su se njih dvojica udruili, otvoreno su
se suprotstavljali pokuajima da se netko naseli na tom
podruju sve do avolje rijeke. Po Sambovu prianju, jo
je nekoliko stoara uzgajalo stoku na obje strane rijeke.
Budui da je stoka lutala uz Pecos uzvodno i nizvodno,
dolazilo je do mijeanja stada. Uz to su uporniji stoari na
tom podruju nalazili i prilino neigosane teladi.
Stoga Pecos veselo dobaci Terrillu i Sambu:
Onog trenutka kada na neigosano govedo utisnemo na ig, bogatiji smo za est dolara.
U gudure sjeverno od rana nisu ni zalazili, jer tu nisu
doprli ni kauboji Don Felipea, ve su sve svoje napore
skoncentrirali na rijeni kanjon i na gudure to su ga presijecale. Uz te su gudure ili do sama kraja, te su u gustiu
nali mnotvo neigosane teladi jednogodaca.
Na poslu se nisu odvajali, tonije Pecos nije doputao
da mu se Terrill izgubi iz vida, tako da su na dan prosjeno igosali samo est grla. No, taj je broj uvelike zadovoljavao Pecosa, i veselio Terrilla, koji je postajao sve otvoreniji i manje povuen. Mislei o tome, Pecos zakljui da
se Terrill oslobaa nekakva straha od njega. No, tih dana
Pecos je bio zaokupljen jedino prikupljanjem stoke. Znao
je gdje e pronai zalutala neigosana goveda, koja su,
samo da su se trudili koliko treba, mogli pronai i kauboji
Don Felipea.
*111
ZAPADNO OD PECOSA
Stiglo je ljeto, vrue i sparno, a sa njim i ljetne oluje.

Posao je postajao sve tei. Lambeth je imao svega nekoliko konja, to znai da ih ak uz pomo dva Pecosova nije
bilo dostatno za teak posao.
Zato su se povremeno konji po cijeli dan odmarali. Za
to su vrijeme Pecos i njegova dva druga radili na ranu.
Svuda je trebalo poneto popraviti, a kada se s tim svrilo, na red je dolo dotjerivanje. Pecos je bio neumoran, te
je Sambo, isplaena jezika, od umora esto dahtao kao
pas.
Ispalo je da je Terrill bio manje prekaljen i izdrljiv
nego to je izgledao. No, s obzirom da je bio jo nedorastao i da jo nije osjetio teak posao kome su kauboji bili
vini, zasluio je Pecosovu pohvalu. Obrazi su mu neto
upali, poneto mu splasnue i obline na tijelu, koje je
njegova nepodobna i preiroka odjea i inae slabo skrivala.
Oko podne jednog mirnog i sparnog dana u kolovozu,
nakon naporna jutarnjeg rada provedena u potjeri za
nekim divljim govedima, odmarali su se u hladu na obali
rijeke. Pecosu je bilo vrue, Sambo se znojio i dahtao poput parnog stroja, no od posla i vruine najvie je patio
Terrill. Zahvaljujui Pecosu, izvjetio se u baratanju lasom i strano je na to bio ponosan. Za kratko vrijeme
mogao je dostii, lasom uhvatiti, oboriti i vezati tele. Ali,
igosanje je uvijek bilo posao za Pecosa ili Samba. Pecos
je djeaka zbog toga esto grdio, dok mu Terrill, kojeg
nije bilo teko razdraiti, nije odbrusio odgovorom koji je
Pecosa iznenadio, i na kojeg nije znao kako da odgovori:
Uf, sprena dlaka i meso smrde!
Pecos se samo zaprepateno upiljio u mladia.
Toga dana Terrillovo je lice bilo crveno poput vatre i
mokro kao da ga je netko gurnuo u vodu.
Budalo mala! uzvikne Pecos. Zato ne skine
kaput?
*112
ZAPADNO OD PECOSA
Nemam koulja koliko ih ti ima. Moje su od tankog materijala. Mauree mi ih je saila. Kad bih proao
kroz grmlje bez kaputa, raspale bi se u krpice.
Kaput o kojem je Terrill govorio i protiv kojeg se Pecos bunio Terrillu je bio kratak i veoma irok.
Uz obalu nalazila se plosnata stijena, o koju se odbijala svjea i zelena rijena voda. Terrill legne na stijenu da
se napije. Za alu uvijek raspoloeni Pecos iznenada beumno priskoi i Terrillu gurne glavu pod vodu. Djeak je
gotovo pao u rijeku. Kada se uspravio, jarosno se obrecnuo na Pecosa:
Budalo!... Gura me u vodu, a ja ne znam plivati!
Boe! Dao si mi ideju! Plivati! Idemo se kupati
povie Pecos. Bio sam naprosto prelijen da se toga
sjetim.
Ne, neemo se kupati izjavi Terrill.
Zar se nikada ne kupa, prljavko?
Da, ali danas neu uvrijeeno odvrati Terrill.
Hajde, Terrille, obeavam ti da te neu gurati u vodu
Pecos e i pone se skidati. Kada je sa sebe skinuo koulju, primijetio je da se Terrill ve izgubio u umarku.
Pecos se nasmije, mislei da je uvrijedio osjetljiva djeaka. Skinuo je sa sebe ostatak odjee i bacio se u vodu.
Sambo, zbog ega se ti ne okupa? Ba je krasno i
osvjeava dozove ga Pecos.
Previe je posla. A ovog sam se ljeta ve okupao.
Pao sam u neku rupu.
Kada je Pecos izaao iz vode i poeo se odijevati, Terrilla jo uvijek nije bilo u blizini. Pojavio se nakon dobrih
pola sata.
Terrille, stari drue, ao mi je to sam te gurnuo
pod vodu. Nikad ne prihvaa alu? Do vraga, to si ti
udan! Ne kupa se ni na ovoj vruini!
*113
ZAPADNO OD PECOSA
Kupao bih se ja... samo me je sram skinuti se pred

tobom i Sambom.
Aha, u tom je znai stvar... Terrille, nisam znao da
si toliko srameljiv. Odsad emo se Sambo i ja udaljiti,
tako da se i ti moe okupati.
Taj je dogaaj skrenuo Pecosovu panju na neke stvari to su ga zaudili kod Terrilla. No, u posljednje vrijeme
djeak je postao manje povuen, bio je marljiv, davao je
na znanje da mu je drago to je s Pecosom, mnogo je obeavao, pa ga je Pecos jako zavolio. inilo mu se kao da
odgaja djeaka koji i dalje ostaje djetinjast. Meutim, bilo
je granica koje Pecos nije mogao prijei. inilo mu se
beznadenim da od Terrila stvara prekaljena kauboja.
Usprkos tom uvjerenju, Pecos je jo vie zavolio Terrilla.
inilo se da je to zbog osjeaja zatite i gotovo roditeljske
brige to ju je djeak u njemu pobuivao. Djeaka je pomalo naputao strah od samoe i katkada je izgledao posve sretan. Naravno, to je djeaka jo vie vezivalo za Pecosa. Prolazili su dani, ispunjeni radom na otvorenom, a
Terrill i Pecos postajali su sve prisniji.
Do odreene granice Terrill je podnosio Pecosove ale. Meutim, jednog se dana dogodilo da je Pecos naiao
na Terrilla kako potrbuke lei na travi, toliko zaokupljen
promatranjem cvijea to mu je bila navika da nije
uo korak svog starijeg druga. Pecos iznebuha skoi na
njega. Sjeo mu na lea i elinim ga prstima zagolicao po
rebrima. Isprva je Pecos pomislio da se Terrill onoliko
koprca i dae zato to ne podnosi golicanje, ali je ubrzo
shvatio da se djeak ne smije, niti se bori. Pustio je djeaka, a Terrill se jarosno uspravi.
Ako to ikad ponovi... otpustit u te! drekne Terrill.
Otpustit e me? zaprepateno ponovi Pecos.
Da, otpustit u te! Zar ba nimalo ne potuje ovjeka? Ve sam ti rekao da poludim kad me netko golica.
*114
ZAPADNO OD PECOSA
Da, da, sad se sjeam. Do vraga, Terrille, zar s tobom ne mogu postupati kao to bih postupao s bilo kojim
drugim djeakom?
Zna se da ne moe.
I ti bi me otpustio bi li, potenja ti?
Morao bih... neto uiniti... da... da sebe zatitim
guei se odvrati Terrill.
Ali, ovo je meni postao dom... ran Lambeth, a i ti
si mi postao veoma drag!
Oh, slagao sam. Ne bih... nita mogao bez tebe
bubne Terrill, odjednom drukije raspoloen i otra kui.
Pecosu je laknulo. Bilo mu je drago, a na neki neobjanjiv nain bio je i tronut. Ali, istog mu je trenutka sinulo
da e izmeu njega i Terrilla, prije ili kasnije, doi do
sukoba. Pitanje je samo vremena, mjesta i povoda. Nije
bilo nikakvog smisla da se to pokua izbjei.
Djeak je bio promjenljive udi. To je Pecosa najvie
udilo. Meutim, to uglavnom nije utjecalo niti smetalo
radu, to je, na koncu, bio Pecosov osnovni cilj. Katkad je
Terrill, mislei da je sam na obali rijeke ili klisure, pjevao
iz sveg glasa. Pri tom, Pecos nikada nije priao tako blizu
da bi jasno razabrao pjesmu, ali je uoio da je Terrillov
glas visok i ugodan. Katkada bi Terrill opet postao razularen i ako mu se pruala prilika da pecka Pecosa bez bojazni od odmazde, on bi to nesmiljeno inio. Ponekad se
dogaalo da padne u melankolino raspoloenje i tada
mu se nije moglo prii. U tim trenucima iz njegovih oiju
i na njegovim stisnutim usnama izbijala je tolika tuga i
sjeta da ga je Pecos paljivo putao na miru. A katkada,
dodue veoma rijetko, ali obino u sumrak ili kada bi
sjedili u sjeni, te bi mu lice bilo manje vidljivo, Terrill je
radoznalo ispitivao Pecosa je li imao ljubavnih doivljaja.
Mali, neka te vrag odnese, ve sam ti rekao da u
mom ivotu nije bilo ljubavi dobroudno ali nestrpljivo
otpovrnuo bi Pecos.
*115
ZAPADNO OD PECOSA
Hajde, ne lai. Lijep i naoit, a da nije imao djevojku! Pecose Smith, nee me uvjeriti da nisi imao...
No, hajde reci to? Neobino si znatieljan. to da
nisam imao?
enu! Tko zna koliko si ih imao. Meu njima je,
nema sumnje, bilo mnogih crnookih i zavodljivih meksikanskih namigua.
Gle ti njega! I ti si toboe fin djeak, koji se stidi
pred drugima skinuti i kupati!... Ima krivo miljenje o
meni, Terrille Lambeth. Nisam imao ni jednu meksiku
namiguu. Niti bilo koju drugu enu. Smijeno je, ali je
tako. U stvarima srca najdalje sam dopro na ranu H H...
s onom Mary Heald. Bio sam se malo zagrijao za nju, ali
joj to nisam rekao. Vjerojatno me je voljela. Barem su
tako govorili momci. No, znao sam da u, prije ili kasnije,
ve nekoga ucmekati, pa u opet morati put pod noge. I
upravo se tako desilo.
Oprosti mi, Pecose. Samo sam... samo sam bio radoznao... Ali, ako je tako kako ti kae, onda mogu oekivati da e ubiti Breena Sawtella ili Don Felipea i onda
opet put pod noge?
Pecos je bio suptilna osoba i uoio je odreenu, veoma skrivenu, notu gorine u djeakovu glasu. Dirnula ga
je. Nalazili su se ispod stabla, na putu kui, dok se u kotlini ve hvatao sumrak. Pecos segne rukom i stisne Terrillu rame.
Zar ti ve nisam rekao da te neu ostaviti? Da sam
raunao da u jednog dana otii, zar bih se uortaio s
tobom? Ne, to se nee dogoditi. Ukoliko doe do okraja
sa Sawtellom i Don Felipeom, to je, budu li dolazili da
njukaju ovdje, neminovno, to e biti radi tvog dobra.
Djeak nita ne odgovori, te utke nastavie jahati.
S vremena na vrijeme Terrill je bio tmuran i to je bilo
njegovo jedino raspoloenje koje je Pecos teko podnosio.
Bez ikakvih, barem Pecosu shvatljivih razloga, Terrill bi
se stao duriti i natmurio bi se poput razmaena djeteta.
*116
ZAPADNO OD PECOSA
Zbilo se tako jednog dana da je Terrill bio takva raspoloenja upravo kad je Pecos bio najoajniji. Naime, cio dan
sve mu je ilo naopako, ak je i usijanim igom opekao
prst. Ni po jada, da to nije bio kaiprst desne ruke! Ozbiljna stvar! Dodue, i lijevom je rukom mogao prilino
dobro pucati, ali bi se ipak naao u kripcu ako bi naletio
na kauboje kako mijenjaju ig na Terrillovoj stoci.
Njih se dvojica porjekae oko odlaska u Camp Lancaster. Pecos je elio odloiti put. Mirno je iznosio svoje
razloge i nije spominjao opeklinu na prstu najvaniji
argument. Terrill zabaci glavu koja mu taj put bijae nepokrivena inae vjeno prisutnim, otrcanim sombrerom, i
ree da e on u svakom sluaju poi sam sa Sambom.
E, nee! kratko odbije Pecos.
Hou!
Pazi, molim te!
Tko e me sprijeiti?
Pa, kad si ve toliko blesav, znaj da e to uraditi Pecos Smith.
Blesav?... Idem! Bilo bi dobro znati tko je gazda na
ranu Lambeth.
Ti si vlasnik rana, Terrille, jer ja imam samo polovicu udjela u stoci. Ali, meni ne moe gazdovati.
Ja sam tvoj gazda!
uj mali, bjei tamo i pusti me na miru. Dosadan
si. Zar ne vidi da imam posla?
Terrill iupa Pecosu iz ruku iroki koni pojas to ga
je on prepravljao da bi u njemu nosio novac i baci ga daleko na obalu.
Vrae mali! naljuti se Pecos.
Ne vrijeaj me! To je prvo. A drugo, kad govorim o
poslu, onda me sluaj! uspali se Terrill.
Da te ne vrijeam? Ba hou! Sluaj: uvijek kada se
ponaa kao sada, nalik si tvrdoglavom i podmuklom
*117
ZAPADNO OD PECOSA
magaretu koje se rita, razumije li me? Osim toga, strano si uobraen i aknut. Udarilo ti je u glavu gazdovanje.
uj, pa ti ne bi mogao biti gazda ni telcu, i to neigosanom. Popeo si mi se na vrh glave. Sve mi se ini da u te
morati ispraiti po turu.
Ispraiti me? vrisne Terrill. Kako se usuuje!
i uz to opali Pecosu vru amar.
To je bila kap koja je prelila au. Pecosove duge ruke
samo sunue. vrst u nakani da u djelo provede svoju
prijetnju, on zgrabi Terrilla za ramena, Ali, nagla ga bol u
prstima natjera da promijeni odluku. Jednim trzajem
okrene Terrilla kao igru, a zatim ga udari nogom u stranjicu. Takav udarac kod kauboja nije predstavljao nita
neuobiajeno ni grubo. Terrilla je udarac malko podigao s
tla, a potom se on oprui koliko je dug i irok. Zapanjujue hitro, Terrill opet skoi na noge. Oi su mu toliko sijevale, da je Pecosu stao dah. Mnogo mu se puta dogodilo
da su ga u bijesu gledale lijepe oi ove ili one boje, ali jo
nikada nije vidio tako arobne oi kao tog trenutka u Terrilla.
Ubit u te!
Odlazi, tele malo otegne Pecos.
Nesnosno vritei, Terrill doista pobjee, te ga Pecos
ne vidje sve do sutona. Bio je na rijeci, promatrao je posljednji rumeni odsjev sunca, kad izbije Terrill i prie mu
blizu.
Pecose. Glas mu je bio moleiv. Ovaj ... oprosti... Imao si pravo... to sam i zasluio. Planuo sam. Nekad
sam i s ocem bio takav. ao mi je.
Uz pomo svoja dva pratioca, Pecos je proao cio kraj
uz rijeku, dvadeset milja juno od rana, a preao je i
padine na zapadu u gotovo istoj irini. Nade su mu se vie
nego obistinile. Utisnuli su ig rana TL na vie od sedam
stotina neigosanih grla. To e svakako biti gadan udarac
Don Felipeu i njegovu novom ortaku, a da ne govorimo o
ranerima koji ive u Orlovskom gnijezdu i ija je stoka
*118
ZAPADNO OD PECOSA
ratrkana uz rijeku! Ubrzo e kauboji tih stoara na sve

strane okupljati stoku. Tada e dolaziti do mijenjanja
iga, ako ne bude i gorih stvari razmiljao je Pecos.
Za ta tri vrua ljetna mjeseca Pecos nije vidio ni sjene
Indijancu, niti je naiao na njihove tragove oko rijeke ili
na padinama. Ali, znao je da e dobri poznavaoci tih terena za svoje operacije odabrati proljee i jesen. Uskoro se
svata moe oekivati.
Pri kraju kolovoza sporadine oluje razblaie egu.
Ranu su dobro dole. ak i dobro navodnjena kotlina
bila je posivjela od praine i ege. No, kie su stvorile
udo.
Kad se vraao s pustih padina, ili s jahanja uz neizmjenljivo monotonu, samotnu i tihu rijeku sivih obala,
Pecosu se inilo da je ulaskom u zelenu kotlinu zakoraio
u sasvim drugi svijet. Mjeseci jahanja obalama rijeke Pecos morali su negativno utjecati na svakog ovjeka tu
nije bilo spasa. Meutim, Lambethov ran predstavljao je
protuteu takvom pogubnom utjecaju. Ljepota noi u
takvu kraju oputala je i odmarala kauboja od dnevnih
tjelesnih i psihikih napora. Sambo nije osjeao nita
ni vrijeme, ni egu, ni hladnou, ni samou. Dok god
imam duhana za vakanje, meni je lijepo govorio je Crnac. Terrillove je osjeaje meutim bilo teko pogoditi, pa
se Pecos okanio toga. No, mladi se nikad nije poalio na
teak rad, amotinju i pusto rijenih obala.
Kako se spremao na dugo i daleko jahanje uz rijeku,
od kojeg je mnogo oekivao, Pecos je savjetovao da se
konjima dade tjedan dana odmora. Za to su vrijeme Pecos i njegovi drugovi podigli branu na potoku, blizu ua
kotline, i tako stvorili lijepo jezerce, od kojeg prokopae
kanal s rukavcima to su se granali gotovo itavom irinom rana. Terrill je govorio kako je otac oduvijek namjeravao tako neto uiniti.
Ta promjena umjesto beskonana sjedenja u sedlu i
jahanja po kamenitim, neravnim, mrtvo-sivim obalama,
*119
ZAPADNO OD PECOSA
rad na vlastitim nogama, uz bistru, tekuu vodu, gdje se

oi odmaraju na svilenastom zelenilu, cvijeu i jesenskim
rumenilom ogrnutim puzavicama i vrbama blagotvorno je djelovala na ljude.
S ruba klisure plutali su bijeli oblaci plavog nebeskog
svoda nad kotlinom, potom se zgunjavali, mijenjali,
tamnjeli, dok bi najzad iz kakva tekog i crnog oblaka
provalila kia kao iz kabla i osula po ranu. Istodobno,
sunce bi kroz kakvu pukotinu meu oblacima sijalo, nebo
se tu i tamo plavilo, a s visokih litica luno se javljala i
preko rijeke padala ili se u kanjonu gubila velianstvena
duga.
Vidi se da nadolazi krasno vrijeme ree Terrill.
Naplatit emo se za sve zlo.
teta je to ne uivamo u njemu doeka Pecos.
Ali, smislio sam neto, samo ako bude izvodivo. Najbolje
e biti da uzmemo hranu i ebad, pa da najednom proemo po nekoliko cestara uz rijeku, a potom da se vratimo na mali odmor.
Terrill se s tim sloi.
Gadno e se provesti na tom jahanju uz rijeku
dobaci Sambo Terrillu.
Pecosu je bilo sueno da jo tota dozna o rijeci po
kojoj je dobio ime.
U kraju to ga je bio upoznao gonei stoku s McKeeverom, nije bilo cestara, ve samo blagih breuljaka to su
vodili do prostrane visoravni.
Od kraja oko Healdova rana rijeka je i u gornjem i u
donjem toku sebi duboko izrovala korito u tamnocrvenoj
zemlji i tu nije bilo mnogo prilaza kojima bi stoka mogla
silaziti na pojilo.
Dio rijeke to ga je Pecos sad ispitivao bio je najgori i
najopasniji. Ni po emu se nije znalo da je u blizini rijeka.
Rijetki cedrovi bili su zabijeni duboko u dnu uska i strma
*120
ZAPADNO OD PECOSA
kanjona visokih zidina. Tragovi stoke vodili su na svega

nekoliko prilaza kojima se moglo sii na vodu.
Tu i tamo, Sambo je prenosio Pecosu ono to je znao o
rijeci i to je uo od drugih. U Pecosu je zaglavilo mnogo
stoke, itava krda, a da se udavi po koje govedo, ili ak
vie grla zajedno, bila je uobiajena pojava. Gazova je bilo
tako malo i toliko su bili udaljeni da su ljudi esto na krivom mjestu i u zlo vrijeme pokuavali prijei rijeku, pa bi
ih brza struja odvukla pod kakvu stijenu, gdje bi nali
smrt.
Postavljajui zasjede kod gaza Horsehead, koji je bio
najopasniji i najvaniji prijelaz preko rijeke, Indijanci su
pobili mnoge druine gonia stoke, a njihova stada rastjerali u cestare. ak i u sluaju da napad Indijanaca bude
odbijen, stoka bi se dala u panian bijeg i tako se poveavao broj odlutalih grla.
Pecos je smatrao da se veina te izgubljene stoke, a
to se toga tie, u tom je kraju sva stoka bila izgubljena, i
morala se ne samo pronai, ve i hvatati, polako, pasui,
udaljava prema jugu.
Za tri tjedna jahanja po gadnim terenima, odmarajui
se samo nedjeljom kod kue, Pecos je ne samo pronaao i
igosao mnoga neigosana grla, ve je, uz teak rad, uspio
procijeniti broj zalutale stoke, koji ga je iznenadio, i spoznao to moe i to ne moe uiniti. Samo uz rjeicu Indipendence, to je leala izmeu rana Lambeth i Camp
Lancastera, bilo je stoke dostatno da se Pecos i Terrill
obogate. Pokazalo se da Pecosova snatrenja o buduem
bogatstvu zaista nisu bila bez osnove. Nou, pokraj logorske vatre, on bi se raspriao o tom aspektu posla i u Terrillu je nalazio zahvalna i oarana sluatelja.
Pazi, ortae govorio je Pecos jednom prilikom
budi siguran da ti ne bih elio napuhavati nade u budunost u prazno, pa da se poslije razoara, ali neka ga vrag
nosi, kad sve sraunam, uvijek ispada da emo namlatiti
grdne pare.
*121
ZAPADNO OD PECOSA
Pecose, ti si me ve dosad ispunio takvim nadama,

da mi se ini da jaem na oblacima, a ne na konju
odvratio je Terrill.
Pa, ja stojim iza onoga to sam rekao Pecos e
uvjerljivo. Na proljee imat emo dvadeset pet tisua
grla sa igom TL. Imamo ran, vodu i panjake. Ovaj e
kraj vjeito hraniti stoku, i to stotinu puta vie stoke nego
to je sada ima. Vraki je golem i divlji. Zna li ti da u
Texasu nema kraja koji bi se u tome pogledu mogao mjeriti s ovim naim krajem zapadno od Pecosa. Ovdje ne
nedostaje trave. Ta vraja rijeka jo nikad nije presuila.
Mome, na konju smo!
Ali, Pecose, zaboravlja Don Felipea i Sawtella. Ovdje je na sve lako zaboraviti. Ja ak ne uspijevam voditi
rauna o danima. No, ti, Pecose, s tvojim priama o bogatstvu, podsjea me na jadnog oca i njegove nade. A
tada se sjetim tih podmuklih vraga koji su mi oteli stoku i
koji su htjeli i mene oteti. Ovako nee dugo, Pecose. Prije
nego proe listopad platit emo za sve ove bezbrine dane.
Pecos je dugo utio. Mladi je pametno govorio, ali nije imao ni pojma koga ima za ortaka. Prirodno, Pecos je
znao da e se sueljavati s tekim opasnostima. Razmiljao je o njima po redu, i k tome dodao jo neke neugodne
mogunosti, koje su mu padale na pamet. No, nijedna
opasnost za njega nije predstavljala nesavladivu prepreku! Jedno mu se moglo dogoditi: da dobije metak u lea.
Kad bi barem opet mogao biti onako mrko i trijezno oprezan kao to je ranije bio! Ali, istodobno ne moe biti
oprezan i sretan! Ovom siroetu, ovom krasnom i simpatinom mladiu, koji toliko obeava, duguje toliko da od
njega mora uklanjati svaku prijetnju i opasnost.
uj, Terrille, krasno mome ree on odmjereno
ti ne zna ono to ja znam. Da bih te uvjerio, moram
biti malo neskroman... Jednom sam jahao za Don Felipea.
*122
ZAPADNO OD PECOSA
Zar je to mogue? usklikne Terrill zapanjeno,

trgnuvi glavom tako da mu crvenkasti odsjev plamena
zaigra na preplanulom licu.
I te kako! I kad me taj prljavko ugleda i prepozna,
crno e mu lice pozelenjeti, one male svinjske oi iskoit
e mu, a pletenice vidio si kako plete kosu e mu se
nakostrijeiti. Vjeruje li sinko?
Da, vjerujem ozbiljno odvrati Terrill.
No, idemo dalje. Don Felipe ima iste kauboje koje je
imao i prije, samo to mu nedostaje nekoliko njih koji
zasigurno ne jau ni za koga na ovom svijetu. He-he!... Da
samo zna kako me oni dobro poznaju! Dobro, o tome e
se jednog dana svojim oima uvjeriti, pa se vie nee
brinuti. .. Sad dolazimo na Breena Sawtella. Terrille, kad
je on u pitanju, ne gubim ni sekunda sna. Shvaa li to?
Ne, ne shvaam... Tko si ti, Pecose?
Tvoj ortak, i to je dostatno. A sad uj i ovo: dogodine, na proljee ili najkasnije na jesen, ukoliko ne budemo
imali briga zbog druine Felipe - Sawtell, ii emo na jug,
do Rio Grandea. Nai emo potene kauboje, znam gdje
ih treba potraiti, kupit emo nekoliko dobrih konja, a
prvenstveno neto bikova, i dotjerati ih ovamo.
Oh, Pecose, opet poinje! oajno e Terrill. Hoemo li otjerati i prodati stoku koju imamo?
Niti jedno grlo.
Ali to to si nabrojio stajalo bi nas mnogo novaca.
Svakako, prema onom to ti shvaa da je mnogo.
Ali, Terrille, ja imam novaca.
Gdje ti je? dahne mladi s nevjericom.
Pa, to ti moram rei, za sluaj da mi se neto dogodi. U tom sluaju, elim da uzme taj novac! Male novanice drim u jednoj limenki u kutu potkrovlja gdje spavam, a krupne novanice, sav ostatak, drim uza se. Evo
ih!
*123
ZAPADNO OD PECOSA
Rastvorio je koulju, otkopao koni pojas to ga je

bio prepravio, i pruio ga Terrillu.
Mislim da poznaje ovaj pojas. Zbog njega te neki
dan umalo ne prebih.
To ba neu lako zaboraviti, Pecose tihim glasom
odvrati mladi. Zato si mi ovo dao?
Da malo pogleda unutra.
Nestrpljivim, drhtavim prstima Terrill otvori pojas, a
potom, do kraja zaprepaten, razrogaenih mrkih oiju
zabulji se u Pecosa.
Od pedeset dolara!... od stotinu dolara... ne smijem
vie gledati!... cijelo bogatstvo!
Nije ba malo, za dva mlada teksaka kauboja
ponosno odvrati Pecos, stavljajui na sebe pojas i zakopavajui koulju. ini mi se vie zaprepaten nego
radostan.
Pecose, ako ispadne da si lopov.... to e me ubiti!
Zaboga! Nisam ni stokokradica, ni pljaka banaka,
rekao sam ti! otro odvrati Pecos, previe uvrijeen da
bi uoio posebno znaenje Terrillovih rijei.
*
Listopad se primicao kraju. Za sunanih je dana jo
bilo toplo, ali daleko od ljetne ege. Usred suha i kamenita kraja, ran Lambeth predstavljao je prekrasnu sliku.
Sive su klisure uvijek bile iste. Njihova se samotniki
sumorna boja nije nikad mijenjala, premda su sunevi
zraci, pri izlazu i zalazu, izvodili kratke ivobojne igre po
njima. U njihovu podnoju, meutim, sa zelenilom su se
smjenjivale uta i zlatna boja, uzdu cijelog ruba ovalne
klisure, tvorei oku prijatan nepravilan porub. Na uu
kotline, u tjesnacu izmeu klisura, bilo je puzavica s liem smee, bronane i trenjeve boje. Preko travnata tla
kotline arenilo se cvijee.
Bilo je doba kad patke i ostale ptice na svom putu na
jug zastaju u tom kraju. Na plavom jezercetu i na srebrnoj
*124
ZAPADNO OD PECOSA
rijeci ptice su se bukale, na sve strane uo se lepet bezbrojnih krila i poj mnogih pjevaica.
U rijenom kanjonu Pecos je radio s takvim rezultatima da se Terrill oduevio a Sambo je prevrtao svojim
krupnim oima.
to sam ja govorio ponavljao je Crnac. Vidite li
koliko u estarima2 pored rijeke ima stoke? Ona zae
tamo gdje mi ne moemo proi.
Meutim, iako je Sambo tota znao u ovom sluaju
nije imao pravo jer je Pecos umio protjerati konja i tamo
gdje je prolo i najmanje govedo. I tako, koristei nizak
vodostaj, pri kojem su im konji na nekim mjestima ipak
morali plivati da bi zaobili kakvu ispupenu okomitu
stijenu, njih trojica proli su mjestima gdje noga bijelog
ovjeka jo nije bila stupila, nali su mnogo stoke i dosta
starih goveda koje je dugo trebalo loviti.
Pecos je tjerao stoku u rijeku, pa ako se ona ne bi
usudila preplivati, a to je najee bio sluaj, hvatao ju je
lasom, dovlaio na obalu, i uz Sambovu pomo na mokrim slabinama ivotinja usijanim igom utiskivao TL.
Terrill je loio vatru i ario ig.
Gotovo svu tu stoku potom su tjerali niz rijeku, prema
ranu. Pecos je imao dalekosene planove. Ispod rana
Lambeth bilo je oko dvadeset milja estara, a zapadno od
rijeke leao je jo iri pojas, podoban za ispau. Na tom
prostoru jednog e dana biti na tisue grla sa igom TL.
Svaki put kad bi on bacio laso, i svaki put kad bi Sambo i
Terrill uspjeli nabaciti na ivotinju, znailo je novih est
dolara u blagajni ortaka Smith i Lambeth. Stvari su se
razvijale upravo besprijekorno. A u skladu s uspjehom,
rasla je njihova volja za rad.
Ujutro emo Sambo i ja preko, a ti e ostati ovdje
ree Pecos jedne veeri, dok su jeli.
Vraga u ostati zabrunda Terrill.
2
estar -gusta, mlada, niska uma; gusti
*125
ZAPADNO OD PECOSA
Pecos je trenutak razmiljao. esto mu je bilo teko

da Terrilla sauva od teih opasnosti. Ako bi mu rekao da
se radi o opasnosti to nadmauje njegovu snagu ili vjetinu jahanja tek onda bi naiao na Terrillov otpor. Istodobno, Pecos se sam sebi udio to sada eli mladia osloboditi tegoba u koje ga je prolih mjeseci naprosto gurao. Nekoliko se puta dogodilo da je Terrill za dlaku izvukao ivu glavu.
Kako bi bilo da proelja onaj mali estar ba ispod mjesta gdje emo mi prijei ree on Terrillu.
Onuda jo nismo proli, sigurno e se nai koje grlo. Vidi
to moe uiniti.
Hm! izguna Terrill, oponaajui svog druga.
Nebesa mu, bilo bi dobro da me poslua nestrpljivo e Pecos.
Da te posluam? Gospodine Smith, trai nemogue. Ti bi zapravo morao mene sluati, ali to nikad ne ini.
Do vraga, Terrille, ti si jo dijete, a ja sam iskusan
ovjek. Premda priznajem da svakim danom postaje sve
bolji.
Tko je dijete?
Ti si.
Ja sam... ti ne vodi brigu o tome koliko sam ja star.
Ionako mi ne bi povjerovao kad bih rekao. Poi u kamo
god ti poe. Jasno?
Uoivi da njegovi argumenti nisu donijeli uinak, Pecos pribjegne triku.
U redu, slaem se da si ti gazda on e alobno.
Odustajem od igosanja stoke na obali. Previe si mi
drag, Terrille, da bih ti dopustio da radi neto to je ak
pogibeljno i za mene i za Samba.
To je poluilo silan uinak. Terrill ga udnovato pogleda i svrne oi ustranu, to je inio uvijek kada bi se
smeo. Pecos spazi kako se mladiu stee grlo.
*126
ZAPADNO OD PECOSA
Prema tome... tebi je stalo do mene, Pecose ree

