Hep 217

257
217
U ovom broju:

Ugovor HEP-a s njemakom razvojnom kreditnom

bankom KfW o kreditu i donaciji
Nazire se granina spojna toka dalekovoda 2 x 400 kV Ernestinovo Peuh
Obraanje predsjednika Uprave mr. sc. Ivana Mravka
HEP i Petrokemija omoguili energetsku sigurnost Kutine
Nai u vrijeme plinske krize: TE Sisak, TE Rijeka, TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb
7
8 - 15
TS Osijek 4 spremna: Slavonika moe krenuti
16
HEP Opskrba u Hrvatskoj obrtnikoj komori
17
Gradilite HE Lee: Usprkos studeni, ljepotica na vrijeme
20, 21
TS Tumbri: Tri desetljea rada iza, dva desetljea ispred
22, 23
Geotermalni program u Hrvatskoj: Originalno tehnoloko i gospodarsko rjeenje
29
31
Remonti dravskih hidroelektrana
32 - 34
Privremeno rjeenje za gornju Bujtinu
ura Suec
HE Senj: Drama izmeu vode i strojeva
35
Glavni urednik HEP Vjesnika
Poplavljeno srce toplinskog sustava EL-TO Zagreb
36, 37
Ljudi,
veselimo se kii
21
49
HEP VJESNIK broj 217 (257), veljaa 2009.
Vremenski uvjeti, poglavito uestale

i nagle promjene vanjskih temperatura,
tlaka zraka i razine vlage u mnogih
ljudi izazivaju depresiju te druge
ozbiljne zdravstvene tegobe. Nagli pad
atmosferskog tlaka, kojeg prati dolazak
kie, uzrokuje stezanje i oputanje
oteenog tkiva, a veliki pad temperature
jedan je od glavnih uzronika sranog
udara. Hladno vrijeme kada srce, da
bi odralo tjelesnu toplinu, bre radi osobito je opasno za osjetljive i starije
ljude, tvrde znanstvenici njemakog
Instituta za prouavanje utjecaja klime
na zdravlje. Osim toga, ivani zavreci
u arterijama posebno su osjetljivi na
nagle promjene tlaka zraka. Mnogi trpe i
bol u kostima, jer atmosferske promjene
tlaka zraka utjeu na tekuinu koja
obavija zglobove. Niski atmosferski tlak
moe potaknuti i prijevremene trudove u
trudnica, jer utjee na rast krvnog tlaka.
Primijeeno je da dugotrajne kie, osobito
u ruralnim podrujima gdje nastaje blato,
rezultiraju pojavom bakterijskih zaraza. I
tako redom.
No mi elektroprivrednici na
to gledamo drukijom dioptrijom:
prieljkujemo nestabilno vrijeme koje
donosi oborine, strahujemo od sue.
Razumljivo stoga to u naem proizvodnom
parku vie od polovice ine hidroelektrane,
a njihova proizvodnja znaajno utjee i na
ukupni financijski rezultat poslovanja.
Na sreu, u prosincu prole godine,
nakon trogodinjeg sunog razdoblja
zapoelo je razdoblje iznimno povoljnih
hidrolokih okolnosti, to je nastavljeno
u sijenju i u veljai ove godine. Obilne
oborine popunile su akumulacijska jezera

naih hidroelektrana i osigurale bogatu
sirovinu za rad njihovih turbina.
Hidroelektrane su, podsjetimo,
proizvodnjom dragocjenih kilovatsati
elektrine energije pomogle
termoelektranama tijekom sijeanjske
plinske krize, kada je elektroenergetski
sustav imao kljunu ulogu u spaavanju
plinskog sustava od potpunog raspada.
I u veljai su postrojenja bila pogonski
spremna i raspoloiva sustavu, i dalje u
hidroelektrane pristiu obilni dotoci. Zbog
toga je smanjena potreba za proizvodnjom
termoelektrana pa su postignute utede u
potronji energetskog goriva, a znaajno je
smanjen i uvoz elektrine energije.
Rekli bismo, lake se die.
Krajem ove godine, kako se oekuje,
naem hidroenergetskom sustavu s
instaliranom snagom veom od dvije tisue
megavata pridruit e se i Hidroelektrana
Lee sa snagom veom od 42 megavata.
Na njenu gradilitu graevinski radovi su
pri kraju, a u tijeku je montaa primarne
opreme. Brana je u zavrnici izgradnje
i krajem oujka se planira premotenje
preljeva. Svi glavni dijelovi jedne turbine su
montirani, a uskoro e zapoeti i montaa
dijelova druge turbine, kao i generatora.
Razdoblje iznimno niskih temperatura je
iza nas to znai da e, osim graditeljske
atmosfere u Timu za izgradnju HE Lee,
izgradnji pogodovati i vrijeme. Budui da
se veina preostalih radova obavlja pod
krovom kia neka pada.
Za nju zahvalimo dragom Bogu,
a mi elektroprivrednici niskotlakai i
meteoropati - veselimo se kii.
Predsjednik Uprave
U sreditu:
trokovi i
likvidnost!
Uvjeti poslovanja HEP grupe u 2008. i na poetku
2009. godine nalau mi da se osvrnem na to razdoblje
i izdvojim najvanije poslovne dogaaje te da vas
zaposlenike HEP-a - izvijestim o mjerama koje provodimo
u okviru proturecesijskih mjera Vlade Republike
Hrvatske za svladavanje krize i stabiliziranje hrvatskog
gospodarstva, ali i za ouvanje cjelovite HEP grupe i
radnih mjesta u HEP-u.
HEP grupa poveala ukupni prihod i dobit
Podsjeam da je traeno poskupljenje elektrine
energije na poetku 2008. godine od 27 posto odobreno
na razini 20 posto s pomakom od est mjeseci, odnosno
primijenjeno je 1. srpnja. Zbog toga smo morali nastaviti
s mjerama tednje na svim, ranije definiranim, stavkama
Gospodarskog plana za 2008. godinu, prije svega na opim
trokovima poslovanja i odravanja elektroenergetskih
objekata. Cilj je bio ostvarenje temeljne zadae Uprave
HEP-a d.d., odnosno pozitivnog poslovnog rezultata na
kraju 2008. Nerevidirani podaci o rezultatima poslovanja
za 2008. godinu ukazuju na to da je HEP grupa poveala
ukupni prihod i dobit nakon oporezivanja.
Uz mjere tednje, zalagali smo se za otvaranje
hrvatskog trita elektrine energije, jer u postojeim
okolnostima kada cijena elektrine energije ne prati rast
cijena energenata i uvozne elektrine energije, na je cilj to
vee uravnoteenje trokovne i prihodovne strane. Naime,
s povlatenim kupcima sklapamo bilateralne ugovore koji,
uz instrumente plaanja, sadre i klauzulu o promjeni cijena
sukladno cijenama energenata na svjetskom tritu. Nakon
otvaranja trita za velike povlatene kupce, a potom i
za tzv. srednje kupce, temeljem izmjena i dopuna Zakona
o energiji i Zakona o tritu elektrine energije trite je
otvoreno i za tzv. male kupce. Rije je o priblino 110 tisua
malih kupaca (poduzetnika), koji e do 1. srpnja 2009.
godine morati sklopiti ugovore s opskrbljivaem elektrine
energije, s klauzulom o promjeni cijena i instrumentima
osiguranja plaanja. Nakon tog datuma u reguliranom
podruju ostat e samo kupci kategorije kuanstvo koji i
dalje mogu koristiti javnu uslugu.
Od poetka 2009. primjenjuju se nove cijene
toplinske energije za potroae HEP Toplinarstva, to e
bitno utjecati na poslovni rezultat te tvrtke HEP grupe.
Poslovnu 2008. obiljeilo je i potpisivanje
Kolektivnog ugovora s tri sindikata HEP grupe za
razdoblje do 30. lipnja 2010. Time je definiran i rast plaa
zaposlenika HEP-a, ija je prosjena vrijednost krajem
2008. dosegnula ciljanu razinu (iz 1990. godine) prosjene
plae u gospodarstvu Republike Hrvatske.
Na podruju investicijskih aktivnosti, u dijelu
kapitalnih investicija, u poodmakloj fazi izgradnje su
Kombikogeneracijski blok 100 MW u TE-TO Zagreb
i HE Lee, 42 MW. Njihov zavretak i putanje u rad
oekujemo u ovoj godini. Nadalje, u proljee zapoinje
izgradnja kombi-kogeneracijskog bloka u TE Sisak, snage
230 MW elektrine i 80 MW toplinske snage. Ostale
kapitalne investicije i programi iz podruja prijenosnih i
distribucijskih djelatnosti elektrine i toplinske energije te
plinskog poslovanja, provodili su se u oteanim uvjetima
financiranja uzrokovanim rastom poslovne nelikvidnosti,
koja se nametnula kao temeljni problem poslovanja HEP

