Hasanaginica je biser bosnjacke knjizevnosti, balada koju su mnogi nasi komsijski narodi

pokusali da prisvoje sebi (iako u njoj nema nikakvih elemenata koji su karakteristicni za
njih - srbe i hrvate). Gete je rekao da je velik narod koji ima Hasanaginicu, pa su
vjerovatno zbog toga pokusali da je prisvoje mnogi mimo nas. Posto ja nisam knjizevnik,
otvaram ovu temu, za one koji su kompetentniji od mene, da nam kazu ono sto imaju reci
o ovoj pjesmi, sto ce nam pomoci da bolje razumijemo zbog cega je ona toliko znacajna i
velika, a koja je prevedena na sve poznatije jezike svijeta.
Bujrum (tefaddal)
__________________
Moguce upita Nemoguce: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.
14.12.2006, 05:34
NP u srcu
Clan

Clan od: 01 2005

Prebivaliste: NP bg
Nivo: 22 [?]
Poeni iskustva: 45929
Sledeci nivo: 49025
Prilozi: 33
Oceni korisnika
Broj ocena: 2
Pros. ocena: 5.5

Znam ja to burazeru. Secam se da sam kod mog profesora srpskog u gimaziji odgovaro
na ovu temu. Ono cega se secam je da skoro da i nema (ili ima vrlo malo) bilo kakve
kritike, komentara, analize koji je napisao Bosnjak na ovu temu. Ako neko zna neka javi!

15.12.2006, 01:06
Muhammed_Alim
Profesionalac

Clan od: 03 2004

Prebivaliste: np
Nivo: 34 [?]
Poeni iskustva: 587371
Sledeci nivo: 677567
Prilozi: 347
Oceni korisnika
Broj ocena: 24
Pros. ocena: 5.5
Pokretac teme

Kolika je svijest ovog naseg naroda pokazuje i broj postova na ovu temu, a ova pjesma je
nesto po cemu su bosnjaci vijekovima bili poznati u svijetu, cak ju je Gete medju prvima
preveo na Nemacki i bio je zadivljen. cudi me gdje je "zuti cvijet"?
Hasanaginica, balada koja je obiljeila svijetlim povezom nau ponavljajuu historiju,
smjetena je u bezvremenski okvir, govorei o vjenoj vrijednosti to se ljubav zove i
povezujui ljudske sudbine kroz vrijeme. Ona, kao balada, vrhunac je onoga sto
nazivamo pamenje naroda, pamenje koje osvjeava matu i razdrauje osjeaje,
pamenje koje govori o ljudskim vrijednostima, snovima i tajnama, koje govori o nama
samima. Hasanaginica predstavlja ljubav u spoju sa ponosom, a ustinu ponos i ljubav se
iskljuuju, jer ljubav srcu pretpostavlja poniznost... To je ljubav koja je vie utnja negoli
rije, ljubav od koje se uistinu moe umrijeti, ljubav kojom se pribliavamo nebesima...
Hasanaginicu su mnogi narodi svojatali i nazivali svojim narodnim blagom. Moda je
najvea tragedija ove balade da njena domovina nije dugo znala za nju. Ona se "priala"
u krugu bogatih i pismenih, a obian narod e za nju saznati mnogo kasnije. Nepravda e
se konano ispraviti 1974. godine kada e zvanino biti vraena bonjakom narodu gdje

je i nastala. I danas, putujui kroz more medijskih informacija moemo naii na izjave
poput Bez ikakve dvojbe, Hasanaginica je hrvatsko knjievno i kulturno blago, ili je
pak svojataju Srbi, iji nijedan element u toj baladi se ne pokazuje, ako se uzme u obzir
kontext i kultura koja je predstavljena u njoj. Ova balada je nastala u Imotskoj krajini i na
mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine Biokova (1762m). Biokovo,
kameni kr sa sitnim rastinjem, je sumoran kraj za ivot. Ali ovdje se opet raa ova
prelijepa balada. Oko jedan kilometar lijevo od Hasan-agine kule se nalazi Zagvozd, a
desno Turski klanac. Taj kraj je jako pust i kamenit skoro jedino to se vidi su kamene
krape, procvjetala draa, trnje i glog, mlada koela, kupine, zmije, jarebice i cvrci. U
blizini se nalaze tri bunara sa kojih je Hasanaginica zahvaala vodu, a iz srednjeg bunara
je izrastao hrast. Ruevine Hasan-agine kule jo postoje kao i mjesto gdje je sahranjena
Hasanaginica. Ona je sahranjena blizu svoje kue u Zagvozdu u umici pored bunara iz
kojeg je zahvaala vodu. Njeno stalno poivalite iznova obilaze novi posjetioci. I bunari
iz kojih je Hasanaginica dohvaala vodu su se ouvali do danas. Hasanagino pravo
prezime je bilo Arapovi. Koliko je poznato njegovo pleme je doskora jo uvijek ivjelo
u Ljubukom. U Vrdolu, dananjem Zagvozdu i upi su mu bili dvori. U sukobima protiv
kranskih odmetnika (1645-69) je zadobio svoje rane. To se vjerovatno dogodilo izmedu
1645-48. Hasanaginica (koja se zvala Fatima) vratila se svojem bratu Begu Pintoroviu
koji je ivio na Klisu gdje je bio zamjenik klikog sandaka.
Mislim da se prosto moe rei da je Hasanaginica jedna od najljepih i najzadivljujuih
balada koju je ovjek ikad stvorio. Svakim novim itanjem otkrivaju se nove ljepote
prekrasne balade. Hasanaginica nastaje negdje izmeu 1646-49. godine iz "morlakog
(ilirikog)" naroda, a njen rodni kraj je u podruju Imotske krajine (oko grada Imotski).
Ova balada je uvijek bila bosnjako-muslimanski tekst i kontekst koji se 1774.godine
prevodi sa "morlakog" jezika na italijanski od strane etnografa i putopisca Alberto
Fortisa. On to ini u svojoj knjizi "Viaggio in Dalmazia" (putovanja po Dalmaciji),
Venecia. U to doba romantizma uvrtava se u najljepu zbirku literature u Evropi i na taj
nain zaokuplja panju svih moguih knjievnika. Ve 1792.godine dolazi prijevod na
vedskom jeziku, objavljen od vedskog pisca Samuel dmana, Geteborg. Ova balada
jeste, i uvijek e biti, nae najznaajnije, najljepe i najjae kulturno djelo u svakom
pogledu.
Nastavice se inshaAllah...
__________________
Moguce upita Nemoguce: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.
15.12.2006, 07:37
pink
Forum Guru