Terrill.
I te kako mi je stalo, kad si dobar.
Molim te, nemoj to kvariti s nekakvim kad i
ako... Uinit u onako kako ti kae.
*
Ustali su mnogo prije nego je sunce crvenilom obojilo
klisuru. Kad ih je Mauree pozvala na doruak, Sambo je
ve bio pripremio konje. Ubrzo su se, u samo praskozorje,
nali na putu prema rijeci. Ranije ugaenom stazom poli
su uz obalu.
Jata pataka naglo se vinue i hitro proletjee uz kanjon; drvee je bilo krcato pticama pjevaicama; leinari
su letjeli visoko na nebu; stoka je s velikom bukom grabila u cestar, bjeei pred jahaima.
Stigoe do mjesta to ga je Pecos odabrao kao najpogodnije za prijelaz preko rijeke.
Mali, tu se rastajemo veselo najavi Pecos. Cijeli dan imat e posla. U suton emo se opet ovdje nai.
- -Mali! prezrivo istisne Terrill.
Kako? Ah, da... oprosti Terrille, zaboravio sam.
Da, svakako, zaboravio si pakosno e Terrill.
Zaboravio si, na primjer i to da Don Felipe i Sawtell svakog trenutka mogu banuti. A recimo da me ovdje nau i
uhvate, dok ti tamo hvata junad?
Ne, na to nisam zaboravio usrdno odgovori Pecos. Ne mogu doi niz rijeku, a da ih ne opazim.
Zato ne bi mogli? A ako bi doli i uhvatili me, onda
me ni ti ni nitko drugi vie ne bi vidio.
uj, mladiu, to to lupa? Pecosa je uzbudilo osobiti izgled i ton mladia. Terrill zna neto to on, Pecos,
ne zna.
Jesi li mi rekao istinu to se tie tih lopova? nadostavi Terrill.
*127
ZAPADNO OD PECOSA
Svakako. eli li me ti to uplaiti kako bih te poveo

s nama?
Ne, ve sam ja uplaen. Nauio sam biti uz tebe,
Pecose. Onda se osjeam... sigurnim.
U redu. Poi sa mnom i budi siguran mrko prihvati Pecos. Ako naiete na duboku vodu dignite puke.
Ne govorei vie nita, Pecos natjera Cinca u vodu.
Poao je dijagonalno, niz rijeku, prema suprotnoj obali.
Cinco je bio krupan i snaan konj, k tome se nekoliko
dana odmarao, a vodu je volio. Preao je bez plivanja,
jedino je Pecos smoio noge. Sambo je na pola puta sjahao i poao dalje gacajui, da olaka svom konju. Uz to je
vodio i Terrillova konja, malog ponija. U jednom trenutku poni mu se otre i okrene se s namjerom da se vrati.
Dobro ga zgrabi dreknu Pecos. Otiao si prenisko!.. Tamo je duboka!... Potegni ga, hajde!
Da bi u tome uspio, Sambo je morao u vodu do grla, a
Terrillov je konj morao plivati, u emu se nije pokazao
vjetim. U jednom je trenutku Pecos ve pomiljao da
podbode Cinca i poe Terrillu u pomo. Meutim, poni se
doepao pliaka i ubrzo se naao na obali, na Terrillovo
neizmjerno veselje.
Prilikom prijelaza Pecos je uoio da je voda poneto
mutna. Pomislio je da ju je uzmutio konj. Meutim, voda
je bila mutna i ispred njegova konja, pa se Pecos uvjerio
da je rijeka promijenila boju dokle god je sezao pogled.
To mu se nije dopalo, premda je pretpostavio da je, negdje uzvodno, stoka prelazila rijeku.
Ona strana rijeke, bar po onome to je Pecos mogao
vidjeti, po mnogo emu je bila drukija od zapadne strane. Klisura, premda deset puta nia od stijene na zapadnoj strani, bila je neprelazna. Od obale do nje penjali su
se platoi s neto drvea.
Jahali su uz samu vodu, sve dok nisu stali pred uobiajenom preprekom. Mjesto je bilo na par milja iznad
njihova gaza. Pecosu nije bilo potrebno da se probija kroz
*128
ZAPADNO OD PECOSA
estar da bi pronaao stoku, kao to je morao initi u gustiu nizvodno. Tu su mu, pred oima, bili: telad, jednogoci, dvogoci, stari bikovi.
Zapali vatru, mome, i ugrij ig dreknuo je gotovo uzbuen slikom. Ovuda ima na milijune grla. Teko
ih je hvatati lasom, ali ih je lako pritijesniti, tako da nemaju kud.
Brzo su radili. Terrill je jurcao sad amo sad tamo, s
usijanim igom. Ubrzo je zrak vonjao po spaljenoj koi i
dlakama. Jednu skupinu goveda Pecos je natjerao na
jedan kameni plato, s kojeg ivotinje nisu imale kamo
bjeati. Dodue, nisu se ni mnogo trudile. Vidjelo se da ih
jo nitko nije gonio. Odupirali su se jedino bikovi irokih
rogova. Meutim, nadmaivi ak i sebe, Pecos je sva grla
iz te skupine uspio dohvatiti i igosati.
Sedamdeset i osam za manje od sedamdeset i osam
minuta dreknu. Jesam li ili nisam... Ji-piii!... Slaba ti je
vatra, Terrille. Da nisi toliko spor, bre bismo se bogatili.
I Sambo je tog dana nadmaio sama sebe. Pored grijanja i noenja iga, Terrill je imao zadatak da broji igosanu stoku. Meutim, veoma brzo je zaboravio do kojeg
je broja doao. A ionako je Terrill imao do tada najtei
posao. Nije mu bilo lako cijelo vrijeme imati jedan ig na
vatri, a s drugim juriti amo-tamo. I na koncu, ne samo to
nisu znali broj igosane stoke, ve su izgubili i svaki osjeaj za vrijeme.
Cijeli boji dan pjevao je Sambo. Cijeli boji
dan.
Pecose, ja sam gotov vapio je Terrill, a to se na
njemu vidjelo. Daj da se odmorimo i togod pojedemo.
Ni govora. Danas se moramo rtvovati. Do idueg
ljeta, ovdje se vie neemo vraati odgovori Pecos.
Terrille, stari drue, ne izdaj nas!
Ohrabren, Terrill stisnu zube i nadvisi sama sebe. Micali su se nizvodno. Pecosu, uzbuenom i skroz zauzetom
*129
ZAPADNO OD PECOSA
radom, sati su prolazili kao minute. Bio je ponajvie iza

drvea i bunja, daleko od pogleda na rijeku.
Da je vrijeme letjelo, uoili su tek kad se poeo hvatati
sumrak. Sunce je zamicalo za klisurom na zapadu. Pecos
je brisao oznojeno i uprljano lice da bi mogao bolje vidjeti. Terrill se sputao s platoa, nosei ig to se dimio. Tog
je dana naloio bezbroj vatri.
Rijeka nije bila zelena ve nekako tamnouta. Pecos
uoi da promjena boje ne ovisi o zalazeem suncu. Iznenada mu srce poskoi. Njegovo je otro oko zapazilo mulj
na vodi, a uho mu je uhvatilo nekakav dubok, prijetei,
gnjevan mrmor. Nadolazio je povodanj3.
Zbog toga je rano ujutro voda bila mutna! Opsovavi,
Pecos podbode Cinca i potjera ga preko bunovitih platoa.
Skai na konja i jai prodorno je vrisnuo Terrillu.
Mladi odbaci sve i odjuri prema svom mustangu.
Skoivi na njega, on trkom prie Pecosu koji se sputao.
to se dogodilo?
Pobogu, rijeka! Pogledaj je!... Tjeraj i pazi da ne polomi noge konju!
Sambo je odozgo sve vidio i uo. Lasom je vukao jedno tele, ali ga odmah ispusti.
Pouri Sambo! Ako voda samo za stopu, naraste izgubljeni smo!
Koliko je voda narasla, Pecos nije znao. Ali, bio se
uplaio. K tome po najgorem vremenu morao je tjerati
Cinca. Da bi se vratili na mjesto gdje su preli rijeku, morali su proi pola milje. Cinco je osjetio opasnost i sav se
razigrao. Bilo je teko vladati njime. Jurio je kroz gusti
da se pod njim kotrljalo kamenje. Nakon nekoliko minuta
vratolomna jahanja, Pecos se s najnieg kamena platoa
3
Povodanj hidr. pojava velike vode koja prelazi granice korita povrinskih voda
*130
ZAPADNO OD PECOSA
spustio na samu pjeanu obalu, koja je upola bila pod

vodom. Osvrnuo se i spazio Terrilla kako ga slijedi, a za
njim Samba. Ostali dio puta do gaza Pecos je prevalio
galopom.
Zastao je, pogledao u rijeku, a uzbuenje mu poraste.
Rijeni se tok posve izmijenio. I kod niskog vodostaja
rijeka je bila prilino brza, ali je sada narasla, hitro tekla,
po njoj su se stvarali virovi i pjenuavi valovi. Njome su
plutala debla i grane. Prijetei, mukli mrmor izbliza je
imao zlokoban zvuk. U rijeci se ogledala crnozlatasta boja
neba, na kojem su rastrgani oblaci zaustavljali olujne boje
sutona. itav prizor: nabujala rijeka, nebo, klisure inio se nestvarnim i punim prijetnje.
Prokleta ti prljava dua! dreknu Pecos, priprijetivi rijeci stisnutom akom.
Trenutak je razmiljao, dok je Terrill prema njemu
tjerao konja, koji je pljuskao po vodi. Biti odsjeen od
rana, znailo je ozbiljnu opasnost. Gladi se ne bi trebalo
bojati, jer su imali mesa i vode, ali svejedno, Pecos nije
mogao ni zamisliti da mjesecima bude zatoen s onu
stranu rijeke. U to doba godine visok vodostaj znaio je
da e na takvoj visini voda dugo ostati. Razmiljajui o
tome, Pecos je pomislio kakva bi to prilika bila kradljivcima stoke i kako bi, kad ne bi uspjeli prijei rijeku, njihove nade posve propale.
Terill je dojurio u galopu i zaustavio mustanga pokraj
Pecosa.
Pecose, to eka! izustio je sav blijed od uzbuenja.
Mome, hoe li to tebi uspjeti?
Svakako da hoe, ako odmah krenemo... Voda se
die.
Prokleta nam srea bila! Da se digla samo jednu
stopu, ne bi bilo toliko opasno. Dr' se mene.
*131
ZAPADNO OD PECOSA
Ponovo pogledavi rijeku, da bi ocijenio na kojemu

mjestu zai u vodu, Pecos natjera Cinca na obalu. Terrill
podbode mustanga do mjesta na nekoliko jarda iznad
Pecosa. Ubrzo su zagazili u prvi pliak. Terrilov je konj
ve morao plivati, dok je Pecosov jo uvijek gazio. Bili su
u dubokom rukavcu, ali se Terrill dobro drao. Pecosu je
bilo teko vladati svojim udljivim Cincom, no konj opet
ubrzo naleti na pliinu. Naavi se u pliaku, Pecos zaustavi Cinca.
Spazivi da Terrill teko prelazi, Pecos htjede priskoiti u pomo, ali je u meuvremenu mustang ve isplivao
iz duboke vode. No, kako je struja bila snana, mustangu
je svejedno prijetila opasnost da bude gurnut s pliaka,
pa Pecos podbode Cinca i zgrabi mustangove uzde upravo
na vrijeme da ga izvue iz opasnosti.
Uspjelo bi mi, Pecose vikne Terrill.
Moda bi ti uspjelo, ali to je mjesto vrlo gadno,
ukoliko se ova avolja rijeka nije promijenila. Sada prelazi dalje neto iznad mene, tako da ga, ako mustang posustane, mogu dohvatiti.
Pecos se okrene i spazi Samba kako je upravo pokuao zagaziti u vodu.
Poi uz struju, Sambo! vikne mu.
Na svoje veliko razoarenje, ustanovio je da je voda
pune dvije stope via nego obino, a toliko mutna i brza
da je konja bilo teko tjerati u pravoj crti naprijed.
Na pola puta preko rijeke mustang pokliznu i pade,
ruei Terrilla iz sedla. Nakon uasna batrganja i bukanja, djeak se iznova pojavi na povrini. Nepomino je
zaplutao nauznak. U tom komeanju, mustang ga je morao udariti, a moda i povrijediti.
Bio je potreban golem napor da se na takvoj struji
Cinco okrene, ali je to Pecosu ipak uspjelo i on posegnu
drugom rukom i zgrabi Terrilla na vrijeme prije nego ga
je struja mogla odnijeti. Od silnog trzaja, Pecos zamalo ne
*132
ZAPADNO OD PECOSA
ispade iz sedla. Do bokova u brzoj struji, Cinco se uspio

odrati.
inilo se da je konj vie bijesan nego uplaen, a kad ga
je Pecos ponovo okrenuo, on se sjajno borio da se dri
puta kojim ga je jaha tjerao. Ali, u tome je uspijevao
samo tamo gdje je doticao dno.
Strahujui da na Cinca ne navali prevelik teret, Pecos
nije htio prebaciti Terrilla preko sedla, ve ga je snanim
stiskom drao za kaput do ispod same brade, tako da mu
glava bude izvan vode. Utonuvi naglo u dublju vodu,
Cinco gotovo potone i bi ponesen niz vodu. Sad je voda
bila Pecosu do pasa. Meutim, silovito plivajui, Cinco
opet izroni.
Samo se dri, stari moj! promuklo je vikao Pecos,
pomalo tjerajui konja udesno. Samo tjeraj! Za tebe to
nije nita, Cinco!
Ali, bilo je sve jasnije da je to bio veliki napor, gotovo
nesavladiv za divna konja. Svejednako su se nalazili u
dubokoj vodi, borili i okretali. Ukoliko bi se Cinco uspio
odrati i ukoliko ne bude odvuen prije nego to stigne do
jedne pliine, prema kojoj ga je Pecos tjerao, bili bi spaeni.
Konja nije trebalo tui. Uvidjevi da e konj najzad
morati pokleknuti, Pecos sklizne sa sedla i, desnicom
drei Terrilla, prebaci se iza konja, uhvativi se ljevicom
konju za rep. S tim je Cinca oslobodio tereta zbog kojega
mu je prijetila opasnost da potone. Sada mu vie nije bilo
teko nastaviti dalje i za sobom tegliti Pecosa.
Meutim, Pecos nije s lakoom drao Terrilla iznad
vode. Djeakova glava preesto se i predugo nalazila pod
vodom.
Iznenada Cinco naleti na neto, frknuvi i srljajui
naprijed. uti je vir oko njega buao i pjenuao se. Cinco
je osjetio kamen pod nogama. Ponovo je srnuo naprijed,
razbijajui valove. Njegova crna lea izronie. Uto Pecos
ispusti rep i stane na noge. Voda mu je bila do pojasa.
*133
ZAPADNO OD PECOSA
Privukao je sebi Terrilla i uze ga na ruke. Osvrnuvi se,

spazi da je Sambo bolje proao. On je uao u vodu vie
uzvodno i uspio se drati plieg dijela rijeke.
Iznijevi Terrilla, Pecos ga poloi na travu. Onako gologlav, blijed, nepomian i zatvorenih oiju, djeak se
inio mrtvim.
Pecos zgrabi djeaka za kaput koji je bio zakopan do
vrata.
Proklet bio ovaj tvoj blesavi kaput! razjari se Pecos. Nije ni udo da ne moe plivati, Terrille.
Kao pomaman, Pecos rastrga mokru koulju i posegnu rukom da opipa kuca li djeakovo srce. Kucalo je! Terrill je jo iv. Jezovit, hladan i muan uas napusti Pecosa. Ali, to je to? Drhtavim rukama potpuno je rastvorio
djeakovu koulju i ostao zapanjen. Njegov je zaprepaten pogled pao na okrugle, bijele i lijepo razvijene grudi.
Nebesa! Pa ovo je ena!
U tom trenutku Terrill uzdahne, a krasne joj se grudi
digoe. Vraala se svijesti. I Pecos se tre iz zaprepatenja. Njime proe osjeaj koji jo nikada nije osjetio. Divlje je, hitrim rukama zatvorio i zakopao koulju, potom i
kaput, iznova sakrivajui izdajnike grudi.
Kleei, stao je oekivati, razmiljajui kako da se ne
oda da je otkrio djevojinu tajnu. To nee biti teko njemu, ovjeku koji se nalazio u svakojakim situacijama, ali
to e sa sobom i sa svojim udnovatim i uzavrelim osjeajima?
Terrill se pomae. Iznad blijedih i mokrih obraza zatreptae duge trepavice. Pecos se pripremi da pogleda u
oi koje e mu zacijelo biti drukije nego do tada. Oi se
otvorie. Ali, on nije bio pripremljen na pogled taman i
tajnovit, pogled kad oivljava i duh i tijelo, to je izbijao iz
ljubiastih dubina.
Pecose nemono apnu Terrill.
Tu sam zabrundao je kauboj.
*134
ZAPADNO OD PECOSA
Rijeka... potonuo sam... . sve se oko mene smrailo... gdje smo sada?
Sad lei na travi i dolazi svijesti. Bio si u nesvijesti. Ali, ni ja ne znam jesam li pri svijesti ili u nesvijesti.
Sambo!
Pecos je bio zaboravio na Crnca. Ali, Sambo se ve pojavljivao. Konj mu je na odreenoj udaljenosti gacao i
izlazio na obalu.
Dobro je! Sambo je sjajno preao, Terrille. A eno
vidim i tvog mustanga gdje malo nie izlazi iz vode.
Kao oamuena Terrill sjedne i nagonski krenu rukom
prema grudima, ali se na vrijeme predomisli i prsti mu se
zaustavie na reveru kaputa.
Pecose, zaista ti mnogo dugujem, apne Terrill.
Najprije ono u Orlovskom gnijezdu, gdje si me spasio
muka... Potom ono kod kue, gdje si mi nakon amotinje
i straha za crnih noi, donio ugodnu promjenu, a sada
ovo. .. Ja ni sam ne znam kako...
Pa, zbog ega smo ortaci? upade Pecos, ponovo
miran i hladnokrvan. Idem po tvog konja, pa emo
polako kui. Ne udi se, mali! ovjeku se svata dogodi!
*135
ZAPADNO OD PECOSA
11.
Bila je sredina studenoga. Rani su mrazevi ubijali uto
lie s vrba, cvijee i rumenilo na puzavicama po stijenama. Poeli su melankolini jesenski dani. Ptice i divlje
patke ve su se odavno oprostile od kotline Lambethova
rana, a kojoti su se poeli uljati s visina goleti, ali su se
nauili drati se gustia i stijena, uvajui se Samba, a
nou su svojim divljim zavijanjem probijali tiinu.
Puhao je sjeverac, prvi vjetar u tom dobu to je jecao
na vrhovima klisura. Prema jugu skupljali su se tmurni,
niski oblaci, a tu i tamo kia je zapljutala po krovu brvnare. Po ve steenu obiaju kad je bila sama, Terrill je
stajala na dovratku, oekujui Pecosa. Nalazio se negdje u
kotlini. Sambo je esto izjahivao u lov daleko, ali se Pecos, otkako je rijeni povodanj prekinuo rad na igosanju
stoke, uglavnom drao rana. Bilo je doba kada su iz Orlovskog gnijezda ili s raneva nie Terrillina mogli dojahati kauboji. Prema Terrillinu pamenju, kauboji su koristili stazu to je vodila usjekom. Njen je otac, ak i u sluaju kad bi naili kauboji u koje je sumnjao da ga potkradaju, bio gostoljubiv. Bilo je sigurnije ne pokazati se
sumnjiavim.
Ali, Pecos Smith ni najmanje nije elio biti gostoljubiv
prema druini Don Felipea, niti prema drugim sumnjivcima. Takva se susreta Terrill ve odavno pribojavala.
Negdje u to doba padao je njezin roendan. Koliko
god to izgledalo nevjerojatno, imat e devetnaest godina.
Koliko je pamtila, roendan je padao u srijedu. Jedino
nije znala koja je to srijeda. Razmiljala je, bi li to mogao
biti njen dvadeseti roendan? S tekoom je sebe uvjeravala da ima samo devetnaest godina, te je u sebi iznovice
premetala dogaaje to munjevito minue u prolosti. Te
godine brzo prohujae! Pa ipak, koliko je toga proivjela
*136
ZAPADNO OD PECOSA
od dana kad je odjahala iz starog junjakog doma. Neto

je slatko steglo kad god bi spazila novu mahovinu na drvetu.
Mauree, koliko sam stara? upitala je Crnkinju,
koja je izala iz svoje brvnare.
Duo, ima osamnaest godina.
Ne, mora da imam vie. Najmanje devetnaest.
Kako to da si se sjetila toga, nakon tolikih godina?
Ni sama ne znam, samo znam da se osjeam strano starom.
Gluposti, Rili, nisi stara odvrati Mauree, te se oprezno ogleda unaokolo, da vidi je li zrak ist, te apne:
Duo, hoe li zauvijek ostati djeak?
Terrill je znala da je izazvala razmiljanje o jednom
ve davno zaboravljenu pitanju. Predbaciti Crnkinji zbog
toga, i pri tome biti iskrena, to nije mogla, premda ju je i
samo spominjanje njezine tajne ispunjalo strahom. Uviala je da je prevarila samu sebe. Poto joj je otac poginuo, prihvatila je njegovu prevaru kao jedinu moguu
osobnu obranu. Nekako je podnosila da vjeito ivi u
stalnom strahu da bude otkrivena, sve do onog sudbinom
odreena dana, kada je izletjela kroz razbijena vrata Braseeova improvizirana zatvora i nala se pred Pecos Smithom. to je sve proivjela od tog dana!
Oh, Mauree! Ne govori! Vie bih voljela da me zemlja proguta nego da on otkrije moju prevaru.
Ali, dijete moje drago, to nije prirodno. Nije pravo!
Zbog ega si onda ena! Kako misli i dalje, skrivati te
svoje grudi? Pa evo, i ovog ti trenutka podrhtavaju!
Terrill pritisne ruke na uzbuene grudi. I u njoj i na
njoj njezin je spol traio da se ispune njegovi zahtjevi.
inilo se da u tom poviku bijae ne samo revolta zbog
tajne nametnute tijelu, ne samo zbog lai u kojoj je ona
ivjela, ve je u njemu bila sadrana dublja emocija, to je
*137
ZAPADNO OD PECOSA
neprimjetno rasla u djevojci, dok nije silovito provalila i

njoj u lice bacila zaprepaujuu istinu o ljubavi.
Mauree, ja to moram kriti, moram jekne Terrill,
mislei na ubitanu muku, to ju je naizmjence egla i
ledeno smrzavala, poigravala se njezinim mirom, vrebala
je iz svakog njena raspoloenja, to je u njoj probudila
enje o kojima nije ni sanjala.
Ludo dijete, to ne moe kriti uzvikne Mauree.
Moda duhom jo nisi odrasla ena, ali tjelesno svakako
jesi. Gotovo sam oslijepila ijui ti takvu odjeu koja bi to
mogla prikriti. Ali, sad to vie ne mogu. Da Pecos nije
slijepac, naivan djeak koji nikad nije vidio kako izgleda
ena, on bi to ve davno otkrio.
Oh, to misli, hoe li me otkriti? oajniki izmuca Terrill.
Otkrit e te, nema sumnje, prije ili kasnije.
Pa to mi je onda initi?
To ja ne znam. A zato se toliko boji da te otkrije?
Bilo bi mi... uasno...
Dijete, ti voli Pecosa. To tebe boli. Zadesila te je
sudbina svake ene.
uti! apne Terrill i pobjee.
U tami svoje sobe Terrill su muile mnoge spoznaje.
Bude li Pecosu priznala da je njena muka odjea bila
varka, da ju je godinama nosila, najprije zato da udovolji
ocu, a potom da sebe zatiti u divljoj zemlji, bude li ga
suoila s istinom, nee li je on zbog toga, razbjenjen i
povrijeena ponosa, napustiti. inilo joj se da bi on tako
postupio. A ona bi sve prihvatila samo da iznova ne bude
preputena nekadanjem strahu, samotnim noima, zastraujuim danima, da ne izgubi neshvatljivu enju da
vidi Pecosa, da ga uje, da zna da je pokraj, da zadrhti pri
najmanjem sluajnom dodiru i da izgara za neim viim.
Ne, ona ne moe podnijeti ni samu pomisao da bi mogla
izgubiti.
*138
ZAPADNO OD PECOSA
Svoju tajnu morat e uvati dokle god bude mogla, a

ukoliko je njezina kob izda, i Pecos je prezre i napusti,
tada nee imati nita zbog ega bi bilo vrijedno ivjeti.
U mislima se vratila na doba posljednjih ratnih godina, kada ju je majka uvjebavala da igra ulogu na koju ju
je otac jednostavno prisiljavao. Njezina je majka pogodila
to e se dogoditi u budunosti. Otuda su i proistekle
molitve, razgovori i lekcije, prema kojima se oblikovao
Terrillin duevni ivot i zbog kojih je ostala dijete. Meutim, njezina joj je izotrena intuicija govorila da je upravo
zahvaljujui prikrivanju stasita spola pod mukom odjeom uspjela doi do takvih vrijednih i plemenitih pouka.
Izigravajui djeaka, ona je zapravo zavoljela osamljenost, koju je inae u svojim mislima smatrala omraenom. Njezina je majka mudro i trezveno oekivala smrt, a
zahvaljujui onome to je nauila u ivotu, Terrill je znala
da e i ona biti nalik majci.
No, ona je sada ena i nala se pred problemom ljubavi. to bi trebala uiniti da izbjegne nesreu? Zbog ljubavi
prema majci, ljubavi prema ocu, patila je i jo uvijek pati.
Ovo je, meutim, neto posve drukije. Sad, kada joj je
koprena smaknuta s oiju, i kada je ona to shvatila, u
jednom trenutku nai e se na nebu, a u slijedeem e se
strmoglaviti u samo dno pakla. Ipak, ukoliko bude prava
ena, smoi e snage i umijea da to prikrije. Ukoliko
bude dovoljno mudra, Pecos to nikada nee iznai i nikada je nee napustiti.
Potom, nalik na bljesak munje u noi, nadola joj je
druga zaprepaujua pomisao da bi ona zapravo eljela da on u njoj otkrije enu. Ona za tim ezne jednako
snano koliko se plai da se to ne dogodi! Ona je morala
ivjeti i boriti se izmeu tih dviju muka to su je razdirale.
Usporedo s osjeajem tragine rastrganosti izmeu dvaju
duevnih stanja, njezina joj je enska intuicija doapnula
da postoje i nepredviene mogunosti, neznane suptilne
sile.
*139
ZAPADNO OD PECOSA
Na trijemu je odjeknuo korak, korak od kojeg se uvijek uzbudila ili stresla, a od kojeg se sada ukoila u krevetu. Uinilo joj se da joj je i samo srce stalo i da i ono oslukuje.
Mauree, gdje je taj vraji Terrill? viknuo je Pecos.
Ne znam olako je slagala Crnkinja.
Neka ga vrag nosi! U ovoj straari nitko nita ne
zna poali se Pecos. Ja tu rintam poput roba, zamalo
da crknem, dok Sambo eta i pukara naokolo, a momak
ili spava ili zabuava. Napustit u ja ovaj posao.
U posljednje vrijeme Pecos je obiavao tako govoriti,
premda se do tada nije alio. Jasno, njegova paljivost,
nepopustljiva opreznost i neto neodreeno, to je Terrill
bilo slatko, opovrgavali su njegove rijei. U tami, na svom
krevetu, Terrill je zadrhtala.
Jesi li to ti?
Da, ja sam odgovori Pecos.
Pecose, tebi je ovdje pokraj nas posve lijepo. Bio bi
budala da nas sada odbaci.
uj, tko ti je to rekao?
U svakom sluaju, nije mi to rekao gospodar Rili
ve ona moja crnaka kukava. On je to rekao.
Tako! Mauree, istina je. Laem. Ne bih mogao napustiti Terrill kao to se ne bih mogao vratiti svom starom ivotu opijanja, pucanja i lutanja.
Gospodine Pecos, meni je to drago uti. Ali, recite
mi, zbog ega vi to govorite?
Zato to bih pukao ako nekome ne kaem. Sambo
jurca naokolo u lovu kao da je poenuo. A Terrill cio dan
lei i samo me izbjegava.
Nitko vas ne voli, je li? Gospodine Pecos, vama je
potrebna ena.
Ha-ha! Ta ti je dobra... Gospode, pa tko bi mene
uzeo, Mauree?
*140
ZAPADNO OD PECOSA
Vi ste vraki zgodan kauboj, Pecose.

Da i jesam, to mi nikad nije koristilo, Mauree, ja
zapravo nikad nisam imao enu.
Kakav si ti laov!
asna rije, Mauree.
Ni jednom mukarcu ne vjerujem, Pecose, bio to bijelac ili Crnac.
Onda mi nee ni ovo vjerovati: dao bih polovicu
nae stoke da uivam ljubav fine, zgodne djevojke. Zna,
takve na koju jo nitko nije stavio ruku. Mislim da bih je
do smrti mogao grliti i ljubiti.
Pecose, bude li skromniji, drim da e moi dobiti
crnooku Meksikanku koju bude poelio.
Pazi, evo Samba ree Pecos na zvuk tekih koraka na trijemu.
Gdje si bio Crne?
Bio sam u lovu, eno.
Zato ide u lov kad nisi u stanju nita pogoditi?
Pecose, ulovio sam krasnog debelog jelena.
Vrlo dobro. Ionako sam sit govedine. Kad e veera?
Jo malo pa je gotova. Moe pozvati Rili.
Sambo, naloi malo da vidimo jesti... Hej, Terrille...
Jeste li sigurni da je on tu?
Jesmo, gospodine Pecos.
Pecos opet dozove, ovaj put glasnije. Ali, Terrill je, sigurna u nekom svom zakanjelom ali sve jaem osjeanju
moi, leala savreno mirno i nije se odazivala.
Terrille!
Pecosov bi vrisak inae nasmrt preplaio Terrill. Sada

joj je samo naglo potjerao krv u ilama.
Da odgovorila je pospano.
*141
ZAPADNO OD PECOSA
Hajde, doi.
Ustavi, i poto je na sebe stavila novu bluzu to joj je
Mauree tog dana saila, izala je iz svoje zamraene sobe i
ula u vatrom osvijetljenu dnevnu sobu.
Zbog ega tolika buka, Pecose?
Terrill to pitanje postavi posve dostojanstveno, pa zijevne i visoko istegnu ruke, te pogleda Pecosa pravo u oi,
pogledom svoje novootkrivene dvostruke uloge. Ali, on je
podari samo jednim kratkim pogledom.
Zabrinuo sam se za tebe. Veera je gotova.
Jo ni jedan obrok nije Terrill bio toliko prijatan, toliko ispunjen uitkom od pomisli na opasnost njene situacije i toliko jezivo ispunjen spoznajom njene lai.
Mladiu, ne jede mnogo. Boli li te neto? upita
Pecos prije no to zavrie s jelom.
Ako mi samo malo spadne tek, ti se odmah zabrine! ratoborno odgovori Terrill.
Sve to uini, a nije dobro, mora me zabrinuti !
Ustali su. Dok je Pecos punio svoju lulu, Terrill do vatre dovue jedan grubi naslonja. Sambo i Mauree sjedoe da pojedu svoj obrok. Pecos se najprije dugo zagleda u
mrklu no, a potom zaklopi vrata.
uje li vjetar, mome? upita, dovlaei sebi
drugi naslonja. Noas pue pravi sjevernjak. Eno kie!
Do vraga, ba je krasno i ugodno ovdje. Divota je sjediti
kraj vatre .. . Terrille, da nije onih prokletih stokokradica
koje oekujem, gotovo bih bio sretan s tobom.
I ja isto apne Terrill, gledajui u plamen. Ali,
gotovo sam zaboravio Don Felipeovu druinu. Pecose,
hoe li se njegovi kauboji i sada usuditi krasti nau stoku?
Svakako. ak i kad bi znali da je ovdje Pecos Smith,
oni bi vrebali priliku. Vidi, na dvadeset i vie milja niz
rijeku imamo lijep broj stoke i mnogo igosanih jednogodaca. Na smo ig stavili na gotovo svako neigosano grlo
*142
ZAPADNO OD PECOSA
na obalama rijeke. To e razljutiti Don Felipeovu druinu.

Poet e preigosavati stoku.
Ali, mi moemo razaznati svaki na ig koji je preigosan ree Terrill.
Znam i ja da moemo, naravno ukoliko takvo grlo
ikad vie vidimo. U tom grmu lei zec. Druina nee, po
obiaju, na nau stoku staviti drugi ig, pa je potom pustiti.
Ne bismo li trebali odjahati niz rijeku i pogledati?
Jer, da bi doli do obale, oni ne moraju proi ovuda.
Svakako emo otii, im se ovaj sjevernjak ispue...
Vidi, sad si me podsjetio da moram pregledati i popraviti
tvoju puku. Spasio sam je od hre, ali je iz nje teko istjerati prokleti pijesak.
Zna li ti da sam onog dana i ja bio prepun pijeska i
vode.
Sinko, tada si za dlaku izbjegao smrt strese Pecos
glavom.
Sambo Pecosu donese puku, i ovaj je stade istiti.
ulo se kako u njoj kripi pijesak.
Mislim da bi tu pomogla vrela voda.
Pecose, zar mi ne moe nabaviti neku manju puku? Dok pucam, ova me izubija. Gadna je kao ona stara
oeva puetina.
Kupit u ti je na proljee, kad se uputimo sa stadom.
Oh, strano je dugo do tada. Zato ne bismo sada
otili?
I da dopustimo da nam razbojnici otjeraju stoku?
To nipoto. Otii emo na proljee, poto se sami pobrinemo za stoku.
Kad je Pecos donosio tako argumentirane zakljuke,
poput ovoga, onda mu Terrill nije imao to odgovoriti. Uz
to, nije se mogao suzdrati da ne uzdrhti. Kauboj je govo-
*143
ZAPADNO OD PECOSA
rio o okraju i borbi bezbrino kao da govori o obinom

jahanju. Zbog toga se Terrillino raspoloenje promijenilo,
te je, ne elei da Pecos primijeti njenu klonulost, otila u
krevet. Ali, nikako nije mogla usnuti. Preko dana nije se
izlagala tjelesnim naporima, a osjeaji su je naprosto razdirali. Udobno je leala ispod tople ebadi, iroko rastvorenih oiju zurila u tamu i raspredala o budunosti i Pecosu. Sad joj je on ispunjavao itav ivot. Za nju vie nitko
nije postojao.
Osjeala je sjevernjak. Taj joj je vjetar bio dobro poznat, i ona ga je mrzila, naroito obno, kad je zvidao oko
brvnare i u kotlini. Zapravo, naizmjenino je jeao, vriskao i grmio. U stankama se ulo kako Pecos pria sa
Sambom. Nakon nekog vremena svi zvuci utihnue i brvnara zapade u muk. Nato se stravina amotinja kotline
Lambeth okomi na Terrill kao nikad ranije. ak ni u dalekoj prolosti, kad je dola ovdje, nije osjetila takvu amotinju. To joj je osjeanje govorilo da ona nije mukarac. U dubokoj mrtvoj noi, punoj avetinjskih zvukova
olujna vjetra, nabijenoj gronjom kojom prijeti divljina,
osjeala je kako je gonjena da bude ena, sa enskom
ljubavlju i udnjom, to je mora okrutno kriti, ispunjavajui sate bdijenja neumitnim i nedokuivim zahtjevima
to joj ih postavlja ivot. Sutradan se sjevernjak ispuhao i
ostavio isto nebo. Sad je bilo prijatno potraiti zaklonjena i sunana mjesta u kotlini.
Terrill je opet stala raditi s Pecosom i nije se libila nikakva posla. Nije koristilo biti raspoloena ovako ili onako. Da snatri, ili da bude turobna, nije joj koristilo. Pomagalo joj je jedino Pecosovo drutvo, koje joj istodobno
bilo i muka i uitak. Kad joj je on, strpljiv, ljubazan, nekako drukiji, prilazio, osjeala je ludu elju da mu se
baci u naruaj. To e jednog dana i uiniti: znala je da
hoe. A potom neka nastane potop!
Bila je u stanju obavljati dnevne poslove nita slabije
od mukaraca njezinih godina. A s obzirom da je otkrila
da smirenje nalazi jedino u trenucima kada radi sa Peco-
*144
ZAPADNO OD PECOSA
som, rado je odabirala poslove koji su pruali takvu priliku. Inae, nikada nita nije polovino radila. Kada se taj
dan ve primicao kraju, bila je izgrena zbog pretjerana
rada.
Pa ja mogu nositi kladu kao bilo koji mladi
odvratila je, u sebi se radujui njegovoj brizi. Moda je
ona to uobraavala. Nato se iznova predala svojim hirovima, tek toliko da vidi moe li ga jo uvijek naljutiti kao
to ga je ranije ljutila. Ali, Pecos se ovaj put nije zaboravio: nije je tjerao niti ju je istukao. ak nije napravio ni
jednu primjedbu na njezin hir.
Sjevernjak je prestao puhati i topli se dani iznova vratie. Vrijeme je bilo prekrasno. Raditi na ranu predstavljalo je veliko zadovoljstvo. Terrill se divila napretku postignutom na farmi i bila nesretna to to njezin otac nije
mogao vidjeti. Pecosova je zlatna ruka bila sposobna za
svaki posao.
Kad emo odjahati do rijeke? tko zna po koji put
pitala je Terrill. Ali, Pecos je izbjegavao izravan odgovor.
Zapazila je da je on, premda uvijek oprezan, sada, u kasnom studenome, postajao sve smotreniji.
Vrijeme je neprimjetno prolazilo. Svake je noi Terrill
molila, plakala i razmiljala o svojoj tajni, a potom sanjala lude snove. A svakog jutra, poto bi se probudila iznova
bi odluila da tog dana nee praviti ludosti i da e prekinuti s nerazumnom besmislenom igrarijom iz prolosti.
Ali, nakon toga postala bi jo gora.
Nikako se nije mogla odvojiti od Pecosa. Bila je nesretna kad njega nije bilo u blizini, a jo nesretnija kad je
bila pored njega, jer su joj slast to ju je proimala, i uas
onoga to je prijetilo bili daleko nepodnoljiviji od same
osamljenosti. U posljednje je vrijeme u Pecosu otkrila
nekakvo novo raspoloenje, koje ranije nije zapaala. Bio
je ili zabrinut ili melankolian, ili i jedno i drugo, ali to u
Terrillinoj nazonosti nije oitovao. Jedino kad je bio
uvjeren da je sam, preputao se takvim raspoloenjima.
*145
ZAPADNO OD PECOSA
Terrill je nastojala da, kad god joj se za to ukae prilika,

viri kroz pukotinu izmeu brvana na stijeni njene izbe, u
vrijeme kada je, navodno, bila u postelji, a Pecos sjedio
ispred vatre. S njim neto nije bilo u redu. Dosadio mu je
miran ivot na ranu Lambeth? Na tu pomisao Terrill bi
se sledila i eznula da se neto dogodi, da razbojnici otjeraju njihovu stoku, da netko doe, pa bio to i strani Breen Sawtell, ili glavom Don Felipe. Meutim, sve je to sluilo samo da jo jae rasplamsa vatru njene ljubavi, sve
dok nije osjetila da je ta vatra prodire.
Dugo je djevojka njegovala vjeru da je dostatno naprosto imati Pecosa pored sebe. Ali, s vremenom se pokazalo da nije tako. To joj je pokazalo jedno od njenih posebno udljivih raspoloenja. Naime, Pecos uope nije podnosio da ga netko dotakne a nekmoli da ga golica. Terrill
je to sluajno zapazila i u nekoliko se navrata koristila
toboe djeakom navikom da se iznenadno pri- krade
Pecosu iza lea i svoje mu snane prstie zabode u rebra.
Uinak je uvijek bio izvanredan i to ju je toliko zabavljalo
da joj je igra postala neodoljiva.
I tako je Pecos jednom komuao kukuruz, a Terrill mu
se neopazice, majim korakom, privukla iza lea. Nalazio
se iza obora, gdje je sjedio na jednoj vrei. Sambo je donosio kukuruz s njive i svoje tovare sputao pored Pecosa.
Obojica su bili neizmjerno ponosni na svoju njivicu i kukuruz to im je lijepo uspio. Bio je lijep, topao dan. Pecos
je sjedio u koulji, komuao i kukuruz bacao na gomilu
to se utjela.
Terrill se privukla, tia od mia. Nala se tik iza Pecosa, a da on nita nije osjetio. Potom je opruila svoje male, preplanule ruke, s prstima nalik na orlove kande, i s
divljom radou zabola mu ih meu rebra. Pecos dreknu,
pade s vree i stane se mahnito batrgati, a Terrill se nae
povrh njega.
Vrae mali! zahroptao je i zgrabio Terrill.
*146
ZAPADNO OD PECOSA
Da nije bila u vlasti drugih osjeaja, morala bi se uplaiti. Premda se od njega otrgla, njezina uobiajena okretnost ovaj ju je put izdala. Kako bilo da bilo, nije pretrala
ni dvadeset koraka i ve je potrbuke pala. Pecos se srui
na nju, sjedne joj opkoraeno na lea i zarije joj meu
rebra svoje duge, elinotvrde prste. Iz jednog paroksizma Terrill prijee u drugi. I da nije bila kakljiva do krajnjih granica, takav dodir Pecosovih prstiju morao bi je
dovesti do ludila. Cijelo se vrijeme neto derao na nju, ali
ona nije razumjela ni rijei. Najzad ju je pljusnuo po ustima i ustao.
Ostala je leati potrbuke sve dok nije dola k sebi. U
svemu tome najljepe je bilo to nije bila bijesna, uvrijeena, niti prestraena, ve jedino beskrajno sretna. Kad je
ustala da otri u brvnaru, dobro je pazila da joj on ne vidi
lice. U brvnari se sakrila i stala razmiljati. Jedno je doznala samo Pecosovo prisustvo vie joj nije bilo dostatno. Trik sa kakljanjem bio joj je samo bestidan izgovor
da stavi ruke na njega. Meutim, u dubini due znala je
da nije predvidjela tako razorne posljedice i iznenada je
poela grevito plakati.
Prenue je neiji glasovi. Podigla je glavu s jastuka
namoena suzama. Zar je mogue da se Pecos tako rano
vratio s tako vana posla kao to je komuanje? ula je
Samba, potom tui joj glas i najzad Pecosov. Odmah se
pourila u sobu.
Sambo je pomogao nekom jahau da sie s konja.
Shvatila je da je neznanac ranjen ili ozlijeen jer je spazila krv. Tog je ovjeka ve negdje vidjela, po svoj prilici u
Orlovskom gnijezdu. Mora da je jedan od stoara koji se
nalaze u ovom kraju. Pecosov izgled zaprepasti Terrill jo
vie nego pojava neznanca. Znai tu smo! Nastupila je
borba oko stoke, ono to je Pecos oekivao.
Jesi li teko ranjen? upitao je Pecos.
*147
ZAPADNO OD PECOSA
Ne bih rekao slabano odvrati jaha. Ali, cijelo

sam vrijeme krvario poput zaklanog praseta... Mislim da
sam izgubio dosta krvi.
Pomozi mu da doe do klupe, Sambo naredi Pecos. Terrille, donesi nekoliko runika i kovei tvog
oca .. . Mauree, zagrij vode i donesi iste krpe.
Poto je urno obavila Pecosov nalog, Terrill ne ostade na trijemu da gleda to e se dogoditi, ve se povue u
brvnaru i stade oslukivati. Drui, naslanjala se na vrata. To isto moe se dogoditi i Pecosu. Kakva je ona kukavica!
Dobro je nekoliko trenutaka kasnije zauo se Pecosov radostan glas iako ste toliko okrvavljeni, rana
nije teka. Jeste li sigurni da jo negdje niste ranjeni?
Siguran sam.
Isteklo vam je mnogo krvi i zbog toga ste tako slabi.
Sa zadovoljstvom vam mogu rei da ete se oporaviti ve
za nekoliko dana. Njegovat emo vas.
Imao sam sree. Tono sam znao gdje je Lambethov ran, ali mi se inilo da nikad do njega neu stii.
Smijem li vas neto pitati?
Svakako. Samo, dajte mi da jo malo popijem.
Vode ili viskija? otegne Pecos.
Ovaj put neka bude viski... hvala. Ja sam Watson.
Hal Watson. Iz Rockporta. Nekoliko godina gajim stoku.
Zbog toga sam i zaradio ovu rupu.
Hal Watson? Ve sam uo to ime od vrati Pecos.
Jeste li vi ovjek koji je proljetos mladog Lambetha
izvukao iz Braseejeva zatvora?
Da, ja sam taj. Zovem se Smith.
Od onda vie niste navraali u Orlovsko gnijezdo?
Nisam. Ali, recite vi meni: drite li vi stoku ovdje na
rijeci?
*148
ZAPADNO OD PECOSA
Drim. Poeo sam s tisuu grla.