grupe u 2009. godini.
Mjere HEP-a u okviru proturecesijskih
mjera Vlade Republike Hrvatske
Poetkom ove godine suoeni smo sa svjetskom
financijskom krizom, koja se prelila i u Republiku Hrvatsku
i iji utjecaj na nae gospodarstvo iz mjeseca u mjesec
postaje sve vidljiviji. Kao to vam je poznato, Vlada
Republike Hrvatske, nalaui tednju na svim razinama,
zaduila je uprave tvrtki u preteito dravnom vlasnitvu
da do 25. veljae 2009. godine izrade i Vladi dostave
proturecesijske mjere, kojima e se znaajno smanjiti
nelikvidnost tih tvrtki.
Sukladno zaduenju Vlade i u ozraju novonastalih
okolnosti, u HEP-u d.d. je provedena analiza
Gospodarskog i Plana investicija za 2009. godinu te
Uprava HEP-a d.d., u okviru proturecesijskih mjera nalae
smanjenje trokova poslovanja i izdataka za investicije na
razini 452,4 milijuna kuna. Konkretno, to se odnosi na:
smanjenje Plana investicija za 332 milijuna kuna,
smanjenje gubitaka elektrine energije u vrijednosti
24,9 milijuna kuna,
smanjenje trokova odravanja za 41,8 milijuna
kuna,
smanjenje ostalih trokova poslovanja za
40milijuna kuna,
smanjenje trokova osoblja za 13,7 milijuna kuna.
Smanjenje izdataka za investicije na razini
332 milijuna kuna odnosi se na: odgaanje poetka
revitalizacije HE Zakuac, za godinu dana; odgaanje
poetka izgradnje TS 220/110 kV Plat za godinu
dana; prolongiranje radova izgradnje DV 2 x 400 kV
Ernestinovo-Peuh; odgodu poetka revitalizacije
Nacionalnog dispeerskog centra; odustajanje od
dijela ulaganja u plinsku, toplinsku i elektroenergetsku
infrastrukturu; odustajanje od dijela ulaganja u pripremu
izgradnje novih elektroenergetskih objekata i u izgradnju
poslovnih objekata.
Na podruju smanjenja gubitaka elektrine
energije u distribucijskoj mrei za 0,3 posto nalae se
smanjenje netehnikih gubitaka kroz pojaanu kontrolu
kupaca kategorije kuanstvo i malih kupaca te ostvarenje
programa zamjene brojila. Smanjenje tehnikih gubitaka
predvia se daljnjom izgradnjom srednjo i niskonaponske
mree te prikljuaka.
U podruju trokova odravanja predvieno
je smanjenje za 41,8 milijuna kuna s planiranih
753,7milijuna kuna na baznih 711,9 milijuna iz 2006.
godine, to je znaajno vie od ostvarenih 483,8 milijuna
kuna u 2007. ili 471,9 milijuna kuna u 2008. godini.
Ostali trokovi poslovanja trebaju se smanjiti
u sljedeim segmentima: trokovi reprezentacije za
30posto; trokovi slubenih putovanja za 20 posto;
trokovi voznog parka za 12 posto; trokovi koritenja
mobilnih telefona za 30 posto; trokovi uredskog
poslovanja i drugoga za 18,3 milijuna kuna.
Smanjenje trokova osoblja provest e se kroz
smanjenje ukupnog broja zaposlenih u HEP grupi za vie
od 100 zaposlenika.
Mjere za poboljanje likvidnosti

Najvei problem poslovanja HEP grupe u 2009. godini
bit e postizanje likvidnosti u zacrtanim rokovima plaanje
obveza u okviru 30 dana nakon datuma dospijea. Za to e,
bez odgaanja, na svim razinama HEP grupe biti potrebno
osigurati 800 milijuna kuna kroz provoenje mjera kako
slijedi.
Ograniiti realizaciju Plana investicija privremenim
suspendiranjem svih investicijskih aktivnosti koje nisu
nastavak realizacije zapoetih u prethodnim godinama i
nisu prioritetne, odnosno njihovo neostvarenje ne ugroava
rad elektroenergetskog sustava - za 332 milijuna kuna.
Smanjiti trokove poslovanja kod kojih je to
mogue bez negativnih posljedica na poslovanje (smanjenje
gubitaka elektrine energije, trokova odravanja, ostalih
trokova poslovanja i trokova osoblja), to donosi utedu od
120,4milijuna kuna.
Poveati i ubrzati naplatu dospjelih potraivanja od
kupaca za 100 milijuna kuna.
Smanjiti nabavu materijala, rezervnih dijelova i
zaliha na najmanju moguu mjeru, vodei pritom rauna da
se ne ugrozi rad elektroenergetskog sustava, a oekuje se
uteda od 50 milijuna kuna.
Poveati prihod od prodaje elektrine energije
povlatenih kupaca ponudom ugovora o prodaji elektrine
energije prema trinoj cijeni, od ega se oekuje poveanje
prihoda od 71 milijun kuna.
Reprogramirati dio kratkoronih kredita tako da se
dio otplati, a dio pretvori u srednjorono zaduenje, od ega
se oekuje odgoda plaanja na razini 130 milijuna kuna.
Naglaene napore oekujem od svih
zaposlenika HEP-a
Na kraju, svima vama kao prvi ovjek nae tvrtke
prenosim informacije o mjerama, ali i zaduenjima, s
posebnim osjeajem zadovoljstva jer znam da ete ih
vi odgovorno provoditi u korist vlasnika, zaposlenika i
itave Hrvatske.
Ovim kratkim prikazom sloenih okolnosti u
zahtjevnim trenucima, elio sam vam prenijeti potrebu
za naglaenim naporima, koje oekujem od svih vas,
od svih zaposlenika HEP-a. Jedino na takav nain emo
ostvariti nau viziju ouvanje cjelovite HEP grupe i nau
misiju ouvanje sigurnosti opskrbe kupaca uz minimalne
trokove, uz na cilj - ostvarenje pozitivnog poslovnog
rezultata na kraju poslovne godine. Za provoenje te
tri temeljne odrednice u kriznoj 2009. najvanije je
poboljati njihovu poveznicu likvidnost, koja je sada na
nezadovoljavajuoj razini. Zbog toga, a s ciljem ouvanja
svih radnih mjesta u HEP grupi, na je imperativ smanjiti
trokove poslovanja, odnosno tedjeti na svim razinama.
Mi to znamo i moemo.
Uprava
Najznaajnije odluke u veljai
Organizacijske, strateke i
odluke o aktualnom poslovanju
Uprava je u veljai o.g. odrala pet sjednica, s kojih izdvajamo najznaajnije odluke.
Na sjednici odranoj 5. veljae, Uprava je donijela Odluku o zaduenjima lanova
Uprave HEP-a d.d. prema korporativnim funkcijama i djelatnostima, koju prenosimo u
cijelosti.