Clan od: 09 2002

Prebivaliste: Ja u Hannoveru, a Novi Pazar u srcu mi...
Nivo: 47 [?]
Poeni iskustva: 6937458
Sledeci nivo: 7172237
Prilozi: 3066
Oceni korisnika
Broj ocena: 75
Pros. ocena: 6.51

Pa stan'te tema je tek juce otvorena, a narod mozda nije imao vremena da pise! I ne moze
bilo sta da se napise samo kolko radi reda da se odgovori no se treba nesto pametno
smislit jer ovakva pesma zasluzuje postovanje!
Nastavice se inshaAllah...
__________________
"Ti sa svakim lijepo! I trazi da se dobra djela cine, a neznalica se kloni!" (El-'Araf, 199)
Ovaj prilog je obradio/la pink u 15.12.2006, 07:41
15.12.2006, 07:40
alBazari
Kralj

Clan od: 12 2002

Prebivaliste: Novi Pazar, Sandak
Nivo: 39 [?]
Poeni iskustva: 1639656

Sledeci nivo: 1757916

Prilozi: 756
Oceni korisnika
Broj ocena: 31
Pros. ocena: 5.03

Citat:
Orginalno od Muhammed_Alim
Kolika je svijest ovog naseg naroda pokazuje i broj postova na ovu temu

Pile tek progledalo i, evo ga, odmah pametuje.

Nego, proi se svojstvenog ti prepisivanja kritika i inih tekstova i daj nam prenesi svoje
vienje i svoj doivljaj ovog djela. Tako emo se na najbolji nain svi uvjeriti u tvoju
visoku svijest.
to se mene tie, a vjerujem i velikog broja ostalih, lini doivljaj zasad mogu da
prenesem samo utnjom.
... ali, ko zna, moda ga i pokvarim.
__________________
"Ko se odvai i radi brzo bie izbavljen,
dok i tragalac koji je spor moe gajiti samo nadu." (Hz. Alija)
Ovaj prilog je obradio/la alBazari u 15.12.2006, 08:45
15.12.2006, 08:17
Muhammed_Alim
Profesionalac

Clan od: 03 2004

Prebivaliste: np
Nivo: 34 [?]
Poeni iskustva: 587371
Sledeci nivo: 677567
Prilozi: 347
Oceni korisnika
Broj ocena: 24
Pros. ocena: 5.5
Pokretac teme

U baladi je Hasan-aga ranjeni junak, vojnik. Njegova supruga Hasanaginica ne obilazi

svog mua i on je na kraju tjera iz kue i odvaja od svoje djece. Hasanaginiin brat, beg
Pintorovi, vodi nju u svoj rod. On joj to prije nalazi drugog mua, imotskog kadiju,
prije svega za svoje dobro. Na kraju balade Hasanaginica se oprata i daruje svoju djecu.
Tada se pojavljuje Hasanaga, oduzimajui joj djecu i predstavljajui je kao zlovoljnog
krivca, a to srce jedne majke nije moglo podnijeti. Zene tog doba gaje i vaspitaju djecu, i
glavna uloga im je uloga domacice, u cemu je Hasanaginica bila veoma brzina i dobra.
Dok je leao ranjen, njegova ena Fatima Arapovi (ro. Pintorovi) ga nije nijednom
posjetila, od stida kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu
gdje se smatralo da je enino mjesto u kui sa djecom, a mozemo primijetiti da je takvo
porodicno uredjenje bilo mnogo naprednije od danasnjeg, koje sve vise lici na anarhiju.
Meutim, Hasan-aga se naljutio i poslao eni poruku da ga ne eka na dvoru, te da se
vrati svojoj majcu u Klis. Ona ga ipak eka i nada se da e se predomisliti, no on je po
dolasku tjera sa dvora. ta je dovelo do grubog i bezosjeajnog poteza Hasan-age?
Odgovor dobijamo u prve dvije strofe, koje slue kao neki uvod, a isto tako opisuju
karakter i lik Hasan-age. U prvoj strofi istiu se i ponavljaju dvije boje. Ratni ator
Hasan-age se ovdje predstavlja kao bijel, zato? Ovo nije pogodna boja za ratni ator.
Bijela boja je ovdje kao neki epitetski simbol. Bijelo je isto i nevino, ali moe takoer
znaiti stid i sramotu. "Zelena gora" oznaava na isti nain harmoniju, sklad. Bijeli stid i
sramota razbija tu harmoniju i sklad. Ovaj opis odgovara izrazu i liku Hasan-age, liku
koji predstavlja olienje jednog age, "seljaka" sa ogranienim razmiljanjem,
lahkoutjecanim, vjerujui samo svojoj materi i sestrici, bez povjerenja u samog sebe, a po
najmanje u svoju "ljubu". Ovaj ovjek nema ni kunog vaspitanja ni posebnog
obrazovanja.. Njegovo porijeklo je "nie". On se smatra junakom zbog svojih ratnih