Koji je va ig?
Karo. Odnosno, bio je, ali sad nalii na zvijezdu
dvosmisleno odvrati Watson.
Karo, a? Da, proljetos sam vidio mnogo vae stoke.
Na nekih pet milja odavde. Po svoj prilici, igosali smo i
neto vae junadi. He-he! Ali, nisam vidio zvijezdu utisnutu preko kara.
Sve je to odnedavna poelo. Smithe. Mislim da ta
bagra ne radi dugo.
Tko su oni?
Ne znam. Ima bijelaca i Meksikanaca. Na Pecos su
doli s istoka.
No... Jeste li vidjeli ljude Don Felipea?
Oni rade uz rijeku. Bar su mi tako rekli u. Orlovskom gnijezdu. Staffordu su zadali mnogo briga. Prodao
je svu stoku igosanu s Y i sad gaji samo onu s dva X.
Ta se stoka mijea s naom.
Smithe, ima nekoliko novih igova, nad kojima bi
se trebalo zamisliti. Ali, da vam najprije kaem kako sam
se zadesio tamo... Prije otprilike tjedan dana, poao sam
od kue sa svoja dva kauboja, jednim Meksikancem i jednim bijelcem, kojega sam onomad unajmio. Rekao je da
se zove Stine. Sad mi nije ao to je bio u dosluhu s tom
oloi. Imali smo dva tovarna konja. Doli smo do obala
iznad Staffordova rana. Dugo nisam prolazio onuda, pa
sam bio veoma iznenaen. Stoke na sve strane, da ti pamet stane, ali ni traga mojim grlima. U jednom drijelu
nali smo oko pedeset grla, tamo zatvorenih, i nato mi se
oi otvorie. Moj sitan znak u obliku kara bio je preinaen
u grubo napravljenu zvijezdu! Moete zamisliti koliko
sam se raspalio. Stine me posavjetovao da se vratimo i na
to posumnjah u njega. Znate li onu veliku guduru nekih
deset milja odavde? Nalik je ipsilonu, ima dva kraka. No,
tamo smo naletjeli na onu druinu. Imali smo to vidjeti!
*149
ZAPADNO OD PECOSA
Na sve strane jure konji, fijuu lasa, mue telad, vonja

sprena dlaka. A koliko se iznenadie kad sam iskoio iz
gutare i dreknuo!
Zbilja nas je svakakvih na ovom svijetu! ovjee
boji, morali ste se sakriti i upotrijebiti revolver! ozbiljno e Pecos.
Iz straha da nekoga ne ubijem, ne nosim revolver.
Ali da sam ga imao, taj bi ga put zacijelo upotrijebio. Dakle, oni ne saekae da vide jesam li naoruan ili nisam,
ve odmah stadoe pucati. Stine odmah nestade, a Meksikanac pade pogoen. Ja podbodem konja. Presijeku mi
put, pa sam morao okrenuti uz rijeku. Njih dvojica, obojica bijelci, gonie me vie od milje, pucajui za mnom da
je milina. Bilo je oito da mi ele doi glave.
Ama, nemojte! suhom ironijom doeka Pecos.
Vama oito treba dosta vremena da biste shvatili neke
stvari! Nije teko pogoditi da niste Teksaanin.
Da, to nije teko pogoditi. Svega sam pet godina u
Texasu... Pobjegao sam tim ljudima i jedva spasio glavu.
Tek kad sam opazio da sam sav okrvavljen i kad sam se
poeo povoditi u sedlu postao sam svjestan da sam pogoen... To je sve. Molim vas jo jedan gutljaj.
Smrknuta ela, ruku prekrtenih na leima, Pecos se
ushodao po trijemu. Takva izgleda, Terrilli je bio gotovo
odbojan. To vie nije bio onaj njezin, mirni, nasmijeeni i
ljubazni Pecos. Zurila je u njega kao zaarana. Sad se
neodreeno sjeala nekih injenica to joj ih je ispriao iz
svog ivota. U te krvave injenice nije htjela povjerovati
ili ih je pokuavala potisnuti u zaborav. Potom se prisjeti
njegove pojave u Orlovskom gnijezdu. Tada je, inilo joj
se, bio nalik ovom natmurenom Pecosu.
Zlato, nemoj se toliko bojati ree Mauree, odvlaei je od vrata. Posluaj svoju Mauree. Nikakvo se zlo
nee dogoditi. Ja sam vidovita. Dijete moje, nemoj brinuti!
*150
ZAPADNO OD PECOSA
Uto doe Sambo, po obiaju naizgled posve ravnoduan.

Lijena vjetice! Gdje je veera? Gladni smo!
Sambo, kad je stigao Watson, bila sam pri kraju posla.
Ubrzo je pao mrak. Sambo potae vatru to je jenjavala, a potom je pomogao Mauree da to prije zgotovi veeru. Terrill se drala podalje od vrata, ali je vidjela Pecosa
kako prolazi amo-tamo. Neto kasnije, Sambo mu doviknu:
Pecose, moe li taj ovjek jesti?
Mislim da moe, Sambo odvratio je Pecos, uavi
u sobu, te sjede.
Terrille, ao mi je, ali moram ti rei istinu.
Uvijek si mi govorio istinu, Pecose ona e moleivo.
U redu. Znaj da emo izgubiti neto stoke.
uo sam sve to ti je rekao Watson urno doeka
Terrill. Pecose, ukoliko budemo gubili samo stoku,
neu se mnogo zabrinjavati. Stojimo bolje od ostalih ranera.
Eh, moj Terrille, vidi se da jo nisi odrastao.
Rekavi to, Pecos na brzinu neto pojede i iznova
pohita van.
Kako se osjeate, Watsone?
Kad mirno leim, nije mi loe.
Ujutro e vam biti jo bolje. Sutra bih htio rano odjahati, pa bih vas htio jo neto upitati.
Kamo ete, Smithe?
Idem zaobilaznom stazom, ne bih li pri izlazu sunca
pukom s ruba litice pozdravio one lopove u guduri. Tamo sam za manje od dva sata jahanja.
Alaj bih volio poi s vama!
*151
ZAPADNO OD PECOSA
Iskljueno. Recite mi gdje, se ta druina tono ulogorila.

Usred gudure, odmah ispod raskrija.
Dobro. Daleko je od ruba sjeverne litice, ali se ipak
nadam da u nekoga opei. Uzet u dvije puke, pa u
isprepadati tu olo i natjerati ja da pobjegne u rijeku, a
nadam se da u postii i neto vie. Jeste li zamijetili imaju li puke?
Kad bolje promislim... ne, nisu pucali iz puaka,
inae sad ne bih sjedio ovdje.
Tako! A to mi znate rei o Braseeju?
Nema ga vie. Ubio ga je gostioniar Jade.
Znao sam da taj nee dugo. A koji je to gostioniar?
Neki novi. Mnogo je toga novog u Orlovskom gnijezdu. Ne biste ga prepoznali.
to kaete? to je novo? Je li netko pronaao zlato?
Stafford kae da je to posljedica opeg napretka u
Texasu. Cijena stoci skoila je na deset dolara po grlu.
Mnogi smatraju da takvo stanje nee dugo potrajati, ali
Stafford smatra da ipak hoe. Tvrdi da je to tek poetak
novog doba. Vi ve znate da nije bilo naroito ivo, niti je
bilo akcije u doba kad je stoka bila rijetka i jeftina. Ali,
ljetos i jesenas stvari su se stubokom izmijenile. Sad se
krda kreu prema sjeveru, preko gaza Horsehead u zapadni Texas. Danas je na Stazi Chisholm prava procesija.
Komani su na ratnom pohodu. Texas jo nikada nije
kupovao toliko stoke od Meksika koliko danas, a paklenski mnogo te iste stoke ukradeno je ili oteto i pognato
natrag. Kradljivci, kockari, konjokradice, revolverai,
odmetnici, rasputene ene, sve stie i mijea s naseljenicima, stoarima i vojnicima. To je prava seoba naroda
Smithe.
Hm. Zaista me iznenauje. Ali, mislite li da e se
sve to osjetiti i ovdje, zapadno od Pecosa?
*152
ZAPADNO OD PECOSA
Prirodno da hoe! Dodue, Pecos je na zlu glasu, a i

zabaen je kraj. Ali, ako e Texas postati stoarsko carstvo, a Stafford glavu daje da e tako biti, onda e u zapadnom Texasu, tamo gdje danas pase tisuu grla, uskoro
pasti stotinu tisua.
Deset dolara po grlu! Pecos e, pa dugo i tiho zviznu. To je vraki dobar razlog da ovjek uva stoku kao
oi u glavi. A ja sam to isto rekao svom mladom ortaku,
Lambethu.
Smithe, ako uspijete sauvati polovicu, pa ak i samo treinu svoje stoke, smatrajte se bogataem.
Ne dospijevam izbrojati svu telad koju igoem, ali
po takvim bi novostima trebalo... A ujte, ne rekoste mi
kako je ta situacija djelovala na Orlovsko gnijezdo?
Naselje se naprosto probudilo, Smithe, Sad u njemu ima vie od dvadeset obitelji, ne raunajui Meksikance. Otvorila se jo jedna prodavaonica. Prijevoznici
dolaze svakog tjedna. I najzad, ali ne i posljednje, uspostavljen je zakon!
Zakon? to time elite rei? nakostrijei se Pecos.
To to sam rekao. Zakon!
Teksaki jahai?
Ne.
erif?
Ni to. Doao je nekakav mali, debeli iica.
Kae da se zove sudac Roy Bean. Podigao je sebi kuu
nedaleko od lokala to ga je drao Brasee, sjeate li se
gdje? I taj je sudac na kui objesio napis, i to veliki, da ga
svatko dobro vidi: Sudac Roy Bean zakon zapadno od
Pecosa.
Zakon zapadno od Pecosa s nevjericom ponovi
Pecos. Za ime boje! Je li taj Bean udaren mokrom
arapom po glavi?
*153
ZAPADNO OD PECOSA
Pa, tako se ini. Sebe je proglasio za erifa, suca,

sud i zakon. Nitko ne zna ima li kakva pismena ovlatenja
od vlade. Jedan je zatraio da mu pokae svoje isprave, a
sudac mu, umjesto odgovora, tutnuo pod nos revolverinu, golemu poput topa. Ali, to jo nije sve. Uza to, vodi i
gostionicu i on je osobno za ankom. Prekida suenja da
bi toio pie i prekida toenje da bi sudio. Dri i kockarnicu, ali on upada u igru samo da bi hapsio varalice. Sto mu
gromova, gotovo sam zaboravio! Pored svih tih aktivnosti, on stigne biti i matiar.
to, zar je i sveenik? dreknu Pecos.
Ne, on to ne tvrdi. Samo kae da je to njegovo pravo kao pravnika i moralna obaveza prema zajednici.
Sudac Roy Bean!... Eh, morat u posjetiti tog ovjeka... I on vjenava? Neka me vrag nosi! Mislim da se sada
mogu oeniti... ukoliko me Mary Heald bude htjela!
*154
ZAPADNO OD PECOSA
12.
Umalo nije vrisnula. Rukom je morala sebi zaepiti
usta. Mogao je biti i histerian smijeh, no Terrill je vrlo
dobro znala da u njemu ne bi bilo niega smijenog. Odletjela je u svoju sobu spotakla se i gotovo pala u mraku,
zakraunala je vrata i prepustila se tipinom bijesu razbjesnjele ene, od kojeg se uplaila.
Da se oeni! planula je divlje, u mraku bacajui
ebad s kreveta i mlatei u prazno. Onu Healdovu? A ja
sam mislila da ju je zaboravio! Kuka jedna nevjerna i
beutna! Da, dobro mi je majka govorila, takvih se valja
uvati!... Ali, ja sam njegov gazda. On radi za mene! Ortakluk ipak! Moja zemlja, moja stoka! Ni jednu drugu
ne smije oeniti, osim... Oh! Oh!
Spustila se na koljena i glavu zagnjurila u jastuke. Pecos nema pojma da je ona ensko stvorenje i da mu moe
postati supruga. A tko je taj koji e Pecosu rei koliko ga
Terrill Lambeth voli i oboava, daleko vie nego to bi to
ijedna druga ena mogla? Iznova je spopade ve znana
muka, ovaj put tisuu puta jaa, pojaana novootkrivenom pratiljom ljubavi ljubomorom.
Bijahu joj to najtei trenuci u ivotu. Odjednom se zau kucanje na vratima. Ona sva zadrhti, pa se ukoi.
Terrille, jesi li ve legao? zauo se Pecosov zabrinut glas.
Ja... je-esam... izmuca Terrill.
to je tebi, dijete? Kao da si promukao.
Uloila je svu snagu u velianstvenom naporu.
Zato to mi je glava ispod ebadi uspjela je jasno
odgovoriti. to eli, Pecose?
Nita naroito. Htio sam malo porazgovarati s tobom. Watson me je zabrinuo.
*155
ZAPADNO OD PECOSA
Ustat u i obui se bezbojno e Terrill, u sebi

proklinjui svoju glupavu obmanu.
Ne, nemoj, doi u ja unutra
Na Terrillin uas, izazvavi stranu navalu krvi, u trenutku kad je Pecos gurnuo vrata, zasun pade; vjerojatno
nije bio dobro nabaen. Pecos ue.
U tvojoj rupici mrano je kao u rogu otegne on.
Pazi, sad mi pade na pamet da jo nijednom nisam
uao u tvoju sobicu. udan si i smijean mladi.
Kako je u tome uspjela, nije znala. Jedino je bila svjesna da se, u trenutku kad je Pecos, spotiui se, sjeo na
njen krevet, nala na drugom kraju postelje, do brade
pokrivena dekom.
Sinko, samo sam ti htio rei da u jo prije zore odjahati, i da u se neto due zadrati.
Ali, Pecose... ne... ovaj, ne bi trebao ii uzvikne
Terrill.
Pazi, ortae. ini mi se da nam se loe pie. Raunao sam na to. Drugog izlaza nema. Moram se s tim sueliti. Kakva je korist od uzgajanja stoke ako je nismo u
stanju sauvati? Da si mi potreban, ili da je opasno da te
ostavim ovdje, poveo bih te. Ali, poi u, po mraku, a jahat u vraki brzo. A ti zna koliko Cinco moe potegnuti!
Devedeset i devet posto sigurno je da u se ipak brzo vratiti, ali, Rille, mrsko mi je to rei, no ako se meni to dogodi, te se ne vratim, ti me samo neko vrijeme priekaj, a
onda pokupi Watsona i Crnce i poi u Orlovsko gnijezdo.
Razumije?
Bila je zanijemila. Morala se oduprijeti nagonu to ju
je ludo tjerao da mu se baci oko vrata. Da ga zadri kod
kue! Pitala se bi li joj to uspjelo.
Znao sam da e se prestraiti on nastavi. Evo
ti moj pojas s novcem. Sakrij ga ispod kreveta. U sluaju
da se vie ne pojavim, tvoj je. I savjetujem ti da u tom
sluaju ode iz ovog kraja.
*156
ZAPADNO OD PECOSA
Da ostavim svoj dom! dahne Terrill.

Nego to! Ali, ne budi takav, Terrille. Uini to jedino u sluaju da se neto dogodi. I... ovaj... znaj da sam te
mnogo volio, mome... To je sve, drugo ti nemam rei. A
sad zdravo i laku no.
Ruka mu segnu k njenoj glavi, prsti mu se uhvatie
njenih kosa i on ih, po staroj navici, malo cimnu. Potom
ode. Terrill se nae ponesena takvom burom osjeaja da
je mislila da e je zaguiti. No, uvstva je ne ubie, i ona
zakljui da je, po svoj prilici, ogrubjela.
Teak pojas s novcem leao je preko nje, nalik ruci koja je miluje. Terrill ga opipa. Debeo je i mekan prepun
banknota. Kako je doao do toliko novca? Sjetila se Pecosove prie o dvojici kauboja s kojima je igosao neigosanu stoku, a koji su ga prevarili tako to su zapravo preigosavali blago. Bila je to golema razlika. Neigosano grlo
pripadalo je svakome, u najmanju ruku svakom posjedniku stoke. No, preigosavati stoku, nema sumnje, bila je
kraa.
Svukla se i legla, prethodno se opasavi tekim pojasom. Njegova teina, ili pak njezina spoznaja da na sebi
ima neto to pripada Pecosu, uznemiravae je, te pojas
konano strpa pod jastuk. Tada je usnula i u snu je stadoe proganjati strani snovi kako Pecosa hoe objesiti
kao stokokradicu, a ona je izjahala na Cincu, jae da se
sve rui i stie na vrijeme da ga spasi ispod same ome.
Na veoma romantian nain i na njezino veliko zadovoljstvo uspjeli su pobjei, ali je poto se probudila san produio muiti Terrill i na javi.
Upravo je iznova tonula u san, kad zauje um neijeg
tihog pada na trijemu. To je Pecos skoio sa svoje potkrovnice. Terrillin prozori nalikovao je maloj sivoj mrlji
na crnilu stijene. Podigla se na koljena da izviri van. Zvijezde su blijedjele. Svanut e za manje od dva sata. Pecosovi su se koraci jedva uli, a nakon dueg vremena Terrill u kako se udaljava stazom. Odjahao je na svoj smr-
*157
ZAPADNO OD PECOSA
tonosni zadatak. Prestravila se, ali, usprkos tome, slutila

je da e se na pljakae s rijenih obala spustiti teka nesrea. Ni njen otac, ni Sambo, ni bilo koji stoar izmeu
gaza Horsehead i Rio Grandea nikad nisu predstavljali
neku prepreku kradljivcima stoke. Ali, Pecos je bio ovjek
drukijeg kova.
Uuljala se natrag u krevet i budna leala do zore, kad
je zapala u polusan. Probudila ju je Mauree.
Rili, jesi li iva? Ili si se pak ugledala na gradske lijenine?
Na taj se poziv Terrill odmah htjede pojaviti, ali trebalo je najprije sakriti Pecosov pojas. Ba je teak. Pogleda
ga na svjetlu dobrano je zadebljao. Oh, kad bi je Pecos
htio oeniti i odvesti u Rockport na brano putovanje! U
tom trenutku vie nije postavljala pitanje otkuda Pecosu
toliki novac.
Poslije doruka je izala na trijem da vidi kako je gost
ranjenik proveo no. Sjedio je i ispijao alicu kave.
'Brojutro, gospodine Watson. Kako ste?
Zdravo mome! doeka je stoar. Sve u svemu,
nije loe. Malo sam slab, ali oporavit u se.
Drago mi je da se oporavljate.
Zna kako je, imao sam sree. Imao sam zaista brza
konja. Mislim da je u stanju svakome utei.
Hm! Vidio sam vaega konja. Krasna je to ivotinja.
Ali, Cincu nikad ne bi utekao.
Cinco? Je li to tvoj konj?
Oh, ne. Kamo sree da je moj. To je Pecosov konj.
Tko je to Pecos? zainteresira se Watson.
Pecos Smith, moj ortak.
Smith! Ah, tako! Nikad nije spomenuo svoje ime.
Gle, gle!
Jeste li uli za Pecosa?
*158
ZAPADNO OD PECOSA
Jesam. Samo se pokuavam sjetiti gdje. Ali, jutros

mi je magla u glavi, vrti mi se... Tako, ti si mladi Lambeth, je li tako? Poznavao sam tvog oca. Imao sam posla s
njim. Bio je to krasan ovjek, ali prepoten za ovakav
kraj. Je li tono da su ga ubili Indijanci?
Nije, gospodine Watson tuno odvrati Terrill.
Ubijen je strijelom Komana, ali ga nisu ubili Komani.
Tako kae! Prvi put ujem. Da, svakakva je zla na
Pecosu. Prije nego ponemo na miru raditi, mnogo emo
toga jo pretrpjeti. Prije nego u ovom kraju krene kako
treba, bit e jo gore nego je sada.
Trebali bismo se udruiti.
Lambethe, to nije loa ideja. Ali, jo nismo spremni
za to. Kraj je prerijetko naseljen. Svega je nekoliko stoara i jahaa. Podruje je prostrano. Predaleko smo jedan
od drugoga. Presiromani smo da bismo mogli unajmiti
kauboje. Sve mi se ini da se, barem za sada, moramo
uvati metka. Bar jo neko vrijeme moramo tako, a kasnije emo vidjeti.
Terrill uzdahnu. Moda je raner u pravu.
Dok vi juer niste doli, mjesecima nismo vidjeli niti jednog jahaa, a ni Indijanci se cijeloga ljeta nisu pojavljivali. Gotovo sam zaboravio da ivimo na divljem Pecosu.
Eh, mome, ne raduj se, sve e se odjednom svaliti
nasmije se Watson. Ne bih elio biti ptica zloslutnica, ali strah me je da... Hej, to je onom tvom crnji?
Iz pravca obora trkom je jurio Sambo. im ga je spazila, Terrill je znala da neto ne valja. Prva joj je pomisao
bila Pecos. Ne, on se treba vratiti oko podneva, ili jo
kasnije. Sambo dotra do trijeme.
Gospodine Rili... nekakvi jahai... idu Crnac e
zadihano, pokazujui uz kotlinu, prema stazi to je vodila
k rijeci.
*159
ZAPADNO OD PECOSA
Terrill prie rubu trijema. Spazila je konje i jahae.

Nabrojala je petoricu jahaa i nekoliko tovarnih konja.
Nadolazili su stazom. Bili su oko pola milje daleko. Bila je
to slika koje se njen otac uvijek plaio, i taj je strah preao
i na Terrill. Ovaj put, meutim, nakon prvog neugodnog
dojma, Terrill se drukije ponese. Ako se uspanii, to
Pecosu nee donijeti nikakve koristi. Uostalom i ona je iz
Texasa, a uz to i Pecosov ortak. Promatrajui jahae koji
su nehajno prilazili, razmiljala je kakvi su i to ele i
shvatila da nee smjeti sebi dozvoliti da s njom lako iziu
na kraj. Za cio svijet ona je sveudilj mladi Terrill Lambeth, sin pukovnika Lambetha, pa e takvu ulogu i odigrati.
To nisu kauboji Sambo e sigurnim tonom.
Druge nema, no da ih primite dometne Watson.
to ja znam odvrati Sambo. Zato naioe ba
kad nema Pecosa?
Pa, nekako preslobodno idu, ne sklanjaju se zamiljeno e Terrill.
Moda su to novi stoari o kojima je govorio Pecos.
Ili su poteni ljudi, ili hladnokrvne lopue.
Kad su se jahai nali iza drvea i staje, Terrill otra u
svoju sobu. Svukla je laganu bluzu, brzo navukla irok
kaput i zakopala ga do grla. Potom je utakla revolver u
dep na boku. Duga je cijev virila iz jedne rupe i bila je
dua od ruba kaputa. Ali, moda je ba tako dobro, pomislila je. Potom zastane, da malo promisli. I Sambo i Pecosa, a i ona, oduvijek su iekivali nezvane goste. U redu,
neka sada dou. to god htjeli, ona u prvom redu mora
sakriti svoj spol, a u drugom suoiti se sa stvarnou
onako kako i dolikuje Pecosovu ortaku. Izala je na trijem.
Gdje su? upita.
Ili se neto dogovaraju, ili e tamo ostaviti konje
ree Watson.
*160
ZAPADNO OD PECOSA
Eno ih, idu pjeice. A na sebi imaju tovar oruja

ree Sambo, koji je stajao ispred trijema. Potom se vrati i
sjede na stubite. Gospodine Rili, ovo nije prijateljski
posjet.
Uto i Terrill spazi pridolice.
Jednoga dobro znam ona e brzo. Breen Sawtell.
I ja ga poznajem prihvati Watson, ne ba ravnoduno. Ljetos sam ga upoznao u Orlovskom gnijezdu.
Priao je o krupnim poslovima sa stokom... Ne bih rekao
da mi se dopao, Lambethe.
Terrill se sitno nasmije, im se oslobodi svake i najmanje napetosti.
Ni ja ne bih rekao da mi je naroito mio.
Je li ve bio ovdje?
Dvaput. Posljednji put sam se krio sve dok nije otiao. Sawtell je novi ortak Don Felipea.
Znaajno zviznuvi, Watson uuti. Terrill je promatrala pribliavanje posjetioca. Dobro se sjeala visokog Sawtella, njegove koulje, zasukanih rukava, crne odjee i
sombrera, dugih brkova i duboko usaenih crnih oiju.
Njemu zdesna gazio je malean debeljko, rumenih obraza
i sveana dranja. Ostala su trojica bili kauboji, mladi,
zarasli u brade, tvrdih lica, po niemu drukiji od prosjenih kauboja iz zapadnog Texasa. Svi su bili naoruani do
zuba, osim Sawtella, koji je imao samo revolver na boku.
On stade na desetak koraka od trijema i oima kao u gutera prijee po trojici pred kuom.
Zdravo, ljudi.
Odzdravio mu je samo Watson. Trenutak kasnije,
Sawtellova se panja usmjeri na ranjena stoara. Kad se
Sawtell jo za nekoliko koraka primakao trijemu, onaj
zdepasti neodluno zakorai naprijed. Terrill je otvorila
etvore oi i sve je zapaala. Uoila je da se samo Sawtell ne dri nevoljko.
*161
ZAPADNO OD PECOSA
Poznajemo li se? upita Sawtell, svojim pohlepnim oima zurei u Watsona.

Upoznali smo se ljetos u Orlovskom gnijezdu. Ja
sam Watson kratko odgovori stoar.
Da, svakako, sjeam se. Htio sam s tobom sklopiti
posao, ali ti si htio samo gotov novac... Neto si blijed;
jesi li bolestan, to ti je?
Nije ni udo. Juer me ranie. Iao sam pregledati
stoku i naletio sam na nekakve bandite. Za dlaku sam
spasio kou.
Sawtellov se izraz lica nije mnogo promijenio, ali i
ono malo ne izbjee Terrillovu oku.
Ranjen! Razbojnici!.. A gdje, Watsone?
Na nekih deset milja niz rijeku. Pobjegao sam im i
stigao ovdje, gotovo mrtav.
Ta-a-ako. Bio si sam?
Ne, nisam bio sam. Imao sam dva kauboja, jednog
Meksikanca i nekog Stinea. Nestali su im su uli prvi
pucanj.
inilo se da Sawtell neto pretura u mislima. Terrill
pogodi to e sad upitati.
Radi li se o druini iz kraja niz rijeku?
Ne bih rekao. Bilo je nekoliko bijelaca i nekoliko
Meksikanaca. To je neka nova druina najverovatnije s
one strane rijeke.
Bit e da je tako. Pojavljuju se posvuda. Sawtell
se potom naglo okrene prema Terrill.
uj, Lambethe, rekoe mi da si se uortaio s nekim
Hodom Smithom.
Ne Hodom ve Pecosom, tako se zove odgovori
Terrill.
Gdje je sada?
Vani kratko odgovori Terrill.
*162
ZAPADNO OD PECOSA
Kad e se vratiti?
Tko e to znati. Moda za tjedan dana.
Bille obrati se Sawtell zdepastom mislim da je
Smith tip kojeg traimo. Kod Healdovih kauboji su ga
zvali Pecos.
ini mi se da postoje jedan Hod Smith i jedan Pecos Smith zamiljeno doeka zdepasti. Ne smijemo
ih pobrkati. Smith kojeg mi traimo onaj je koji ti je ubio
brata i koji je s Williamsom i Adamsom preigosavao
stoku.
Dakako. I upravo smo njemu na tragu samopouzdano e Sawtell.
Oprostite, ali ako mene pitate, rei u vam da ste
sasvim sigurno na krivom putu umijea se Watson.
Po emu sudi? skoi Sawtell.
Dovoljno je to to sam vam toliko rekao.
Nama je zaista dovoljno. Jeste li prijatelj Hoda
Smitha?
Ja tog Hoda Smitha ne poznajem.
Ljudi, mogli smo i pretpostaviti da emo naii na
ovako neto obrati se Sawtell svojim ljudima, irei
ruke. Vi se samo smjestite, raskomotite se. Dii se,
Crnjo on e Sambu, utnuvi ga nogom. Daj nam da
togod pojedemo.
Ako naredi gospodin Lambeth tmurno odvrati
Sambo.
Mome, naredi tvom kuharu da nas nahrani.
Idi do vraga polako e Terrill, sa svog mjesta u
dovratku.
Ha, zar ovdje nema junjakog gostoprimstva?
Za tebe, ne!
Dobro, onda emo se sami posluiti. Sawtell se
okrene zdepastom.
*163
ZAPADNO OD PECOSA
Bille, ovo je mladi Terrill Lambeth, mome, Bili