I.
1. Na temelju odredaba lanka 26. i 27. Statuta HEP-a d.d. i lanka 4.
Poslovnika o radu Uprave te odredbi Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP-a d.d.,
zaduenja lanova Uprave HEP-a d.d. prema korporativnim funkcijama i djelatnostima
su sljedea:
LAN UPRAVE
KORPORATIVNA FUNKCIJA
I DJELATNOST
DRUTVO
mr.sc. Ivan Mravak,

dipl ing.
predsjednik Uprave
Upravljanje ljudskim resursima

Pravni poslovi
Interna revizija
Upravljanje rizicima
Informatika i telekomunikacije
Obrana i sigurnost
HEP-NOC
dr.sc. Darko Dvornik,

dipl. ing.
Financije
- korporativne i riznica
- raunovodstvo
- kontroling
eljko Kljakovi-Gapi,
dipl.ing.
Proizvodne djelatnosti
- optimiranje proizvodnih
objekata i trgovanje
energentima
HEP-Proizvodnja d.o.o.
HEP-Toplinarstvo d.o.o.
HEP-Obnovljivi izvori
energije d.o.o.
Plomin d.o.o.
Plomin Holding d.o.o.
HEP-Trgovina d.o.o.
APO d.o.o.
Nikola Rukavina,
dipl.ing.
Komercijalni poslovi
- nabava
- marketing i prodaja
- korporativne komunikacije
- djelatnost opih poslova
HEP-Odmor i
rekreacija d.o.o.
HEP-Opskrba d.o.o.
doc.dr.sc. eljko Tomi,

dipl. ing.
Strategija poslovanja i
meunarodni poslovi
- planiranje i restrukturiranje
- korporativni razvoj
- odrivi razvoj
- unaprjeenje kvalitete
NE Krko
Stjepan Tvrdini,
dipl.ing.
Mrene djelatnosti
- optimiranje rada mrenih
sustava
HEP-OPS d.o.o.
HEP-ODS d.o.o.
HEP-Plin d.o.o.
HEP-ESCO d.o.o.
2. lanovi Uprave su uz prava i obveze propisane zakonom, opim aktima Drutva,

odlukama Skuptine i Nadzornog odbora duni usmjeravati, koordinirati i pratiti poslove
iz korporativnih funkcija i djelatnosti za koje su nadleni.
3. lanovi Uprave su duni izvjetavati Upravu o stanju poslova korporativnih

funkcija i djelatnosti te predlagati donoenje odluka na sjednicama Uprave Drutva.
4. Ogranienja u provedbi ove Odluke proizlaze iz odredaba Zakona o trgovakim
drutvima, opih akata HEP-a d.d., opih akata ovisnih drutava, odnosno Ugovora o
meusobnim odnosima sklopljenih izmeu HEP-a d.d. i ovisnih drutava.
5. Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjuje se na neodreeno
vrijeme.
II.
Temeljem lanka 4. Poslovnika o radu Uprave, Odluka se dostavlja na znanje
Nadzornom odboru.
Odluka o nainu realizacije Plana investicija u 2009. godini
Na toj je sjednici Uprava donijela Odluku o odobravanju prolongata kratkorone
kreditne linije kod Citibank Zrt. Budimpeta te ovlastila predsjednika Uprave mr. sc. Ivana
Mravka. da potpie 6. Anex Ugovoru. Ta se Odluka prosljeuje Nadzornom odboru radi
dobivanja suglasnosti o zaduenju.
Uprava je donijela Odluku o utvrivanju Prijedloga pravilnika o mirenju u
individualnim sporovima i upuivanju sindikatima - strankama Kolektivnog ugovora
HEP grupe na prethodnu suglasnost. Za usuglaenje spomenutog Prijedloga pravilnika
sa sindikatima - potpisnicima Kolektivnog ugovora i ostalim poslodavcima strankama
Kolektivnog ugovora, Uprava je zaduila Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima
HEP-a d.d.
Na sjednici odranoj 12. veljae, Uprava je prihvatila Informaciju o aktualnim
elektroenergetskim okolnostima za mjesec sijeanj 2009. i procjeni ostvarenja za mjesec
veljau 2009. godine
Uprava je na sjednici od 19. veljae donijela Odluku o raspodjeli sredstava kredita
u Planu investicija HEP grupe za 2008. i 2009. godinu te Odluku o nainu realizacije
Plana investicija u 2009. godini. Za provoenje tih odluka Uprava je zaduila Sektor
kontrolinga.
Potom je prihvatila Izvjee o stanju Projekta Bloka C u TE Sisak na dan 31.
prosinca 2008. godine te donijela Odluku o imenovanju Tima za procjenu vrijednosti
stanova i odmaralita evidentiranih u poslovnim knjigama HEP-a d.d. i ovisnih drutava
HEP grupe te u poslovnim knjigama HEP Odmora i rekreacije d.o.o. U Tim su imenovani:
Ante Marasovi, HEP d.d. Sektor za raunovodstvo voditel i lanovi Sanja Babi HEPd.d. Sektor za raunovodstvo, Marina op - HEP d.d. Sektor za pravne poslove
i Berislav Glui - HEP Odmor i rekreacija d.o.o. Rok za izradu elaborata o procjeni
vrijednosti nekretnina je 27. veljae 2009. godine.
Na sjednici odranoj 26. veljae, Uprava je prihvatila Izvjee o stanju projekta
Bloka L u TE-TO Zagreb na dan 31. prosinca 2008. godine te donijela Odluku o popisu
imovine, potraivanja i obveza na dan 31. prosinca 2008. godine. Uprava je prihvatila
Izvjee o poslovanju HEP grupe za sijeanj 2009. godine s procjenom rezultata
(Ur.)
poslovanja.
Odnosi HEP i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna
Nastavak viegodinje suradnje

Izaslanstvo Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna se 2. veljae u Zagrebu sastalo s predsjednikom i
lanovima Uprave HEP-a d.d.
Izaslanstvo je predvodio Matan ari generalni direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna, a
sastanku su nazoili lanovi Uprave: Mile Bule izvrni direktor za financijsko-raunovodstvene poslove, Branka Dadi
izvrna direktorica za pravne, kadrovske i ope poslove, Ivica ule izvrni direktor za proizvodnju elektrine energije,
Ilija Bakalar izvrni direktor za distribuciju elektrine energije i Stipe Bagari - izvrni direktor za opskrbu elektrinom
energijom.
Uz predsjednika Uprave HEP-a d.d. mr. sc. Ivana Mravka, u ime HEP-a sastanku su nazoili lanovi Uprave HEP-a:
dr. sc. Darko Dvornik, eljko Kljakovi Gapi, Nikola Rukavina, doc. dr. sc. eljko Tomi, Stjepan Tvrdini te mr. sc. Goran
Slipac direktor HEP Obnovljivih izvora energije d.o.o.
Slijedom viegodinje suradnje, nakon predstavljanja poslovanja dvaju elektroprivrednih tvrtki, razgovaralose
ponajprije o mogunostima suradnje na izgradnji elektroenergetskih objekata od zajednikog interesa. Jednakotako,
razgovaralo se o suradnji na razmjeni znanja vezanog uz restrukturiranje i otvaranje trita elektrine energije, a bilo je
govora i o rjeavanju nekih otvorenih pitanja.
(Ur.)
4
lanovi Uprave Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg

Bosna, predvoeni generalnim direktorom Matanom
ariem prigodom sastanka s lanovima Uprave HEP-a d.d.,
predvoenim predsjednikom Uprave mr. sc. Ivanom Mravkom
ODNOSI
Ugovor HEP-a s njemakom razvojnom bankom Kreditanstalt fr Wideraufbau o kreditu i donaciji
Ulaganje u energetsku
uinkovitost i OIE
Andreas Haack: Bili smo
impresionirani brzinom razvoja
mlade tvrtke HEP ESCO, koja je
proglaena najboljom europskom
tvrtkom za projekte energetske
uinkovitosti za 2007. godinu,
to je bilo dodatno ohrabrenje za
odobrenje ovog kredita
Potpisivanjem Ugovora u Sjeditu HEP-a u
Zagrebu 3. veljae o.g., Hrvatskoj elektroprivredi
odobren je kredit od 50 milijuna eura te donacija
od 600 tisua eura za ulaganje u razvoj dviju
najpropulzivnijih grana energetike - energetsku
uinkovitost i obnovljive izvore energije. Rije je o
kreditu iz posebnog Fonda Vlade Republike Njemake
pod nazivom "Meunarodna inicijativa za zatitu
klime", kojeg je omoguila njemaka razvojna banka
Kreditanstalt fr Wideraufbau (KfW).
Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HEP-a
mr.sc. Ivan Mravak i vii potpredsjednik KfW Roland
Siller, uz nazonost zamjenika veleposlanika Savezne
Republike Njemake u Hrvatskoj Andreasa Haacka,
direktorice Sektora energetike i transporta za Europu
u KfW-u Claudie Loy , direktorice HEP ESCO-a mr.sc.
Gordane Lui te direktora HEP Obnovljivih izvora
energije mr.sc. Gorana Slipca.
Naime, prvi kontakti s njemakom razvojnom
bankom na podruju energetske uinkovitosti
ostvareni su jo 2003. godine, kada je HEP d.d.
u okviru Grupe osnovao HEP ESCO tvrtku za
pripremu i izvedbu projekata energetske uinkovitosti.
Osnivanjem tvrtke HEP Obnovljivih izvora energije
potvreno je strateko opredjeljenje HEP-a za aktivnim
sudjelovanjem u ouvanju klime i zatiti okolia te
ukljuivanjem u svjetske trendove istije proizvodnje i
uinkovite potronje.
Potreba za financiranjem sve veeg broja
novih projekata koji se pripremaju u te dvije tvrtke,
potaknula je aktivnu suradnju izmeu HEP-a i KfW-a,
koja je rezultirala potpisivanjem spomenutog Ugovora.
KREDIT ZA NASTAVAK ZAPOETIH I POKRETANJE
NOVIH PROJEKATA
U prigodi potpisivanja Ugovora, predsjednik
Uprave HEP-a I. Mravak naglasio da su ugovori o
kreditu i donaciji velika potvrda poslovnog ugleda
Hrvatske elektroprivrede u regiji, rekavi:
- Zakljuivanje ovog Ugovora u trenutku krize
na svjetskom financijskom tritu iznimno je vrijedno
za nas, jer potvruje ozbiljnost i pouzdanost HEP-a
kao poslovnog partnera. To e omoguiti nastavak
zapoetih i pokretanje novih projekata na podruju
Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak i vii potpredsjednik KfW Roland Siller potpisali su Ugovor, temeljem kojeg e
HEP moi znaajno unaprijediti poslovanje u dvjema najmlaim tvrtkama-kerkama HEP grupe i najpropulzivnijim granama
energetike - obnovljivim izvorima energije i energetskoj uinkovitosti
Potpisivanju Ugovora, uz I. Mravka i R. Sillera, nazoili su i zamjenik veleposlanika Savezne Republike Njemake u Hrvatskoj
Andreas Haack, direktorica Sektora energetike i transporta za Europu u KfW-u Claudia Loy te direktorica HEP ESCO-a mr.sc.
Gordana Lui i direktor HEP Obnovljivih izvora energije mr.sc. Goran Slipac
energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije

u okviru HEP-a. U svom razvojnom planu Hrvatska
elektroprivreda ima brojne investicijske projekte, u
skladu s poslovnom vizijom cjelovite korporacije koja e
biti regionalni trini sudionik i predvodnik hrvatskog
energetskog klastera. Stoga se nadamo da e se
suradnja koju smo zapoeli ovim programom, nastaviti
i na drugim projektima na obostrano zadovoljstvo
KfW-a i HEP-a.
POHVALE BRZOM RAZVOJU HEP ESCO-A
A. Haack je izjavio kako potpisivanje ovog
Ugovora potvruje partnerski odnos dviju drava te je
izrazio nadu da e zajedniki ciljevi biti postignuti.
- Bili smo impresionirani brzinom razvoja

mlade tvrtke HEP ESCO, koja je proglaena najboljom
europskom tvrtkom za projekte energetske
uinkovitosti za 2007. godinu. To je bilo dodatno
ohrabrenje za odobrenje ovog kredita, poruio je
A.Haack.
R. Siller se takoer osvrnuo na uspjenost
poslovanja HEP ESCO-a, naglaavajui elju KfW-a da
upravo ta HEP-ova tvrtka bude primjer za cijelu regiju.
Napomenuo je da sektor obnovljivih izvora energije
trai vrlo visoka ulaganja, koja su u potpunosti nuna
zbog nestabilnosti naftnog i plinskog trita te ope
prisutnih trendova brige za okoli.
Tomislav nidari
RAZVOJ
Izgradnja dalekovoda 2 x 400 kV Ernestinovo Peuh, dionica

Ernestinovo dravna granica s Maarskom
Nazire se granina
spojna toka dalekovoda
Denis Karna
U daljini se vide posljednja tri dalekovodna stupa u nizu na maarskoj strani
Premda su vremenski uvjeti za gradnju

DV 2 x 400 kV Ernestinovo Peuh, dionica Ernestinovo
dravna granica s Maarskom, tijekom zimskih mjeseci
bili iznimno nepovoljni za graevinare, osobito s obzirom
na terenske okolnosti u kojima se provode radovi, ne
zaostaje izgradnja hrvatskog dijela dalekovoda.
Naime, od sveanosti otvaranja radova hrvatskog
premijera Ive Sanadera 6. listopada 2008. godine,
radovi su do kraja veljae ove godine obuhvatili
otvaranje ukupno 38 stupnih mjesta. Do sada su u
potpunosti izvedena 23 temelja, dok su na ostalim
stupnim mjestima ugraeni temeljni dijelovi pojasnika.
Jedan stup u cijelosti je montiran, etiri stupa su
sastavljena i spremna za dizanje, a dva stupa su u
procesu sastavljanja. Uzemljenje je izvedeno na 23
stupna mjesta, a radovi se izvode sukladno tjednim
dinamikim planovima, koje zajedniki izrauju izvoa
radova - tvrtka Dalekovod d.d. Zagreb i Nadzorna
sluba investitora HEP Operatora prijenosnog sustava,
prilagoavajui ih maksimalno terenskim, odnosno
vremenskim okolnostima. To znai da se nastavljaju
iskopi temelja, armiranje, ugradnja temeljnih dijelova
stupa, betoniranje te sastavljanje i dizanje stupova,
kao i izrada uzemljivaa. Naime, nastoji se istodobnim
izvoenjem vie razliitih faza (aktivnosti) izgradnje
postii traena dinamika u uvjetima kada terenske,
odnosno vremenske okolnosti ne doputaju fazno
provoenje radova na vie dionica.
to se tie opreme, preuzeta je sva elina
konstrukcija, 65 posto vodia Al/, ue 490/65,
kompletno OPGW ue, sva spojno ovjesna oprema, 85
posto izolatora U 160 BS, kao i induktivni naponski mjerni
transformatori 420 kV, releji zatite REL 670 i ureaji za
komunikaciju zatita SWT 3000 za VP 400 kV Peuh/A i
Peuh/B u TS 400/110 kV Ernestinovo.
Podsjeamo da je rok za dovretak izgradnje DV
2 x 400 kV Ernestinovo Peuh, dionica Ernestinovo
dravna granica s Maarskom 31. prosinca 2009. godine,
a cjelokupan dalekovod DV 2 x 400 kV Ernestinovo-Peuh
trebao bi biti u pogonu do kraja oujka 2010. godine.
Za naeg posjeta Baranji, na trasi gradilita
trenutano se provode radovi na potezu od stupnog
6
Zaposlenici
Dalekovoda
rade na trasi
dalekovoda kod
stupnog mjesta
109 prema
maarskoj granici
Za sastavljanje
je spreman i
stup 108, uz
prometnicu
Petlovac Beli
Manastir
Obilno blato i loi

vremenski uvjeti
nisu zaustavili
radove na trasi
dalekovoda ni kod
stupnog mjesta
92, uz prometnicu
Jagodnjak Novi
Bolman
mjesta 90 do 117, a na maarskoj strani vide se tri njihova

stupa u nizu. Zanimljivo je da njihov posljednji stup do
granice, kao i na, nose broj 117.
Treba naglasiti da do sada izvedeni radovi na
izgradnji dalekovoda te pretpostavka osiguranja potrebnih
financijskih sredstava u 2009. godini navode na zakljuak
kako e HEP Operator prijenosnog sustava jo jedan
gospodarski, strateki i energetski vaan objekt prijenosne

mree uspjeno zavriti i integrirati u hrvatsku i maarsku
elektroenergetsku mreu u ugovorenom roku. Time
e se znatno poveati sigurnost u opskrbi elektrinom
energijom potroaa, kao i sigurnost rada, kako vlastitog,
tako i elektroenergetskog sustava Republike Maarske, ali
i ire regije.
Odnosi
HEP - Petrokemija
Viegodinji poslovni partneri

omoguili energetsku
sigurnost Kutine
D. Jurajevi
Zahvaljujui Ugovoru o
kupoprodaji rasklopnog
postrojenja 110 kV s
pripadajuim zemljitem,
HEP-u se omoguuje stvaranje
elektroenergetskih pretpostavki
za daljnji razvoj industrije i
gospodarstva na kutinskom
podruju, na kojem je godinji
rast potronje elektrine
energije vei od hrvatskog
prosjeka, a oekuje se daljnji
rast
Ugovor o kupoprodaji rasklopnog postrojenja 110 kV potpisali su predsjednici uprava HEP-a i Petrokemije mr.sc. Ivan Mravak
i Boris Mesari