zasluga, ali kao to vidite nije toliko moan. Iskazujui svoju mo on ustvari sakriva
nemo. Ovi ljudi esto nemaju sposobnost lahko oprostiti, nisu plemeniti. Hasan-agina
mater ne voli snahu Hasanaginicu, a sestra je uvijek na strani majke. Obje tite Hasanagu, jer se osjeaju niim zbog svog porijekla. Njihov cilj je pokazati da snaha nije toliko
bolja i "visoija" i dobili su mogunost koju ne ele propustili. Pitaju se: "Gdje je to
plemenito srce kad nije ni dola da vidi ranjenog mua?" Hasan-aga je neizbjeno
zagrizao mamac. Hasanaginica i kad bi htjela, ne bi mogla obii Hasan-agu zbog
drutvenih odnosa tog vremena. Drugi razlog stida Hasanaginice je moda, da je Hasanaga uradio neto to nije doliilo njegovome imenu. Hasanaginica stoji izmeu tekih
odluka jer i sama zna da se ne bi prijatno osjeala vidjeti jadnog, ranjenog Hasan-agu, a
sa druge strane i ne zna kako e on reagovati na njenu posjetu. Moda bi ga bolje
"doekala" kada se on sam potpuno zdrav i jak vrati nazad u svoje "kraljevstvo" kao
glavni junak. Vrijeme prolazi i puna nade Hasanaginica eka svoga Hasan-agu. Ali
Hasan-aga bez ikakvog stida i oklijevanja, istjeruje Hasanaginicu iz bijelog, dvora.
U daljem razvoju radnje beg Pintorovic, uvi za Hasan-agine zle namjere, priskae u
pomo Hasanaginici, sestri svojoj. On eli da je oslobodi ponienja sa jedne strane, a sa
druge strane eli izvui svoju linu korist. Svoju sestru daje imotskom kadiji, monom
ovjeku, koji mu moe pruiti pomo i spasiti njegovo imanje. Hasanaginicu interesuju
samo njena djeca. Lik imotskog kadije nije dovoljno jasno predstavljen, ali izgleda da on
eli Hasanaginicu za enu zbog njene ljepote i ugleda. Taj bijeli listak knjige izraava sva
trenutna osjeanja Hasanaginice. Ona je slomljena, nevina ena koja ne moe nita uiniti
da zadri svoju djecu. Ona je sasvim bijela kao taj "listak". Sa tekstom ga dalje upuuje,
sa lijepim pozdravom da nije za udaju. Ali brat se ve odluio. Hasanaginica je ovdje
olienje rtve. Ljubav i plemenitost i najtananija osjeanja majke dostigla su svoj vrhunac
opratanjem od svoje djece i njihovim darivanjem. Kulminacija Hasan-agine surovosti je
dobro predstavljena kada na kraju balade zove: "sirotice svoje koje majka nee ni da
pogleda." To samo predstavlja jednu totalnu kulminaciju razlike dva lika. Hasanaginica je
suta suprotnost Hasan-aginome liku, hou rei: velianstvena u plemenitosti, njenosti,
majinstvu, u svom dostojanstvenom ponaanju, u pokazivanju neizmjerne ljubavi prema
svojoj djeci i potajne nade da e je Hasan-aga ponovo primiti sebi. Ali ovo izgleda nije
bilo dovoljno. Ona zaustavlja svatove da vidi ono to ona najvie u ivotu voli. Daruje
svoju djecu, darujui im svoje veliko srce za vjenost. Hasan-aga uvia da je sve
izgubljeno, a drutveno pravni odnosi ne dozvoljavaju mu da oprosti Hasanaginici. Kao
zadnji izlaz on joj uzima djecu. Hasanaginica umire od velikog bola i nepravde. Ljubav
prema djeci bila je toliko duboka i snana da je jedino smrt mogla rastaviti. Ovu sliku e
djeca pamtiti zauvijek. Sliku majke, koju nikad nee zaboraviti, a isto tako nikad oprostiti
svom ocu sa sve to.
I sada na kraju ove prelijepe balade mogu se izvui pouke o ljudskom ponaanju i do
kojih granica sve to moe ii. U realnom ivotu vidimo da ovjek kroz sve to moe
doivjeti i prijatnosti i neprijatnosti. Jedno znam, a to je da je majina ljubav najiskrenija,
najplemenitija i najjaa na svijetu, najspremnija na rtve, i pored svijsti o tome da to
djeca, najee, nee umjeti da cijene...
__________________
Moguce upita Nemoguce: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