Haines je erif iz Novog Meksika.
Terrill odmjeri Billa Hainesa. Ne bi bio antipatian da
nije bio u loem drutvu. Premda je izigravala djeaka,
Terrill je na situaciju gledala enskom intuicijom, pronicljivou to je daje ljubav. Haines je imao glatko, ponosno
elo. Smijeh mu je bio prostoduan; ali su se njegove sive
oi samo na trenutak srele s Terrillinim prodornim pogledom.
Drago mi je, mladiu. ree dobroudnim glasom.
Jeste li vi raner? upita Terrill.
Bio sam ranije, sinko. Sad sam u slubi graana.
Jeste li doli uhapsiti Pecosa Smitha?
Jesam, ukoliko je to taj Hod Smith.
Onda bolje idite i izbjegnite neugodnosti, jer Pecos
Smith je samo Pecos Smith.
Breen, ovaj junai ima petlje zabrunda Haines.
Dobro, onda uhapsi i njega buno se nasmije
Sawtell. Ionako je u dosluhu sa Smithom.
Samo neka pokua! plane Terrill.
Vidi ti malog!
Oprostite, gospodo nato e Watson oito potaknut Terrillinom odvanou Je li ovo slubeni nastup?
Nisam uo da zapadno od Pecosa postoji erif. To, dodue, nisu moja posla, najzad, Lambetha i Smitha poznajem
taman toliko koliko i vas. Ali, slutim da ste se nali na
krivom tragu.
Gospodine Watsone naceri se Sawtell s obzirom da ste stoar s Pecosa, rei u vam kako stoji stvar.
Dakle kauboj Smith jahao je za Healdove. Bio je umijean
u sumnjiva posla, kojima su se bavila dva jahaa, Williams i Adams. Moj brat je odjahao do rana Healdovih i
od njih zatraio da otpuste Smitha. Za svoj je trud dobio
metak. Ubijen je muki. Zatim je taj Smith pobjegao u
*164
ZAPADNO OD PECOSA
gusti. Njegovi su ortaci tjerali mala stada na jedno trite

u Novom Meksiku. Gonili su po stotinjak grla, dijelom
igosanih, a dijelom neigosanih. Najvie oteen bio je
Beckman. Ja sam kod njega bio nadzornik. Kad je potkradanje trajalo ve otprilike pola godine, Beckman uze
tri dobra jahaa i poe u gutare oko Pecosa, tragom Williamsa i Adamsa. Bilo je to u podruju oko jezera Alkali, s
one strane rjeice Tayah. No, nisu se vratili, niti smo ita
uli o njima. Nato smo Haines i ja, s naim ljudima, krenuli tragom. Naosmo est leeva u raspadanju. Na jednom je bila oma oko vrata. Bio je to Williams. Po prednjim zubima prepoznasmo Adamsa, a po odjei Beckmana. Adams je bio ubijen metkom, a Beckman je imao strijelu zabodenu meu rebra... Ali, vraga! Nisu ga ubili Komani! Na jednoj konjskoj strvini bilo je pobodeno nekoliko strijela. Prema onom to smo nali, evo to smo zakljuili: taj Pecos Smith logorovao je sam. Nije odlazio sa
svojim ortacima. Oekujui ih da se vrate nakon gonjenja
stoke, naiao je u trenutku kad je Williams ve visio, a
Adamsu su upravo stavljali omu. Nastala je pucnjava i
Smith je jedini preivio. Postarao se da posvuda pobode
strijele, kako bi zloin izgledao kao djelo Komana. Zatim
je od mrtvaca uzeo novac i otiao. Ili smo stazom uz rijeku do Orlovskog gnijezda. Tamo smo doznali da je nekakav jaha, koji je odgovarao Smithovu opisu, naiao u
proljee, razvalio Braseejev zatvor, u kojem je ovaj mladi
Lambeth zbog neega sjedio, pa su njih dvojica i ovaj
Crnac doli ovdje, na ovaj ran. I, kao to vidite, lako je
izraunati koliko je dva i dva.
Sawtelle, posluajte to u vam ja rei temperamentno doeka Watson. Ovaj Pecos Smith nije onaj
koga traite.
A zato ne bi bio?
Tu mora da je neto pogreno.
Vraga pogreno! Zar nije platio visok otkup za mladog Lambetha. Dvije stotine dolara! Lambeth je bio u
*165
ZAPADNO OD PECOSA
zatvoru zbog duga. Meksikanac ree da je Smith imao

vreu novanica.
I to moe biti. Ali, to nije bio ovaj Pecos Smith. On
je Teksaanin, koji se nee uputati u preigosavanje stoke i umorstvo radi novaca.
Po emu vi, do vraga, sudite da to nije Hod Smith?
naljuti se Sawtell.
Pa, dokazati ne mogu. Ali, kladio bih se da nije.
Dapae, ne bih volio biti u koi onome koji e ga za sve to
optuiti, ne bih ni za milijune.
Ne biste, je li? Watsone, niste mnogo uvjerljivi. Kako moemo biti sigurni da i vi niste u dosluhu sa Smithom?
Sawtelle, pored ostalog vi ste i prokleta luda raspali se zaprepateni Watson. Ja sam poten raner, i to
zna svatko na ovoj rijeci.
To vi tvrdite! Ali mi ne znamo ...
Breene, suvie uri mrzovoljno ga prekide
Haines. Ve sam ti rekao da emo moda uhvatiti zrak.
Ukoliko je ipak tako, bolje da promislimo prije nego krenemo u dalju akciju.
Nato se Sawtell toliko razbjesnio da stade gaziti goredolje, sipajui kletvu za kletvom. Bio je tvrdoglav i temperamentan ovjek. Oito je vrsto odluio neto poduzeti i
nije htio odstupiti od svoje odluke. Terrill je bila uasnuta
spoznajom, da je Pecos upravo taj koga ti ljudi trae. Zaista je bio stokokradica. Sav onaj novac bila je zajednika
zarada trojice kradljivaca koji su tuoj stoci mijenjali
igove. U Pecosovoj prii isputeno je nekoliko detalja,
koje je sada saznala iz onoga to je kazao Sawtell. Terrill
nije bilo teko to uoiti. U srcu ju je neto muno i gadno
zaboljelo. Je li mogue da je ovjek kojeg ona voli lopov?
Neto ju je gonilo da se trkom izgubi, da se sakrije negdje
gdje nitko nee gledati njenu bol, ali se to nije usudila
uiniti, znajui da bi se Pecos mogao pojaviti, a ona mora
biti nazona njegovu susretu s tim ljudima. Na pomisao
*166
ZAPADNO OD PECOSA
na taj susret, sva se stresla. Morala se prisiliti da se ne

mie s mjesta na kojem se nalazila.
Haines, boji li se privesti ovaj posao kraju? upita Sawtell, poto je zavrila njegova tirada bijesa.
Nije me strah, ali ne elim hapsiti ljude za koje ne
znam ni tko su ni to su. S tim moe biti naistu odluno odgovori Haines.
Vidjelo se da Sawtellu smeta nazonost ostalih. Bjesnio je, grickao dugi brk i mrko gledao svog saveznika, kao
da na njemu sluti jo neke nepredvidive obrate.
Najzad, novac je ono glavno to traimo napokon
provali, iz njega kao da je rijeio skinuti masku. Slae
li se s tim?
Da, slaem se. U tome da se dokopamo novca ima
najvie smisla. Zato se toga odmah nisi sjetio?
Nije vano... Sve mi se ini da je novac tu, pred
nama, u toj brvnari uspaljeno e Sawtell.
A naemo li ga, imat u dokaz da smo na tragu Hodu Smithu.
Je li, siguran si? Sawtelle, ali to meni nije dovoljno.
Kako e novac biti dokaz?
Kupovao sam od Adamsa i Williamsa. Platio sam
im za svu onu stoku. A poznajem svaku svoju novanicu.
He-he! to kae?
Haines je bio ne samo kao gromom pogoen, ve je u
njemu postupno rastao bijes.
Ako je to tono, onda imam paklenski mnogo toga
rei!
Pa, tono je, a ti kako hoe. Jeftino sam kupovao
ukradenu stoku, znajui da u na njoj zaraditi. Naravno,
kanio sam poi za Adamsom i Williamsom, da im oduzmem svoj novac. Savjetovao sam im da se uvaju gradova, da kradu to vie stoke i da tede novac. Oni su se toga
pridravali. Svoj bih plan glatko proveo u djelo. Ah, dok
mene nije bilo, jedan Beckmanov kauboj naletio je pravo
*167
ZAPADNO OD PECOSA
na Adamsa i Villiamsa kad su opet gonili jedno stado

stoke. Oni ga ubie. Zato je Beckman poao u potjeru za
njima. to je dalje bilo, uo si.
Sawtelle, sve to smrdi prosvjedovao je Haines,
sav crven u licu.
Zato? Zar nisam imao posla s obinim lopuama.
Jesi. I bilo bi opravdano da si ukradenu stoku kupovao da bi se njom posluio kao dokazom. Ali, ti si je
kupovao da njom trguje! to bi na to rekli stoari iju si
stoku kupovao?
Ba mi se fuka to bi rekli! Neka ih vrag nosi! Da
se neto doznalo, dopustio bih im da uzmu svoju stoku
natrag... Ima li jo kakvih pitanja?
Sve i da imam, ne bi mnogo koristilo.
Ovamo smo doli pronai novac i objesiti tog Hoda
Smitha, pa emo to, pobogu, i uiniti! tresne Sawtell,
mrka lica.
Sawtelle, strah me da nam, sve dok ti stvar bude
drao u svojim rukama, ni jedno ni drugo nee poi za
rukom. odgovori Haines ironino i sa samopouzdanjem.
Odjednom Sawtell trgne revolver i turi ga Sambu
pod nos.
Crnjo, eli li da te ubijem?
Ne, gospodaru. To svakako ne traim odvrati
Sambo, kolutajui oima.
Onda se okreni i zabij tu crnu njuku u onu gredu
naredi mu Sawtell.
Hej, Same, donesi konopac. Brzo... Eno ga tamo na
sedlu... Vas dvojica sveite ovog Crnca za gredu. Dobro ga
stegnite.
Za tili as Sambo je bio svezan, pa se Sawtell okrene
Watson u, koji je, blijed i miran, sjedio na krevetu na
*168
ZAPADNO OD PECOSA
trijemu. Watson malo trepnu kad se Sawtellov revolver

nehajno okrenuo prema njemu.
Ovome sveite ruke i noge.
uj, Sawtelle, to je ve previe. Ranjen sam, a osim
toga, po strani sam od svega ovoga.
Vraga si ti po strani .. . Sveite ga!
Ranerovo dalje posredovanje bilo ja uzaludno. Tri
kauboja ga u tren svezae za krevet na kojem je sjedio.
A sad nastavi voa ti Sam, i ti Jack, poite do
rijeke. Ispod one stijene je staza. Sakrijte se u grmlju i
zaustavite svakoga tko naie. Ackeru, uzmi konja pa skoi
do onog gustia tamo gdje staza izbija iz ulaza u kotlinu;
Sakrij i konja i sebe, i zaustavi svakog jahaa koji naie.
Jeste li razumjeli?
Jesmo, ali mislim da bi bilo bolje da svi povedemo
konje odvrati Sam.
U redu, ako vam je tako lake. Samo pourite zakljui Sawtell i vrati revolver u korice.
Bille, sad emo ti i ja dobro proeljati ovu brvnaru.
*169
ZAPADNO OD PECOSA
13.
Sva klonula, rastrgana bolom i upola oamuena patnjom zbog nove sumnje u Pecosa, Terrill je, zamagljenih
oiju, gledala to se zbiva i sluala razgovor izmeu
Sawtella i Hainesa. Ali, u trenutku kad je Sawtell rekao da
e pretraiti brvnaru, djevojka svlada svoju zasljepljujuu
slabost. Nije vano to je Pecos nekad bio vano je da je
sada poten i zlatan. Spasio ju je nekoliko puta, njezin je
ortak i drug. Pa ak i da su neke, stvari, koje su o njemu
reene, i istinite, ona ga toliko voli, takvom divnom ljubavlju, da e se boriti za njega i s njim podijeliti udes.
Hajdemo, Bille odjeknuo je Sawtellov glas, a pod
njegovim tekim izmama zakripae podnice na trijemu.
Ja ne idem. Pretrauj sam zlovoljno odvrati Haines. Njemu se situacija nije dopadala. Gledajui neslaganja meu njima, u Terrill vrcnu nada.
Sto mu gromova, ti si odjednom enuo. Mozak ti
ispie vrane s gnuanjem frknu Sawtell.
Dao sam se unajmiti da uhapsim jednog zlikovca, a
ne da stavljam glavu u torbu tako to u njukati po tuoj
brvnari. Kaem ti, ako ovdje netko dobro ne otvori oi i
ne pripazi, moe ti se dogoditi da ti se najednom nae
revolver zabijen u trbuh.
Oh, kretenino jedna! Momci uvaju jedine dvije
staze to vode u kotlinu. Nitko nas ne moe iznenaditi.
To ti misli! Ali, vie se ne pouzdajem u tvoj sud.
He, ne uzda se ti vie u sebe, u tome je stvar! Taj ti
je pjegavi stoar rekao dvije tri rijei, i ti se odmah skukavio.
Sawtelle, takvim primjedbama nee pripomoi da
dovrimo posao odgovori Haines.
*170
ZAPADNO OD PECOSA
To i ja vidim. U redu, sam u obaviti posao, dok

udari dlanom o dlan.
Ho-ho!
Hainesov ironini smijeh jo vie produbi nastali jaz.
Terrill je sada bila sasvim sigurna da e se izmeu ove
dvojice izroditi sukob.
Haines, ovaj vas je ovjek cijelo vrijeme vukao za
nos, a sada, na kraju, eli vas prevariti ubaci Terrill.
erif se sav strese, kao da je njegovim tijelom prola struja.
Dijete, ne pria mnogo, ali kad gukne, onda je to
neto o emu valja porazmisliti. uz tvrd smijeh dobaci
Haines.
Lambethe, zaepi gubicu ili e dobiti takve batine
da e ti se usositi majino mlijeko zarea Sawtell.
Haines, dat u ti jo jednu priliku. Hoe li pomoi
da se nae novac?
Bah! Ti si enuo, Sawtelle. Da je taj Hod Smith ikad
imao novac, on bi ve davno nestao. Pa gotovo je est
mjeseci prolo od prodaje posljednjeg krda!
Priznajem da nade nisu velike, ali kaem ti ako naem novac, ti sigurno nee dobiti ni prebijena krajcara.
Vraga paklenog neu dobiti! Samo ga ti nai, a ja u
ti ve pokazati hou li dobiti ili neu!
Sawtell ga je dugo gledao.
Mogao bi se iznenaditi, i to smjesta odvratio je,
izmijenjenim tonom, potom se okrene i zakorai prema
vratima. Mii mi se s puta, Lambeth on naredi. Umjesto odgovora, Terrill isprui ruku s revolverom to ga je
izvukla iz depa i napne kokot. Sawtell ustukne.
Zaboga!... Gle, Bille!... Mali je potegao revolver na
mene.
erif se pouri da se udalji od Sawtella.
*171
ZAPADNO OD PECOSA
Ne doputam vam da ulazite u kuu! zazvonio je

Terrillin glas. Snazi njene odlune volje dadoe poticaj
blizina onog ovjeka, njegov surov izgled, zakrvavljene oi
i ljuto zaprepatenje na njegovu licu. Ukoliko pokua ui,
kanila ga je ubiti. Istog je trenutka spopade strah da e
kokot pasti na praznu komoricu.
Tako! Lambeth, sad pokazuje tko si i kakav si. Balavi suradnik razbojnika i ubojice, je li tako?
Breene Sawtelle, ne sumnjaj da sam Pecosov suradnik plane Terrill i povue obara. Kokot pade uz otar,
metalan zvuk. Sawtell trepne. Terrill iznova nategne kokot. Pazi sad! Ubit u te ... Ne moe ...
Sawtellova ruka munjevito sunu uvis da revolveru
promijeni pravac. Terrill vrisne i povue obara. Revolver
opali u zrak, no tane zamalo pogodi Sawtella. On je bio
zgrabio djevojinu ruku, i iz nje joj istrgnuo oruje. Bacio
ga je za sobom i Terrill silovito gurnuo u brvnaru. Terrill
pade i glavom gadno tresne o pod.
Kad je dola sebi, nae se svezana za jednu stolicu.
Sawtell je uzeo krag to je godinama stajao na polici, pa,
poto je namirisao pie, otpi dug gutljaj.
Aaah! Bili Haines nema pojma to je propustio.
Potom je poeo pretraivati prostoriju, to nije dugo
trajalo, jer je u njoj bilo malo mjesta gdje bi se neto moglo sakriti. U meuvremenu Terrill je iznova dola sebi.
Ustanovila je da je ovla svezana slabim uetom to je
visilo na vratima s unutarnje strane. Svoju je malu i vjetu ruku mogla iskrenuti i dohvatiti ue, te ga pokuati
odrijeiti. U sobi su bile dvije puke. Jedna je bila njena i
ta je bila nabijena. Samo da je dohvati! Nato se prisjeti da
su joj i noge svezane za nogare stolice. ak da i oslobodi
ruke, ne bi mogla ustati. Trenutak kasnije spazi kako na
stolu, nedaleko od nje, lei Sawtellov lovaki no. Stala je
promatrati zlikovce, dok se sveudilj napinjala da oslobodi
ruke. Pitala se to se zbilo s Mauree? Crnkinja je najvjerojatnije u strahu otrala svom djetetu u kolibu.
*172
ZAPADNO OD PECOSA
Sawtell je zavrio premetainu dnevne sobe. Potom je

estokim udarcem stresao pregradu Terrilline sobice,
irom otvorio vrata i uao u nju. Nitko nikada nije ulazio
u njezinu sobicu. Temeljitom pretragom njena sklonita
moralo bi se otkriti da neto nije u redu s Terrill Lambeth. No, tog trenutka Terrill uope nije mislila na to.
Njoj je na pameti bio samo novac to joj ga je Pecos
povjerio. Zalila je to pojas nije sakrila u staji ili u kakvoj
napuklini u stijeni litice. Sawtell e ga sigurno nai.
Ho-ho-ho! zaulo se muklo roptanje iz Terrilline
sobe, i odmah potom Sawtell se pojavi stiui pojas s
novcem u rukama. Sav je blistao. U njegovim je oima
bilo vuje gladi.
Pobogu! Doepao sam ga se! zagraktao je, polaui pojas na stol. Golemom, drhtavom akom, s mrljama
nikotina na prstima, iz pojasa iupa svenjeve uredno
nabijenih novanica.
O-ho! Znao sam ja to radim. Sve same pedesetice i
stotice!.. gospodine Hode Smithe, ba si prava tedia!
Dovratak se zamrai poto ga je ispunila iroka Hainesova spodoba. Izbuljenih oiju, erif je naglo zastao,
gledajui u ono to Sawtell radi. Trenutak kasnije, nestalo
je prvotnog zaprepatenja.
Ako me oi ne varaju, Breene, naao si ga! uskliknuo je.
Naravno da sam ga naao odgovori Sawtell.
Ovdje ima dvadeset tisua dolara. Isplatilo se doi.
Prebacio je pojas i gomile novanica na stol, sebi s lijeva, udaljavajui ih tako od Hainesa, potom si iz vra
naspe punu alicu pia.
U zdravlje tvoje zle sree i loe pameti, Haines!
Ah! Ovo je neto za tebe. Popij jednu, Bille. Staro je koliko i ova brda.
*173
ZAPADNO OD PECOSA
inilo se da su potpuno zaboravili na Terrill. Premda

je popio punu alicu pia, Haines nije dizao svoje sive oi,
to su se sada caklile, s pojasa 1 novca na stolu.
Dobra rakija, nema to istisnuo je poto se iskaljao, pa prie blie novcu. Breene, pogrijeio sam. Ti si
dobro slutio. Samo to sam ja bio ljut i zabrinut da taj
Hod Smith moda ne ispadne Pecos Smith... Je li to taj
novac?
Jeste, ali ne vidim od kakve ti koristi moe biti ta
injenica suho odvrati Sawtell i stane utiskivati svenjeve novanica za pojas.
Koristi mi, i te kako. Strano sam zainteresiran.
Naime, ukoliko ti prepoznaje svoj novac, imamo ga puno
pravo oduzeti. Rekao bih da je najbolje da pobjegnemo
odavde prije nego se Pecos vrati.
A zato, Bille?
To bi mogao biti Pecos Smith!
Pakla mu, pa neka bude! to nas briga? Zar mu ne
bismo mogli nabaciti omu oko vrata.
ini mi se da ti neto ne shvaa odvrati Haines.
Ukoliko je on zaista Pecos Smith, nee tek tako omastiti konopac.
Ho-ho!
ovjee, tebi su vrane posve ispile mozak.
Ma hajde! Bille to bi se prije za tebe moglo rei. Ne
brini o svemu vodim rauna. Postoje samo dva ulaza u
ovaj kanjon, dvojica mojih momaka paze na ulaz s rijeke,
a jedan je na stazi niz klanac. S bilo koje strane da doe,
Smith mora naletjeti na zasjedu.
Svejedno moramo biti oprezni. Jo se svato moe
dogoditi... Okani se svoje luake zamisli o vjeanju
Smitha i bjeimo odavde!
On je ubio mog brata.
*174
ZAPADNO OD PECOSA
Pa to, do vraga, ako je to i uinio? kripavo drekne Haines. Neki kau da to ba i nije bilo najgore to
je uinio. Smui mi se sluajui te koliko se hvasta
bratskom ljubavi, a i sam si varao svog brata.
Lae! zagrmi Sawtell.
Hajde, Breene, prestani glumiti i ne nijei ono to i
sam zna.
To to ja znam, moja je stvar mrko e Sawtell.
Nego, ne dopada mi se to pred stranim osobama laje o
onome to toboe zna o meni. Zaboravio si na Crnca koji
je svezan tamo, a i na stoara koji kae da se zove Watson. Previe pria. Uostalom nema ni jednog jedinog
dokaza da sam podvaljivao bratu.
Tono je, nemam, ali slutim da je tako. Ali, u sav taj
novac moe se kladiti da to Smith vrlo dobro zna. A zbog
toga si toliko i zapeo da ga objesi.
Hoe li ve jednom zaepiti gubicu? prijetei e
Sawtell.
U redu, nema smisla da se dalje svaamo, kad smo
ve doli do novca.
Doli smo? podrugljivo ponovi Sawtell.
Dobro si me uo, Breene. Pristao sam da iznova
preuzmem svoju staru dunost erifa iz Kansasa samo
zbog toga da posluim da ti ostvari svoje ciljeve. Dojahao
sam u ovaj kraj oko Pecosa, bogu za leima, zajedno s
tobom. Evo, i ovog trenutka glava mi je u torbi, i ti dobro
zna da sam uvuen u sve to radi.
Hainese, u nita ti nisi uvuen. Ve sam ti to rekao,
i to nedavno. I opet previe laje.
eli rei da nee sa mnom podijeliti taj novac
zahripa Haines, a rumeno mu lice poblijedi.
Gubi se! Ta tvoja debela i masna njuka vrijea moje osjeaje odvrati Sawtell i gurne Hainesa iz brvnare.
Njegova visoka spodoba na trenutak zamrai svjetlo u
brvnari. Terrill spazi kako se Sawtellova ruka potajice
*175
ZAPADNO OD PECOSA
primie revolveru. Djevojci se inilo da e joj pui srce.

Obraun zapoinje. Zlikovci e pobiti jedan drugoga. Terrill oslobodi jednu ruku. Samo da ustane! upala je vorove na konopcu. Zlikovci su zaboravili na nju. Njena je
puka bila naslonjena na zid, a Sawtell je ostavio pojas s
novcem na stolu.
Breene, pokvareniji si od bilo kakva muka ree
Haines. Ali, bio ti pokvaren ili ne, elim svoj dio novca.
Obeao si da emo ga podijeliti.
Sad je Sawtell ve bio na trijemu, tako da je Terrill
mogla vidjeti samo njegovu lijevu stranu. Lijeva mu je
aka bila ukoena, a na njoj su podrhtavali dugi prsti.
Svakako. Ali, ti si se uplaio i nisi htio pomoi.
Prema tome, nita me ne obvezuje da s tobom dijelim
novac.
Grom i pakao! Prokazat u te po cijelom Novom
Meksiku zapita Haines.
Ne, nee, Bille.
Jo nisam vidio veeg idiota od tebe! Misli li da
me tek tako moe namagariti i uskratiti mi dio koji mi u
ovom poslu pripada!
Sad mislim samo jedno, Bille, a to je da vie nikome
nee nita priati.
Pakla... ! Pucanj presijee Hainesov krik bijesa.
Grmljavina jeke zagluila je Terrill. Potom se zau novi
prasak revolvera. Ona dvojica pucala su jedan u drugog.
Kad je Terrill otvorila oi, zaula je hropac to je dolazio s
lijeve strane od vrata. Preplaila se da su moda pogoeni
Sambo ili Watson. Potom pod tekom izmom zakripae
podnice na trijemu, a zatim se zau jo jedan prasak.
Spazivi Sawtella kako stupa na vrata Terrill oajniki
klone. Zlikovac je upravo vraao u korice revolver koji se
jo dimio. Unato klonulosti, shvatila je da Sawtell zacijelo nije stigao ponovo napuniti revolver. U licu je bio crn i
*176
ZAPADNO OD PECOSA
straan. Pipao je lijevu miicu blizu ramena, gdje je izbila

mrlja krvi.
Pogodio me, a? on e kao za sebe. te izvue rubac
iz depa. Stupivi u dovratak, spazi Terrill. Eh, umalo
te ne zaboravih, Lambethe.
Je li... mrtav? izusti Terrill.
Tko? Bili? Otiao je za vjeita vremena... Hajde,
previj mi ruku!
Dohvatio je lovaki no sa stola i rasjekao spone
kojima su Terrill bile svezane ruke, ne primjeujui da joj
je jedna ruka ve bila slobodna.
to se trese, mali? Maloprije si bio potpuno miran. Uh, ve sam mislio da je sa mnom gotovo.
Terrill je s mukom uspjela Sawtellu svezati rubac.
Sawtell zabije no u stol i ne pokua iznova svezati Terrill.
A to sad? A-ha! Jo jedan gutljaj, da doem sebi.
U trenutku kad je zabacio glavu i nagnuo iz vra, Terrill zgrabi no i brzinom munje rasijee spone na nogama.
Krajikom oka Sawtell je primijetio to ona radi. Vr treskom pade na stol.
Terrillina ruka sune i dohvati pojas s novcem, te skoi
da pobjegne.
Ali, u trenutku kad je jurnula na vrata, Sawtell je
zgrabi za kaput. Trgnuo ju je s tolikom estinom da je ne
samo vratio natrag, ve je s djevojke gotovo strgnuo kaput i koulju.
Vrae mali! Zar i tebe moram ubiti?
Slobodnom rukom istrgne pojas iz njenih ve onemoalih aka i baci ga ponovo na stol.
Terrill pade na koljena i gotovo se onesvijesti. Prestravilo ju je to to je bila gotovo razgoliena. Sawtell jo
jae trgne isparanu odjeu, na to se ukazae Terrillina
bijela ramena.
*177
ZAPADNO OD PECOSA
Za ime Boga! zaprepateno i bez daha izustio je

Sawtell, drskim oima zurei u oblu bjelinu grudi to ih
Terrill nije mogla sakriti.
Pa ti si ena!
Ispustio je Terrillinu, odjeu, skljokao se na stolicu i
tekim rukama uhvatio djevojku za ramena. Stao ju je
drmusati tako da joj se glava uasno tresla, a pred oima
joj se zamutilo.
Hajde, priberi se! Nije ti nita... Daj da te pogledam... Terrill Lambeth, je li?... Neka me... ! Mislio sam da
si samo prekrasan djeak.
Pusti me! zavapi Terrill. Doao je kraj. Drae bi
joj bilo da je umrla. Njegove su ruke bile kao od eljeza!
Oi joj se uspalie. Pokuala je ustati, ali je njegove olovne ake pritisnue i zadrae.
I ti si ensko? upita Sawtell. A ja dvaput dolazio ovamo i nisam znao da si ena!
Da... tono. ena sam... Otac je zahtijevao da se tako gradim. Mrzio je injenicu da je dobio ensko dijete.
Odijevao me je u muku odjeu jo dok sam bila mala... I
tako sam to zadrala i ovdje na ranu... Smiluj mi se...
dopusti da se pokrijem.
Onaj mjeanac Felipe... zna li on da si ti ensko
upita Sawtell. Sad to shvaam. Zato je htio da se primiem ovdje... Eh, danas mi je zaista sretan dan!
Prikupljenom snagom Terrill je skupila svoju rastrganu odjeu. Toliko je bila ojaena golotinjom, da se
Sawtell smilovao, pusti je i baci joj rite u lice.
Prokleta mala droljice! zahriptao je u iznenadnoj
provali bijesa. Strano se stidi to si polunaga pred
nepoznatim ovjekom? Kome ti to prodaje, a?... Podmukla i laljiva divljakuo! ivi s onom propalicom, Pecosom. Krije se pod mukom odjeom! Trebalo bi da te
skinem do koe i da te golu potjeram po kotlini!
*178
ZAPADNO OD PECOSA
U tom otkriu, potaknuta djevojinim golim grudima,

probudila se Sawtellova pomama. Istrgne djevojci iz ruku
proparani kaput, pa dohvati koulju, ali se Terrill grevito
uhvati za nju.
Ubij me, pa neka svemu doe kraj apne ona.
Nema ubijanja. Prelijepa si da bi te ovjek ubio. Ali,
ako jo jednom mrdne ubit u boga u tebi.
Da je Sawtell nije stiskao koljenima, Terrill bi se sruila na pod.
Ti ovdje ivi sa Smithom?
Bilo joj je jasno kakve su Sawtellove namjere.
Odgovori! nadostavi on i grubo je udari po glavi.
ivi li sa Smithom?
Da... tono... ivim ovdje.
Nisi udata za njega?... I voli ga? Ho-ho! Zna se da
ga voli!... A poznato ti je da je razbojnik, kradljivac stoke? Je li ti rekao otkuda mu onoliki novac?
Da. Ali, on nije krao igosanu stoku. On je samo
uzimao neigosanu.
avola! Nisi valjda idiot. Progutala si tako otrcanu
la?
Je... jesam... ja mu vjerujem.
Onda znaj da sam taj novac njemu i njegovim drugarima ja dao. Dao sam mu ga na ruke.
Ali, rekao si... da Pecos nije bio s tim ljudima.
Slagao sam, da prevarim Hainesa. Tako mi je tada
odgovaralo... Da, ivjela si s tom lopuom. S tim se ba ne
moe podiiti. Prije ili kasnije, gledala bi ga kako visi.
Ovdje sam se naao ba u pravo vrijeme. Jo si mlada.
Preboljet e to... Kad se Smith vrati, lijepo emo mu
namaknuti omu oko vrata. A ja u cijelu no ostati ovdje,
s tobom. Sutra te vodim sa sobom.
Terrill je zanijemjela, a oi joj se zamaglie.
*179
ZAPADNO OD PECOSA
No, ba si zgodna...
Odjednom je zautio. Oslukivao je. Njegove radoznale ruke padoe s djevojina tijela.
to je sad? izgunao je.
Terrilline su ui, za to dugo, beskrajno dugo vrijeme,
stalno bile napete, i sada uhvatie odjek daleka, brza i
ujednaena topota kopita.
Netko dolazi... mora da je Sam.
Ustao je, a Terrill klizne na pod s glavom prema vratima. Sawtell prekorai njeno tijelo.
Sam je dobrano jurio... Zbog ega toliko goni konja?
Djevojka pokua ustati, nasloni se na jedan lakat, pa
opet pade. Prepoznala je topot kopita. Cinco! inilo joj se
kao da oivjeli duh tjera jezivu smrt iz njezina tijela.
Sawtell se u dva skoka nae pred kuom i zagleda se u
daljinu. Krive je noge rairio i ustoboio se. Reklo bi se
kao da mu se i sama kosa naroguila.
Terrill apne: To je Pecos i podigne se na jednu ruku. Njena obamrla utila odjednom stadoe oivljavati.
Ali sveudilj je bila toliko slaba da je na jedvite jade podigla krajeve isparane koulje i pritisnula njen prednji dio na
grudi.
Brz topot prerastao je u tutanj.
Zaboga, pa to nije Sam! drekne Sawtell.
Terrill spazi Cinca ozarena zlaanim zracima sunca na
smiraju. U trenutku kad se zaustavljao, ispod njegovih
kopita frknu zemlja i kamenje, to odleti ak do stijene
brvnare. inilo se kao da je Pecos iskoio iz zraka, njegove izme lupie o tlo, mamuze zazveketae i on stade pred
preneraena Sawtella.
Nije imao eira. Oko glave bila mu je omotana bijela,
sad ve okrvavljena krpa. Nije imao ni kaputa, ni prsluka
*180
ZAPADNO OD PECOSA
a na njemu je bilo jo krvavih mrlja. Lice mu bijae kamenosivo. Samo su mu oi sjale jezivim ognjem.
Tko si ti, do vraga? prodorno e Pecos.
Sawtell. Breen Sawtell muklo odvrati upitani.
Oblizao je usne.
to radi ovdje?
Doli smo uhapsiti nekog Hoda Smitha.
Tako! A osim tebe, tko je jo doao?
Onaj tamo, Haines, i moji ljudi. Moda si na stazi
to vodi iz kotline sreo Sama.
Moda jesam. Tko je pobio te ljude?
Bilo je gadne pucnjave. I Lambeth se tu nala.
Terrill!
Oh, Pecose, iva sam odvrati Terrill na njegov
prestravljeni povik.
Sambo, jesi li ti iv?
Jesam, gazda, ali malo je nedostajalo da odapnem...
Watson!... Tko je njega ubio? Pecos e.
Mora biti da ga je pogodio zalutali metak ree
Sawtell, a glas mu posta jo hrapaviji.
Rekao si da se onaj zvao Haines... Sav je izreetan.
Tko je to uinio?
Pa, Bili i ja, malo smo se posvaali.
Ako ste doli mene uhapsiti, oko ega ste se onda
posvaali?
Zapravo smo doli uhapsiti Hoda Smitha.
Ovdje nema nikakva Hoda. Ja sam Pecos Smith.
Pecos... Smith?
uo si me. Ili si moda nagluh?
Jesi li ti na ranu Healdovih ubio moga brata?
Trgnuo sam bre od njega. On me je na to prisilio.
Jesi li bio u ortakluku s Williamsom i Adamsom?
*181
ZAPADNO OD PECOSA
Jesam.
Onda, Pecose Smithe, tebe traim!
I ja bih rekao. I to namjerava uiniti?
Pecose, kleo se da e te objesiti odvali Sambo.
Eh, Sambo, znam da sam zabrbljao, ali strano me
zanima to e ovaj ovjek sada poduzeti.
Gazda, ta se bijela olo uasno i ogavno ponijela
prema Rillu.
Terrille! Je li s tobom zaista sve u redu?
Da, Pecose... samo me je strah i snaga me izdaje...
Strgao je sve s mene... i otkrio da sam... Oh, Pecose, ne
znam kako da ti objasnim.
Sawtell se trgne. On i Pecos netremice su se gledali oi
u oi. Sawtell je konano poeo osjeati ono na to ga je
Haines upozoravao i to mu je nabacio Watson.
A to mi to ne umije objasniti? vikne Pecos djevojci.
Ali, djevojka je utjela. Naslonjena na jednu ruku, sva
se ukoila, opruena na podu. No, Pecos nije gledao u
nju. Njegove su oi, to su plamtjele utim plamenom,
bile uperene u Sawtella i s njega se ni na djeli sekunde
nisu skidale.
Smithe, proitao sam sve tvoje karte progovori
Sawtell, glasom punim oajanja. Terrill Lambeth je
ena. S njom si ivio, a izdavao si je za mukarca. Don
Felipe je dobro slutio... Djevojku si trebao oeniti. Mora
da je nekad bila pristojna cura.
Ima li jo to nadodati? upita Pecos udnim, gotovo neujnim glasom.
Moda je Sawtell pronaao slamku za koju e se uhvatiti. Ukoliko toliko razljuti Pecosa da mu popusti oprez,
moda e stei prednost.
*182
ZAPADNO OD PECOSA
No, bez obzira to je danas i kakva je nekada bila,

sad je obina drolja zastrugao je Sawtell, a tijelo mu se
napelo.
Tako kae!
Ona zna da si lopov, da si obian kradljivac stoke.
Priznala mi je to.
I Terrill u to vjeruje?
Svakako. Prozrela te. Ima dokaze, tvoj novac.
Tako! Uinilo se kao da je u Pecosu neto puklo.
Novac! Umri!
I s tim poklikom Sawtell skoi.
Crven je plamen sunuo prsnulo je i odjeknulo. Digao se oblai dima. Sawtellov revolver poleti u zrak. On
se zanese, povede, i pade na trijem, a iz srca mu ikne
gust mlaz krvi.
*183
ZAPADNO OD PECOSA
14.
Trgnuvi se, Pecos se ogleda unaokolo, obraajui posebnu panju na usjek to je vodio u kotlinu. Spazio je
kako dvojica ljudi tri uzdu gustia to se pribio ispod
zapadne stijene. Nespretni im koraci odadoe da se radi o
kaubojima nenaviknutim takvom kretanju.
Tako, znai, i s te strane je u redu zaguna Pecos, polako vrati revolver u korice i okrene se prema
Sambu.
Gazda, ako nema vanijeg posla molim te oslobodi
me ree dobri Crnac, iskreui glavu prema Pecosu.
Pecos izvue no, presijee tvrd vor na lasu i razmota
ue kojim je Sambova dugaka prilika bila sapeta. Na
Sambovu se ramenu zgruala krv od rane.
Jesi li jo negdje pogoen? otro upita Pecos.
Ovo je samo bezopasna povrinska rana.
Gazda, da se nisam umrtvio, dobio bih jo koji metak odvrati Crnac, poto se oslobodio konopca. Jer,
taj je gospodin s crnim brkovima imao vrstu namjeru da
pobije sve ivo.
Koliko ih je bilo Sambo?
Ja sam vidio petoricu.
Preostala su dvojica tamo, ispod litice ree Pecos, upirui prstom sve dok i Sambo nije otkrio preostala
dva kauboja. Neemo im dopustiti da se ovuda motaju.
Uzmi moju puku.
Sambo. Poi tamo i potjeraj one konje uza stazu.
Neka oni ljudi vide to radi. Zatim na njih opali par puta
iz puke, tek onako. Hajde, pouri i brzo se vrati.
Cinco je bio uzmakao od brvnare. Drao je glavu visoko podignutu, i kopitom nervozno grebao tlo.
*184
ZAPADNO OD PECOSA
Hajde, Cinco, hajde, stari moj dozove ga Sambo,

prilazei mu.
Konj je mirno stajao dok je Sambo vadio puku iz
korica na sedlu. Zatim se Sambo uputi i ubrzo nestane iz
vida.
Pecos baci jo jedan pogled na jezivu sliku oko sebe, a
potom prekorai Sawtellovo tijelo i ue u brvnaru.
Drei se za stolicu Terrill je sjedila na podu. Slobodnom je rukom poderanom kouljom pokuavala pokriti
grudi.
Pecose apnula je.
Jesi li dobro? otro je upitao, kleknuvi i hvatajui je za ramena da joj glavu pridigne prema svjetlu.
Na njezinu licu nije bilo ni traka boje. Prodorno joj
se zagledao u oi. Iz njih je ve iezavala strava. Na Pecosovom licu zasja olakanje. Nakon kratkog, ispitivakog
pogleda, grudi mu se rairie kao da mu je kamen skinut
sa srca. Ali, nije se usudio i dalje zuriti u dubine njezinih
oiju, u kojima za njega nije bilo tajne.
Terrill pusti stolicu i divlje se pribije uz Pecosa. Spustila je glavu na njegove grudi.
Pecose! Pecose! aptala je.
Da, Pecos je, nego tko? Vidim, nisam se vratio na
vrijeme... Ima modricu pod okom.
Udario me je.
Je li te jo gdje udario?
Iskrenuo mi je ruku.
Tukla si se s njim?
Trgla sam revolver... na njega odvrati Terrill, sve
ivlje. Htjela sam ga ubiti. Ali, me on zgrabio za ruku...
uhvatio me. .. Nisam pala u nesvijest. Osjetila sam kako
me vee za stolicu. .. Kasnije sam oslobodila ruke, a kad je
on poeo piti, oslobodila sam i noge, pa sam dohvatila
*185
ZAPADNO OD PECOSA
pojas i poletjela... Ali, uhvatio me je... Onda mi je proparao kaput i koulju... i otkrio... Oh, Pecos!
U tom trenutku upade Mauree. Izbezumljeno je kolutala oima.
Gospodine Pecos, oni su, oni su vragovi preokrenuli kuu naopako... Rili, zlato moje, reci je li ti dobro?
Dobro mi je, Mauree.
Pazi mi na Terrill ree Pecos Crnkinji i ustade.
Oh Pecose... ne idi! zavapi Terrill, gledajui mu
koljena.
Stisnuta srca i tekom je mukom gledao u slatko, pustim strahom zasjenjeno lice.
Dijete moje, neu daleko on e urno. Moram
poistiti onu guvu vani... a Sambo je poao otjerati ostatke one gadije.
Oslobodio je koljena od ruku to su ga vrsto stiskale i
izae sav potresen i oamuen. Trebalo mu je mnogo
snage i volje da svlada trenutak slabosti, da mirno prie
opakom poslu to ga oekuje, da skupi snagu koja e mu
uskoro ustrebati.
Pecos je pogledom pretraio suprotnu stranu kotline.
Tamo je stoka, zajedno s konjima, panino bjeala. Potom
se zaulo kako Sambo puca. Dobro bi bilo, pomislio je
Pecos, da malo pogleda to se tamo zbiva. Cinco mu prie
na to se Pecos sjeti da pogleda je li njegov ljubimac ozlijeen. Konj je na boku imao masnicu to ga je na dodir
boljela.
No, stari moj, sva je srea to si tako brz.
Poto je proao drvee to je skrivalo pogled u kotlinu, Pecos spazi Samba kako se vraa stazom. Crnac je,
vidjelo se, otjerao konje daleko, izvan vidokruga. Pecos ga
saeka, napreui oi ne bi li negdje opazio posljednje
tragove ostataka Sawtellove bande.
Teko diui Crnac stie.
*186
ZAPADNO OD PECOSA
Gazda... jednoga sam sigurno zakaio.