Predsjednici uprava Hrvatske elektroprivrede d.d. i
Petrokemije d.d. mr.sc. Ivan Mravak i Boris Mesari,
u nazonosti njihovih bliskih suradnika, 24. veljae
o.g. u Kutini su potpisali Ugovor o kupoprodaji
rasklopnog postrojenja 110 kV s pripadajuim
zemljitem u Aleji Vukovar. Ovom su dogaaju iz
HEP-a prisustvovali lanovi Uprave dr. sc. Darko
Dvornik i Nikola Rukavina te direktor HEP Operatora
prijenosnog sustava dr. sc. Dubravko Saboli,
direktor HEP Operatora distribucijskog sustava
Mio Jurkovi i direktor Elektre Kri Branko Kolari.
Potpisivanju Ugovora iz Petrokemije su nazoili
i Tomislav Seletkovi, lan Uprave te Ivica Losso,
Zlatko Babi i Nevenka Jerbi-Rukavina.
Pokraj rasklopita planira se izgradnja
TS 110/10(20) kV
Temeljni razlozi potpisivanja ovog Ugovora
je godinji rast potronje elektrine energije
na irem podruju Kutine prema stopi od pet
do est posto, koji je vei hrvatskog prosjeka u
posljednjih nekoliko godina i sve tee podmirenje
postojeih i novih potreba sukladno ve izdanim
novim elektroenergetskim suglasnostima. Upravo
zbog oekivanog daljnjeg rasta potronje na
kutinskom podruju, Petrokemija i HEP su kao
dobri viegodinji poslovni partneri dogovarali da
za potrebe prijenosa elektrine energije HEP koristi
objekte Petrokemije. Budui da Petrokemija u svom
vlasnitvu posjeduje rasklopite 110 kV, prije godinu
dana su te dvije tvrtke potpisale Ugovor o pravu
slunosti te Predugovor o prodaji tog postrojenja
HEP-u, vrijednog 7,2 milijuna kuna.
Kaimo da HEP Operator distribucijskog
sustava, odnosno Elektra Kri, ove godine planira
Sveanosti potpisivanja Ugovora prisustvovali su bliski suradnici predsjednika uprava
dovriti projekt, a sljedee godine pokraj tog

rasklopita zapoeti izgradnju TS 110/10(20) kV sa
dva transformatora (2x20MVA).
Predsjednici uprava HEP-a i Petrokemije
izrazili su zadovoljstvo, jer su tom prodajom
stvoreni preduvjeti za daljnji razvoj industrije i
gospodarstva na podruju grada Kutine, a potpisani
Ugovor dokazuje izvrsnu suradnju te dvije tvrtke,
kako u proteklim godinama, tako i u budunosti.
Ovom je prigodom B. Mesari naglasio da

ove dvije tvrtke imaju puno dodirnih toaka i
zajednikih planova te da su sudbinski vezane i kao
najvei potroai prirodnog plina u Hrvatskoj.
- Zajednike aktivnosti jo od Domovinskog
rata dovele su i do potpisivanja ovog Ugovora na
obostranu korist, naglasio je predsjednik Uprave
HEP-a d.d. mr. sc. I. Mravak.
NAI U VRIJEME PLINSKE KRIZE
TE Sisak
Sustavu raspoloiva
i pouzdana Elektrana
TE Sisak je, tijekom ovogodinje
sijeanjske plinske krize za 22
dana i 711 sati rada predala
sustavu tada dragocjenih
74,8 milijuna kWh i ponovno
dokazala stoerno mjesto u
elektroenergetskom sustavu
Kada je sustavu najpotrebnija, TE Sisak je

pogonski spremna, sustavu raspoloiva i pouzdana
Elektrana, bez obzira na to to njen Blok 1 proizvodi
39 godina i do sada je odradio 193 tisue sati rada,
a njegov est godina mlai brat Blok 2 - 160 tisua
sati rada. Pokazalo se to i tijekom ovogodinje
sijeanjske plinske krize, kada je TE Sisak ponovno
bila stoer sigurnosti hrvatskog elektroenergetskog
sustava, unato injenici to na veliku alost njena 193
zaposlenika, vie nije temeljna, nego je vrna elektrana,
a to znai da njena postrojenja vie sati miruju, nego
to proizvode. Kako su ovdje odgovorili na zahtjeve
sustava tijekom otre redukcije plina saznajemo od, za
razgovor uvijek raspoloenog, prvog ovjeka Elektrane
Milana Rajkovia. U Elektrani smo sredinom veljae,
kada sisaki blokovi ponovno miruju
Od M. Rajkovia doznajemo da je TE Sisak,
unato niskom planu proizvodnje za 2008. godinu
(samo 450 milijuna kWh), tijekom prole godine
proizvela ak 749 milijuna kWh. Zbog povoljnih
hidrolokih okolnosti, u prosincu nije proizvodila,

a kada je 6. sijenja o.g. plinska kriza zakucala i na
vrata Hrvatske, pokrenuta je proizvodnja Bloka 2,
a dva dana kasnije i Bloka 1. Tijekom 22 sijeanjska
dana TE Sisak je radila 711 sati rada na mrei i
predala sustavu dragocjenih 74,8 milijuna kWh. Tih
se dana dnevna proizvodnja kretala ak i do sedam
milijuna kWh, to je postignuto zahvaljujui dovoljnim
priuvama mazuta (koliina dovoljna za jednomjeseni
maksimalni rad Elektrane) i, dakako, iznimno velikim
naporima operativaca. Oba su bloka i pomona
kotlovnica za grijanje iskljuivo koristili mazut. Kada
je 24. sijenja zatoplilo, obustavljena je proizvodnja
TE Sisak, da bi 28. sijenja u pogon uao samo Blok 1.
Sada su u pogonu dva pomona kotla za odravanje
tehnolokog minimuma i potrebe za ogrjevnom
toplinom HEP Toplinarstva.
to se tie potronje plina u ljetnom razdoblju,
kada se ne proizvodi ogrjevna toplina, Elektrana
ga troi za proizvodnju elektrine energije. Inae,
njihova oba bloka, to se pokazalo iznimno vrijednim,
mogu za proizvodnju koristiti mazut i prirodni plin te
mogu kombinirati oba energenta, ovisno o njihovoj
raspoloivosti i potrebama sustava. Podsjetimo da je
TE Sisak unatrag nekoliko godina preuzela dodatnu
obvezu i odgovornost za ogrjevne potroae u Sisku,
odnosno 1800 stanova te sisaku Bolnicu, kojima se
osigurava kontinuirana isporuka pare.
Direktor M. Rajkovi naglaava zadovoljstvo to
su tijekom sijeanjske plinske krize uspjeli zadovoljiti
sve potrebe potroaa, bilo za elektrinom, bilo za
toplinskom energijom.
Pohvale operativcima TE Sisak
Zanimao nas je sisaki recept za pouzdanost,
usprkos brojnih potekoa koje ih mue. M. Rajkovi
kae da ih najvie titi starost postrojenja i osnovnih
Milan Rajkovi, direktor TE Sisak: zadovoljni smo to smo i tijekom sijenja uspjeno
odgovorili svim zahtjevima hrvatskog elektroenergetskog sustava
Dragica Jurajevi
proizvodnih sklopova (kotlova, turbina i generatora),

intermitirajui reim pogona s estim ulascima i
izlascima iz pogona i esta dulja stajanja postrojenja
izvan pogona. Zbog starosti postrojenja upitne su
nove modernizacije i rekonstrukcije i potpuno plansko
preventivno odravanje, kao neko. Znaajnija
ulaganja su sada sve vie usmjerena na modernizacije
i poboljanja glede zatite okolia, a odravanje
osnovnih postrojenja se sve vie provodi prema
naelu korektive, to moe dovesti u pitanje potpunu
pogonsku spremnost postrojenja. Tako je bilo i prole
godine, kada je znaajniji remont proveden samo
na Bloku 2, a obavljena je kompletna modernizacija
sustava automatske regulacije. Nadalje kae,
postrojenje trpi i zastarijeva bre kada nije u pogonu, a
osobito su nepovoljni sve ei izlasci i ulasci u pogon.
Dijagram rada pokazuje da blokovi nekada rade samo
dva do tri dana, potom se zaustavljaju pa ponovno
ulaze u pogon ovisno o potrebama sustava, to
negativno utjee na ve poodmakli ivotni vijek
postrojenja.
M. Rajkovi iznimno vanim problemom za
raspoloivost postrojenja izdvaja manjak smjenskog
osoblja TE Sisak. Naime, teko mogu u dugotrajnom
pogonu svih proizvodnih jedinica popuniti etiri
smjene, a sistematizacijom ih je predvieno ak est.
Taj sve ozbiljniji problem nemogue je rijeiti preko
noi jer je, primjerice, za kvalitetnog strojara kotla
potrebno najmanje est do sedam godina radnog
iskustva u Elektrani, a za smjenovou i tri puta dulje.
Saznajemo da 12-satni ciklus smjena, uveden prije
pet-est godina, sve vie pokazuje manjkavosti,
poglavito tijekom ulazaka u pogon. Naime, takav je
smjenski reim rada iscrpljujui za smjensko osoblje,
osobito stoga to pogon nije visokoautomatiziran pa
valja razmisliti o povratku na osam - satni radni ciklus,
naglaava M. Rajkovi.
Smjenovoa Stevica Bakari sa 25 godina staa u Elektrani dobar je poznavatelj