15.12.2006, 11:17
be_unique
As

Clan od: 02 2006

Prebivaliste:
Nivo: 25 [?]
Poeni iskustva: 96952
Sledeci nivo: 100000
Prilozi: 96
Oceni korisnika
Broj ocena: 8
Pros. ocena: 4.38

Knjizevnost moze da se tumaci na razlicite nacine i nista nije pogresno. Dogadjaje,

postupke, likove svako moze da razume razlicito. mada, treba usmeriti misli da se mnogo
ne rasplinu.
Secam se kad smo mi radili "Hasanaginicu' u prvoj godini...
Zasto Hasanaginica nije posetila bolesnog muza?
pa i da se izmestimo iz tog vremena u sadasnje, da li bi bilo kojoj zeni bilo prijatno da
prodje kroz neko gradiliste gde su samo muskarci?! svaki njen pogled, pa i onaj bezazlen,
slucajan, moze pogresno da se protumaci i da bude kriva. Sa druge strane, ako ne ode da
vidi muza,ispada kako ga ne voli i kako je bas je briga za njega. znaci ona se nalazi
izmedju dve vatre.
Postavlja se pitanje, ako je sve to tako, kako ga onda posecuju majka i sestra
njih dve i Hasanaginica nisu isto. drugaciji je odnos prema zeni i prema njima.
Hasan-aga ocekuje posetu svoje zene. videvsi da je nema, ne razmislja o njenim
razlozima i tera je od sebe.
Beg Pintorovic (ako se tako zove brat) razmislja u smislu: '' Ko je on da otera MOJU
sestru? sada ce on da vidi kad ja nju udam za kadiju!!!''
Hasanaginica je samo zrtva vremena, okolnosti i nemocna zena koja samo moze da cuti i
trpi. Kad dobije zapovest da ne ceka agu u ''dvoru b'jelomu'', ili da se uda za kadiju, ona

moze samo to i da ispuni uprkos tome sto ne zeli. Ko nju sta pita, ona je samo zena... i
kako je na kraju zavrsila? kao sto je bela boja naslutila na pocetku
Ovakvih primera ima i danas pocinjem da zalazim u neku drugu temu, pa cu ovde da se
zaustavim
16.12.2006, 00:17
rifche_golup
Car

Clan od: 12 2002

Prebivaliste: da, da .. prebivalishte !!!!
Nivo: 41 [?]
Poeni iskustva: 2329540
Sledeci nivo: 2530022
Prilozi: 1074
Oceni korisnika
Broj ocena: 37
Pros. ocena: 5.24

Ono sto ja znam je da je veoma dobru dramatursku obradu izvrsio Ljubomir Simovic .
Veoma precizna obrada sa velikim izazovom glumcima da prikazu mnogo stvari , kao i za
reditelja da nadje njbitniju tacku u celoj prici . . .
Btw, prosle godine sam odgledao Hasanaginicu u Narodnom pozoristu , gde sam se
famoznim iznalazenjem originalnih radnji Hasanage (glumackih radnji), koga je igrao
Marinko Madzgalj , kao i velikim glumackim umecem gospodje Radmile Zivkovic koja
je igrala majku Hasanage .
O vrednosti, oni koji se osecaju kompetentnijim, ili mozda pokretacu teme. Reda radi ili
uvoda u pricu iz nekog licnijeg ugla ...

P.S. Svakako da bih igrao i Hasanagu i Bega Pintorovica ,,ako bi se radio projekat toliko
velik i zahtevan ... ovde ili na nekom drugom mestu , nemam problem .
__________________
Fq the Politics ... Fq it,fq them ...
Pokusacu da te probudim a ti se pravi budna ....
16.12.2006, 01:16
Muhammed_Alim
Profesionalac

Clan od: 03 2004

Prebivaliste: np
Nivo: 34 [?]
Poeni iskustva: 587371
Sledeci nivo: 677567
Prilozi: 347
Oceni korisnika
Broj ocena: 24
Pros. ocena: 5.5
Pokretac teme

Sto se kompetentnosti tice, mislim da je kompetentan o ovome pricati onaj profesor

bosanskog iz medrese, amir dautovic. e onaj se insan tako uzivi kad prica o ovim
stvarima, sve mi se cini "eve ga sad ce da zaplace" a nije u pitanju samo to sto se uzivi,
nego insan zna dosta o bosnjackoj knjizevnosti.
__________________
Moguce upita Nemoguce: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.