Tim bolje, Sambo. U svakom sluaju, ta se olo vie
nee motati ovuda. Sredio sam onoga koji me je ekao u
zasjedi na stazi.
Bio je to Sam. uo sam onu mrcinu Sawtella da ga
tako zove. On me najvie zabrinjavao. Kako si ga opazio?
Jo sam bio daleko od staze to vodi u nau kotlinu,
kad sam primijetio svjee konjske tragove. Ti su zlikovci
bili u Orlovskom gnijezdu. Kad sam vidio da su skrenuli
naom stazom, postao sam oprezniji. Kad sam uao u
guduru, Cinco je ili vidio ili nanjuio nekog konja. Stoga
sam kod onog bodljikavog gustia skrenuo sa staze. Pametno sam uinio, jer me je ba tu ekala zasjeda. Onaj u
zasjedi pucao je na mene. Zna se, vratio sam mu milo za
drago, i to s dodatkom.
Potom sam potjerao Cinca stazom kao da nas svi avoli gone i stigao ovdje.
Cijelo sam se vrijeme molio da to prije stigne.
Kad sam ve izgubio svaku nadu, ti si se pojavio, Pecose.
Htio bih da mi kasnije ispria sve do u detalje
zamiljeno e Pecos. Morat emo najprije podii groblje na ranu Lambeth. Grobove s nadgrobnim kamenom.
Da, dobra ideja... Tamo na onoj ravni. Neemo duboko
kopati, tek toliko da ih pokrijemo.
Tako su razgovarajui ponovo prili brvnari.
Pretrai ih Sambo! Uzmi sve isprave, revolvere novac, sve to je vrijedno i to valja sauvati i sve to spremi
u jednu vreicu. Moe se dogoditi da jednom naiu njihovi srodnici ili prijatelji, pa emo im, ne budu li pravili
guvu, te stvari predati na uvanje... ao imi je Watsona.
Gazda ini mi se da to nije bilo sluajno ree
Sambo.
to to?
*187
ZAPADNO OD PECOSA
To to je Watson ubijen. Jer u onoj opoj pucnjavi,

kad je metak okrznuo moje rame vidio sam da je iv. Nakon toga, odjeknuo je pucanj i on se onako vezan opustio.
Gle, gle!... Sawtell je oito zakljuio da je Watson
previe vidio i uo. Ubio ga je ali je trebalo izgledati da je
Watson sluajno pogoen.
Tono tako. Taj je Sawtell zaista bio pravi vrag.
Da, isticao se i meu najgorom bagrom... Ali, neka,
ostavimo prie za kasnije, kad pozavravamo poslove,
Sambo.
Jesi li ranjen gazda? upita Crnac.
Kad sam virio iznad ruba litice, jedan od kauboja
okaio me po glavi. Ova posjekotina ovdje je od jahanja
kroz gusti. Ne boj se, nee mi pokvariti tek... Sambo,
potreban ti je tovarni konj i komad starog platna. Ja u
uzeti lopatu i iskopati grobove.
Da, odmah. Evo ti puke, gazda. Nemoj ii bez nje...
nikad se ne zna. Quin sabe4, kao to kau Meksikanci.
Tako je. Sambo, kada odnese ove leeve, neka Mauree ispere krv.
Premda je znao da mu puka nee biti potrebna, Pecos je ipak ponese, te je, natovaren njom i tekim alatom,
priao zaravni to ju je izabrao za groblje. Sluajno se
nalazila na mjestu gdje nije mogla prijetiti nikakva opasnost od zasjede s ruba litice.
Zapeo je raditi iz petnih ila i za neto vie od sat
vremena iskopao je tri plitke jame. Teko je dahtao, okupan u znoju. Teak rad djelovao je i na njegov duh. Stvorio mu je osjeaj ledene munine u dnu eluca, to je uvijek prethodio mrtvakom raspoloenju. Zapravo, volio bi
da ima to vie tekog posla. Pomislio je da, dok ga mine
to raspoloenje, proi jo mnogo vremena.
Quin sabe Tko zna panj. prev.
*188
ZAPADNO OD PECOSA
U mislima ga prekide Sambo, koji stie vodei konja,

preko ijih je lea visila leina, vezana i umotana u platno.
Tko je taj? upita Pecos.
Sawtell odvrati Sambo, bez ikakvih ceremonija
bacajui leinu s konja. Pecose, pogodio si ga u samo
srce... Jo ti neto moram rei: na sebi je imao pojas nabijen novcem.
Uistinu? Sad si me podsjetio na moj novac. Gdje je,
Sambo?
Kod Terrill... Gazda, trebao si vidjeti...
Hajde pouri natrag po drugog prekide ga Pecos.
Jo uvijek nije bio sposoban sluati Sambovu priu.
No, Sawtelle ree Pecos, poto je Sambo odjahao
sad e ovdje trunuti jer nisi bio junak, niti si imao soli
u glavi.
Onako brzo i temeljito kako je ubio tog ovjeka Pecos
ga je i pokopao. Potom stade unaokolo traiti, sve dok
nije pronaao odui kamen, ijim jednim krajem pobode
elo groba. Ime na kamenu kasnije e usjeci.
Sambo se sa svojim jezivim teretom pojavio jo dva
puta, a potom ostade da pomogne Pecosu da okonaju
posao.
Ve je bila polovica popodneva kad je Pecos, umornim
korakom, poao natrag u brvnaru. Sok je minuo, onako
kako je i ranijih prilika dolazio i nestajao. No, osjeaj
munine veoma je sporo prolazio. Pecos se prekaljivao na
jo jednoj tvrdoj kunji divljeg graninog pojasa Texasa.
Takve se stvari moraju dogoditi. Sebe je smatrao pionirom. Zna emu sve ovjek mora pogledati u oi i to sve
mora initi da bi mogao stei mir u pustoi oko rijeke
Pecos.
Razmiljao je kako mora pogledati u oi jo jednom
tekom poslu, za njega jo teem, kojeg je izbjegavao. Nije
znao kako se pripremiti za predstojei razgovor s Terrill.
*189
ZAPADNO OD PECOSA
U tom je trenutku jedino mogao prepustiti vremenu da

donese rjeenje. U njegovu uznemirenu duhu samo se
jedno uvstvo isto i jasno odvajalo, i odravalo ga poput
luke spasa. Njegova velika simpatija za Terrill Lambeth
kao djeaka pretvorila se u strasnu ljubav prema Terrill
Lambeth kao djevojci. Najlake bi bilo da do u nedogled
odgaa priznati joj svoje osjeaje. Uz svoju tajnu bio je
sretan. Nije znao kakva e se promjena dogoditi sada,
kada je Terrillina tajna otkrivena. Znao je samo to da ga
je ona, dok je izigravala djeaka, traila, imala povjerenja
u njega, u njemu traila oslonac, na odreeni nain on joj
je bio drag, ali sad kao djevojka...
Sawtell je, oito, u Terrilli usadio barem sumnju o Pecosovoj krivici. To je bio udarac koji je Pecosa bolio i
ogoravao ga. Kao da je kakav no vrtao po staroj rani.
Moda je u svojim zakljucima on bio naivan, nelogian,
nepotpun? Moda, je on konano, doista obian lopov.
Rjeenju tog pitanja ne moe izbjei. Mora ga rijeiti i
pred sobom i pred Terrill a najbolje e biti ako to smjesta
uini.
Primai se sada brvnari bilo mu je tee nego da je u
njoj bilo deset zlikovaca kakav je bio Sawtell. Da stigne do
brvnare, bio mu je potreban strahovit napor. Znao je samo jedno, da se u tu brvnaru mora vratiti, da tamo mora
ivjeti, raditi, jesti, spavati, da Terrill mora sto puta na
dan pogledati u oi. I takva je predodbe u njemu izazvala
buru to mu je oduzimala dah.
Sve tragove boja Sambo i Mauree ve su poistili i istrli. Kao i uvijek stara brvnara inila se samotnom i
dremljivom. Sambo je odnio grubi krevet to se nalazio
na trijemu.
Dok se Pecos, krzmajui, zadravao pred brvnarom,
Sambo ga dozove s vrata:
Gazda, to da radim s ovim stvarima?
Nato se Pecos prisili da ue. Jedan je kraj stola bio
pretrpan revolverima, opasaima nabijenim mecima,
*190
ZAPADNO OD PECOSA
satovima, noevima, lisnicama i jednim irokim, ornim

pojasom za novac.
Izgleda da su Sawtell i ta bitanga od erifa posve dobro bili opremljeni ree Sambo. No, Watson kod sebe
nije imao nita.
Sambo, misli li da je onaj tip zaista bio erif?
upita Pecos, rukom vaui pojas s novcem.
Pa, po mom miljenju, moda je nekad i bio. uo
sam da su spominjali Kansas. Ali, sada sasvim sigurno
vie nije erif. Najzad, gazda, sami su se izdali da je to
samo trik.
Tono. No, pohrani te stvari nekamo, da ve jednom zaboravimo na sve to.
Gazda, ne bih elio na sebe preuzeti odgovornost za
ovaj novac.
U redu. Ja u ga spremiti, ekaj da vidimo gdje.
Pecos se ogleda po prostoriji.
Pri dnu kamina ima jedan kamen koji se moe izvaditi ree Sambo, te se prigne i izvue ovei kamen.
Pravo mjesto. Malo raskopaj tu zemlju, Sambo
Pecos e.
Sakrie pojas s novcem, a ostale stvari Pecos spremi
na jednu policu u kutu sobe. Poto su to obavili, Pecosu je
malo odlanulo. Mauree je poela spremati veeru. Na
vatri su bili lonci i posue.
Mauree, je li ta voda vrua? zauo se Terrillin
glas, ali nekako izmijenjen.
Da, duo, vrua je. Na stolu je runik. Pouri dijete,
to prije previj Pecosu ranu, jer je veera ubrzo gotova.
Na svu sreu, Pecosu je u blizini bila jedna stolica, na
koju se nemono skljokao. Zauo je korake.
Pecose, dozvoli da ti previjem rane uo se mekani, izmijenjeni glas.
*191
ZAPADNO OD PECOSA
Rane? Ah, da, zato ne, ukoliko je to uope vrijedno

truda.
Zar ne vidi kako strano izgleda u toj okrvavljenoj
koulji i s tim rupcem? ree Terrill.
Bit e da je tako. Zaboravio sam.
Terrill se pojavi, obie stol i na njega poloi neke
stvari. Pecos ne podie pogled, premda ju je dobro vidio.
Bila je to Terrill, a ipak i nije bila. Iste izmice, s izlizanim
hlaama, nemarno uvuenim u sare! Ali, umjesto vjenog
irokog kaputa ili koulje, na sebi je imala neto bijelo. I
ne gledajui djevojku, Pecos je spazio tu bjelinu.
Pecose, ima li drugu koulju? upitala je, stojei
kraj njega i drei mu jednu ruku na ramenu, tako da se
sav uzbudio.
Da, imam. U potkrovlju je. Kasnije u je obui.
Ova je gotova. Danas je i njoj presueno. nasmijala se arobnim, sitnim smijehom, dubokim, grlenim, od
kojega su Pecosa do samih peta proli srsi. Kako je dolo
do takve promjene na ovom biu koje tako dugo poznaje?
Isjekla mu je izderani i krvavi rukav do ispod sama
ramena.
Ovo nee biti rana od metka ree ona.
To sam ja posjekao na kamenu.
Hitrim, vjetim rukama Terrill ispere ranu, premaza je melemom, pa je vrsto previje.
A ovo na glavi? Strah me je i pogledati u to!
Dobro, ukoliko ti je muno u to gledati, ostavi to,
Terrill. Sambo e to srediti.
Ja u ti previti iranu. Namoila je runik u toplu
vodu, skinula je krvlju skruenu krpu i isprala ranu, za
koju je Pecos bio uvjeren da je bila obina voruga.
Oh, Gospode! apnula je djevojka posve tiho, kao
da joj to dopire iz dubine due samo in nie i za mene
vie ne bi bilo ivota!
*192
ZAPADNO OD PECOSA
Ali, Terrill, radi se o mojoj glavi poneto tupo ree Pecos. Te su njene rijei izazvale buru u njemu.
Terrill je oito odugovlaila s previjanjem rane. Njen
dodir nije bio tako siguran kao ranije, niti je bio toliko
miran. Pecos osjeti kako njeni prsti drhte na njegovu elu. Naginjala se pred njim, trenutak na jednu, trenutak na
drugu stranu. Bilo je tu lakog i mekanog dodira, od kojeg
su njegovi prenapregnuti ivci jezivo treperili. Nije se
usudio podii polusklopljene oi. Kao u kakvoj magli,
gledao je njezinu bijelu odjeu, to je bila preblizu da bi je
mogao jasno raspoznati. No, djevojine su lijepo uobliene miice, na zglavku zlaane boje, a iznad njega mlijeno
bijele, bile gole do ramena. Kad se jednom nagla nad
njim, da se pomui omatanjem zavoja oko potiljka, trebala je samo malo spustiti ruke pa da se nau oko njegova
vrata. Toliko je bolno, toliko enjivo Pecos to elio, da je
kad je doao sebi, pomislio je da je poludio.
Taaako! Zavoj nee spasti, ukoliko bude mirno
spavao ree ona.
Spavao! Ja ovdje vie neu spavati... Hvala ti, Terrill, zaista si dobar lijenik.
Bez odreena cilja izaao je van. Da je produio koraati, bio bi u stanju nesvjesno produiti pravo na obalu i
zakoraiti u rijeku. No, stao je. U velianstvenim bojama
sunce je zamiralo na zapadu; rijeka je zapadala u polumrak, nalik vijugavoj ljubiastoj vrpci sa srebrnkastim porubom; velika se litica dizala i u se upijala zlatni bijes
sunca na zalazu; kotlina je leala okupana irokim zracima i magliastim koprenama.
Kamo su otili prijetnja, opasnost, surov, divlji ivot
to su se krili iza ljepote i amotinje kraja oko Pecosa?
Pecosu se priinjala vizija poznata pionirima Zapada,
koja je ispunjala njihove snove. Vizija o vremenu kada e
nestati teak ivot kauboja i stoara, surovost divljine,
prolijevanje krvi od strane pljakaa i osvetnika, napadi
Komana, i nastupiti razdoblje sigurnosti i povjerenja
*193
ZAPADNO OD PECOSA
prema susjedima s jedne i druge strane, razdoblje domaeg ognjita i bogatstva to ga pruaju bezbrojna stada
stoke. Da nije toga, sve bi nade i sva stremljenja prema
tom cilju bili uzaludni.
No, prostrani kraj oko Pecosa uvijek e morati ostati
samotan, siv zavijen u muk, vreo ljeti, leden zimi, kad
ujeda ljuti sjevernjak, mora ostati pusta zemlja to se
miljama prua od breuljka do breuljka, sa svojim divljim panjacima za bezbrojnu stoku, s kojih nikada nee
nestati leinari i kojoti. Ba takva kakva je bila, ta je zemlja vezivala Pecosa za sebe. Da nije bilo ljudi kao to je bio
Watson, ena kao to je Terrill, Pecos bi izdao san pionira
da krvlju upie svoje ime na granici. Tako neto ve su
uinili ljudi bolji od njega. Texas je bio bojite, natopljeno
krvlju od rijeke do rijeke. Nije bilo Teksaanina koji bi
preivio bez borbe! Snivajui o domu, samo su najbolji
pobjeivali smrt. Jednog e dana proi doba revolvera i
omi. preinaavanja igova i odmetnika krvava pogleda.
U tom zanosu, Pecos je spoznao da je oduvijek bio na
pravoj stazi Ukoliko je, tu i tamo, zagubio trag, u duhu ga
je zadrao, i uvijek se iznova vraao na pravi put. S gorinom mora spoznati svoj put iz prolosti, a prije nego te
njegove korake prekrije praina, moda e ih jo biti, ak i
gorih, ali vie nikada nee napraviti niti jedan pogrean
korak.
Jedan ga glas dozivao na veeru bio je to onaj isti
izmijenjeni glas. Okrenuvi se da se vrati u brvnaru, spazio je kako se neto bijelo pomaklo s vrata. Terrill ga je
motrila.
Rijeen da se vlada posve prirodno, Pecos ue u brvnaru. Da je bio dovoljno pametan i hrabar da preduhitri
dogaaje, nikad ne bi bilo razloga da se stidi ovog traginog dana.
Sambo je vornatim cjepanicama mesquitea naloio
vatru, o emu su svjedoili miomiris i crvenkasto svjetlo.
*194
ZAPADNO OD PECOSA
Terrill je kao i uvijek, sjedila na drugom kraju stola, ali

sve ostalo bilo je drukije.
Njezina je kosa sad bila po sredini razdijeljena, valovita, i po boji je podsjeala na rijene valove kad zraci sunca na smiraju padnu na njih.
Lice joj je bilo blijedo kao da nikad nije vidjelo sunca.
Oi su joj bile iroke, tamne, iskrile su se kao dva prozora
iza kojih vrca tisuu osjeaja. A ispod njih leale su sjene,
duboke i tajnovite, to im pojaavahu ar. Ali, uznemirujuu promjenu od djeaka u djevojku nije donosio samo
izgled lica. Bijela haljina! U usporedbi s onim to je nosila
Mary Heald, haljina je bila staromodna i djevojci nije
dobro pristajala. Bila je to haljina za djevojicu, a sad ju
je na sebi imala zrela djevojka. Na vrhu je bila malo otvorena, oito zato to je Terrill nije mogla zakopati, i pomalo je otkrivala lijepu liniju vrata. Oblina grudi uzbudila
je Pecosa. Kad se prisjetio svog nenamjerna oskvrnue,
neto ga je acnulo.
Dugo je ukoeno zurio. Moda njegov pogled ili neto
u tom pogledu, izazva navalu krvi u Terrilline obraze.
Ona je bila razdraljiva i stidljiva, ali su joj oi udno poivale na njemu. ega se boji na njemu? Ona nikad ne
smije doznati da je njemu ve odavno poznata njezina
tajna. Nato se sjetio onoga to je rekao Sawtell i njegovi
osjeaji pretrpjee promjenu.
Ne mogu jesti ona e, poto je okusila jelo. I...
i, neprijatno mi je... Pecose, jesi li iznenaen, moda ljut?
Ne misli ni o emu odgovori on, poneto grubo. I
sam je bio zakupljen tekim mislima. to da radi kad ga
ona gleda poudnim pogledom?
Ali, Pecose, ako... ovaj... ne budemo govorili, bit e
jo tee nato e ona, njoj svojstvenim patosom.
U pomo im stie Sambo, koji je sjedio ispred vatre.
Gazda, zanima me kako si zaradio tu ranu na glavi.
*195
ZAPADNO OD PECOSA
Rei u ti spremno doeka Pecos, odjednom blagoglagoljiv.

Hajde Pecose, ispriaj nam eljno dometne Terrill.
Saekajte da najprije popijem kavu on odvrati, pa
ustane da zapali meksikansku cigaru, jednu od nekoliko
to ih je ispuio od posljednjeg putovanja u Camp Lancaster. Otprilike je izlazilo sunce kad sam se naao u
kanjonu. Naao sam onu druinu na mjestu to ga je opisao Watson. Pomislio sam da ih, ako ne budem mogao
uiniti nita pametnije, barem malo preplaim. Smislio
sam i kako to izvesti. Olo je taman dorukovala, kad sam
u njih opalio sedam hitaca. Gaao sam izdaleka, ali sam
ipak jednog skinuo. Vrisnuo je da ga se ulo miljama.
Trebali ste ih vidjeti kako su skakali jedan preko drugog!
Potom otrim natrag do konja, skoim na nj, pa to sam
bre mogao, potjeram rubom litice. Tu udarim u kamen.
Skoio sam s drugom pukom i poao dalje rubom litice.
Sad sam im bio jo blie nego prvi put. Opet sam se raspucao. Moj se plan odlino odvijao. Banda je pomislila da
je opkoljena u kanjonu. Kako su im konji bili spremni,
oni ih pojahae i kroz gusti potjerae prema rijeci. Dok
sam se prevrtao rubom litice, jedan me pogodi. No, pobjegli su prema rijeci, i mislim da se ubrzo nee vraati.
Sambo, ako Rili i Pecos nemaju teka, to ne znai da
i ti ne treba jesti? prijekorno e Mauree. Ne dozvoljavam da veera propadne.
Ne sekiraj se, eno odgovori Crnac. Hrana nee ostati. Toliko sam gladan da bih mogao pojesti cijela
konja.
inilo se kao da srea na trenutke obuzima, na trenutke naputa Terrill. Sporadino je iz nje zraila mladalaka udnja, a potom se tupo zagledala, kao da visi izmeu nade i zebnje. Pecos je bio svjestan njezina nehotinog poziva upuenog njemu. Zbog toga se osjeao krivim. Dok je priao to mu se dogodilo, Terrill ga je sluala
*196
ZAPADNO OD PECOSA
iroko otvorenih oiju, upijala je svaku njegovu rije i

oitovala sav svoj strah i uzbuenje.
Pognat neizvjesnou i silnom enjom, Pecos poe
na trijem, gdje sjede u mraku. Kakve li tiine u kotlini! Iz
tame se ulo duboko mrmorenje rijeke. S visina je zavijao
jedan kojot. Pohlepi, strasti i smrti, to danas prooe
ovim krajem, vie nije bilo ni traga. Pitao se hoe li Terrill
doi za njim. to su oitovali njeni gesti, hrabri i eznutljivi pogledi? Shvaala je da je pogrijeila to u njega nije
imala povjerenja. Pekla ju je savjest. Ili se radilo o neemu drugom? Mogao se graditi da je tvrda srca, mogao ju
je drati na odstojanju, ali to bi bila podvala. Koliki su
beskrajni trenuci proli od tog jutra! Od rane zore ga je
boljela glava. Tu i tamo, s usana bi mu se oteo uzdah,
gotovo jecaj, nesvjestan odraz podmuklog stiska to ga je
osjeao oko srca. Ima li on pravo oslukivati ovaj mir, ima
li pravo razmiljati o tihom mraku to se sputa, posveivati misli divnoj djevojci koja mu je povjerena na uvanje
kad je tog dana na sve strane irio smrt? Ali, to su bili
samo trenuci, beskrajni dodue, koji sada pripadaju prolosti. ivot iznova cvjeta, raste, buja i svega ga obuhvaa.
Podnice na trijemu zakripae pod neijim laganim
korakom. Izala je Terrill, prila mu i sjela pokraj njega,
blizu mjesta gdje je pao Sawtell. Glas joj je bio tih:
Pecose.
Da.
Nervozna sam... opet me spopada stari strah od
mraka... Doputa li da sjednem pokraj tebe?
Da.
Rastegao je taj da, ali u tome se skrivala la. Sjela
mu je posve blizu i zurila u mrak to se sputao. Ako se
uasavala mjesta i onoga to je tog dana doivjela, to sada
nije pokazivala. Njen profil, iju je pozadinu inila crna
stijena, kao da je bio isklesan iz mramora. Bio je ist,
jasan, nadasve plemenit i tuan. Tuan tono onoliko
koliko je bio tuan i njen ivot. Pecos nije mogao vjerovati
*197
ZAPADNO OD PECOSA
stvarnosti. Nije mogao vjerovati da su ga njegova lutanja,

surova ruka, vjerna sluba slabim i unesreenim, na kraju
doveli ovdje, u ovu osamljenu kotlinu, kraj ove djevojke,
lijepe i dobre poput anela.
Terrill, hajde na spavanje on iznenada bubne.
Zapanjila se.
Zar moram? upitala je.
inilo se kao da je s tim pitanjem zauvijek nestalo
tvrdoglava djeaka. U njenom glasu osjeao se nagovjetaj da je Pecosova rije postala zakon koji se ne smije
kriti.
Kako hoe. Ali, tako si blijeda i slaba. Trebala bi se
odmoriti i ispavati...
Pecose, noas ne mogu zaspati ako ti... ako ne budem pokraj tebe.
Nije mogao odgovoriti. Teko mu je bilo ne samo jasno govoriti, ve i jasno razmiljati Bio je na kraju snaga.
Srce kao da mu se irilo od goleme ljubavi to se oslobaala i to ga je dok joj se on predavao, naprosto razarala u
neposrednoj blizini djevojke koja je napeto gledala u njega.
Mogu li ostati? upitala je.
Moe.
Rub suprotne litice bio je ocrtan svijetlom prugom.
Iza njih se dizao mjesec. Terrill se jo blie primae Pecosu. Na trenutak se njezina bojaljiva ruka zavukla pod
njegovu miku, ali ju je brzo povukla. Uhvatio je njezin
pogled, kojim mu je motrila kruto lice.
Pecose, sva sam napeta... gorim. Pogledaj kako su
mi ledene ruke.
Poloila ih je u njegovu aku. Bile su poput leda. Njezina se aka malo zadra u njegovoj, ali odmah potom
pade, kad ne osjeti odgovora na njegovu dlanu.
*198
ZAPADNO OD PECOSA
Ima vruicu ree on. Terrill, to je od onoga

to si danas doivjela i vidjela.
Uasno! Ne elim se toga vie prisjeati! Da sam
imala jo koji metak, ubila bih ga! Voljela bih da jesam.
udno, Terrill. Zato bi voljela?
Onda ne bi mogao priati...
Ah, tako!
Pecos je pomislio da je ona htjela rei kako Sawtell, da
ga je ubila, ne bi mogao odati njezinu tajnu. To se inilo
prirodnim. Zbog dvostrukog ivota kojim je ivjela, Terrill je osjeala pretjerani stid.
Neko je vrijeme utjela, a toplina, to je izmeu njih
strujala, u usporedbi s njenim hladnim rukama inila se
malo udnom.
Svijetla pruga na litici pretvorila se u iroku bijelu
vrpcu mjeseine, to se sputala i neprimjetno smanjivala
tamu u kotlini. U mrklini se oglasila sova, a kukci su neprestance alobno zujala.
Poto su pozavravali svoje poslove, i Sambo i Mauree
izaoe na trijem. Mauree je poeljela Terrill laku no, ali
se Sambo malo zadrao.
Ljudi, neto vam moram rei ree on. Vi znate
da je moja ena vidovita. Ona kae da e se iz ovog stranog dana izroditi dobro.
Iz njenih usta u boje ui, Sambo uzvikne Terrill.
Pa to se zna, Sambo otegne Pecos. Jer mnogo
je zla danas pokopano pod zemljom.
Tako je, Pecose, tako je... A sad, laku no, gazda Pecose. I neka te Bog blagoslovi, gospoice Rili.
Sambo poe prema svojoj kolibi i mjeseina mu osvijetli crnu glavu.
Oh, bila sam jo dijete kad mi je posljednji put rekao gospoice Rili apne Terrill bolno i radosno.
Moda je upravo ta uspomena iz prolosti dala poticaj
*199
ZAPADNO OD PECOSA
njenim onemoalim i zamrznutim osjeajima, jer ona

iznenada zgrabi njegovu ruku, pade na koljena, prie
blie i podie lice. Pecosu srce poskoi u grlo.
Pecose, jedini moj prijatelju... ljut si... hladan... odbija me, kad ja elim... kad je meni toliko potrebno...
Da, bit e da je tako bubne Pecos. Koliko e dugo
izdrati njen stisak? to e poduzeti? On je slijep, lud,
glup kauboj, koji nikad nije nauio shvaati ene.
Ali, ja to ne mogu podnijeti zajecala je ona, stiui se uz njega. Odbija me zbog toga to mi je ona
zvijer poderala odjeu i otkrila da nisam mukarac?
Bit e mehaniki odvrati Pecos.
Ali, ja tu nisam kriva, Pecose, kao to nisam kriva
to sam ensko. Za tebe sam se borila, da spasim tvoj
novac. I zgrabila sam ga i pokuala pobjei. ... Ali, uhvatio
me je za kaput i koulju. .. i iscijepao ih.
Moda ti nisi kriva. Ali, bila si tu i on te je vidio polunagu. Ne moe porei da te je htio iskoristiti Pecos
e, posve svjestan koliko su njegove rijei lude i nerazumne.
Ne, dragi Pecose. Samo, prekasno sam shvatila da
je bolje pustiti ga da nosi novac. Ali nisam... ti si doao na
vrijeme da me spasi.
U cijelom ivotu Pecos nije imao nieg to bi bilo vrijedno koliko tisuiti dio tog trenutka. Zbog ega ona sve
to govori. Doi e i na to. Moe li on izbjegavanjem odgovora produljiti ove trenutke, kad pretpostavlja da e mu
govoriti o ljubavi? Treba li je produljiti samo zbog toga da
barem sada ne uje neizbjenu istinu: da ga ona voli ali
kao brata i zatitnika. Nakon vrtoglavih visina do kojih su
dola njegova nadanja, moe li podnijeti takav pad? No,
mora je podbadati da govori.
to bi se dogodilo da nisam stigao na vrijeme?
Naao bi me mrtvu.
*200
ZAPADNO OD PECOSA
Drim da sva ova naa naklapanja nemaju svrhe.

Stigao sam na vrijeme, a ni ti nisi mrtva. Ali, vie bih volio da si mrtva nego da me smatra podlim lopovom i
kradljivcem stoke.
Oh, Pecose! ona zavapi.
Tu je znai bila bolna toka. Pogodio ju je. Ono to je
muilo njega, muilo je i nju. Odgurnuo ju je, gotovo surovo. Ali, nije pomoglo! Ona se zanese i uhvati za njegove
ruke.
Terrill Lambeth, ti si povjerovala da sam lopov?
mrko je upitao, hvatajui je tvrdim akama.
Jesam, jesam... Strano je, ali ne mogu ti lagati.
Povjerovala sam... On je bio siguran. inilo se da sve zna.
Prepoznao je novac... novanice koje ima. Kleo se kako ti
ih je on osobno dao. Neka mu bude oproteno, ali povjerovala sam da je tako.
Uh! hrapavo istisne Pecos.
Ali sad je to gotovo! Bol me je ubijala... Ali, Pecose,
dragi, nemoj me gledati tako mrko i strano. Sluaj me.
Onog trenutka kad sam te opet ugledala... istog onog trena... znala sam da je Sawtell zlikovac, a da si ti poten
ovjek. Osjetila sam to. Vidjela sam ti to u oima... Oprosti mi, molim te!
Ali, povjerovala si on tvrdo plane.
Jesam, ali sad vie ne vjerujem. Zar me ne moe
shvatiti?
Silno sam povrijeen.
Ali, zar ne moe prijei preko toga?
Iznevjerila si me.
Pecose!
Izdala si svog ortaka.
Nije ba tako.
Dvolina si.
*201
ZAPADNO OD PECOSA
Ne, ne! To ne priznajem. I da je bilo tako kao to

tvrdi, ja se ne bih odvajala od tebe.
Kao oparan, Pecos je gledao u djevojku. Mjesec je ve
odavno iskoio iznad ruba litice i upravo se pojavljivao
iza brvnare. Njegov je srebrnasti sjaj poivao na Terrillinu licu. Usprkos golemoj prepreci to ju je Pecos podigao
izmeu sebe i Terrill, inilo se da djevojci neto ipak daje
snage. Tuzi u njenim oima nije bilo kraja, a ni njenoj
vjernosti. Pripadala je samo njemu. Bila je poput lista na
olujnom vjetru. Ali, nije htjela odustati. Nije posustajala.
Drala se.
Iznevjerila si me, Terrill Lambeth on muklo produi i njegov se nepatvoreni bol izlijevao i gubio s tim
optubama. Iznevjerila si me u trenutku kunje.
U srcu nikad!
Ja sam Teksaanin. Mrzim kradljivce, stokokradice
i konjokradice. Vjeao bih i jednog i drugog. A ti si povjerovala da i ja spadam meu takve.
Ali sam ti to i priznala, a mogla sam zatajiti oajno usklikne djevojka.
Nikad nisi drala do mene.
Oh, kako to moe rei! Pecose Smith, ja te volim
od trenutka kad sam te prvi put ugledala!
Moda kao starijeg brata.
Ne, voljela sam te kao to moe voljeti djevojka koja jo nije upoznala ljubav. Kao djevojka koja mora kriti
svoj spol i svoju udnju.
Kao djevojka koja se pretvara u enu, Oh, da nije
bilo moje tajne, moda te nikad ne bih toliko voljela.
Terrill, kao djeak bila si laov. Toliko si se uivjela
u lai, da ni sad ne moe ivjeti a da ne lae!
Pecose, ja te ljubim! slomljeno je kriknula. Duh
joj je posustao, a snaga nestajala.
Lijepa varalice!
*202
ZAPADNO OD PECOSA
Jo jednom ga je pokuala uhvatiti svojim slabim rukama.

Ako me ti ne voli... ne preostaje mi drugo nego... u
rijeku...
Ne lai!
Pecose, zar si od kamena? Moj Pecose...
Varala si me...
Ne, nisam.
Kasnije si me izdala!
Smiluj mi se!
Povjerovala si da sam tat.
Oprosti mi. Srce mi se para. Imam samo tebe... na
cijelom ovom svijetu.
Vie nije mogao izdrati. Povukao ju je na grudi i njene je klonule ruke podigao sebi oko vrata.
U redu, nema smisla da se dalje nateemo ree
glasom toliko izmijenjenim, da se inilo kao da je netko
drugi progovorio.
Mirno mu je leala na rukama, ali on je znao da je pri
svijesti. Gledao je u njene iroke, tamne oi. Osjeao je
kako se, iz njenih grudi toplina polako prikrada u njegove, i kako joj srce ubrzano tue.
Pecose apnula je.
Tu sam.
Oprata mi?
Samo sam te htio kazniti zbog nedostatka povjerenja u mene. Jadna moja djevojice!
Oh, prestani! Pecose. To e me ubiti. Nemoj mi rei... da si sve ovo samo onako govorio...
Pa, u jednom sam trenutku tako i mislio. Bio sam
ljut. Ali, nisam ti sve rekao. Ima neto.
A to to?
*203
ZAPADNO OD PECOSA
Da si ti moja djevojka.
Ti me, znai, voli?
Odgovorio joj je cjelovom, kojim je poljubio njene
slatke, svjee usne. Za to je dobio nagradu, netraenu,
neoekivanu, kao to je bilo neoekivano i ono blago ljubavi. Jer, sve to je u Terrill Lambeth bilo uroeno, sva
njena stlaena enstvenost, svi osjeaji toliko dugo potiskivani, patnje samotnih godina u tom divljem kraju, u
kojem se nala zatvorena kao meu tvrdim zidinama samostana, i sva enja koju je takav ivot mogao dovesti do
stupnja usijanja, sve je to sad u njoj kidalo sve spone,
ruilo sve brane, da bi provalilo u jednom proputanju, u
kojem je slijepo traila njegove usne da ih ljubi i njegove
ruke da je grle, uvijek iznova i sve silnije. Najzad je njeno
ljupko lice klonulo meu njegove ruke, ali vie nije bilo
blijedo, niti mrano od oaja.
Pecose, kako me moe toliko... voljeti, kad si tek
pred nekoliko sati saznao da sam ena?
Pa, razumljivo mi je da ti se moja ljubav ini neuvjerljivom on otegne. Ali, duo moja, ja te volim od onog
trenutka kad sam sluajno otkrio tvoju tako dobro uvanu tajnu.
Osupnula se i poskoila od zaprepatenja.
Pecose Smith!... Huljo jedna! Nebesa!... A kad si to
otkrio?
Draga Rili, onog dana kad sam te spasio iz rijeke.
Onog dana... onog dana! Crvenilom razbuktalo
lice zabila je u njegove grudi i vrsto se stisla uz njih.
Svejedno, najvanije je da me voli.
*204
ZAPADNO OD PECOSA
15.
Pecosu je bilo svejedno hoe li posjetiti Rockport ili
neki drugi grad, ali je uvidio da je taj stoarski grad, u to
doba na vrhuncu svog uspona, potpuno nepodoban za
Terrill.
Pecos jo nije vidio slian grad. inilo se kao da su ga
sa tri strane opkolila stada, a s etvrte buan zaljev. Glavnom ulicom moglo se jahati, voziti ili etati u ma koje
doba dana i do duboko u no, ali je to iziskivalo prilino
napora.
Hotel Gulf, u kojem je Pecos po strahovito visokoj
cijeni unajmio sobe, bio je nalik na konicu. U njemu su
se kretala ista lica koja su se viala i na ulici doseljenici, stoari, kauboji, lovci na bizone, vojnici, putnici, desperadosi i raznobojna gomila nametnika koji ive na tuoj grbai. Premda je bio prosinac, u gradu je vladala
ega i dizala se praina. Kako li tek izgleda u kolovozu?
razmiljao je Pecos.
Pecosa ponese vreva gomile, guva i gungula. On, obian kauboj, pustolov i revolvera, postao je dijelom te
gomile. Meu svjetinom razaznao je supruge i kerke
doseljenika koji su se tek zaputili u veliku pustolovinu
koju je doivljavala Terrill.
avo da ga nosi, Terrill rekao je djevojci ovako
neto nisam oekivao. Zna, kad gledam te mlade ljude
razmiljam o onom to ih oekuje, jer je nama to ve dobro poznato.
No, osjeam da u njima ivi neto veliko i divno Oni
e svoj zadatak obaviti. U tome se ne varam. Dostatno je
tim ljudima pogledati u oi. Zna, zato i jesam iv, jer sam
u stanju prozreti to ljudi misle.
*205
ZAPADNO OD PECOSA
I ja se uzbuujem na tu sliku, Pecose. Zna, voljela

bih krenuti s njima. Uvjerena sam da se ti mladi ljudi
umiju boriti.
Meu njima sam primijetio mnogo Teksaana.
A tko su oni mukarci blijeda lica u crnim odijelima
i nakinurene ene u arenim haljinama?
Mnogo me pita, draga moja neodreeno odvrati
Pecos. U svakom sluaju, siguran sam da je to gadan
soj. Terrill, ni na minutu me ne naputaj. A budem li
negdje morao ii sam, zakljuat u te u sobu.
Nee ti mene ni na trenutak ostaviti samu! Misli
li da u pustiti tako zgodna kauboja, krcata novcem da se
sam ee meu onom sumnjivom gomilom?
Otar ti je jezik. Izgleda kao dijete, ali razmilja
kao zrela ena.
Pecose, ovisim o tebi ona e umiljato. A zar ti
ne ovisi o meni?
Zaboga, ovisim! Da nije bilo tebe, sad bih negdje
banio, kartao se, moda ispucao koji metak i to ti ja
znam to bih sve radio. Na sreu, sve je to ve prolost i
toliko sam sretan da mi se ini da sam opijen.
Ja sam toliko sretna da me je strah.
Volio bih da je sudac Rog Besan kod kue. Onda me
ne bi bilo strah.
to eli rei, Pecse? ona e, zacrvenjevi se.
ini mi se da smo ovdje doli kupovati stoku.
Nita posebno nisam htio rei... dobro, poimo.
Ovdje ima dosta trgovina i moda naemo haljine za kojima udi.
Meutim, nakon naporna guranja kroz gomilu od trgovine do trgovine nisu uspjeli nai gotovu ensku odjeu
kakvu je eljela Terrill. Robe je bilo napretek, ak i dobrih
stvari ali gotovih haljina nije bilo. I tako su se iznova morali zadovoljiti mukom odjeom. Sa svog veselog pohoda
u hotel vratie se s jednim parom meksikanskih izama,
*206
ZAPADNO OD PECOSA
srebrnim mamuzama, sombrerom od mekane koe, koji

je na Terrill arobno stajao, te je Pecos zbog toga vritao
od veselja, raznim vrpcama, raznobojnim kouljama jednim kaputom i ostalim stvarima. Dok se poput kakva
djeteta Terrill ushiivala nad kupljenom robom, Pecos joj
kratko ree da se obue dok on na trenutak ode u ured u
prizemlje.
Pecos se bio uznemirio jer je opazio da su ga u gradu
slijedila dva mukarca. Dodue, to je bilo uobiajeno u
gusto naseljenim mjestima na granici. Ali, Pecosu se uinilo da su ta dvojica teksaki jahai. A s takvim ljudima
ne moe se tek tako poigravati. Zbog ega su ga slijedili?
Odluio je dobiti odgovor na to pitanje.
Primakao se slubeniku na recepciji i upitao ga ima li
u gradu teksakih jahaa.
Ovdje se nalazi kapetan McKinney s nekoliko svojih
jahaa glasio je odgovor. Rade na sluaju krae stoke onog Big Brewstera.
Gdje bih ga mogao nai?
Malo prije je stigao ovdje. Vidio sam ga prije nekoliko minuta.
Predvorje je bilo puno svijeta. Neto kasnije Pecosu
su pokazali kapetana McKinneya. Bio je to ovjek srednjeg rasta, izgledao je poput veine Teksaanina; tvrda
lica; plemenitih crta lica i prodornih oiju. Pecos prie i s
uvaavanjem prieka da kapetan zavri sa dvojicom ljudi,
koji su oito bili stoari.
Izvolite gospodine? upita McKinney.
Jeste li vi kapetan McKinney?
Za Teksaanina, a naroito za jahaa rangera, bilo
je posve logino da na takvo pitanje odgovor ne dobije
istog trenutka. Kapetan McKinney je trenutak razmiljao.
Jesam najzad odvrati.
Kapetane, drim da su me dvojica vaih rangera slijedila po cijelom gradu.
*207
ZAPADNO OD PECOSA
A tko ste vi?