postrojenja
U Upravljanici smo zatekli dio smjene u sastavu: Branko ivanovi, deurni elektriar, Dinko Peternel, uklopniar, Hrvoje Neki, strojar parnoga kotla, Ivica Pavii- Rambo, deurni
automatiar, Darko Elez, pomonik strojara kotla, Tomislav Doleal, strojar parne turbine, Stevica Bakari, smjenovoa i Matija Hori, rukovoditelj Slube za proizvodnju
No, kae da je najvanije da je TE Sisak i u

ovoj krizi osigurala snagu u sustavu i nune koliine
elektrine energije, usprkos svim potekoama.
Zasluge pripadaju operativnom osoblju Elektrane, koje
je pohvaljeno i od elnika HEP Proizvodnje.
- Nadamo se da e izgradnjom novog bloka,
TE Sisak vratiti negdanji status, jer je naa lokacija
u sreditu potroakog podruja sredinje Hrvatske
vana za stabilnost elektroenergetskog sustava,
zakljuio je direktor M. Rajkovi.
Smjenovoa - dirigent smjene
Od Stevice Bakaria, jednog od iskusnijih
smjenovoa, iz prve ruke doznajemo sve tajne tog
iznimno zahtjevnog i odgovornog posla, za koji je
potrebno i do 20 godina radnog iskustva i poznavanje
pogona u duu. S. Bakari je od dolaska u Elektranu
prije 25 godina najprije radio u Crpnoj stanici
rashladne vode, potom je bio pomonik strojara kotla,
strojar kotla, turbinovoa, blokovoa da bi prije sedam
godina postao smjenovoa. Zadaa smjenovoe je,
kae, organizirati rad u smjeni i u potpunosti brinuti
o postrojenju i ljudima, biti dirigent smjene. U jednoj
smjeni radi priblino 20 operativaca (u itavoj Slubi
proizvodnje ima ih 80) i to je za rad oba bloka knap,
to znai da tada nitko ne smije manjkati nema
slobodnih dana i godinjih odmora, a u sluaju
bolovanju netko iz smjene nakon odraenih 12 sati,

mora produljiti rad u jo jednoj smjeni.
Za 12-satni radni ciklus S. Bakari kae da,
premda nekima on odgovara, veina se operativaca
slae da je previe naporan, osobito u vrijeme
zahtjevnih operacija ulazaka u pogon, kada zbog
viesatne napetosti neizbjeno opada koncentracija.
Takve su operacije sve ee pa su sve vea naprezanja
i postrojenja i ljudi. Budui da im manjka iskusnih
ljudi, valja im mlae kolege kolovati u praksi, jer rad
u pogonu znai stalno uenje zbog modernizacije i
informatizacije postrojenja. Stariji i iskusniji trebali bi
prenositi svoja znanja na mlae koji e ih naslijediti, ali
za to sve je manje vremena.
Velika fleksibilnost i raspon
raspoloivosti Elektrane
Upravo je S. Bakari sa smjenom, kojom
je rukovodio, tijekom sijenja odradio najvie
ulazaka u pogon i sa zadovoljstvom naglaava da
tijekom maksimalnog rada postrojenja, sreom,
nisu imali nerjeivih potekoa. Prednost je, kae,
velika fleksibilnost njihova dva bloka sa etiri kotla
i mogunost koritenja dva goriva, odvojeno ili
kombinirano te veliki raspon raspoloivosti Elektrane
- od 80 MW samo s jednim kotlom pa do 400 MW sa
sva etiri kotla. Inae, ulasci oba bloka u pogon nakon
Dok blokovi miruju, otklanjaju se uoeni nedostaci i kvarovi poput, primjerice,

ovoga na kotlu 1 A
stajanja tijekom zimskih mjeseci kritini su dani zbog

niskih temperatura. U vrijeme kada oba bloka stoje,
pomoni kotlovi rade za potrebe vlastite potronje
Elektrane, izmeu ostaloga, i za tzv. program protiv
smrzavanja parovoda u pretkotlovnici te za grijanje
mazuta. Sve pohvale zasluuje i sisako postrojenje
kemijske pripreme vode, koje nosi epitet najstarijeg
postrojenja u Elektrani, a radilo je dobro i non-stop.
Svi u TE Sisak, otkrio nam je S Bakari, eljno iekuju
novi blok, kao i revitalizaciju kotlova Bloka 2, koji su ve
odradili svoje. Sve e im to, vjeruje, osigurati sigurniju
budunost u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.
Za naeg posjeta TE Sisak, odlazimo i u
Upravljanicu. Ovdje smo zatekli dio smjene, odnosno
Branka ivanovia (deurni elektriar), Dinka Peternela
(uklopniar), Hrvoja Nekia (strojar parnog kotla), Ivicu
Paviia Ramba ( (deurni automatiar), Darka Eleza
(pomoni strojar kotla), Tomislava Doleala (strojar
parne turbine), Stevicu Bakaria (smjenovoa) i Matiju
Horia (rukovoditelj Slube za proizvodnju).
Ovdje smo se uvjerili da se mirovanje blokova
koristi za otklanjanje uoenih kvarova i nedostataka.
Tako je za naega boravka u tijeku bila zamjena
kompenzatora na kondenzatoru rashladne vode
turbine Bloka 2 i otklanjanje kvara na kotlu 1A. Jer,
kada ponovno zatreba hrvatskom elektroenergetskom
sustavu, TE Sisak mora biti potpuno pogonski spremna.
Zamjenjuje se i dotrajali kompenzator na kondenzatoru rashladne vode turbine Bloka 2
Nai u vrijeme plinske krize
Termoelektrana Rijeka
Punom snagom
nakon hladne rezerve

Ivica Tomi
lanovi ekipe odravanja s kojima smo se susreli za naega boravka u TE Rijeka: Ive Domitrovi, Zdravko Prelec, Ive Starevi, Saa Dundovi, Jerko Renduli, Rajko Katni, Ladislav Hlaa,
Eugen Kereti i Zlatko Marega
U vrijeme plinske krize i

nakon nje, TE Rijeka je radila
u promjenljivom reimu
optereenja od 100 do 300
MW, s tim da je fleksibilnost
postrojenja njena velika kvaliteta
I prije nego to je plinska kriza izravno zaprijetila

i Hrvatskoj, TE Rijeka kao elektrana iji je najvei adut
brzina ukljuenja u sustav punom snagom, zatrebala
je hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Prema
nalogu dispeera, ukljuila se pravodobno - 1.sijenja
2009. godine u 15 sati i 15 minuta, nakon to je
vie od mjesec dana bila u tzv. hladnoj rezervi, jer
su krajem studenog i cijelog prosinca bile povoljne
hidroloke okolnosti to inae nije uobiajeno za to
doba godine. Ljudi su prekinuli kolektivni godinji
odmor i u kratkom vremenu pokrenuli postrojenja.
U sijenju 2009. godine, kada je tijekom plinske krize
bila najpotrebnija njena snaga i energija, TE Rijeka
je sustavu isporuila 110.854.000 kWh elektrine
10
energije. Za to vrijeme potroeno je 27.096tona