16.12.2006, 22:57
NP u srcu
Clan

Clan od: 01 2005

Prebivaliste: NP bg
Nivo: 22 [?]
Poeni iskustva: 45929
Sledeci nivo: 49025
Prilozi: 33
Oceni korisnika
Broj ocena: 2
Pros. ocena: 5.5

Muhamed_Alime da li su svi tvoji postovi autorski ili su neki ovde dovuceni po copypaste metodi?
18.12.2006, 19:29
Muhammed_Alim
Profesionalac

Clan od: 03 2004

Prebivaliste: np
Nivo: 34 [?]
Poeni iskustva: 587371
Sledeci nivo: 677567
Prilozi: 347

Oceni korisnika
Broj ocena: 24
Pros. ocena: 5.5
Pokretac teme

Na ovom temi je jedan dio kopiran a jedan dio je moj. da sam nasao ime autora onog
kopiranog dijela, stavio bih ga, ali na internetu sam nasao text, bez potpisa, pa tako
ostavih, nisam napisao ni da je moje ni da nije, jer tako mu je hocu da kazem da je
prilican dio texta sastavljen od mojih recenica. to ilustruje ovaj primjer: "Hasanaginica,
balada koja je obiljeila svijetlim povezom nau ponavljajuu historiju , smjetena je u
bezvremenski okvir, govorei o vjenoj vrijednosti to se ljubav zove i povezujui
ljudske sudbine kroz vrijeme"
Ovo boldovano je od mene, a ovo jok-boldovano od autora nekog texta. Tako se provlaci
kroz cijeli text, negdje su vise moje rijeci, a negdje necije tudje, te je tesko odvojiti to.
Zamisli to ovako, u knjizevnosti - ja sam malo dijete, pile (sto rece bazari), koje tek treba
da prohoda. naucio sam da hodim pomalko, ali mi i dalje treba neka macuga, ili neki
naslanjac da se naslonim, nekad manje nekad vise, dok potpuno ne prohodim. Tako da je
moj hod ustvari sklop mog sopstvenog truda i pomoci podupiraca kojeg koristim dok ne
prohodam poptuno sam. Takvi su ti i moji postovi o knjizevnosti. Nadam se da sam bio
jasan...
selamun alejkum

__________________
Moguce upita Nemoguce: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.
19.12.2006, 01:10
demoiselle
Trostruki-As

Clan od: 12 2006

Prebivaliste: novi pazar

Nivo: 28 [?]
Poeni iskustva: 171353
Sledeci nivo: 195661
Prilozi: 242
Oceni korisnika
Broj ocena: 12
Pros. ocena: 7.58

Svakom je neophodna 'machuga' bilo vidljiva ili ne vidljiva kad su u pitanju kriticki
knjizevni tekstovi. knjizevno delo se mora posmatrati kao samostalni entitet a sama
kritika ne sme da bude emocionalno obojena vec mora biti sto objektivnija. nisam imala
puno vremena da se pozabavim 'hasansaginicom' ali nesto znam i ovako. iskreno, ne
secam se nicega iz srednje skole a i takva vrsta predavanja i analize su bila poprilicno
ogranicena. ' hasanaginici' jako svojataju hrvati zbog onog 'imotskog'. vrlo je moguce da
su ovu narodnu pesmu pevale zene, ali ona nije pesma koja se pevala uz gusle kakav je
bio slucaj sa tadasnjim narodnim pesmama. vrlo verovatno je da su narodne pesme
sastavljali daroviti pojedinci i da su se one dalje prenosile kroz generacije pomocu
tzv.formula i stalnih mesta( 'sta se bijeli u gori zelenoj...'itd.-slovenska antiteza) koje su
olaksavale pamcenje i prenosenje. cesto je i realan istorijski dogadjaj bio u pozadini
ovakvih balada ali se vremenom, pod buijcom narodne poetske maste, taj istorijski
kontekst gubi. zbog toga mi se cini nepotrebnim istrazivati 'realnost' nekog dela, posebno
u narodnim pesmama. svako umetnicko delo ima svoju realnost koja se ne poklapa sa
realnoscu pojavnog sveta i ne moze se meriti merilima pojavne stvarnosti. cilj svakog
umetnickog dela je da probudi neko osecanje, da probudi, ukaze, objasni, i na takve stvari
treba obratiti paznju.
e ovo mu dodje kao neki uvod...a bice, insAllah, jos...
19.12.2006, 12:19
NP u srcu
Clan

Clan od: 01 2005

Prebivaliste: NP bg
Nivo: 22 [?]
Poeni iskustva: 45929
Sledeci nivo: 49025
Prilozi: 33
Oceni korisnika
Broj ocena: 2
Pros. ocena: 5.5

Islamska je praksa staviti tudje reci pod navodnike. Cenim to Muhamed_Alime. Ipak je
bolje staviti link ka tom tesktu koji se citira sem u slucajevima kad se nesto prepricava.
Tekstovi koji su nastali na ovom forumu po metodi copy-paste nisu toliko interesantni
zbog toga sto niko nije imao strpljenja da ih procita. One krace, duhovite, na svoj racun
procitam sa zadovoljstom. Eto, toliko. Sad se vracam na brilijantnu Hasanaginicu...
19.12.2006, 15:46
demoiselle
Trostruki-As

Clan od: 12 2006

Prebivaliste: novi pazar
Nivo: 28 [?]
Poeni iskustva: 171353
Sledeci nivo: 195661
Prilozi: 242
Oceni korisnika
Broj ocena: 12
Pros. ocena: 7.58