Pecos Smith.
Po kapetanovom dranju Pecos je odmah uvidio da je
mudro postupio to je priao rangeru. Uz to je dobio jo
jednu potvrdu znaenja svog imena.
Doite k meni naglo je odvratio McKinney.
Pecos je umio smjesta uoiti vanost susreta s odreenim ovjekom. U ovom je sluaju zakljuio da je ovaj
susret, bez obzira na konaan ishod, za njega povoljan.
Kapetan teksakih jahaa u protivnom ne bi koraao hodnikom ispred osumnjiena ovjeka.
Uli su u jednu dobro osvijetljenu sobu u uglu zgrade.
Drago mi je da ste me potraili ree McKinney,
nudei Pecosu da sjedne.
Dvojica Teksaanina pogledae se pravo u oi. Pecosu
se kapetan dopao. U njemu je vidio potena i borbena
rangera. Takoer je uoio da je, kao rijetko kada bio izloen otrom ispitivakom pogledu.
Hoete li mi dozvoliti da pogledam va revolver?
Kapetane, nisam navikao na takve stvari. Ali, u
ovom sluaju...
Pecos prui revolver s drkom naprijed. McKinney ga
prihvati s izrazom ovjeka koji vrlo dobro zna to jednom
Teksaaninu predstavlja revolver. Paljivo je pogledao
drak.
Sedam zareza... svi su stari primijetio je.
Kapetane, mogao sam onomad dodati jo tri zareza,
ali sam imao razloga da se toga okanim.
Kapetan vrati revolver, takoer pruajui drak naprijed.
Smithe, o vama sam uo i dobre i loe prie.
Dakako. to ete, ivio sam ivotom rasputenog
kauboja.
*208
ZAPADNO OD PECOSA
Imate li sluajno kakve veze sa Bradingtonom

Smithom? On je prije rata bio ranger.
Imam. Brad je bio moj ujak.
Veoma zanimljivo. Znai, vi potiete iz vrlo stare
teksake obitelji... Smithe, ovdje imam jedno pismo, koje
se odnosi na vas ree McKinney, kopajui meu hrpom
papira. Evo ga. Pie mi ga neki stoar koji posluje s one
strane nove granice Novog Meksika. Sawtell... Breen
Sawtell. Poznajete li ga?
Pa mislim da sam ga poznavao mirno odvrati Pecos. Usprkos uspomenama to ih je oivjelo spominjanje
Sawtellova imena, Pecos je ostao posve staloen i hladan.
Biste li htjeli proitati to pismo?
Ne. Gotovo od rijei do rijei mogu vam rei to u
njemu pie, kapetane.
Dobro, uinite to. Ispriajte mi verziju. S moje
strane, mogu vam rei da su vas moji ljudi pratili ba
zbog onoga to sadri ovo pismo.
Sad shvaam. A kako ste me prepoznali?
Slinger vas poznaje. Jeff Slinger. Sa zadovoljstvom
vam mogu dodati da se on zaklinje da ni jedna rije iz
ovoga pisma nije istinita.
Jeff Slinger! Je li on ranger?
Naravno. Deset godina je u slubi.
Neka ga vrag nosi, nikad mi to nije rekao. Prije nekoliko godina bio sam mu pri ruci u jednoj guvi to ju je
imao s nekim Meksikancima konjokradicama. Sluajno
sam naletio. Nekoliko dana logorovali smo na Rio Grandeu.
Prema tome, on moe rei koju dobru rije za vas.
No, da ujemo vau verziju ovoga o emu, pie Sawtell.
Pokuao je zametnuti svoj trag, kapetane odgovori Pecos i ukratko opisa Sawtellovu vezu s Williamsom i
Adamsom i njegove pothvate.
*209
ZAPADNO OD PECOSA
Savreno se poklapa s nekim obavjetenjima to

sam ih nedavno dobio od jednog gonia stoke. Najbolje e
biti da potraimo tog Sawtella.
Kapetane ako ga elite potraiti, morat ete ga iskopati s mrkim osmijehom odvrati Pecos.
Kako to? upita ranger, premda je savreno dobro
shvatio.
Sawtella vie nema.
Vi ste ga ubili!
Kapetane, volio bih to porei ali ne mogu.
Najbolje e biti da mi ispriate kako je do toga dolo... ako hoete.
Sada je Pecos, naravno, morao detaljno prepriati dogaaj i nita nije preuivao, mada se nije zadrao na
opisu samog rana Lambeth, niti se naroito trudio da
kapetanu prui jasniju sliku o kolikim se iznosima novca
radilo.
Ima li svjedoka o Sawtellovoj posjeti?
Ima. Prije i poslije mog odlaska.
Crnci i mladi Lambeth?
Da, kapetane.
Bolje po vas, naroito u sluaju da se iznova pone
prekopati po tom predmetu. Ali, do toga e teko doi...
Smithe je li mladi Lambeth onaj djeak kojeg su moji
rangeri vidjeli s vama?
Da, to je on. Volio bih vam ga predstaviti, kapetane.
To svakako uinite.
S golemim olakanjem i oduevljenjem Pecos dojuri
do Terrilline sobe takvom silinom da udari na vrata.
Tko je?
Pecos. Pouri!
Uavi, Pecos uoi da je Terrill trenutak ranije sjedila
na podu. Otvorila mu je vrata drei jednu izmu u ruci.
*210
ZAPADNO OD PECOSA
Na sebi je imala samo novo kupljenu odjeu. Zbilja je

izgledala arobno, toliko arobno da je Pecos zinuo.
Kako izgledam? ivo upita ona.
Djevojko, ne elim ti rei kako izgleda, jer bi ti
moglo udariti u glavu... Dopusti da ti pomognem navui
tu izmu.
Nove su, pa su malo tijesne. .. uh!... Pecos, jesi li siguran da sam...
Sve je u redu. Nemoj me sruiti. Zguvat e me.
Skini kaput. Tako. Sad si djevojka, usprkos hlaama...
Premda svatko tko nije slijep moe vidjeti...
Ne elim ih nositi plane Terrill.
Draga moja, mora ih nositi, inae se ne moemo
maknuti iz ove sobe.
Onda nemoj zbijati ale na moj raun naduri se
ona. Kamo me vodi?
Opet sam imao sreu. Ovdje je jedan kapetan rangera. Otiao sam k njemu. Smatrao sam da e mi koristiti
ako mu kaem za Sawtella. Mogu ti rei da je bio veoma
fin. Poelio je upoznati mladog Lambetha.
Mladog Lambetha!
Neki su te njegovi rangeri vidjeli sa mnom. Drali
su te za djeaka. A ja sam i kapetana ostavio u takvom
uvjerenju. Bit e smijeno. Pazi, mora biti prijazna i
umiljata. Razumije? Neu se ljutiti zbog toga.
Terrill je odmah shvatila da e doivjeti neto novo i
na to se pripremila. Poto je pokucao, Pecos ue. Ranger
je sjedio za svojim stolom.
Kapetane McKinney, ovo je moj ortak, mladi Lambeth najavi Pecos, s uitkom gledajui u kapetanove
izbuljene oi.
Kako ste, kapetane McKinney? ree Terrill izraavajui potovanje.
*211
ZAPADNO OD PECOSA
Ranger urno listane i zagleda se kao da nije bio siguran u ono to je vidio sjedei.
Mladi Lambeth! Ah, tako! Kako ste vi? ... Eh, Smithe, pa ovo nije djeak!
Kapetane, pa ja vam nisam ni rekao da je mladi
Lambeth djeak branio se Pecos. Kao to vidite, radi
se o djevojci, Terrill Lambeth.
Da, vidim. Pa, drago mi je to sam se upoznao s
vama, gospoice Lambeth galantno se nakloni kapetan. U njegovim oima umjesto zaprepatenja zasvijetli
zadovoljstvo.
I meni je neobino drago da sam se upoznala s vama, kapetane McKinney srameljivo odvrati Terrill.
Znate, dugo sam vremena izigravala djeaka, a ni danas u
gradu nismo mogli pronai podobnu ensku odjeu, pa
sam nastavila sa starim stilom odijevanja.
Terrill Lambeth? Sjeam se tog prezimena. Jeste li
u srodstvu s pukovnikom Templetonom Lambethom?
Njegova sam kerka.
Tko bi rekao! usklikne kapetan, duboko uzbuen.
Njegova kerka! Templeton i ja bili smo prijatelji.
Zajedno smo ratovali. Poslije rata vie nikada nisam uo
o njemu. Gdje je sada?
Mrtav je, kapetane odgovori Terrill, neodreeno
gledajui kroz prozor. Ubijen je. Majka je umrla jo
ranije, a otac, upropaten poslije rata, krenuo je sa mnom
u zapadni Texas. Naselili smo se na rijeci Pecos, ispod
gaza Horsehead. Tada sam imala nepunih petnaest godina... Na je ran u samotnom kraju. Ali, podoban za uzgoj
stoke. Pred nepune dvije godine ubie oca. Izveli su to
tako da izgleda kao zlodjelo Komana. Naravno, nemam
nikakvih dokaza, ali mislim da su u to bili umijeani prsti
Breena Sawtella i njegova ortaka Don Felipea. Pokuali
*212
ZAPADNO OD PECOSA
su i mene oteti, a da nije bilo Pecosa, to bi tek uinili s

mojom stokom.
ao mi je, vjerujte mi ree McKinney. Ipak
drago mi je da sam neto uo o Templetonu... Da tuna je
vaa pria. to ete, takav je Texas u ova gadna vremena.
I vi ste ivjeli sami u tom divljem kraju oko Pecosa? Gotovo nevjerojatno za djevojku vaeg odgoja.
Da, sama sa svojim Crncima, Sambom i Mauree,
sve do proljetos, kad je doao Pecos. No, imajte na umu
da me svi koji me poznaju dre za mukarca.
Uto upadne Pecos.
Kapetane, mladi Lambeth uskoro e postati gospoa Smith.
To sam i slutio. Vrlo romantino! Terrill, estitam
vam. elim vam svaku sreu. Ali... ali ovaj Pecose...
Prilino zbunjen, kapetan zastade.
Kapetane McKinney, da Pecos nije takav kakav jest,
nikad me ne bi spasio odgovori Terrill, ponosno diui
glavu. Nisu bile potrebne rijei da izraze svu ljubav i povjerenje to izbijahu iz nje.
Terrill, konano i meni je drago da je Pecos takav
uzbueno utvrdi McKinney. Mislim da bi i moj stari
prijatelj takoer bio zadovoljan.
Okrene se Pecosu i prui mu ruku.
Upamtite, da je djevojka koju enite odvojak jedne
od najboljih teksakih loza. Uz to, rijetko kad sam vidio
tako krasnu djevojku. Oito je da je dobra i fina toliko
koliko i lijepa. Shvaate li kakav ste srekovi? Dodue,
premda ste kauboj i revolvera, i vi potjeete iz stare teksake obitelji. Pecose, nadam se da ete se pokazati dostojnim ove veze.
Kapetane, i ja se sam uzdam da e biti tako polako i uzbueno odgovori Pecos.
*213
ZAPADNO OD PECOSA
Kasnije je Pecos otiao kupiti revolvere, puke, municiju, noeve, sve same najnovije modele, i prijeko potrebnu odjeu za sebe, uz to nova sedla i ostale potreptine.
Susretao je doseljenike, gonie stoke, stoare i ranere, od kojih je kojeta doznao. Naseljenicima je isto tako
koristilo to su porazgovarali s Pecosom. Naao se s Jeffom Slingerom i s njim se prijateljski narazgovarao. Kapetan McKinney bio je spreman initi mu usluge, a naroito ljubazan bio je prema Terrill. I tako, kad je zavrio
zadatak zbog kojeg se zadravao u Rockportu, kapetan je
Pecosu ostavio Slingera i jo jednog rangera, iskusnog
borca koji se zvao Johnson. Dvojica rangera dobie zadatak da Pecosa prate na dugom putu sa stokom.
Slinger je poznavao jednog stoara, nekog Hudsona,
koji je uzgajao stoku na rijeci Frio i koji je elio prodati
sve do posljednjeg grla. Bio je neenja, ve u poodmaklim
godinama, eljan malo mira i bezbrinosti. Slinger je tog
stoara sluajno upoznao u Rockportu za vrijeme Pecosova boravka. Ugovorili su sastanak. Po izgledu, Hudson je
bio pravi tip ovjeka s visoravni oko Brazosa, ivih sokolovih oiju i na prvi je pogled ulijevao povjerenje.
No, jo mi je ostalo oko dvije tisue grla, sve sami
plemeniti dugorogi primjerci ree Hudson.
Hoete li ih prodati? upita Pecos.
Ve bih to odavno uinio, kad bih znao to u sa
svojim djeacima. Naime, imam dva neaka koji su odgojeni na konjima, a naroito uivaju u tjeranju stoke.
A osim tih djeaka, koliko imate djeaka?
Dvojicu. Ve su odavno sa mnom, i bilo bi mi mrsko gledati kako odlaze s goniima stoke. Dodge i Abilene
gadna su mjesta za tako fine mladie.
Bi li sva etvorica bila pogodna za druinu kakvu ja
elim?
Ovisi o tome kakvu druinu elite.
*214
ZAPADNO OD PECOSA
Druinu mladih, trijeznih, dobrih jahaa, spretnih

strijelaca, za uzgoj stoke zapadno od Pecosa.
Zapadno od Pecosa!... Smithe, ne vjerujem da u itavom Texasu moete nai etvoricu boljih momaka od
njih.
Ako uzmem i njih, hoete li prodati stoku?
U tom sluaju hou. U Dodgeu mogu dobiti deset
dolara po grlu.
Vjerujem, ali to je u Dodgeu.
Dobro, spustimo se do najnie cijene... po osam dolara.
Posao je sklopljen. Slinger obea Pecosu da e mu
pronai jo dvojicu kauboja za koje on osobno jami. Ta
su dvojica trebala doi Hudsonu, gdje e se stoka okupiti i
pripremiti do dolaska Pecosa, koji e platiti i otjerati stado.
To znai da emo prijei preko gaza Horsehead
zamislio se Pecos.
Smithe, to je najbolji put. Zapadna staza jo je gora.
Mjestimice nema panjaka. Vode je malo i na veoma udaljenim je mjestima. Moj se ran nalazi daleko na gornjem
toku Frija. U ovo doba od njega vodi dobra staza sve do
starog panjolskog puta to skree na zapad za Pecos. Uz
osmoricu hrabrih i dobro naoruanih gonia, ne trebate
se brinuti zbog Indijanaca. Zacijelo ni jedino tele neete
izgubiti.
Neka tako bude. Hudsone, hvala vam lijepo.
Pecosu je trebalo mnogo vremena da smisli to jo
treba kupiti i ponijeti na ran Lambeth. elio je Terrill
stvoriti dom sa svim udobnostima moguim u onoj divljini. Od tih je kupovina Terrill dva dana ivjela kao omamljena. Usprkos tome to se oduevljavala svim i svaim i
svemu se radovala, ipak je kod izbora stvari bila od pomoi i veoma skromna.
*215
ZAPADNO OD PECOSA
Kupie troja kola, jedna nova i dvoja stara, i dvanaest

konja sve po vrlo povoljnoj cijeni. Ali, kad su kola, inae prilino velika, do sjedala bila nakrcana robom, zajedno s teretom, predstavljala su vrijednost od nekoliko tisua dolara, iskljuujui Terrillino skupocjeno blago. Uz to
valja dodati Pecosovu opremu i hranu za godinu dana.
Kola su bila prekrcana namjetajem, oruem, posteljinom, daskama, izmama, odjeom, posuem, svjetiljkama, uljem i ostalim potreptinama.
Nebesa! Koa mi se najei kad pomislim da s takvim teretom moram pregaziti rijeku govorio je Pecos,
zaprepaten ali i radostan.
Pa moglo bi vam se dogoditi da vam se koa najei
jo prije nego stignete do rijeke kratko dobaci Johnson.
Jednog ranog jutra napustie Rockport. Slinger, Johnson i Pecos vodili su svaki po jedna kola. Cinco je bio
vezan za Pecosova kola. Opet u svojim starim hlaama i u
kaputu sa starim pohabanim sombrerom to ga je tko zna
gdje nala Terrill je na svom mustangu jahala pored Pecosa, u ijim je oima iznova bila djeak.
*216
ZAPADNO OD PECOSA
16.
Hudsonovi panjaci obuhvaali su gornji sliv rijeke
Frio. Bio je to krevit, ali lijep kraj i Pecos mu se divio.
Istog dana kad je Pecos stigao svojim kolima, u krasno zaklonjenoj dolini primijeeni su bizoni. U dolini je
inae paslo dvije tisue grla dugoroge stoke to ju je kupio
Pecos.
Bizoni su rijetko ili na zapad do podruja oko rijeke
Pecos, ali su neka izdvojena stada, kako je objasnio Hudson, po svoj prilici zbog hajke na njih odvojena od glavnog krda, ponekad dolutala i do rijeke Frio. Zbog toga je,
jo prije Pecosova dolaska, Hudson naumio organizirati
lov na bizone.
Po stanju u Hudsonovoj kui vidjelo se da u njoj ivi
neenja i ovjek navikao na ivot u prirodi. Bila je smjetena u jednoj udolini izmeu dviju okruglih glavica, i oko
nje je stalno puhao vjetar. Terrill ree kako bi od toga
izludjela.
Zar zbog vjetra! zaprepastio se stari Teksaanin.
Pa meni bi bilo neobino kad ne bi puhalo.
Zaboga, otkud ovdje sjevernjak? ubaci Pecos.
Hudsone, mi ivimo u kotlini gdje rijetko kad pue a nema ni praine. Nikada nije strano hladno, pa ak ni kad
naleti sjevernjak.
Da, u naem Texasu toliko je raznolikosti, da nikada do kraja ne moe shvatiti taj kraj. odvrati raner.
Ve na prvi pogled Pecos je bio veoma zadovoljan izgledom druine to ju je najmio uz pomo Jeffa Slingera i
Hudsona. Dva Hudsonova neaka, braa John i Abe
Slaughter, bili su tipini Teksaani, roeni i odgojeni u
prirodi, krupne ljudine od est stopa, jedan drugom nalik
kao da su blizanci. Texas Jack imao je malu okruglu gla-
*217
ZAPADNO OD PECOSA
vu, dobroudno lice i kaubojski krive noge, odavao je

dojam ovjeka kojeg je vrijedno imati za prijatelja, a izbjegavati kao neprijatelja. Lovelace Hall, takoer Teksaanin, crvenokosi dugajlija crnih oiju, bio je Pecosu dosad nepoznat tip ovjeka; rekao je da je pravi vrag s konjima, govedima i na ostalim gadnim poslovima. Ta su
dvojica bili gonii stoke, a doveo ih je Slinger. Preostala
dva Hudsonova kauboj a bili su posve drugi tipovi: jedan
je bio Meksikanac, a drugi Crnac. Prvi, Lano, bio je vitak
jaha, mrke koe, tamniji od Indijanaca, i na sebi je nosio
veoma vidljiv peat iskusna jahaa. Crnac se zvao Louisiana. Zapravo, tako ga zvao Hudson, jer mu drugog imena
nije znao. Bio je srednjeg rasta, ali divno razvijen, a imao
je i prijatno lice. To je bila estorica kojom je Pecos, koji
se rijetko varao pri ocjeni ljudi, bio zadovoljan.
Prijatelji rekao im je Pecos prisno prije nego
se nagodimo, da vam samo ovo kaem: kako mi je rekao
Hudson, nijedan od vas ne poznaje kraj zapadno od Pecosa. Ne bih bio poten prema vama ako vam ne bih rekao
da je to neto to je tvre od oraha. Gadan je to kraj cijele
godine, a najgadniji zimi. Ljeti je pak uasan. Zabaen je
vie od ostalih dijelova Texasa. ak ni Llano Estacado
nije tako pust i zabaen. S jedne i druge strane rijeke Pecos sama siva, krevita brda i klisure. Tu i tamo zaluta
leinar, ili kojot, a i jelen, ali rijetko. U njegovim niim
dijelovima ima divljih konja, ali na onih pedeset milja
mog imanja nema ih mnogo. Komana ima uvijek, a zalutaju i Kiove i Apai. Vojnici rijetko kad dou, takorei
jednom u sto godina. Kradljivci su opasni, a sve ih vie
ima. Morat emo se boriti. Zakona nema, osim jednog
ie u Orlovskom gnijezdu, sam sebe naziva sudac Bean,
a pravi je drumski razbojnik.
Zastane na trenutak da se odmori i da kauboji malo
porazmisle o onome o emu im je priao.
Ali, s druge strane, podruje zapadno od Pecosa
kada je u pitanju uzgoj stoke, najpodatnije je mjesto u
Texasu. Ja imam velike planove. Sve sam sraunao.
*218
ZAPADNO OD PECOSA
Imam dovoljno trave, vode i stoke za poetak. Prema

tome, to mi treba? Treba mi tvrda, odvana, na sve
spremna druina, koja e se i s avolom uhvatiti ukotac.
Bit u vam zahvalan ako mi i ovo stado otjerate do tamo.
Ali, elio bih da ostanete. Za prave ljude tamo ima budunosti. Ukoliko uspijem, a sigurno bih uspio S vama,
spremnim na sve i na svaki okraj, dat u vam odreeni
postotak, ili u vam pomoi da i vi sami podignete svoj
ran. To je sve. Porazmislite malo o tome, dok se malo
bolje ne upoznamo.
Kasnije je Hudson rekao Pecosu da je uo Lovelace
Halla kako govori svojim drugarima:
Prijatelji, nemamo to izgubiti, a moemo mnogo
dobiti. Dopale su mi se Pecosove rijei. Vidi se da je valjan ovjek.
Sutradan su poli u lov na bizone. Ubili su est ivotinja. Dva je ubio ranger Johnson, koji je imao iskustva u
takvoj vrsti lova, tri su ubili kauboji, a preostali, esti
bizon, pao je zaslugom Pecosa i Terrill.
Njih dvoje galantno su jedan drugome pripisivali
zaslugu za to djelo. Spor je rijeio Hudson:
Vidio sam kako je bizon poklekao od Terrillina
metka. Budite uvjereni u to, jer ja imam dobre oi.
Terrill, ponesi tu kou ree Pecos.
to emo s ostalim koama i mesom? Ne znam kamo emo s tim.
Do vraga, nisam se nadao da u sobom vui koe i
meso odvrati Pecos. Naprosto nemamo mjesta.
Hudsone, molim vas prodajte mi jedna kola i zapregu.
Neu vam ih prodati. Ali u vam ih pokloniti.
Polovica slijedeeg dana prola je u deranju bizona i
sjei mesa. A dan nakon toga, u zoru, Pecosov karavan,
sastavljen od kola, jahaa i stoke, poao je na svoj dug,
spori put.
*219
ZAPADNO OD PECOSA
Kola su polako napredovala. Pecos je vozio jedna kola,

a Terrill mu je sjedila uz bok. Razgovarali su i gradili planove, sanjali o budunosti i divili se golemom stadu to je
ispred njih paslo polako se kreui i koje, s obzirom na
pasminu, nije bilo divlje. Zbog sporog putovanja Terrill je
zadrijemala, noju jednog breuljka odmori konje, ona je
zaspala. im se probudila, prvo je pogledala je li na svom
mjestu njen dragocjeni sanduk, brino sakriven i zatien
u kolima.
Pecose, naletimo li na Komane i oni otmu moj
sanduk, ostat e i bez mene! upozori ga ona.
Doe li do toga, budi sigurna da ni jednom od nas
nee ostati glava na ramenima.
Napast e nas, predosjeam to.
Draga Terrill, Komani obino jau u skupinama od
trideset do etrdeset ljudi. Moe li takva skupina nakoditi ovako uspaljenoj druini kao to je naa?
Ulogorili su se prije sutona. Izabrae idealno mjesto
za logor. S tog mjesta pruao se pogled daleko na zapad,
na nejasne obrise planina to se protezahu negdje iza
nepreglednih gustia oko rijeke. Kauboji, koji su veerali
po trojica najednom, bili su zadovoljni, to je znailo da je
i stado posve u redu. Razmiljajui o tome i kako na tom
mjestu ima dovoljno trave i vode za stoku, i drva za vatru,
i sluajui Terrill kako pjeva, Pecos je promatrao kako
izlaze veernje zvijezde i umiljao si da one ba njemu
sjaje.
Idui dan ponovilo se isto: put i ugodno logorovanje. I
tako su se dani sporo otezali, ali su se ipak kotrljali, uz
posve sitne nezgode, koje nisu prouzrokovale zastoj. Vrijeme je bilo lijepo, obno je bilo studeno, u zoru je tipalo, a u podne je bilo jako toplo.
Pecose, jesi li ikad pomiljao kako je duga vonja
zapravo udnovato lijepa i privlana? pitala je uz sanjarski pogled.
*220
ZAPADNO OD PECOSA
I te kako sam razmiljao, Terrill. Ovo je pravi ivot,

a uz tebe se pretvara u raj.
Pecose, to god ja radila i govorila, ti odmah postaje sentimentalan.
Pa ako je tako, onda radi i govori to god hoe.
Zaista je bilo neeg divnog u dugom putovanju po
pustu i divljem kraju. Uzbuenje i teak rad kod priprema, beskonana naklapanja o mogunostima nezgoda na
putu, loem vremenu, nedostatku trave i vode, napadima
Indijanaca, brigama o onome to bi se moglo dogoditi,
sjeanjima na grad i svjetinu u njemu. Sve je to, kao djelovanjem arobne palice, postupno iezavalo i na koncu
palo u zaborav. Naravno, poplave i nevrijeme, bijeg stoke
i napadi Indijanaca mogli su razbiti ari putovanja. Ali,
Terrill je prestala spominjati te mogunosti. ak je zaboravila i na svoj arobni sanduk, koji je inae u njoj oivljavao sjeanja na nekadanji dom. A Pecos je budnim
okom motrio nebo i sanjario.
Dakako, vie bi volio da je u sedlu, jer mu je sjedalo
na kolima bilo tvrdo i neudobno, a on je bio slab voza.
No, svejedno, ni jedno njegovo putovanje kroz divljinu po
ljepoti nije bilo nalik ovome. Sunce je pri izlazu bilo crveno, u podne mu je sjaj bio blijed, a naveer se utio i
tako je proao jo jedan dan. Stoka je zadavala jako malo
posla. Pecosu se ak inilo da je stado bilo posebno izvjebano za putovanje s njim. Zalutao je neobino malen
broj grla. Za to je, u prvom redu, morao biti zahvalan
svojim vrsnim jahaima.
Iz dana u dan, krajolik se postupno mijenjao. Milja je
bila nalik atomu u tom beskrajnom zapadnom gorovitom
predjelu Texasa, ali je ipak otrom oku promatraa svaka
milja govorila kako se sve vie blii krevitiji kraj, to
skree prema sjeveru do Staked Plainsa, a k zapadu do
klisure oko Pecosa. No, sveudilj je bilo dovoljno vode i
prilino trave. Pecosova stoka nije gubila na teini, dapae debljala se. Tu i tamo, pod blijedim suncem sjajio se
*221
ZAPADNO OD PECOSA
kostur kakva teleta, koji je svojom jezivom slikom podsjeao putnika na svoje manje sretne prethodnike.
Meutim, stigli su na jedno podruje, koje se po svemu razlikovalo od prethodnih. Od stare utvrde McKavett,
karavan je skrenuo prema vojnom putu to se pruao na
zapad prema gazu Hersehead na Pecosu. Samo po sebi, to
je skretanje predstavljalo odreenu promjenu.
Blistavih oiju Terrill je, kriknula:
Oh, Pecose, poznajem taj put! Sjeam se breuljaka. Prolazila sam ovuda... Pokazat u ti na nekadanji
logor... ini mi se kao da je to bilo davno...
Cio dan vozili su nizbrdo. Zbog toga to je trava bivala
rjea, stoka se bre kretala. Te su noi po prvi put na dugom putovanju imali suhi logor. Sutradan su pregazili
jednu rjeicu, a dan kasnije stigli su do rjeice Dove. Stoka se zadrala pored bistre vode, oko koje je bilo raslinja.
Terrill je pokazala Pecosu mjesto na kojem su nekada
stajala njezina kola i gdje je ona prenoila. Sjeala se drveta pod kojim je, melankolina i tuna, u sumrak sjedila
i eznula za domom, ali ipak bez elje da mu se vrati, i sa
zebnjom razmiljala o budunosti, strahujui od sve vee
divljine sivocrvene i krevite zemlje.
Oh, to sam plakala ree Terrill, a u oima joj se
mogao nazrijeti oaj tih prolih dana.
Bio je to dan kada je sve krenulo naopako.
Sjeam se oca, koji je inae rijetko oajavao! Ali, tog
je dana bio posve obeshrabren, a ni meni nije bilo mnogo
bolje. Nisam imala nikakve nade u budunost, preda
mnom nije bilo niega osim amotinje i jezivih muka... Ni
sanjala nisam kako grdno grijeim u prosuivanju! to
e, bila sam dijete! Da sam znala da u sresti tebe, i zavoljeti te, i da e ti mene voljeti, ne bih se onog dana
onoliko isplakala.
A to ti misli, Terrill, to bih ja u prolosti radio da
sam ikad pomislio da u tebe sresti i da u te zavoljeti?
*222
ZAPADNO OD PECOSA
Na tako neto, draga, nikad nisam pomiljao, ali me je

ipak neto sprijeilo da ne zabrazdim u zloin.
Jo jedan dan Pecosov je karavan iao starim vojnim
putem.
Sunce je prilo, ali se u zraku ipak osjeala nekakva
studen, a vjetar je umio kroz estar. Nigdje se u divljini
nije vidio ni jedan ivi stvor. Kojoti su prestali pratiti stado. Nekakav je nemir naruavao bezbrinost putovanja,
zapravo neka slutnja, izazvana istim instinktom. Pecos je
osjeao taj nemir. Usprkos tjednima i miljama to ostadoe za njim, jo uvijek su imali dug put pred sobom.
Konji su manje usporavali hod; stoka se kretala naprijed
pokatkad se ne obazirui na pau. Te noi, kod rjeice
Kinway, nakon dnevnog putovanja, jahai nisu zapjevali
na strai, niti su se meusobno alili pokraj logorske vatre.
Johnson je otkrio tragove indijanskih mustanga, stare
svega nekoliko dana.
Stoga Pecos sutradan postavi Louislanu u kola, sam
on iznova pojae konja. Razgovarao je o tome s Jeffom i
Johnsonom.
Pa, pronai tragove Indijanaca, jo uvijek ne predstavlja opasnost ree Slinger. Bar ne u ovom kraju.
Johnson nije bio jako raspoloen ni razgovorljiv. Pecos je zakljuio da im, po svemu sudei, predstoji okraj
sa Indijancima. Slaughterovi i Lovelace Hall bili su na
nonoj strai. Texas Jack spavao je na svom ebetu s glavom na sedlu. Lano i Louisiana stajali su pored vatre i
grijali se naizmjence, najprije s jedne, pa s druge strane.
Pecos poe prema stadu. Stoka je uglavnom bila mirna, odmarala se i spavala. Mlada telad je prestravljeno
mukala. Za njih je put bio teak. Straari su bili na konjima i obilazili stado da vrate grla eljna lutanja. Sve se
inilo u redu. Samo je tiha no, s hladnim vjetrom, u sebi
nosila pretkazanje neega to bi moglo razbiti jednolinost duga puta.
*223
ZAPADNO OD PECOSA
Terrill je jo bila budna. Spazivi Pecosa kako prolazi,

ona ga dozove. Njezin mali ator bio je taman toliko irok
koliko je trebalo da pod njim moe leati na svojoj ebadi.
Madam, jednoj dami ne pristaje spavati s izmama
na nogama zamiljeno e Pecos, sjedajui pored nje.
Terrill isprui ruku, traei njegovu koju stisne svojom
akom.
Pecose, neto si zabrinut apnula je.
Ni govora, draga. Samo sam zamiljen.
Dobro, ali ako si ti zamiljen ljudi su oito zabrinuti. ula sam razgovor izmeu Johnsona i Slingera. No,
nama je daleko lake nego to je bilo ocu i njegovoj druini kad su se ulogorili ovdje. Mislim da okolina djeluje
na tebe, Pecose.
Moda je tako. U svakom sluaju, vie bih volio da
smo, ne ekajui da se stoka odmori mogli proslijediti
dalje.
Valjda zna da ne moemo. Sve nae nade lee na
tom stadu. Pecose, osjeam se kao Mauree kada postaje
vidovita, kako to Sambo kae. Ve emo se probiti.
Draga, to je sigurno. Do vraga, ti si dobro dijete.
Moram ti priznati da se najvie brinem zbog tebe. Da nije
tebe, ovaj bi put bio upola laki. No, ponosan sam na tvoje dranje. No, ti si ena, a na ovom prokletom putu za
Horsehead ne smijemo te izlagati pogibelji.
Otac me je ve ranije izlagao. Svi naseljenici izlau
pogibelji svoje supruge i keri. Ja ne mogu biti izuzetak.
Osim toga, dragi Pecose, da ti malo ne pretjeruje s tim
ti si ena? Mogu jahati i pucati. Ni malo ne strahujem.
Prema tome, ne predstavljam smetnju, a kladim se da
glavu mogu uvati bolje nego ti.
Nato e Pecos gorljivo:
Upravo se u tome i sastoji problem Terrill. U tvojoj
vjeri, u tvom duhu i tvojoj hrabrosti. Ali, stvar nije samo
u tome. U tebi je mnogo drugih, jo ljepih osobina. To
*224
ZAPADNO OD PECOSA
me podrava... Bit u presretan ako te provedem ivu i

zdravu kroz ivot. Laku no.
Slijedei im je logor bio Mrtvaev izvor. Do njega su
stigli kasno naveer, nakon turobna i naporna dana. Te je
noi Pecos satima straario pokraj logora, smijenivi
Slingera poslije ponoi. S breuljka iznad uznemirena
stada zavijali su vukovi. Na dunosti su bila etvorica
kauboja. Kad je Pecos beumno skliznuo pokraj malog
atora, Terill je jo bila budna. Zaeljela mu je laku no.
On se smjestio pod jednim drvetom.
Uslijedio je dan puta do Kineskog Izvora, potom dug
dio puta do gaza Horsehead. Taj je dan trebao biti odluujui. Pecosa su iznova uznemirili tragovi indijanskih
mustanga. Ujutro ga je Johnson obavijestio da su na tom
mjestu, prije dva, najvie tri dana, logorovali Kiove ili
Komani. U skupini je, prema tragovima, bilo dvadesetak
ratnika.
Preuzmi dunost, Johnsone kratko mu je naredio Pecos.
Ostali su ljudi obavljali svoje uobiajene poslove. Lano je u logor dovodio jahae konje; Texas Jack bio je zaposlen s kuhinjom; Slinger je podmazivao kotae kola;
Johnson je s dalekozorom otiao na jednu uzviicu; stoka
je pasla oko staze.
Dan je bio vjetrovit, s ornim oblacima, kroz koje je
sjalo mravo sunce i osvjetljavalo vijugavu stazu to je
nizbrdicom vodila prema rijeci Pecos. Iz sivila krajolika
iskakali su crnilom istokani breuljci, goleti i kameni
platoi sve sami znakovi prijetnje rijeke Pecos.
Za dorukom je Johnson ljudima priredio prvo iznenaenje:
Ljudi, danas ostajemo ovdje. Odmaramo se i putamo stoku da pase. Svi malo odspavajte. Ujutro emo
prijei Horsehead.
Bez sumnje, bio je to pametan potez, ali je njime pojaana napetost. Pecos je traio naina da nekim radom
*225
ZAPADNO OD PECOSA
odagna nemir. Nije bio vian gonjenju stoke, te se divio

tvrdim Teksaanima, koji su podnosili i svladavali tekoe napetih iekivanja, bjegova stoke, muka, nedaa i
borbi na stazi Chisholm.
Meutim, Terrill je odspavala barem polovicu dana.
Meutim, dok je bila na nogama i etala logorom, inila
se mirnom, pomalo umornom, ali za Pecosa je uvijek
imala spreman osmijeh.
Karavan je krenuo u suton. Stoka je bila na elu i ila
daleko naprijed. Na svom mustangu, Terrill se drala
posve blizu Pecosa. Lano je bio u izvianju, daleko naprijed na stazi, te se vratio. Prije samog zapada, sunce je
zadobilo tamnocrvenu boju i itav je kreviti, planinski
kraj obojilo rumenilom. Potom ieznu, a elinosivi
sumrak zamijenila je no.
Na nebu nije bilo zvijezda. Prema tamnom nebu izvijali su se crni breuljci. Kola su se valjala nizbrdo, uz sporadino jezivu kripu konica. Stoka je hodala i kaskala
otprilike tri milje na sat. Nisu joj dozvoljavali da se zadrava radi ispae. Bezosjeajno mrk krajolik bijae zavijen
u muk, kao da zna i pamti uase i pokolje to su se dogodili na tom samotnom putu.
Deset je nonih sati, bez ijedne rijei albe, Terrill jahala na svom mustangu, a kad je sivilo zore odagnalo
mrak, ona je zabrinutom Pecosu uputila osmijeh ohrabrenja.
Tu smo, na gazu Horsehead, Terrill muklo je uzviknuo Pecos. Sad samo da ga jo prijeemo. ..
Karavanom se pronio nalog da kola stanu.
Kad se vratio Johnson, ve je bio dan. I pored slaba
svjetla, Pecosu je bio dostatan samo jedan pogled na rangera da vidi kakva je situacija.
Ne moemo zadrati stado rekao je ranger.
Nanjuilo je vodu. Spustit e se da se napije, a na obali e
se raspriti, a moda i razbjeati.
*226
ZAPADNO OD PECOSA
to da radimo? upita Pecos.