tekog loivog ulja. Potom su dispeeri 21. sijenja
o.g. dopustili prekid njene proizvodnje zbog njege i
ienja kotlovskog postrojenja. No, taj posao nije u
potpunosti obavljen, jer je elektrana ve 26. sijenja, na
zahtjev dispeera, morala ponovno u proizvodnju koja
je nastavljena i svih dana veljae, snagom izmeu
100 i 300 MW ili prosjeno pod teretom od 180 MW.
Loa kvaliteta goriva najvea prijetnja
postrojenju
Veliki je to uspjeh, moemo rei i pothvat,
zaposlenih ako se zna da je TE Rijeka prole godine
napunila tri desetljea od prve sinkronizacije te da na
postrojenjima u zrelim godinama ima nekih dijelova
koji, zbog objektivnih problema i potreba sustava, nisu
rekonstruirani kada je to trebalo uiniti.
Najvei problem, saznajemo od direktora
TERijeka Mladena Bakule i tehnikog rukovoditelja
Dragan Kavre, loa je kvaliteta goriva. Zbog toga,
bez obzira na ispravno pogonsko stanje ostalog dijela
postrojenja i ureaja, TE Rijeka mora ak etiri puta
godinje obustavljati proizvodnju kako bi se oistilo
kotlovsko postrojenje. Ovoga puta je zbog zahtjeva
dispeera prekinut posao ienja pa e se to morati
obaviti u svibnju, kada je planiran manji remont
postrojenja. Dakako, ako stanje elektroenergetskog
sustava to dopusti. Loa kvaliteta goriva bitno utjee
na raspoloivost postrojenja, a ve u blioj budunosti

mogla bi predstavljati i nesavladivu prepreku kod
nunog uklapanja elektrane u propisane europske
norme o zatiti okolia pa se taj problem ne smije
zanemarivati, nego to prije rijeiti. U vrijeme plinske
krize i nakon nje, TE Rijeka je radila u promjenljivom
reimu optereenja od 100 do 300 MW. Njena
fleksibilnost je njena velika kvaliteta, ali treba rei da
takve stalne promjene optereenja nepovoljno djeluju
na osnovnu opremu i postrojenja to negativno
utjee na raspoloivost i rad elektrane. Bilo bi idealno
za postrojenja, kau u TE Rijeka, kada bi mogli voziti
kontinuirano s teretom od priblino 220 MW, ali to
odreuju potrebe sustava.
S obzirom na potrebe sustava, promjenljivi
reim rada TE Rijeka godinama se koristi za pokrivanje
dnevnih vrnih optereenja, s tim da postrojenje nou i
tijekom vikenda vozi na tehnikom minimumu.
Treba rei da je TE Rijeka u svojoj
tridesetogodinjoj povijesti odradila 135tisua
sati, proizvela vie od 25 milijarda kWh elektrine
energije, potroivi pet i pol milijuna tona goriva.
Osim spomenutih tehnolokih problema, TE Rijeka
ima problema i zbog malog broja ljudi koji obavljaju
poslove odravanja, jer mjesta onih koji odlaze
u mirovinu ostaju nepopunjena. Trenutano je
u elektrani 123 zaposlenika, ali njihova starosna
struktura je zabrinjavajua. Takvo stanje e se
STRUKA
Mirko Bandalovi, zaduen za

kontakt s INA-om i Plinacrom
Kljuna uloga
HEP-a u spaavanju
plinskog sustava
Odgovorni za proizvodnju : Dario Martini, Bruno Reljac, direktor Mladen Bakula, Edib Kulogli, rukovoditelj Slube za
proizvodnju Pero Mage, tehniki rukovoditelj Dragan Kavre (stoje), Sinia Gali, Marijan Gaparini i Ozren Juki (ue)
Direktor TE Rijeka Mladen Bakula i tehniki rukovoditelj Dragan Kavre: na najvei problem za osiguravanje pouzdanosti i
raspoloivosti postrojenja jest loa kvaliteta goriva, zbog ega moramo vie puta godinje obaviti ienje kotla, odnosno
zaustavljati pogonski spremno postrojenje
pogorati, jer ove godine ak 18 zaposlenika TE Rijeka

stjee pravo na umirovljenje.
No, vratimo se temi - povodu zbog kojeg
smo posjetili TE Rijeka, odnosno njenom pojaanom
angamanu prije i u vrijeme plinske krize, uz zakljuak:
1. sijenja o.g. zaposleni u proizvodnji i odravanju

TERijeka, premda je postrojenje vie od mjesec dana bilo
u stanju hladne rezerve, uspjeli su pokrenuti proizvodnju
u rekordnom roku i sinkronizirati Elektranu sa sustavom.
estitke i pohvale pripadaju njima.
Mirko Bandalovi, savjetnik u Sektoru za

termoelektrane, zaduen za opskrbu HEP-a svim
energentima osim ugljena i lan Kriznog stoera, ranije
imenovan za kontakt osobu s INA-om i Plinacrom,
tijekom ovogodinje plinske krize uspjeno je obavio
iznimno vanu zadau.
Tog kritinog 6. sijenja o.g., oko 4 sata ujutro
obavijestili su ga iz INA-e da je prekinuta isporuku
plina iz Rusije i da HEP mora urno smanjiti potronju
prirodnog plina na samo 28.000 prostornih metara
plina na sat. Odmah je stupio u vezu s dispeerima u
Nacionalnom dispeerskom centru, koji su potom s
dispeerskim centrom Plinacroa dogovorili postupan
prelazak HEP-ovih termoelektrana s plina na loivo
ulje. Nae su termoelektrane to uinile tijekom samo
dva sata i, prema rijeima M. Bandalovia, HEP je
imao kljunu ulogu u spaavanju hrvatskog plinskog
sustava od raspada. To je naglasila i INA, zahvaljujui
na odranim mjerama redukcije.
Budui da je rije o iskusnom elektroprivredniku,
M. Bandalovi je bio svjestan opasnosti za Zagreb,
ijim se potroaima nije smjela uskratiti opskrba
- Pravodobno smo popunili skladita loiva ulja
u Rijeci i Sisku pa grijanje Zagreba nije bilo upitno.
Raspoloive koliine plina koristila je jedna plinska
turbina u EL-TO, TE-TO i Toplinarstvo Siska. Stanje
je bilo iznimno sloeno i najtee do sada, zbog vrlo
niskih vanjskih temperatura te injenice da je redukcija
potrajala dulje nego ranijih zima. Stoga smo tijekom
sijenja nastavili svakodnevno nadopunjavati skladita
loiva ulja, a dobivene su i odreene koliine loiva ulja
od sisake Rafinerije INA-e. Tada je Zagreb opskrbljen s
dodatnih 20.000 tona mazuta za rad njegovih toplana
i osiguran je kontinuitet njihove proizvodnje tijekom
veljae, saznajemo od M. Bandalovia.
U sijenja je u Zagrebu spaljivano priblino
2.000 tona loiva ulja dnevno, a valjalo je predvidjeti
mogue produljenje plinske krize i tijekom veljae, to
se sreom nije dogodilo.
- U takvim okolnostima duljih redukcija i velike
hladnoe osobito je naglaen strah za urednu opskrbu
potroaa toplinske energije u Zagrebu, kao najveem
potroakom podruju. Zbog toga je osigurana rezerva
loiva ulja za nesmetani dvomjeseni rad bez prirodnog
plina TE-TO, a zbog manjih spremnika loiva ulja, EL-TO
bez plina moe izdrati samo 20 dana, kae M. Bandalovi.
Na kraju saznajemo da je dobro funkcionirala
doprema mazuta vlakovima u Zagreb iz Siska
zahvaljujui eljeznikom prijevozu Hrvatskih
eljeznica, ali i naim portvovnim zaposlenicima koji
su ga danonono iskrcavali.
D. Jurajevi
11
NAI U VRIJEME PLINSKE KRIZE
Termoelektrana-toplana Zagreb
Dragocjeni stari,
pouzdani Rus
Parnoturbinsko postrojenje toplifikacijskog Bloka C pravodobno se stabiliziralo nakon ljetne

rezerve i stajanja pa je u vrijeme kada je to bilo najpotrebnije sve bilo na svom mjestu
Zbog obustavljene isporuke plina,

proizvodnju tehnoloke pare za
industrijske potroae, za javne
ustanove te za potroae toplinske
energije istonog dijela grada
preuzeo je toplifikacijski Blok C te
pomone vrelovodne kotlovnice i
pomoni parni kotao, a Blok K bio
je spreman uskoiti uz spaljivanje
ekstra lakog loivog ulja
- Malo sree, puno dobrih i strunih ljudi,