Pri pisanju kritickih tekstova je neophodno prethodno napraviti pripremu, tj. procitati
odredjenu literaturu koja se tice te teme. Sadrzaj iz te bibliografije se moze direktno
navoditi-citirati ili parafrazirati,tj.od cinjenica iz sekundarne literature se moze obrazovati
nova celina nastala kombinovanjem, uz dodavanje nekog svog odredjenog stava ili
asocijacije. Citiranje teksta se oznacava navodnicima ili iskosenim slovima, zajedno sa
fusnotama na kraju kritickog teksta koje upuciju na izvor. Jasno mi je da su mnogima
dosadni za citanje tekstovi po copy-paste metodu, zbog duzine teksta najvise. Ne znam,
koliko ozbiljno shvatate ovakve postove koji se ticu knjizevnosti, ali primecujem da
poprilicno skrecete sa teme, tj.'hasanaginice' a bavite se nekakvim sporednim i formalnim
stvarima. Ako se iko potrudio da pronadje nesto na internetu o 'hasanaginici' , mogao je i
sam videti koliko je Muhammed_Alim 'pozajmio' a koliko je sam dodao. Treba pohvaliti
entuzijazam i trud koji je ulozio, i cini mi se totalno irelevantnim u ovom slucaju sta je
pozajmio a sta nije. Ne razumem zasto cesto prenosite neke stvari na neki licni plan i
sluzite se prikrivenim sofizmima...
20.12.2006, 08:35
Imoanin
Novajlija

Clan od: 12 2006

Prebivaliste:
Nivo: 9 [?]
Poeni iskustva: 691
Sledeci nivo: 1000
Prilozi: 1
Oceni korisnika

Asanaginica bonjaka balada? Ma sigurno ste negdje pogrijeili. Asanaginica (ne

Hasanaginica) je nastala u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, gdje nema ni B od Bonjaka.
Jedini narod koji naseljava Imotsku krajinu su Hrvati. Budui da je Asanaginica nastala

meu domaim puanstvom, slijedi logian zakljuak da je ona nastala u hrvatskom

narodu.
U Asanaginici ne da nema elemenata specifinih za Hrvate, nego nema ikakvog elementa
koji bi i na koji nain Hrvatima bio stran. Pisana je govorom specifinim za zapadnu
Hercegovinu i Imotsku krajinu - ikavicom u kojoj se nastoji to vie izbjei glas h (zato ni
nije Hasanaginica nego Asanaginica). Bonjaci inae govore ijekavicom i h koriste to
vie mogu (maraHma, kaHva) dok se u govoru kojim je pisana Asanaginica to h
izbjegava.
Turcizmi uope nisu nikakav strani element za Hrvate. Doite u Imotsku krajinu pa vidite
kako se tamo govori. Takoer se i u Slavoniji koriste mnogobrojni turcizmi.
Prema tome ova tvrdnja prema kojoj je Asanaginica neto strano Hrvatima pada u vodu
jer u njoj nema nita strano hrvatskom narodu i njegovu jeziku, to i ne moe biti jer je i
upravo nastala meu Hrvatima.
27.12.2006, 16:18
Muhammed_Alim
Profesionalac

Clan od: 03 2004

Prebivaliste: np
Nivo: 34 [?]
Poeni iskustva: 587371
Sledeci nivo: 677567
Prilozi: 347
Oceni korisnika
Broj ocena: 24
Pros. ocena: 5.5
Pokretac teme

HRVATSKA SVOJATANJA BOSNJACKIH PISACA

Dr. Naila Hebib-Valjevac

Ovo je zadnji tekst koji je rahmetli Alija Isakovic procitao na simpoziju

"Islam i muslimani u Hrvatskoj" 27. 04. 1996. - Zagrebacka dzamija
Ovaj kratak osvrt o temi koje sam se doticao u vise navrata, pocet cu citatom prof. Banca
iz njegove knjige Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Globus, Zagreb, 1988., odjeljak
"Muslimani Bosne i Hercegovine" :
"Premda je broj muslimanskih intelektualaca, koji su se izjasnili kao Hrvati u prvoj
polovici XX. stoljeca, premasio broj onih koji su sebe smatrali Srbima, mozda u omjeru
deset prema jedan, barem trecina muslimanskih intelektualaca i velika vecina obicnih
Muslimana izbjegavala je da bude zahvacena bilo kojim procesom nacionalizacije.
Bosanske muslimanske mase nagonski su osjecale da zahtjevi za njihovim nacionalnim
odredenjem bilo na hrvatsku ili na srpsku stranu cijepaju njihovu zajednicu, osobito stoga
sto je hrvatskosrpski spor bio neobicno zestok u Bosni i Hercegovini. Biti SrbinMusliman znacilo je zapravo biti anti Hrvat, i obrnuto. To ne znaci da muslimanski
seljaci, gradski obrtnici i mase, te pripadnici nize ilmije nisu davali prednost jednoj ili
drugoj strani u velikoj bosanskoj igri. Prije aneksije (1908.) oni su opcenito bili skloni
suradnji sa Srbima, braneci nominalni otomanski suverenitet nad Bosnom i
Hercegovinom, premda, dakako, iz drugacijih razloga nego Srbi, koji su zeljeli sprijeciti
definitivno ukljucivanje Bosne i Hercegovine u Austro-Ugarsku, cime su zapravo
pripremali tlo za njeno ukljucenje u Srbiju."
"Ovo insistiranje na nacionalnom opredjeljenju Muslimana u srpskom, odnosno
hrvatskom smislu uglavnom je najvise proizlazilo iz teznje da se nacionalnom
identifikacijom Muslimana kao Srba, odnosno Hrvata, postigne majoritet Srba, odnosno
Hrvata u Bosni i Hercegovini, sto je drugim rijecima znacilo da je Bosna 'srpska' ili
'hrvatska'...
Na opredjeljivanju Muslimana u srpskom, odnosno hrvatskom smislu insistiralo se,
moglo bi se reci, utoliko vise ukoliko su se srpski i hrvatski nacionalizmi postavljali
jedan prema drugome antagonisticki. Udjelom Muslimana imao se pojacati jedan, a
oslabiti drugi front. Tako je insistiranje na opredjeljivanju i samo opredjeljivanje imalo i
primjesa sovinistickih zastranjivanja", pise Muhamed Hadzijahic 1974. godine u knjizi
"Od tradicije do identiteta". Ovo cemo okoncati misljenjem Osmana Nuribega Firdusa
objavljenom u Casopisu "Nova Evropa" 1925.: "... Ideja o nacionalnom opredjeljenju
muslimana Bosne i Hercegovine nije nikada mogla poniknuti medu samim muslimanima,
jer sve sto se zbiva u okviru te zajednice takvo je da je posve strano ovakvoj ideji. Dakle,
ova je misao o opredjeljenju donesena izvana i otuda je imala prodrijeti u muslimanske
mase i njima ovladati."
(Koga vise zanima ovaj opredjeljenski historijat moze pogledati knjigu o
"nacionaliziranju "Muslimana koju sam objavio 1989. u zagrebacom Globusu.
Recenzenti su bili Dusan Bilandzic i Josip Sentija.)
U osnovi, sva ova svojatanja i opredjeljivanja valja gledati u kontekstu bosnjacke
drustvene realnosti. Termini Bosnjak i Bosanac bili su sinonimi, sve dok su oznacavali