Potjerat emo kola sa staze, dolje iza onoga estara.
Povedi Terrill, Louisianu, Jacka i Lovelacea, pa se s njima
popni na onu stijenu. Uzmi vode, hrane, mnogo municije,
i dobro se sakrij meu kamenjem dok se mi ne vratimo.
Nekoliko minuta kasnije, kad se na sivom svjetlu nejasno poee razabirati predmeti u daljini, Pecos se s dijelom svojih ljudi naao na stijeni, na koju mu je ukazao
Johnson.
Bila je to kamena zaravan, s rubom od iskrzanih stijena i bunja, taman tolika da se na njoj zakloni estorica
ljudi. Pecos je odmah ocijenio poloaj i zakljuio da je
pogodno za obranu. Nekoliko dobrih strijelaca, s dovoljno
municije, mogli bi ovdje, bez naroite opasnosti odolijevati i zadrati i jaeg neprijatelja. Zaravan je bila oko dvije stotine jarda od staze i dizala se visoko nad njom. Iza
nje bila je duboka provalija. Prema zapadu tlo se sputalo
do jedne sive, gustiima osute doline uz Pecos. S lijeve
strane sputala se u gustim raslinjem obraslu uvalu, u
kojoj su kola prilino dobro bila skrivena. U najmanju
ruku trebalo bi ih dugo traiti, a s obzirom da su bila ispod same stijene, za neprijatelja bi to bio teak posao.
Terrill, prigni se i to bolje moe sakrij iza ovog
kamena naredi Pecos. Ne bude li posluala, isprait u
ti tur.
Ne brini, Pecose odvrati ona.
No, ve sam zabrinut. Zar ne vidi da sve ovo pretkazuje borbu? Jack, pazi na stranu prema rijeci.
Si, seor odgovori Texas Jack i stade puzati prema svojoj osmatranici.
Lovelace, ti i Louisiana pazite na stazu. A sad se svi
pripremimo na ono to je Johnson pretkazao.
U meuvremenu je svanulo. Okolina je postala vidljiva, jedino je nedostajalo sunca. Jo je uvijek bilo prerano,
premda je u to doba sunce crvenim odsjajem na obzorju
*227
ZAPADNO OD PECOSA
ve moralo najavljivati svoj izlazak. Ali, istok je svejednako bio crn.

Pecos je s odbojnou bacao poglede na rijeku. Ukoliko je ikada osjeao ljubav prema toj tajnovitoj rijeci, zabaenoj tamo gdje je i vrag rekao laku no, tako neto sad
zacijelo nije utio. Malo se prignuo da bi mogao viriti
ispod stijene, posve svjestan Terrillina prosvjeda zbog
njegovih izlaganja opasnosti. Ugledao je dobroznanu
rijenu okuku u obliku konjske glave. Mrko se sjajila na
hladnom jutarnjem svjetlu. Iz sive tame izbijala je i sebi
krila put u irinu doline, te se dalje gubila negdje u tamnu daljinu. Ta je rijeka bila podmukla. Kao da je i sama
bila svjesna da je ovaj gaz jedini siguran prijelaz na duini
od stotinu milja, da u sebi i u onim mravim izvorima to
crpe vodu iz kamenita tla krije jedinu vodu kojom e i
ovjek i ivotinja koji se nau u toj nesagledivoj krajini
punoj ame ugasiti e.
I ta je dua rijeke, uzvieno surova u svojoj snazi, poput tekog pokrivaa leala na beskrajnim pjeanim
sprudovima, sivim obalama i zelenilom obraslim mjestima. Tako je ona dominirala svime.
Uz cestu, sve dolje do rijeke, tu i tamo mrlje bjelila.
Kosti. Kosturi ivotinja. Tri stotine godina, jo od onog
dana kad su panjolci oznaili put kroz smrtonosan i pust
Llano Estacado, stoka je tuda ugibala. Stoka je padala i
ugibala nadomak rijeke zbog koje se nasmrt iscrpljivala.
Bilo je to mjesto oznaeno nazonou smrti. Nikada se
na gazu Horsehead nije podigao ator. Indijanaca ili stoara, niti je ikada podignuta kamena nastamba kauboja.
Nikada tu ovjek nije zastao da bi obitavao. Na tom su
mjestu ljudi morali prelaziti Pecos, ali su se tog mjesta
grozili i bjeali od njega kao od kuge. Tako je bilo dosad,
Horsehead e uvijek biti korisno ali omraeno mjesto,
nuno zlo. I pri najsunanijem danu to je mjesto odbojno
djelovalo. U tom je tmurnom jutru mo pustoi i samoe
sa svojim avetinjskim sivilom pritiskivala ovjeku duu i
*228
ZAPADNO OD PECOSA
prijetei ga upozoravala da priroda potuje samo zakon

jaega.
efe, pogledaj apatom e Texas Jack.
Ton kaubojeva glasa nagnao je Pecosa da se trgne,
prigne i skokom proe onih est stopa do osmatranice.
Kijove apatom e Jack.
Kroz jednu raspuklinu u stijeni pogled je dosezao do
uvale to se protezala Usporedo sa stazom. Na lijevoj
strani bila je obrasla gustiem. Zapravo, sa ceste se ta
uska uvala nije mogla vidjeti. Jack je prstom upro u mjesto to je, bez sumnje, Indijancima bilo omiljeno sklonite
za zasjedu.
Cijela skupina, penje se uz uvalu nastavio je
Jack. Vode i konje. Sad su iza onih grmova.
Pecos mahne Lovelaceu i Louisiani da dopuu do njih.
estokom kretnjom morao je zadrati Terrill da i ona ne
dopue.
Gdje su se, do vraga, skrili Johnson i njegova druina? nestrpljivo je upitao Pecos.
efe, budi siguran da i oni promatraju Indijance
odgovori mu Texas Jack. Prije nego je postao ranger,
Johnson je bio lovac na bizone i indijanski borac. Upravo
tu, na ovom mjestu, tukao se s Komanima i poznaje im
sve trikove.
Dobro je to smo noas putovali ubaci Lovelace.
Crvenokoci su nas oekivali tek veeras. Upravo su
uli ili spazili nau stoku i sada se uljaju da vide to se
dogaa.
efe, opet ih vidim apne Texas Jack i upre prstom. Hej, ne dii toliko glavu.
Pecos je oima pretraivao nii kraj uvale, koji im je s
njihova poloaja bio na domet puke. Ali Texas Jack je
pokazivao na udaljeniji kraj.
Iznenada su Pecosove napete oi uhvatile neki pokret
meu bunjem u uvali.
*229
ZAPADNO OD PECOSA
Vidim ih, efe apne Lovelace, posve mirno, kao

da je tog trenutka spazio jelena za kojim tragaju.
to ti misli, Louisiana?
Ja samo ekam nareenja, efe odvrati Crnac.
Gledajui kako su svi njegovi ljudi prije njega otkrili
indijansku zasjedu, Pecos se jo vie uzbudio i postao
nestrpljiviji. Nije skidao pogleda sa bunja, iza kojega su
nestali oni pokretni likovi. Odjednom je skupina vitkih
crvenokoaca tako jasno izila na vidjelo, da je Pecos jedva suzdrao uzvik.
Kijove, nema sumnje ispotiha e Texas Jack.
Nisam bio siguran, ali sada jesam. Poznajem te ptiice. Drago mi je da nisu Komani ree Lovelace.
Stanite, momci. Jo su daleko upozori Pecos ljude. A i Johnsonu moemo pokvariti plan, premda ne
znamo to je naumio.
Nema ih naroito mnogo apne Lovelace.
Dvanaestak, ali ih iza one okuke zacijelo ima vie
prihvati Jack. Sve mi se ini da crvenima svira budnica.
Budnica. to je to, Jack? upita Pecos.
To sam pokupio u vojsci. Tri godine sam bio vojnik.
Zar tako? Onda si se kao vojnik nauio boriti sa Indijancima.
Uglavnom. Ali, jahao sam i s . . . Hej, efe, pogledaj!
Da, vidim. Neto ih je uplailo. Ionako su bili zbunjeni.
Eno ih jo. Bit e ih dvadesetak. .. Ako je Johnson
rasporedio svoje ljude tamo gdje ja mislim da ih je trebao
porazmjestiti, onda e crvenima brzo zapraiti.
Sav uzbuen i napet, Pecos je promatrao tamnu crtu to su je inili Kijove u pokretu.
I ja ih vidim, Pecose drhtavo apne Terrill.
*230
ZAPADNO OD PECOSA
Vrae mali, budi oprezna. Pecos e zapovjedniki.

Meutim, Terrill nije mogla biti opreznija nego to je bila,
poto se prilijepila za tlo i virila posve nisko izmeu kamenja po kojem je raslo bunje. Trebalo bi da bude nasmrt preplaena, ali uope nije bila. Drala je svoju novu
puku i inila se odlunom da iskua kako puca.
Svrui pogled s djevojke, Pecos stade promatrati Kijove. Na neki nain Indijanci su spoznali da im prijeti
neposredna opasnost. Po njihovim se prvim pokretima
vidjelo da su se pripremali za zasjedu u kojoj e doekati
gonie stada to se sada osulo kraj obale rijeke. No, u
meuvremenu je nastala velika promjena. Pecos je najprije spazio kako skupini Kijova prilazi jedan vitak i visok
Indijanac, oigledno njihov voa, jer su se svi okrenuli
prema njemu im je on izbio iza okuke. Taj je Indijanac
neto govorio, pratei svoje rijei silovitim, rjeitim i znaajnim gestama. Sudei po pokretima ruku tog poglavice,
Indijanci su zakljuili da su opkoljeni. Od lovaca pretvorili su se u lovljene. No, takoer je bilo oito da su jo uvijek drali da ih nitko ne promatra. Naroitu su panju
obraali na zavoj na kraju uvale, a na poloaj na kojem se
nalazio Pecos gotovo se uope nisu obazirali. Naravno, taj
je poloaj u prvom redu bio predaleko da bi predstavljao
opasnost, a, osim toga, oni su osjeali da se moraju uvati
one strane na kojoj tee rijeka.
Smijeno, zar ne? upita Texas Jack. Sad e ti vragovi sami kuati kau to su je zakuhali, a ja bih rekao da
je ve bilo vrijeme za tako to.
Ako ih Johnson potjera niz ovu dolinu, ili pak na
cestu prema nama, onda...
efe prekide ga Louisiana vidim da se netko
penje preko stijene, a sve mi se ini da je to jedan od Slaughterovih.
Gdje? upita Pecos, udei se i pitajui se to je to
s njegovim oima da nita ne moe vidjeti. Dosjetio se da
*231
ZAPADNO OD PECOSA
mu je panja ponajvie usredsreena na Terrill koja je

leala pokraj njega.
Tamo, niz uvalu odvrati Louisiana.
Pazi da nekoga od naih ne zamijeni za Indijanca
opomene ga Pecos. Gle. Do vraga, pa to je Abe
Slaughter. Mae nam sombrerom.
Da to je on. eli nas upozoriti na sebe. Ne brini
Abe, znamo da si to ti, ali ti skakanjem i dipanjem to ne
smijemo dati do znanja.
Tamo su dvojica, oba Slaughterova ree Lovelace.
Jo da mi je znati gdje su Johnson, Slinger i Lano
zamislio se Pecos, potom opet pogleda u Terrill. Ona
mu je uzvratila toplim pogledom svojih tamnoljubiastih
oiju. Terrill, netko e sada sigurno otvoriti bal, ali mi
emo se u poetku suzdrati od plesa.
Tako i treba sloi se Texas Jack. Tako e Kijove nagrnuti ovuda, ispod nas, pa emo ih tek onda doekati onako kako pristoji.
Niz uvalu zacijelo nee poi primijeti Lovelace.
Brzo e otkriti odakle dolazi pucnjava, pa e strugnuti u
suprotnom pravcu.
Neka vrag nosi Johnsona, mudro je to smislio
oduevio se Pecos.
Znai, gospoda Kijove odustali su od zasjede
Jack e razveseljeno. Samo ako ne kuju neto podmuklo!
Pecos se veselio to je Johnson tako dobro izveo stvar.
Sad je pred njim stajala posve ista situacija.
Kijove su zacijelo doznali za pokret Pecosova ili nekog
drugog karavana, te su krenuli na gaz Horsehead, gdje je
teren naroito pogodan za zasjedu. Zacijelo su itav dan
budno straarili ne bi li pravodobno primijetili dolazak
stoke iz doline. Ali, Johnsonova ideja da se putuje iskljuivo obno za njih je bila neto novo i nepredvidljivo.
*232
ZAPADNO OD PECOSA
Indijanci su logorovali malo podalje od rijeke, te su u

zoru bili iznenaeni kad je iznebuha naletjela stoka. Nato
su pourili pripremiti zasjedu, ali su u pokuajima naletjeli na odreene okolnosti koje su ih zbunile i unijele pometnju meu njima, to je svoj vrhunac doseglo kad su
uli ili opazili bijelce, koji su se od gonjenih pretvorili, u
gonie.
Za bijeg su postojala samo tri puta. Dva, uz i niz uvalu. Kijovama su bila posve nepodobna. Vidjelo se da im se
tim putovima ne da poi. Trei put, preko bunjem prekrita uspona na stazi, takoer im je bio opasan jer su se
mogli izloiti neprijatelju, koji je mogao biti prikriven iza
visokih golih stijena nasuprot rijeci.
Pecosovo otro oko zapazilo je oprezno kretanje jednoga Kijove, koji se uljao ispod stjenovitog platoa niz
uvalu. Bez sumnje, drugi je Indijanac na slian nain izviao suprotan put.
Ah! zau se usklik Texas Jacka.
Pecos spazi oblai plaviastobijela dima kako se die
na poetku uvale, a trenutak kasnije zau se i prasak puke.
Poelo je, momci mrko e Pecos.
Izaberi rtvu dometne Lovelace.
Ne, ne pucaj. Uh! Posluajte ovo!
Uzdu stijena planu pet ili est tekih puaka, a istog
trenutka u uvali nastade pravi pakao. Odjeknue stravini
krici i njiska ranjenih i prestravljenih mustanga, uz pucnjavu spazi kako neki Indijanci posru i padaju u bunje,
a odmah potom oblak praine sakrije okuku u uvali iza
koje su se zbili Kijove.
Rasprit e se i pobjei, momci moji nezadovoljno e Texas Jack a mi emo ostati praznih aka.
Ne brini, proi e ovuda ispod nas doeka Louisiana.
*233
ZAPADNO OD PECOSA
Kako bi bilo da siemo i da ih doekamo predloi

Lovelace.
ujte vi, buntovnici, tko je ovdje gazda javi se
Pecos. On nikada nije sudjelovao u borbi s Indijancima i
tek je sad shvaao kakvu je to ratobornu druinu okupio, i
ta ga je pomisao jo vie uzbudila.
Pecose, doi ovamo sitnim glasom javi se Terrill.
Neki konji izbijaju iz grmlja ispod nas.
Pecos je odmah, puzei, priao djevojci. Nakon prve
salve, pucnjava u uvali postala je sporadina. Dim i praina krili su okuku. U taj oblak gaali su Johnson i njegovi ljudi.
Pazi, Abe, stari moj, nastradat e javi se Texas
Jack sa svog mjesta.
Vidi prokletu budalu! Zbog ega se toliko izlae?
uzvikne Lovelace.
Ja ih vie ne vidim dobaci Louisiana.
Pecos je primijetio kako strelice lete iz uvale, ali u
svom uzbuenju nije zapazio kad je obrana prestala. Sa
svog mjesta, kraj Terrill, nije mogao vidjeti cijelu uvalu.
Djevojka je savreno mirnim prstom pokazivala prema
gustom bunju to je raslo kraj staze. Meutim, Pecosovu
panju na ono najvanije nije upozorio Terrillin prst ve
micanje u bunju, iz kojeg su se pojavili mravi, tamni,
divlji obrisi mustanga.
Momci, bre ovamo otro dovikne Pecos. Pokuavaju pobjei.
Trojica njegovih ljudi hitro dopuzae do njega.
Pazite sad. Vidite li onu utu stijenu s kravljom lubanjom na vrhu? Sad pogledajte na mjesto otprilike stotinu stopa pokraj nje, na ovoj strani staze gdje...
Vidim ih klikne Jack.
I ja ih vidim! Nebesa! Samo da su blie!
*234
ZAPADNO OD PECOSA
Za ovog Crnca dovoljno su blizu suho e Louisiana. Meni se ti crveni avoli i onako nimalo ne dopadaju.
Terrill, poloila si ispit za osmatraa ponosno ree Pecos djevojci. Cijelo vrijeme razmiljam o tome da
si unato odgoju i njenosti to si je naslijedila prava ena
Teksakih pionira.
Eh, efe, ona je Teksaanka od glave do pete ree
Jack.
Predlaem da je od danas zovemo Texas Terrill
otegne Lovelace.
Tako je Terrillin novi poloaj potvren od strane tvrdih ljudi, na najgorem mjestu uzdu divljeg Pecosa i u
doba najteih iskuenja.
Pucnjava je prestala. Oito su Johnsonovi ljudi sad
ekali da skupina Kijova izbije iz oblaka praine.
Odjednom crni, mravi mustanzi iskoie iz grmlja na
cestu.
Dolaze kripavo uzvikne Pecos. Stanite! Jo su
daleko. Priekajte da nam se primaknu blie!
Preko uvale zafijukae meci.
Momci, to se zove jahanje uzvikne Texas Jack s
velikim ushienjem.
Prebacite se... ulijevo i nemojte pucati iznad Terrill
naredi Pecos.
. . . sedam... devet... jedanaest brojala je Terrill.
Pecose, pogledaj ih! Kako su jadni, goli i mravi!
Kijove potjerae na stazu svoje mustange koji su se u
trku nisko opruili. Na Indijancima nije bilo boja ni perja.
To nisu bili ivobojni jahai! Onakvi kakvi su bili, odgovarali su divljini krajolika. Kao da su i oni na sebi nosili
peat jeziva mjesta. Konje su tjerali u poravnatom redu,
jedan za drugim, visoko su dizali svoje puke i lukove,
tamna su lica okretali za sobom, vitke im spodobe stajahu
*235
ZAPADNO OD PECOSA
uspravno u sedlu prava slika najboljih jahaa, kakvi su

bili Indijanci iz ravnica.
Gospode! Kako ovi jau! uzvikne Pecos. No,
momci, bit e kratko i slatko... pripremite se... Pali!
Kad odjeknu prasak tekih puaka, uspravne prilike
na mustanzima ieznue. Na prasak puaka, koji ih je
sada doekao i s tree strane, Kijove, kao po komandi,
skliznue uz bok mustanzima i zadivljujue nastavie
jahanje, drei se samo jednom rukom i jednom nogom
za svoje konje u punom trku. Za svega nekoliko sekundi
naoe se izvan opasne zone. Tanad je pogaala prainu
iza njih. Skupina za tili as zae iza jedne izboine i nestade.
Dobro je rekao ef javi se Lovelace, koji je prvi
ustao. Bilo je kratko i slatko.
Nikad nisam bio veliki strunjak u gaanju u pokretnu metu poe se pravdati Texas Jack.
Pecos, koji je kleao, takoer ustade i stade brisati

znoj s lica.
Ni jednoga nisam ak ni zakaio!
efe, ak i da su mirovali, odavde bi ih zaista bilo
teko pogoditi. A prooe bre od munje.
Mogao sam ispaliti itavu municiju, a oni ne bi dobili ni ogrebotinu.
Pecos pogleda u Terrill, koja se nije ni pomakla. Leala je, poteui ramenu puku to je bila uperena u stazu.
Ustani, Terrill. Gotovo je. Neemo se dokopati
skalpova. Koliko si puta opalila?
Terrill sjedne. Bila je poprilino blijeda, ali su joj u
oima vrcale tamne iskre.
Pecose, jesi li vidio kako jau? Oh, bila je to divna
slika! Bila sam previe oarana da bih mogla pucati.
*236
ZAPADNO OD PECOSA
uj, djevojko, pretpostavi da su dojahali pravo ovdje i da je netko od njih posegnuo za mojom kosom... to
bi onda?
Pa, svakako ne bih dozvolila da izgubi tu svoju lijepu kosu... Oh, noge su mi utrnule.
Momci, Johnson nas doziva. A eno i Slaughterovih.
Idu preko uvale ree Texas Jack.
Pecos je stajao i promatrao naokolo.
Da, pouruje nas. Siimo dolje po kola, ljudi. Terrill, daj mi ruku. Potrimo i pokupimo konje!
Ubrzo su se Pecos i Terrill nali u sedlu. Bilo je teko ovladati konjima. Ostali konji, koje nisu jahali, im su
ih razvezali pojurie, niz stazu prema mjestu gdje se pojavljivao ostatak druine.
Pecosovi se ljudi opet skupie. Priteui kolan na sedlu, oznojeni i zapraeni Johnson priao je:
Ispalo je ba onako kako sam i planirao. Bilo ih je
otprilike dvadesetak. Nema smisla zadravati se da bismo
provjerili njihov broj. Radije odmah potjerajmo kola. Ona
tri jahaa konja treba vezati za kola. im prebacimo kola
preko, trebamo se vratiti da prebacimo stoku. Sve to valja
brzo obaviti, dok nam je srea jo naklonjena. Nikad se
ne osjeam ugodno na ovoj strani rijeke.
Kola su se brzo valjala nizbrdicom. Pecos opazi da se
stoka rasprila uz obalu rijeke, ali, po svemu sudei, ni
jedno grlo nije odlutalo dalje od etvrt milje. Stoka se
napila i sada je pasla. Promatrajui kola kako se bukaju
u vodi, Johnson ustvrdi da je vodostaj moda neto visok,
ali da im to nee zadavati glavobolju jer je gaz inae plitak, dno mu je ljunkovito, a tok miran. I zaista, kotai su
jedva uranjali do iznad glavine. Nedugo zatim, kola su
prela i ve su se penjala na suprotnu obalu.
Hajdemo, Texas Terrill, sad treba jahati veselo
uzvikne Pecos, premda je jo osjeao zebnju.
*237
ZAPADNO OD PECOSA
Pridruili su se jahaima koji su okupljali stado. Pokazalo se da je taj posao trebalo manje muke nego to je
predviao Pecos. Postupno su potjerali stado do gaza,
potom je, praena desetoricom jahaa stoka u polukrugu
poela prelaziti gaz. im su se predvodnici nali u vodi,
prebroena je najtea potekoa. Voda je bila visoka i
brza, a pomalo i mutna.
Pogledaj, Terrill, ovakve je boje bila i onog dana
kad smo zamalo ostali odsjeeni. Sjea li se? govorio
je Pecos djevojci dok su gacali na zaelju stada.
Imam razloga da pamtim tu zajedniku pustolovinu, Pecse odgovori Terrill, gledajui ga prijekorno.
Na svoje veliko zadovoljstvo Pecos je gledao kako je
njegovo stado prelo rijeku za manje od pola sata.
uj, Smithe, zna li ti da smo na obali pokupili par
stotina grla? uz irok osmijeh upita Johnson.
ali se!
Nema tu ale. Na ovoj strani, niz rijeku, bilo je cijelo krdo stoke sa igom XS. Bit e da je tamo stradao kakav goni, pa mu se stoka razbjeala. Spazio sam i izgorjela kola. Izgleda da nisu davno zapaljena.
Ubrzo se dug karavan rastegnuo po zapadnoj strani
rijeke. Pecos se osvrnuo na rijeku s najvie toke. Prizor
to ga je ugledao inio se isti kao i onaj to ga je promatrao na onoj strani rijeke. Gaz Horsehead bljetao je elinim bljedilom pod suncem tog vjetrovita dana. Nigdje
nikakvih znakova ivota. Jasno su se raspoznavale bijele
kosti uginula blaga, to su cijelom podruju davale peat
smrti. Mjesto je bilo zavijeno amotinjom. Priroda je bila
negostoljubiva. Dozvolila je Pecosovu karavanu da proe,
ali e moda ve slijedeem karavanu zatvoriti svoja vrata.
*238
ZAPADNO OD PECOSA
17.
Cijelim putem od rjeice Independence do staze to je
vodila do rana Pecos je rasporeivao stoku. Poto je
ostavio posljednje krdo umornih goveda, Pecos i njegovi
kauboji vratie se prema rijeci da stignu kola.
Od gaza Horsehead osam dana putovanja! Da se prisjeti koliko dana putuju od gaza, Pecos je morao brojati
usputne logore. Dani su prosto proletjeli! Dugotrajan put
priveden je kraju! Jo prije sutona kola e se nai na rubu
zida to se die iznad rana Lambeth.
Jedno je sigurno, srea je bila na mojoj strani, ozbiljno je, sam sebi govorio Pecos. Da posluila me je, jo
od onog dana kad sam se upoznao s mladiem Terrillom,
koji je na kraju ispao djevojka... neka je Bog blagoslovi, a
meni dade snagu da joj pruim sreu i sigurnost... No,
ima stvari koje vie nikad ne elim, a jedna od njih zacijelo je prijelaz preko gaza Horsehead!
S vrha jednog breuljka Pecos izbije na mjesto s kojeg
je mogao promatrati rijeku. Pogled ga je i zapanjio i uzbudio. inilo mu se kao da je dugo vremena bio odsutan i
kao da se sada odjednom opreo usred starog, dobro znana krajolika rijenog kanjona. Ispod njega raspukao se
irok, suh kanjon, usred kojeg je zmijugala zelena rijeka.
S tog mjesta Pecos je uo kako rijeka muklo bui. Pokraj
rijeke su zelene pruge mesquitea, cedrova i ostalog sablja,
a potom sivo bunje po padinama to se potpuno uzdiu
do raspucanih stijena. Ponad toga, miljama se protee
zemlja gdje se trava i kamen mijeaju i gube u daljina,
dokle god dosee oko. Kao i svaki put, Pecos je pokuao
sam pronai put s platoa iznad rijeke prema vrhu kotline.
To mu je ve postala nagonska navika. Iznova je pogledao
u bezgranian kraj omotan svojim jednolinim sivilom
to tako zorno iskazuje osamljenost pustoi. Zapadno od
*239
ZAPADNO OD PECOSA
Pecosa! Taj je kraj ispunjavao sve za im je udjela njegova pustolovna dua. A tamo, ispred kola, jahala je djevojka koja ga je nauila samosavlaivanju. Slika budueg
ivota to mu se ukazala, u sebi je sadravala toliko ljepote i veliine da ga je ispunila uvstvom to je graniilo s
poniznou.
Kad su kola dostigla rub klisure iznad rana Lambeth,
sunce je jo sjalo nad krajinom, ali je u kotlini ve padao
suton.
Terrill je sanjala i pomamno pritrala rubu, gdje je iznenada stala kao u transu. Pecos je poao za njom, razmiljajui kako e sada iznova baciti pogled na neizmijenjeno, staro, mirno mjesto. Pogledom je preao preko suprotna ruba, zlaano obojenih stijena, purpurnih peina i
gustia, i najzad se spustio na zelene panjake iarane
stokom i konjima i na potoi to je liio na plamenom
obojeni koni u crvenilu sutona, i na staru brvnaru sa
zelenim krovom, iz koje je, pravo uvis, izbijao stup plava
dima.
Izgleda da je sve u redu, Terrill s ganuem ree
Pecos.
Djevojka je utjela, samo mu je stiskala ruku. Jedan
za drugim, ostali ljudi iz Pecosova karavana poredae se
na rubu klisure. Upravo u tom trenutku na golom zidu
suprotne klisure bljesnu boja zalazeeg sunca i odbije se
udesno toplim zrakama u kotlini. Nie, pri samom tlu,
kao da se stvorie purpurne koprene, kroz koje su se arobno nazirale peine i pozlaeno lie. Tajanstveno se
svjetlo sputalo s raspucana ruba klisure niz njeno izbrazdano lice i zelenilom optoene raspukline do travom i
tronim stijenjem pokrivene padine, a potom se prenosilo
na ozareno lie, uto obojeno kamenje i travu oko bljetava potoka.
Taj je kratkotrajni prizor prikovao promatrae. Potom
sva ljepota i bijes poee nestajati. Tada se praktini Teksaani vratie poslu.
*240
ZAPADNO OD PECOSA
Smithe, da si mi ne znam koliko priao, ne bi me

mogao uvjeriti da pokraj divljeg Pecosa postoji tako lijepo
mjesto ree Johnson.
Vie nego lijepo. To je zlatni rudnik huknuo je
Slinger.
Ljepe je i od najljepih mjesta na Rio Grandeu
dometne Texas Jack. Ostajemo s tobom, efe.
Hvala vam, mladii izmuca Pecos, traei rijei.
Raspreite i smjestite se. Noas emo ovdje logorovati.
Kako emo, do vraga, spustiti kola dolje? upita
Lovelace.
Stara emo kola rastaviti i sputati komad po komad objasni mu Pecos. Ostala emo ostaviti ovdje.
Kasnije emo za njih napraviti jednu upu. Neka netko
odsijee poduu granu, veoma jaku, preko koje moemo
prebaciti konopac s koloturnikom. Ponio sam ih sobom
da lake spustimo stvari u kotlinu.
Maureeee! Sambooo! radosno je vriskala Terrill.
Pecos potra do ruba. Jeka se vraala, mnogostruko
uveana i divlje uljepana, a potom je jenjavala u daljini.
Sambo! iz sve snage viknu Pecos. Glas je odjeknuo, silan i velianstven, odbijajui se od surih klisura i
valjajui se dalje do rijeke.
Eno ih oduevljeno i zadovoljno usklikne Pecos.
Gazda jeste li se vratili? odjeknuo je Sambov duboki bas.
Da, Sambo, vratili smo se.
Gospoice Rili, jesi li dobro? dovikne Mauree.
Svi smo ivi i zdravi, Mauree.
Jesi li se udala za Pecosa?
Ne, jo nisam, Mauree!
Kako ide kod vas Sambo? radosno je vikao Pecos.
*241
ZAPADNO OD PECOSA
Pa, bilo je posla. Ima novih teladi, drebadi... djece....

Premda je Pecos na to zagrmio, uo se Terrillin vrisak iznenaenja i ushienja.
Ma to kae, Sambo?
Poto je jo ranije nestala iza njihove male kolibe,
Mauree se sada pojavila s po jednim malim Crniem na
svojoj ruci, na to je Sambo jo jednom probudio jeku to
je jenjavala urlikom:
Evo ih, gazda! Moja dva crna kauboja!
Grohotnim radosnim smijehom Pecos je davao oduka oduevljenju to ga je guilo. Privueni vikom, radoznali kauboji opet su prili rubu klisure. Kada se stiala
jeka Pecosove gromoglasne radosti, Louisiana je doviknuo u kotlinu:
Zdravo, crnjo!
Zdravo i tebi narogueno odvrati Sambo.
ini mi se da te poznajem. Zove li se Sambo Jackson?
Da, taj sam.
Kad doem dolje, pokazat u ti koliko mi je drago
to sam te pronaao.
U sumrak su Pecos i Terrill sjedili na rubu klisure iznad kotline. Lano je pjevao nekakvu panjolsku pjesmu;
ljudi su se zabavljali oko logorske vatre; jedna je krava
mukala na tamom obavijenom panjaku. S glavom naslonjenom na Pecosovo rame Terrill je plakala.
Draga, zbog ega sad plae? blago ju je upitao,
milujui joj kosu. Kod kue smo.
Oh, Pecose... beskrajno sam sretna... ali kad bi barem moj otac mogao saznati za moju sreu.
Posljednji odsjaj dnevnog svjetla gubio se s rijeke.
Uzastopce i postupno, tamne su sjene noi padale na obale Pecosa. Nad divljom pustoi sputala se tama. uo se
*242
ZAPADNO OD PECOSA
potmuo huk vode. Zrak se hladio. Vjetar je utao u grmlju. Iznad tamne klisure izvirio je mjeseev srp. Sjetan i
ponosan, Pecos je tekao dalje, vjeran zadatku to mu ga je
zadala priroda ne hajui za sitne ivote i ljubavi ljudskih
bia.
*243
ZAPADNO OD PECOSA
18.
Sutradan Pecos spusti stvari u kotlinu. Bio je to krajnje naporan posao, koji mu nije dozvoljavao da se posveti
onim uvstvima to ga obuzee poto se vratio na ran. I
zora slijedeeg dana zatekla ga je u sedlu kako se, na elu
vesele i smjele druine, sputa prema obali rijeke. Naveer, poto je iznaao da se Terrill odmorila, prepustio se
razmiljanju o sebi i onom to mu predstoji. No, o golemu
zadatku to ga je sebi postavio njoj nita nije rekao.
Poto je Terrill otila na spavanje, on se ushodao
amo-tamo, oslukujui divlje zvukove noi, promatrao
mjesec koji po nebeskom svodu klizi prema suprotnoj
klisuri, mirkao u procijep kroz koji se vidjela rijeka, i
polako se preputao sapetim osjeanjima. udio se kako
se dogodilo da doivi toliko dobro. U pamet mu se vratie
ve zaboravljene molitve, nauene u majinom krilu. Sva
je snaga njegova duha bila uveana sreom i osjeanjem
dunosti, toliko divno shvaena za vrijeme samotnih sati
na blijedoj mjeseini. Na njegovim usnama jo uvijek su
gorjeli slatki Terrillini poljupci i on je zurio u zvijezde,
uzdrana daha, u ekstazi, dok su mu cijelo vrijeme i oko i
uho bili kao u progonjena vuka. Bio je navikao na ivot
otvorene krajine. Sanjivoj samotnosti nije se preputao,
niti je u nju imao povjerenja. Ako ga je nekakav surov,
divlji duh podrao da se grozniavo vrsto dri ivota,
onda kada nije imao nita drugo osim bezobzirnog i smjelog ponosa jednog kauboja, to ga sada mora uznositi,
initi ga neranjivim, da bi zatitio onaj lijepi i nevini stvor
koji zavisi o njemu? Osjeao je kako ga, poput olujnog
vjetra golemo uvstvo proima i pred njim rastvara tajnu
koprenu ljubavi. inilo mu se kao da je prosvijetljen znaenjem ljubavi, doma, djece, ivota i smrti. On koji je tako
bezobzirno sijao smrt!
*244
ZAPADNO OD PECOSA
Kad se svojim sivilom najavila zora, Pecos je rijeio

svoj problem. On je Teksaanin, jedan pokretni atom
velikog carstva to ga je spoznao. Shvatio je to mu predstoji. Zna kojom se cijenom plaa srea na toj granici.
Svemu se moe suprotstaviti i nad svim moe izai pobjednikom, ali samo uz vjeitu opreznost, lavlje srce i eline
ruke.
udna razmiljanja za jednog kauboja rekao je
glasno, ovladan naroitim osjeajem snage. Uz spoj slavuja u mesquiteu, svanuo je lijep dan. Rijeka je klizila,
nalik na crvenu i zlaanu vrpcu. Pecos dozove Crnce i
kauboje na posao, a on sam poe po konje. Cinco prie
na zviduk, ali se mali utosivi mustang, kao i uvijek,
pokorio samo konopcu. Tek kad se Pecos naao na leima
te male divlje ivotinje, ona mu je iskazala duno potovanje. Mustang se nikad nije umarao. Bilo mu je dovoljno
posve malo vode i trave, a mogao se penjati ili sputati
tamo gdje bi ak i Cinco ustuknuo.
Utjeravi konje u obor, Pecos poe u brvnaru. Osjetio
je miris dima i prena mesa. Je li Terrill zaista djevojka?
Da nije poput duha nestala tijekom noi? Nije li ona samo
privienje nastalo u njegovoj mati? ustro je ustao. Napokon, oi ga dosad nisu varale.
Je li Terrill ustala? upitao je Mauree.
Pozvala sam je. Doruak je na stolu.
Zaula se lupa malih izama s visokom petom.
Pecos se otrgne od vatre. Sve je u redu na ovom svijetu! Evo, prilazi mu arobno utjelovljene svega to mu je u
snovima donijela no, utjelovljenje svih nada, planova i
privienja.
Dobro jutro, Pecose. Taj bogati, umilni glas inio
mu se maginim.
Spavalice! uspio je rei.
Oh, mislim da sam spavala tisuu sati.
*245
ZAPADNO OD PECOSA
Dobro je to. Dorukujmo. Predstoji nam mnogo

posla. Pecos joj primakne stolicu.
Zar? Znai, ja ne mogu nita drugo raditi ve po itav dan jurcati za tobom.
I to e biti dovoljno.
Gdje je patnja to ju je izbrazdalo dugo putovanje?
Pecosove su otre oi traile trag bljedila, ili upale obraze.
Ali, sjaj mladosti slavodobitno se povratio. U svijetlim
oima djevojke i s njena lica zraila je srea. Bila je gladna, vesela i znatieljna. Ali, Pecos joj nije utaio radoznalost sve dok nisu zavrili doruak. Tada ju je, ozbiljna
dranja, poveo iz brvnare i s njom, preko travnjaka, priao omiljenom sjedalu ispod drveta. Predajui se njenom
armu, privukao ju je k sebi.
Pecose, mogao bi nas netko vidjeti jedva je
promrsila, s ono malo daha to joj je ostalo.
Vidjeti nas? Ovdje? on se nasmije i pusti je.
Nemam ja nita protiv njenosti ona se nasmije.
Ali, zna, ponekad na rub one klisure dolaze Komani.
Ako me eli grliti, poimo unutra.
Terrill, moramo se dohvatiti s naim problemom i
rijeiti ga doeka on ivo.
Problemom? Zato, mi smo rijeili sve nae probleme zar ne?
ini mi se, i to ve odavno, i drago mi je sloi se
Pecos. Sluaj, probdio sam cijelu no. Razmiljao sam,
Terrill. Razmiljao sam kao nikad ranije... Hodi, prii
blie, o svemu emo porazgovarati.
Dragi Pecose... ti si... vrlo ozbiljan ona gotovo
mucajui odgovori.
Ne misli li da uistinu imamo razloga za zabrinutost? Kad e se udati za mene?
Naglo se prenula, i crvenilo je zapljusne od vrata do
obraza i ela. Ali, u njoj je bilo odlunosti.
*246
ZAPADNO OD PECOSA
im odjaemo do Orlovskog gnijezda. Pecose

Smith, ako dobro potjeramo konje, tamo emo stii za tri
sata ona u hipu odvrati.
Mila, ovo zvui kao da istom mjerom odgovara na
neki moj izazov. Ali, ja posve ozbiljno mislim. Hoe li se
udati za mene?
Si, seor. .. Oh, Pecose. .. hou, hou!
U redu, neemo ba tjerati konje toliko da nam
crknu, ali emo jo danas krenuti!
Danas! apnula je zapanjeno.
Svakako. To je prvi korak u rjeavanju naeg problema. Prema onom to smo uli, sudac Roy Bean moe nas
vjenati... Ah, da, Terrill, reci mi koliko ima godina?
Pogodi.
Pa, kad sam te upoznao, ocijenio sam da ima petnaest godina, a i danas mislim da nema vie.
Grijei, Pecose. Imam devetnaest godina.
Nemogue!
Imam. Upitaj Mauree. Ja sam svoj vlastiti gazda,
ukoliko te je to zabrinulo.
Ja sam tvoj gazda, dijete moje... Tako, znai odrasla
si djevojka. Sad mi je jasno... a i drago. Dobro, to je bio
drugi korak u rjeavanju naeg problema. Sasvim lijepo
napredujemo. Samo da se ne spotaknemo na slijedeem
koraku.
Pih!
Slijedei korak je onaj prokleti novac. Ostalo ga je
jo mnogo. Meni je palo na pamet da ga spalim. Ali, uvidio sam da je to besmislica. A sad ti, Terrill Lambeth,
dobro muni svojom enskom glavom i donesi odluku... I
u ono doba nisam smatrao i ni danas ne smatram nepotenim igosanje neigosane stoke. igosanje to sam ga
izvodio s Williamsom i Adamsom nije bilo lopovluk. Tek
kad je bilo gotovo, doznao sam da su oni mijenjali igove.
*247
ZAPADNO OD PECOSA
Ve zna na koji je nain sav novac ostao meni. Njime

sam podigao ran za nas. Jesam li ga mogao bolje iskoristiti? Sve je to zakuhao Sawtell. Bio je vei lopov od Williamsa i Adamsa. Uinio ih je kradljivcima. Pustio ih je da
krenu takvim putem, s namjerom da jednom poe njihovim tragom, pohvata ih i objesi, a novac otme.
Pecose, zadrat emo ostatak tog novca i zaboraviti
kako smo doli do njega ozbiljno odvrati Terrill, gotovo
bez razmiljanja. Znam da bi i otac tako postupio.
Zaista si pravo zlato i utjeha poneto muklo
odvrati Pecos.
S moralne strane, moja je savjest ista. Drugo nita
nije vano... Prema tome, nismo se spotakli ni na ovom
koraku u svladavanju naeg problema.
Produi dalje. Izgradit emo itave stube, pravo do
neba.
Dobro, da produim: Terrill, spiskat emo neto od
tog novca.
Spiskati ga! zaudi se Terrill.
Dakako. Malo ga rasipati, ako ti je tako drae on
sporo otegne, gledajui je budnim oima.
A gdje?
Pa... recimo u San Antoniju.
Kliknula je u pomamnom oduevljenju. Snanim preplanulim malim akama razbaruila mu je kosu, u zanosu
ga je poljubila, cijelo vrijeme govorei neto nesuvislo.
Pecos nije bio u stanju upamtiti to je ona sve u jednom dahu nabrojala da e kupiti i uraditi, ali je iz njenih
rijei stekao sliku o onome to je ona bila navikla u svom
negdanjem domu na plantai. To mu je pomoglo da jo
bolje sagleda iz kakve sredine ona potie. Shvatio je da je
to bila sredina ije su bitne odrednice bile tradicija i bogatstvo.
*248
ZAPADNO OD PECOSA
uj, draga, ako ti sve to tako strano mnogo znai,

onda bi bilo bolje da tedimo novac i da im namaknemo
vei iznos, odemo u grad.
Oh, Pecose, ja sam se samo malo zanosila. Ve bih
ja dola sebi i ne bih kupovala kojetarije. Ali, zaista bih
morala kupiti haljine.
To se zna. Shvaam te... I dobit e sva vraja platna, svile, vrpce, ipke, sve one fine i prozrane stvari koje
eli. Konja u ti natovaririti etkicama za zube, eljevima, puderima i svim drangulijama za kojim udi.
Pecose, na svadbeno putovanje krenut u kao djeak, u hlaama!
A zato ne bi. U njima e se i vratiti.
U San Antonio!
Draga, jo jedno ozbiljno pitanje. Ovdje emo ostati
zauvijek, zar ne?
Zato to pita, Pecose! ona usklikne kao napreac
vraena na zemlju, praktinim stvarima.
Voli li ovaj kraj?
Volim svoju rijeku Pecos i svog kauboja Pecosa. Pazi, i ja sam ozbiljna. Ovdje sam patila, ali sam s vremenom zavoljela pusto i sve ono to obiljeava ovaj kraj.
ivjela sam na otvorenom i vie ne bih mogla biti sretna u
gradu. Ne elim ivjeti meu mnotvom. Ne bih mogla
razmiljati niti biti prirodna... Ako ja trebam odluiti,
onda neka ovaj ran zauvijek bude na dom.
Terrill, ostavio sam tebi da rijei sve dileme prihvati Pecos. Ti si to rijeila ba onako kako sam se nadao... A, sad, djevojice dopusti da na stvari pogledamo
mojim oima. Po svojim mogunostima za uzgoj stoke,
naem ranu u cijelom Texasu nema premca. Trava je
rijetka, ali je prostranstvo golemo. Ovdje imamo istu
vodu, a u tome i krasan izvor u kotlini. Nedaleko odavde
je Plavo jezero, s hladnom izvorskom vodom, gdje se moe napojiti tisue grla stoke. Ako stoka ima istu vodu, ne
*249
ZAPADNO OD PECOSA
treba joj mnogo trave. Kad je voda u rijeci preslana, te je

stoka ne moe piti, imamo drugu vodu, uvijek istu. Sve
to znai da ovdje moemo uzgajati najmanje pedeset tisua grla. Znai tono je ono to sam ti esto govorio u ali
dok si jo bila djeak: da nam je bogatstvo nadohvat ruke!
Vjerujem ti, Pecose. Vjerujem ti, ali kad pomislim
na prepreke!
Postoji samo jedna prepreka, mila, a to su kradljivci stoke nadodao je Pecos zamiljeno. Bojim se da e
se poeti pojavljivati. I to sve ee. to se vie budo penjao broj stoke, a cijena stoci poraste, kraa stoke e biti
sve ea pojava. Da sam sm, moda bih to nekako trpio,
ali s obzirom da si pristala udati se za mene, ne bih elio
preuzimati rizike to sam ih preuzimao u prolosti. Znai,
mi emo se uzeti... Da zna kako mi je drago gledati te
kako se crveni! Imat emo svoj medeni mjesec i malo
emo se razbacivati novcem. Druina koju imamo, pravi
je teksaki soj. Uvjebat u ih da postanu najbolji strijelci
i jahai. Zatim emo zajedno projahati obalama Pecosa i
kradljivcima e doi crni dani.
Pecose, to je mom ocu bio ivotni san. Zar nije to
udno, njegov se san ostvaruje preko mene? Bit u ti desna ruka.
Terrill, ti e mi u prvom redu biti supruga on e
uvjerljivo.
Zna se, ali ja elim i jahati doekala je ona ivo.
Ne budem li mogla jahati, neu ti biti ni supruga. Tako
da zna!
Moe jahati koliko god eli, lijepa mala tvrdoglavko! ... Draga Terrill, ti si zaista veliko dijete. Ti uope
ne zna to znai biti u braku. Zna, dogodi se...
A to? ona e znatieljno, malo se odmakavi od
njega da ga bolje pogleda.
Ta ne moe uvijek biti kauboj prosvjedovao je
on.
*250
ZAPADNO OD PECOSA
Zato ne bih mogla?

Trebalo bi... zna, nikad ne moe biti siguran. .. a u
ostalom ja bih volio...
O emu ti to, zaboga, pria?
Najzad je Pecos shvatio da okolianjem nita nee postii.
Terrill, pa valjda bismo trebali imati i jednog malog
Pecosa.
Prigueno je i sitno kriknula, poskoila i otrala kao
srna, ali se na po puta brvnare okrenula, sva zajapurena.
Pecose Smith, za pola sata spremna sam za sve to
eli.
*
Oko podneva Pecos i Terrill ujahali su u Orlovsko gnijezdo.
Ne dospjevi jo ni sjahati, Pecos je uoio koliko se to
malo naselje promijenilo od njegova posljednjeg dolaska.
Upravo ispred nove trgovine stajalo je nekoliko ljudi, po
izgledu Teksaani, i jednog od njih prepozna u trenutku
kad se njegovo lice razvue u topli osmijeh. ovjek istupi
naprijed. Bio je to preplanuli, riokosi Teksaanin, otprilike Pecosovih godina, krasan momak, koji viknu:
Ili sam poaavio, ili si ti Pecos Smith?
Pecos se nasmije na pomisao to bi druina Healdovih
rekla na ovo.
Zdravo, Jerry Brice. Ba mi je drago da te vidim.
Razbojnie, gdje si se skitao do sada? odgovori
Brice, vrsto drei Pecosovu ruku. Neto sam ipak
nauo o tebi. Kamo si poao? to radi? Tko je ovaj djeak s tobom s tako velikim oima?
Djeak? Eh! Nije to djeak, Jerry. To je moja djevojka, Terrill Lambeth. Krenuo sam pred matiara. Pobogu, i ti mora sa mnom... Terrill, molim te skoi da te
upoznam s jednim pravim teksakim prijateljem, jednim
*251
ZAPADNO OD PECOSA
s kojim te zacijelo ne bih upoznao da te danas ne vodim

kod matiara.
Terrill prie Pecosu koji je zagrli i osjeti kako djevojka drhti.
Pecose, ti si jedno vraki sretno magare! uzvikne
Brice.
Terrill, ovo je moj stari prijatelj Jerry Brice. . .
Jerry, ovo je djevojka kakvu sam oduvijek traio, Terrill
Lambeth.
Gospoice Lambeth, ovo je zbilja veliko zadovoljstvo ree Brice, poto je skinuo eir i dostojanstveno
se naklonio. Doista mi je drago da sam vas upoznao.
Hvala vam, i meni je drago stidljivo odvrati Terrill, zacrvenjevi se.
Njihove je konje Brice povjerio nekom znancu, pa je
njih dvoje odvukao u gostionicu, gdje je neprestance laskao Terrill i divio se Pecosu. Zajedniki su objedovali i za
vrijeme jela Brise ispria Pecosu o pothvatu s uzgojem
stoke to ga je zajedno sa svojim bratom poduzimao u
Novom Meksiku. Posao se odvijao polagano ali sigurno.
Nakon toga ispriao je gomilu novosti. Pecos se divio
malom, pospanom naselju Orlovsko gnijezdo, to je odjednom oivjelo, nato se Brice nasmijao i rekao mu da,
prije nego pone zakljuivati o mjestu, jo neto mora
vidjeti. Stada teksake stoke kretala su na sjever. Dodge
City i Abilene, dvije krajnje toke velike staze Chisholm,
bili su na vrhuncu razvoja. Rockport, juna prometnica,
bio je prepun gonia stoke, stoara, rangera, putujuih
doseljenika, desperadosa to Pecosu nipoto nije bilo
razumljivo. Cijena stoci neprestance se dizala. Pecos je
prijatelju postavio bezbroj pitanja, i najzad je doao do
najvanijeg, to se odnosilo na Terrill i njega.
to mi moe rei o ovdanjem sucu Roy u Beanu?
To je smijean svat. Nije samo predstavnik zakona
ve i bog i batina. Sudac, matiar, gostioniar, sve on ima
u svojim rukama.
*252
ZAPADNO OD PECOSA
Moe li nas vjenati?

Naravno. I to u as posla, tako da ti gospoica Terrill ne moe pobjei.
Posve lijepo zadovoljno prihvati Pecos. Ali,
svejedno, Jerry, da bih bio siguran da sam zaista oenjen,
kad stignem u San Antonio, jo jednom emo se vjenati.
Na to se veselo nasmijae, dok je Terrill zbunjeno pokuavala sakriti lice.
Diimo se, hajde da i to obavimo otegne Pecos i
tako svi zajedno izaoe.
I bez slike to su je pruale nove kue, Pecosu je bilo
jasno da se Orlovsko gnijezdo uistinu razvilo. ak i za
vrijeme najtoplijih popodnevnih sati ulice su bile pune
kola, vezanih jahaih konja, jahaa, gonia stoke, stoara
i crnookih Meksikanaca. Na svakog bijelca bilo je po deset Meksikanaca, a u cijelom je naselju moralo biti preko
dvije stotine itelja. Pecos spazi nekoliko poznatih lica, a
jedno, koje je ugledao poslijepodne, nekako mu na brzinu
izmae. Pomislio je da bi, kad je on u pitanju, bilo posve
prirodno da mu kakav incident pokvari svadbeni dan.
Ozarena lica i bljetavih oiju, Terrill je uurbano gazila. Inae se, kad nije bila izravno uvuena u razgovor,
zabavljala i uveseljavala svojim mislima, premda je drala
Pecosa ispod ruke i nije privlaila posebnu panju prolaznika.
Jerry, ti se valjda sjea Don Felipea ree Pecos,
kad mu najednom pade na pamet njegov raniji poslodavac. Jesi li to uo o njemu.
Jesam. Istjerali su ga iz Rockporta. Srea ga je napustila, Pecse. Mislim da nee dugo.
Tako! No, novosti ba nisu loe doeka Pecos,
zamislivi se.
Sreo sam nekog Lindsaya, gonia stoke. Kod San
Sabe ima ran. Ree mi kako Don Felipe ima druinu u
kojoj su polovica bijelci a polovica Meksikanci koja mu
*253
ZAPADNO OD PECOSA
radi na istonim obalama Pecosa. Takoer mi je ispriao

da je Don Felipe ljetos u Brasedi doao u sukob s rangerima.
Aha! Do vraga, zaista se svata dogaa.
No, im su stigli do sudske vijenice suca Roya Beana,
Pecos je na sve zaboravio. Spazili su da se tamo neto
dogaa, jer je pred kuom stajalo nekoliko Meksikanaca,
dok ih je nekoliko sjedilo na magarcima.
Ovo je zalee njegove kue ree Brice. Moramo
zaobii ogradu. Pretpostavljam da je on pred kuom. Ili
sudi ili toi pie.
Zgrada to ju je Bean nazivao svojom sudskom vijenicom bila je izgraena od dasaka i postavljena na stupcima visoko od tla. Iz krova je virila cijev od pei. U proelju kue bio je poprilino irok trijem na kojem se u
tom trenutku oigledno odravalo nekakvo suenje.
Sudac je ovaj koji sjedi na kutiji za stolom ree
Brice, pokazujui prstom. Ostali su Meksikanci.
Pecos se zainteresirano zagledao u suca. Bio je to nizak, zdepast ovjek, ve u poodmaklim godinama, duge
prosijede brade, polukruno ostriene. Na glavi je imao
golem svijetli sombrero. Bio je u koulji zavrnutih rukava,
a za pojasom mu je visio revolver. Pred njim je stajao
jedan peon5 Meksikanac sa eirom u ruci. Tu su bila jo
tri Meksikanca, koji su sjedili u pozadini. Na stup, kraj
suca, bila je naslonjena puka. Iza njega, na stupu u uglu,
bila je drvena ploa, na kojoj je bojom bila ispisana rije
gostionica. Ponad irokog stubita, o rub krova nad
trijemom bila je objeena jo jedna vea ploa na kojoj je
krupnim slovima stajalo Zakon zapadno od Pecosa.
Iznad toga bila je opet trea ploa sa suevim imenom.
Premda su se Pecos i ono dvoje s njima nali u samom
dvoritu pred kuom, jo uvijek nisu mogli raspoznati to
pie na treoj ploi.
5
Peon poljodjelac radnik, nadniar u Latinskoj Americi
*254
ZAPADNO OD PECOSA
Upravo u trenutku kad su oni prilazili, dva kauboja

uzjahae u dvorite i kod stubita sioe s konja. Gledajui njihova mrava i zacrvenjela lica, opasae s revolverima
i njihove otrcane natkoljenice, Pecos otegne:
Ljudi, ovo je bolje od bilo kakve predstave.
Zdravo sue dovikne prvi jaha, skidajui svoj
sombrero. Hoete li odgoditi suenje tek toliko koliko
je potrebno da spasite dvije izmuene due koje umiru od
ei?
Samo priite, momci zagrmi sudac, diui se i
udarcem noge odbijajui kutiju na kojoj je sjedio. Osim
mene, ovdje nema zakona, i ja odlaem suenje.
Pokretom ruke dozvao je dvojicu visokih kauboja da
ga slijede u vijenicu i on sam zagega za njima. Peon,
kojem se sudilo, ostade stajati i ekati. Ostali Meksikanci
stadoe virkati u kuu, kao da bi i oni htjeli biti ponueni
aicom pia.
Vrag me odnio! uzvikne Pecos. Da to nekom
ispria, ne bi ti vjerovao!
Nije li smijean starac? apne Terrill. A najsmjenije to e nas ba on vjenati. Pecose, sve mi se ovo
ini kao san.
Ubrzo se dvojica ednih iznova pojavie, a za njima je
iao sudac briui skutom usta. Kauboji odgegae do svojih konja, povedoe ih nekoliko koraka dalje, a potom
stadoe da zapale cigare.
im je sjeo na svoju kutiju, sudac udari po stolu tako
silno i odluno da se moglo pretpostaviti kako je donio
odluku o ishodu sluaja na kojem je radio dok je bio u
svojoj gostionici.
Cinco Pesos!6 dreknuo je.
Pet pesosa (panjolski).
*255
ZAPADNO OD PECOSA
Jedan Meksikanac baci srebrni novac na stol, potom

svi prisutni napustie trijem. Sudac zaklopi svoju debelu
knjigu.
Sad smo mi na redu apne Pecos, stiui Terrillinu ruku. Jerry, nemoj bjeati ostani kraj nas.
Premda sva uzbuena, Terrill se zahihota. Pecos joj
apne:
Mala, brzo e biti gotovo.
Drei Terrill uza se, Pecos se popne na trijem. Posljednjih nekoliko koraka ona je prela nekako oklijevajui. Za njima je koraao Brice. Sudac Bean ih ugleda. Imao
je tvrde, pametne plave oi i glatko dobroudno lice. Pecos je odmah zakljuio da je ovjek koji u sebi utjelovljuje
sav zakon zapadno od Pecosa zacijelo ekscentrian, ali
nipoto nije glup.
Zdravo, sue polako otegne Pecos.
iv bio. A tko si ti? odvratio je sudac otro i netremice gledajui u Pecosa.
Sue imam mnogo imena ali pravo mi je ime James
Simith.
U redu, Jamese Smith. to trai ovdje u sudnici?
Moe li me vjenati?
Mogu li? uj mladiu, mogu te vjenati, ali i razvesti i objesiti.
Meni je potrebno samo da me vjena.
A gdje ti je ena? Danas imam prilino posla. Doao
si ovamo s priama o enidbi i oduzima mi vrijeme, a
nisi doveo enu?
Ona je ovdje, sue odvrati Pecos, koji je, usprkos
svom mirnom dranju i ozbiljnosti posla kojim je doao,
htio prsnuti u grohotan smijeh.
Gdje je?
Ovdje. Pecos je morao prstom pokazati na klonulu Terrill.
*256
ZAPADNO OD PECOSA
Sto mu gromova! Jesi li pijan, ovjee? Pa to je djeak!

Vraga pijan! Vara se, sue odgovori Pecos, skidajui s Terrilline glave eir sa irokim obodom. Podigni glavu, Terrill.
Borei se s razliitim osjeajima, Terrill skine eir.
Lice joj je bilo crveno poput maka.
Sudac Bean se zabulji. Obje ake silovito spusti na
stol. Bio je zaprepaten. Najednom mu se glatko lice ozari.
No, sad uviam da ste zaista djevojka. Ljepa djevojka jo nije stupila u moju sudnicu... Kako se zovete?
Terrill Lambeth.
Lambeth? Ve sam negdje uo to ime.
Moj otac bio je pukovnik Templeton Lambeth.
Koliko vam je godina, Terrill?
Devetnaest.
Sudac se obrati Pecosu:
Smithe, vjenat u vas. to misli koliko vrijedi to
to u te vezati s ovom lijepom djevojkom. Na cijelom
ovom dijelu Texasa, osim u mojoj sudnici, nigdje drugdje
ne moe se vjenati.
im je Pecos ugledao starog pljakaa, bilo mu je jasno da s njim nee lako izai na kraj.
Meni to vrijedi najmanje milijun dolara on polako odvrati. Ali, nemam mnogo novaca i mogu ti dati...
recimo, dvadeset dolara.
Na sunce s njima odmah prihvati sudac, pruajui jednu aku prema Pecosu, dok je drugom rukom traio neto u svom stolu.
Pecos se naao u nebranu grou. Nije se sjetio da jednu novanicu od dvadeset dolara izdvoji iz omota to ga
je imao uza se. Sad mu nije bilo spasa. Kad je sudac, pronaavi malu bibliju, podigao glavu i spazio Pecosa kako
*257
ZAPADNO OD PECOSA
iz onog debelog omota novanica vadi jednu dvadeseticu,

toliko izbulji oi da se inilo da e mu iskoiti.
Hej, jesi li opljakao kakvu banku? on hukne
grabei, novanicu to mu je Pecos spustio na stol.
Nisam, ve sam dugo vremena tedio za ovaj dan.
Zaboravio sam ti zaraunati i vjenani list. Stoji deset dolara.
U redu, sue neka bude dvadeset.
Tako je, i jest dvadeset odvrati Bean i pohlepno
zgrabi drugu novanicu. Potom otvori knjigu i stade itati. Nevane dijelove je preskakao, ali se na bitnim mjestima u tekstu zadrao i sporo ih je itao. Povienim glasom podvlaio je najosnovnije, te je Pecos shvatio znaenje onoga to mu se u tom trenutku dogaa. Zagrcnuo se
kad je rekao da i uo Terrillin tih odgovor.
Proglaavam vas muem i enom zakljui sudac.
One koje je bog sastavio, neka nitko ne rastavi!
Potom je sjeo za stol i stao eprkati po ladici iz koje je
izvukao vjenani list, koji je ubrzo ispunio.
Potpiite se.
Pecosova je ruka bila mirna ali je Terrillina drhtala.
Brice se sagne nad njih i radosno ree:
Pecse, stari moj, mnogo sree i dug iv o t Gospoo Smith, elim vam svu sreu i
Zvuan glas, sa stranim naglaskom, prekide Bricea.
Seor sudac, prekinite vjenanje!
Uz estok uzvik, Brice se trgne i spazi nametnika, visoka, i mrava ovjeka u crnom sombreru.
Pecos, koji je stajao iza Terrill i svoga prijatelja donekle skriven ostade kao ukopan.
to je tebi, Don Felipe? ljutito zagrmi Bean.
Zbog ega se toliko dere u vijenici?
*258
ZAPADNO OD PECOSA
elim onemoguiti to vjenanje. Ova seorita Lambeth...

Zaboravi na to! Ovdje nikoga i nita nee zaustaviti. Jedino nekoga moe ubiti! Ovaj sam mladi par ve
vjenao.
Oh, Pecse, pa to je Don Felipe apne Terrill.
Jerry, makni Terrill u stranu zapita Pecos, uspravljajui se i gurajui ono dvoje prema sucu. Potom se
jednim skokom nae pred stubitem.
Njegov neprijatelj hitrim korakom je upravo kroio na
posljednju stubu. Njegova je mala, lijepo ureena izma
zastala na po puta, na trenutak ukoeno stala, a potom se
sporo spustila.
Moje potovanje Don. Da ti se predstavim: mladoenja Pecos Smith.
Santa Mara!
Mjeanevo se malo, mravo, gotovo poput njegova
sombrera crno lice najednom stade mijenjati, da bi poprimilo nakaznu utu boju. Iza nategnutih usana ukazae
se iskeeni onjaci. Njegova vitka spodoba stresla se ispod tanke, crne odjee. Taj drhtaj dostie kulminaciju u
grevitom trzaju kojim je posegao za. revolverom. U trenutku kad je oruje letjelo iz korica gaajui Don Felipea
u ruku, teko je tane pogodilo revolver, te mu ga izbilo iz
ake i odbacilo daleko pred noge nazonih kauboja. Nato
mjeanac doivi drugu, jo bru i posve drukiju promjenu. Sav se skupio. Oi mu bijahu nalik glavicama bodaa.
Hm, Done. ini mi se da ima slabo pamenje
odjeknuo je hladan i ironian Pecosov glas. Vraki si
sretan to sam se danas vjenao.
Podigavi revolver Pecos mirno nacilja. Iz oruja liznu
crven plamen i prasne pucanj. Tane skide kruti sombrero
Don Felipeu s glave, ali mu ne dotae ni vlas. Potom Pecos nacilja u iskiene izme sa srebrnim mamuzama..
Igraj, prokletnie...
*259
ZAPADNO OD PECOSA
Spustio je revolver i iznova opalio. Ovaj put tane ne

pogodi samo sare na izmama.
Igraj na moj svadbeni dan ili u ti izbuiti noge!
Tu i tamo Don Felipe bi poskoio to je izgledalo alosno i groteskno, a kad ga je izdala snaga, ukoio se.
No, slab si igra kao to si slab strijelac. Dobro me
posluaj. elim ti rei par rei i to pred sucem Beanom i
prisutnim kaubojima. Ti si podla i kukavika stokokradica. Iznajmljuje one jadnike, nepismene Meksikance, te
ih rtvuje i ubija da bi naplatio ono to na njih troi.
Jahao sam za tebe i poznajem sve tvoje trikove. Znam i to
da si pokrao najvei dio stoke pukovnika Lambetha, a i
njegovu si kerku pokuao ukrasti. Svojedobno sam tvoju
druinu protjerao natrag preko rijeke. Banda je mijenjala
igove na mojoj stoci. Watson te je uhvatio na djelu i pobjegao je, ali ga je uklonio tvoj ortak Breen Sawtell. No,
prije nego sam ubio Sawtella, od njega sam doznao sve o
tebi.
Kao da se eli otarasiti gorine to mu se tog trenutka
nakupila, Pecos pljune.
Pseto jedno uljivo! Odlazi! Mar preko rijeke! Krij
se gdje god zna! Jer ako te opet ugledam, ubit u te!
Usred mukle tiine i zapanjenih pogleda prisutnih,
mjeanac se naglo okrene, pognute glave, i nalik zaslijepljenom biku probi se kroz gomilu i nestade. Pecos je na
trenutak bio nepokretan, a potom se smiri. Hitio je uvis
revolver, koji se u zraku okrenuo i naao mu se na dlanu.
Poto ga utae u korice, Pecos se okrene sucu, koji je puhao od bijesa.
To ba nije bilo na programu vjenanja, sue ree
Pecos, ponovo rasteui svojim teksakim naglaskom.
Pakla mu, nije! Niti je ukljueno u postupku u sudnici. Tko si da si, Pecos, prilino si samouvjeren.
Jesam, a nemoj zaboraviti i to odgovori Pecos
da sam tvojoj maloj zajednici uinio dobro djelo. Onaj
*260
ZAPADNO OD PECOSA
ovjek bio je kuga za Orlovsko gnijezdo. uo si zbog ega

ga nisam mogao ubiti.
Smithe, ne ljutim se to si otjerao Don Felipea. Ali
daleko bi bolje obavio posao da si ga odmah ubio, umjesto to si pukarao oko njega.
Dobro, zbog ega se buni?
Bunim se zbog toga to je ovdje pucanje zakonom
zabranjeno. To je nepotivanje suda. Prisiljen sam da ti
naplatim globu.
to?! uzvikne Pecos, krajnje zaprepaten.
Terrill je urno prila s vrata, zgrabila Pecosa za miicu i stisla se uz njega.
Oh, Pecose! Nita drugo nije mogla izustiti.
Rekao sam -nepotivanje suda hladnokrvno
ponovi sudac. Prisiljen sam te oglobiti.
Svih mu svetaca!... A koliko iznosi globa, sue Roy
Bean, zakonu zapadno od Pecosa, ruko pravde, gostioniaru, barmenu i sveeniku i tko zna to sve ne! Koliko?
Taman sam htio rei pedeset dolara, ali je zapravo
sedamdeset i pet.
A koliko bi me kotalo da sam ono kopile objesio za
vrbu? ironino upita Pecos.
Mijenjam odluku, osuujem te da plati kaznu od
stotinu dolara.
Za taj novac trebao bih najprije oderati Don Felipea
uzviknu Pecos.
Kad dobro promislim, zbog ovakvog vrijeanja suda platit e stotinu dvadeset i pet dolara.
Razbojstvo! Pljaka!
Stotinu i pedeset zagrmi sudac Bean, zajapurena
lica.
Silovitom gestom Terrill okrene Pecosa tako da joj je
gledao u lice.
*261
ZAPADNO OD PECOSA
Plati mu, prije nego nas upropasti kriknula je

Terrill, a Pecos nije mogao shvatiti je li u njenom tonu
bilo veselja ili straha, ili jednog i drugog.
Eh, duo moja, gotovo sam zaboravio da si tu...
Svakako u platiti izjavi on i uz velianstvenu gestu
izvue omot iz kojeg izvue vei broj novanica. Ima
pravo, ovjek se eni samo jednom. Evo, sue, kupi sebi
pametne knjige i stavi jo jednu veliku oznaku na vratima: Strane, pare na sunce, inae ne moe zapadno od
Pecosa
-KRAJ-
*262

Zane Grey Zapadno Od Pecosa PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zane Grey Zapadno Od Pecosa PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zane Grey Zapadno Od Pecosa PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zane Grey

Za izdavaa TOMISLAV PILEPIC

Tisak GRO -KULTURA OOUR tamparija Kultura Beograd, 1985.

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

Za vrijeme tog razdoblja polaganog propadanja Juga,

DUGIN RATNIK Zane Grey

prodao plantau i sve to se nalazilo na njoj. No, od te

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

Ovo je koveg gospoice Rili, gospodine.

DUGIN RATNIK Zane Grey

dugi pramenovi panjolske mahovine. Krenuli su utom

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

svoj udobni leaj u kolima priinjavalo joj je sve veu

DUGIN RATNIK Zane Grey

Privukla ju je jedna malena prodavaonica, ali kada je

DUGIN RATNIK Zane Grey

To je bio njen najblii dodir s jednom od preplanulih

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

Bilo ih je stotinu osamdeset i dva. Ubili su tisuu i esto

DUGIN RATNIK Zane Grey

Na Terrillovo veliko olakanje, u skupini nije bilo ni jednog mlaeg ovjeka.

DUGIN RATNIK Zane Grey

obuzimali su je enski osjeaji koje nije mogla odagnati. S

DUGIN RATNIK Zane Grey

Sambo potri i okrene Maureejinu zapregu u smjeru

DUGIN RATNIK Zane Grey

prostora, samo gusta, nadolazea, dlakava masa. Sambo

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

pravan drveni stup odavali su da je to mjesto i ranije bilo

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

Dlakava, golema ivotinja odjednom izae na vidjelo

DUGIN RATNIK Zane Grey

Ne... neemo otro e Terrill, jo uvijek drhtei.

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

Zar si je ve dao Rili?

DUGIN RATNIK Zane Grey

je Lambetha lovac Red Turner. Tada skrenite na zapad

DUGIN RATNIK Zane Grey

DUGIN RATNIK Zane Grey

skrenu iza kola i Terrill uoi da su opkoljeni. Pojas crnih

DUGIN RATNIK Zane Grey

Fijuk i udar Sambove sjekire u sivoj zori bio je Terrill

DUGIN RATNIK Zane Grey

Svaki je dan bio navlas isti kao i prethodni i Terrill je

DUGIN RATNIK Zane Grey

Lambetha savjetovao da zasnuje svoj ran negdje uz San

DUGIN RATNIK Zane Grey

naseljenici. Nekoliko stoara koji su u taj kraj doli prije

DUGIN RATNIK Zane Grey