regionalnu ili drzavnoregionalnu pripadnost. Tako je najveci bosanski Hrvat, franjevac

Ivan Frano Jukic, imao knjizevni pseudonim "Slavoljub Bosnjak". Tako je bilo do druge
polovice 19. stoljeca kada bosanski pravoslavci postaju nacionalno Srbi i bosanski
katolici nacionalno Hrvati. Pokusaj austrougarskoga ministra i upravitelja Bosne i
Hercegovine Benjamina Kallaya da stvori bosnjacku naciju triju vjera propao je. Poslije
njegove smrti zabranjen je i bosanski jezik (1907.), a Bosnjaci, prihvacaju termin
musliman, bilo s velikim ili malim, da ne bi bili muhamedanci. Ni Kraljevina Jugoslavija
ne prihvaca njihov nacionalni status, u zelji da se vremenom opredijele, u toku NDH bili
su Hrvati islamske vjere, ili nista, a socijalisticka Jugoslavija, poslije ravnopravnoga
imenovanja u NOB-u, od 1946. do 1971. tretira ih kao neopredijeljenu masu uz procenat
opredijeljene inteligencije, sada vise u srpskom nego u hrvatskom smislu. Cak je u knjizi
"Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. i reis bio opredijeljen kao Srbin. Medutim, narod se nije
htio opredijeliti, a moram reci i tehnicka inteligencija se ponijela ponosno. Tako smo tek
u popisu 1971. dosli u priliku da se nacionalno iskazemo kao Muslimani, veliko M. Tu se
Tito pokazao kao realan politicar i to je bio nas uspjeh.
("To jeste bio djelimican uspjeh, ali ja to ne bih prihvatio kao dobru volju Tita vec kao
realnost koju je bilo tesko zaobici. Da je Tito bio realan politicar nama bosanskim
muslimanima bilo bi dozvoljeno vec tada da se nazivamo Bosnjacima. Musliman nije
nacionalnost, tako da to treba shvatiti kao podvalu od Tita jer nam je to, kao sto svima
znamo nanijelo veliku stetu te je bilo kobno po nas narod u agresiji 1992. To je samo bio
pokusaj balansiranja srpskih i hrvatskih nacionalnih intersa")
Godinu dana kasnije, 1972. godine, objavljena je prva antologija muslimanske
knjizevnosti, Biserje, Stvarnost, Zagreb. Zanimljivo je da smo i mi i Makedonci prve
nacionalno imenovane knjige objavili u Zagrebu.
Svojatanje bosnjackih pisaca i njihova opredjeljivanja moraju se drukcije gledati prije i
poslije Biserja. Ima jedna zanimljiva pojava u tome: U vrijeme Austro-Ugarske i
Kraljevine, ka hrvatskoj knjizevnosti i naciji opredjeljivali su se oni talentiraniji,
medutim, poslije 1945. bilo je obrnuto. Poznavao sam mnoge od tih pisaca koji su se
opredjeljivali. Osim Alije Nametka ne pamtim da je ijedan to opredjeljivanje uzimao
drugacije nego knjizevno. Mak Dizdar mi je govorio, "Ako me nema u antologiji
hrvatske poezije, nema me nikako". Srbi uvrstavaju Husu i Izeta. Samo po sebi ovo
opredjeljivanje i svojatanje knjizevnika, i umjetnika uopce, nije tako strasno kako ga neki
poimaju. Ivo Andric je bio veci dio zivota opredijeljeni Srbin, a danas ulazi u ediciju "Pet
stoljeca hrvatske knjizevnosti", Mesa Selimovic je bio i "musliman" i "Srbin", cas
govorio jedno, cas drugo, a mi smo u Svjetlosti, pokrecuci prvu ediciju "Muslimanska
knjizevnost u 25 knjiga" kupili Mesu od supruge Darke, pravno, nasljednicki kupili za
300 ondasnjih miliona. Tacno je da je pri opredjeljivanju bilo i spekulativnih motiva. Npr.
Mesa mi 1972. nije prigovorio sto je uvrsten u Biserje. dakle muslimansku knjiievnost!
Mak je vec bio preselio na ahiret. Sta moram napomenuti? Uvrstavanje nekih bosnjackih
pisaca u hrvatske edicije podrazumijevalo je kroatiziranje njihovih autorskih tekstova. Ili
je to bio urednicki "zahvat", kao u Mulabdica, npr. roman "Zeleno busenje", Matica
hrvatska, 1898., ili se autor sam jezicki prilagodjavao kao Alija Nametak ciji seljaci iz
Rotimlje kod Stoca govore u dijaloskoj formi kroatizirane oblike koji djeluju strano i
komicno. Muslimanski seljak pita komsiju: Tko je ovo donio.?

Kad je vec o Nametku rijec, nedavno je jedan ugledni hrvatski knjizevni kriticar pitao
"Kako moze Nametak biti hrvatski pisac kad njegova djela ne razumijemo bez rjecnika
turcizama?". Priredujuci Mulabdica i Muradbegovica za ediciju Kulturno naslijedje
Bosne i Hercegovine, morao sam njihov bosanski jezik rekonstruirati prema djelima
objavljenim u Sarajevu. To je konkretizirano u priredjivackim napomenama: Red
promjena u leksici bio je ovakav: umjesto kahva - kava, tacka - tocka, takav - takov, ko tko i slicno. To je, dakle, bila ona prakticna, najgrublja strana svojatanja: falsificiranje
jezika!
Ako smo danas slobodni, svoji na svome, kada Hrvati ne moraju zazirati od srbiziranja a
Bosnjaci od srbiziranja i kroatiziranja, da nas svako svojatanje i opredjeljivanje djeluje
anahrono i pomalo komicno. Uostalom, mi nemamo nista protiv da Maka objavljuju sve
evropske knjizevnosti, i da ga uzimaju kao svoga, jer je velik pjesnik, ali on nikada nije
rekao da je Hrvat. Zemljak mi je, zivio sam i radio s njim do posljednjeg dana. Jer, ako je
on Hrvat, kako njegov rodeni brat Hamid, osrednji knjizevnik, moze biti Srbin, i kako se
u strucnom katalogu Sveucilisne knjiznice u Zagrebu razvrstavaju muslimanski bosanski
pisci, ili danas bosnjacki?
Kada sam tragao za nasim piscima radi Biserja, pitam tadasnjeg direktora o ovome.
Direktor odgovara recenicom koja je zapanjujuca: "Ako su ti pisci objavili prvu knjigu
latinicom, onda su u hrvatskoj knjizevnosti, ako su prvu knjigu objavili cirilicom onda su
u srpskoj knjizevnosti." Mozda je i ovo dio tajnih pregovora izmedju Hrvatske i Srbije.
Biblioteka je preseljena u novu zgradu, ali koliko sam se mogao uvjeriti, nista u katalogu
nije izmijenjeno! To ni u Sarajevu nije uradeno kako treba. Jedino gdje je u strucnom
katalogu uradeno kako treba to je u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu. Umni prof.
Muminovic davno je napisao: "Covjek se moze opredijeliti samo za ono sto nije". Ili, na
primjer, M. C, Catic u hrvatskoj knjizevnosti. On je samo bio, kratko vrijeme, dio
hrvatskoga knjizevnog zivota. Tako i danas Kisevic: dio knjizevnog zivota. Nikakvo
svojatanje njih nece istrgnuti iz bosnjacke knjizevnosti. Na kraju, ako uzmemo svojatanje
kao realnost: Nikada antologicari u antologijama i urednici u edicijama nisu ravnopravno
tretirali te opredjeljenske pisce. Mak je dobijao manje prostora od trecerazrednoga
hrvatskog pjesnika. Ahmed Muradbegovic je u Pet stoljeca dobio 12 puta manje prostora
nego u ediciji Kulturno naslijede BiH. To je realnost. Sve izvan toga je neknjizevna
spekulacija.
Dr Naila Hebib-Valjevac
__________________
Moguce upita Nemoguce: Gdje zivis? Rece: U snovima nesposobnih.
14.09.2007, 15:59
Prethodna tema Naredna tema
Idi na:

Urednik i tehnicka obrada: Nihad Emrovic

1999-2008 www.novipazar.org - All Rights Reserved
Statut foruma
Ova strana je generisana za 1.481 Sekundi, od cega 1.333 Sekundi otpada na 88 MySQL
upita.
Warning: Unknown(): The session id contains invalid characters, valid characters are only
a-z, A-Z and 0-9 in Unknown on line 0
Warning: Unknown(): Failed to write session data (files). Please verify that the current
setting of session.save_path is correct (/tmp) in Unknown on line 0