pouzdanih postrojenja te popunjeni spremnici goriva
- recept je za prevladavanje krize, poput one plinske,
sijeanjske. Otkrivaju nam ga tehniki rukovoditelj
Pogona TE-TO Zagreb Damir Boievi i rukovoditelj
Slube za proizvodnju Marin Begovi.
- Ovdje je vladala uobiajena radna rutina, osim
to smo tih dana bili ee s telefonima u ruci - stalno
u kontaktu s Kriznim stoerom. Posebno s Dubravkom
Lukaeviem pomonikom direktora HEP Proizvodnje,
s kojim smo dogovarali proizvodnju i potronju, stanje
zaliha gorivaStizala je dovoljna koliina goriva, no s
obzirom da imamo staro istakalite mazuta i da ga se
doprema u neizoliranim cisternama, ograniavajui
imbenik bilo je vrijeme za potrebnu manipulaciju. Svi
su bili pripravni - podizvoai, kao i strunjaci General
Electrica za sve poslove vezane uz Blok, prisjea se
12
Tatjana Jalui
Cirkulacijske crpke toplinske stanice TE-TO, srce vrelovodnog sustava, dobro su

funkcionirale
D.Boievi. On i M. Begovi posebice izdvajaju

(i inae dobru) suradnju s Pogonom Toplinske mree.
SVE POKRILI BLOK C, VRELOVODNE KOTLOVNICE
I POMONI PARNI KOTAO
- Tog 6. sijenja u 4.37 sati, nazvao me
voa smjene Vladimir Jager i obavijestio o nalogu
Nacionalnog dispeerskog centra, koji je zbog zahtjeva
za brzom redukcijom isporuke plina HEP Proizvodnji,
traio obustavu rada Bloka K. Blok je u to vrijeme troio
priblino 45.000mn3/h plina i mi smo vrlo brzo reagirali,
opisuje M. Begovi poetak kriznog tjedna.
Zbog obustavljene isporuke plina te odranja
tlaka u magistralnom plinovodu na koji je vezan,
kombi-kogeneracijski Blok K morao je izai iz pogona.
U radu je ostao tzv. ruski, toplifikacijski Blok C
(110 MWe elektrine i 200 MWt toplinske snage),
preuzevi isporuku tehnoloke pare za industrijske
potroae, za javne ustanove poput Bolnice Rebro, te
za podmirivanje potreba potroaa toplinske energije
istonog dijela grada.
- Blok C, premda vrlo staro postrojenje, u
kritinim okolnostima pokazao se iznimno pouzdanim,
ocjenjuje D. Boievi.
Istina, on im je zadavao malo glavobolje prije
krize. Naime, od ulaska u pogon poetkom ogrjevne
sezone, bilo je nekoliko obustava njegova rada od
nekoliko dana, primjerice, ispada zbog prorade
diferencijalnih zatita elektromotora usisnih ventilatora
te prisilnog zaustavljanja zbog curenja kotla. No,
dovoljno je rano prevladao uhodavanje nakon ljetne
rezerve i stajanja: uao je u pogon i stabilizirao se
pa je u vrijeme kada je to bilo najpotrebnije sve bilo
na svom mjestu. I zato u TE-TO-u zakljuuju: Stara
dobra proizvodnja sve je pokrila! Ipak, ti sitniji kvarovi
upozoravaju na potrebu vee pozornosti, odnosno
ulaganja financijskih sredstava u njegovo odravanje

kako bi bio maksimalno pouzdan. O tomu M. Begovi
kae:
- Zbog ogranienih sredstava, na alost,
zamjenjuje se samo ono najnunije. Primjerena
razina pogonske spremnosti pokuava se postii
koncentriranjem na odravanje vitalne opreme Bloka,
premda bi za ostvarenje tog cilja opseg remontnih
radova morao biti obuhvatniji.
I premda je u plinskoj krizi toplifikacijski Blok C,
ovdje popularno zvan Rus, imao odluujuu ulogu,
njegova proizvodnja nije bila dostatna za pokrivanje
svih potreba za toplinskom energijom istonog
dijela grada. Stoga su toplinu proizvodile i pomone
vrelovodne kotlovnice, kao i pomoni parni kotao. U
sluaju ispada bilo koje od spomenutih jedinica, Blok
K bio je spreman ui u pogon, ali u ovim okolnostima
uz koritenje zamjenskog energenta. Poueni
dosadanjim iskustvom u okolnostima ogranienja
isporuke plina zimi te u skladu s preporukama
proizvoaa plinskih turbina Bloka K General Electrica,
u TE TO-u su ga redovito odravali spremnim za
ulazak u pogon uz koritenje ekstra lako loivog ulja.
Jer, plinske turbine s mogunou rada s dvije vrste
goriva ipak imaju potekoa kod prelaska na zamjenski
energent ako ga dulje vrijeme ne koriste.
D. Boievi naglaava dobru suradnju sa
strunjacima General Electrica iz Atlante, koji su
im u to krizno vrijeme pruali dobar support (na
to ih, uostalom, obvezuje i Ugovor o dugotrajnom
odravanju tog postrojenja) - bilo na licu mjesta ili
telefonom. O tomu kae:
- U roku od 24 sata u TE-TO je stigao strunjak
iz General Electrica, spreman pomoi ako neto loe
krene s tekuim gorivom. Naravno, cijelo vrijeme tu
su bili i strunjaci Siemensa, koji je drugi dio dvojca
Kroz burne sijeanjske dane Blok C su uspjeno vodili (s lijeva na desno): Darko Karaji - strojar parne turbine, Ivan poljari - blokovoa, Tomislav Vogrinc - pomonik strojara parne
turbine, Rudolf tefan - voa smjene, Marin Begovi - rukovoditelj Slube za proizvodnju, Stjepan Trdak - pomonik strojara parnog kotla (pripomo iz KTE Jertovec), Stevo Kralji - pogonski
strojobravar, Branko Crnekovi - rukovatelj toplinske stanice i Miro Tramoljanin - strojar parnog kotla
Bez kvarova i zastoja
Ivan poljari - blokovoa toplifikacijskog bloka C, Tomislav Vogrinc - pomonik

strojara parne turbine, Darko Karaji - strojar parne turbine, Miro Tramoljanin - strojar
parnog kotla, Stevo Kralji - pogonski strojobravar, Branko Crnekovi - rukovatelj
toplinske stanice, Stjepan Trdak - pomonik strojara parnog kotla (iz KTE Jertovec) te
smjenovoa Rudolf tefan svi su oni uspjeno vodili Blok C kroz burne sijeanjske dane.
O tomu R. tefan kae:
- Sve je prolo uspjeno i bez pritubi. Moe se rei da je Blok C bio spas. U pomo
su nam priskoili i vrelovodni kotlovi. Nije bilo potekoa, ni kvarova, ni zastoja. Da se to
dogodilo, e tada bi bilo vee dramatike. Nae sve jedinice mogu koristiti i mazut umjesto
koji ve est godina odrava Blok K. Takva praksa

odravanja novih, sofisticiranih, postrojenja - s
vanjskim izvoaima, prema naelu klju u rukepokazala se jako dobrom, to je posebice dolo do
izraaja kod brzog otklanjanja kvarova pa emo i
ubudue nastojati ostvariti sline aranmane.
Od svibnja do srpnja ove godine, Blok C oekuje
kapitalni remont, koji se ve dvije godine odgaa zbog
nedostatka sredstava. Jedan od teih i neodgodivih
zahvata je zamjena cijevi konvektivnog pregrijaa pare,
najosjetljivijeg dijela kotla. Premda je oteana nabava
cijevi, izraenih prema ruskim standardima, u TE-TO-u
smatraju da se u tu proizvodnu jedinicu svakako isplati
ulagati.
LJUDI NOSE TERET
Uz pogonski spremna i pouzdana postrojenja,
u izvanrednim okolnostima poput ovogodinje
plinske krize, kao i u redovnim, najvaniji su ljudi,
koji i ovdje nose najvei teret. Premda su ovu
nepogodu uspjeno pregrmjeli, ipak pomalo strahuju
od iznenaenja, velikim dijelom i zbog nepovoljne
kadrovske slike. Zbog umirovljenja, zdravstvenih
razloga pa i, na alost, povreda - manjkaju ljudi u
odravanju, a slino stanje je i u smjeni, odnosno
proizvodnji. Odnosi se to na sve kvalifikacije, jer stara
postrojenja zahtijevaju pojaanu skrb.
Posljednjih 15 godina broj ljudi u TE-TO se
prepolovio, a kapaciteti postrojenja su se udvostruili.
Imaju 239 zaposlenika, od ega 80 u odravanju, s tim
da njihova obuka, poznato je, traje godinama. Nai
sugovornici s tim u svezi kau: treba nauiti hodati po
postrojenju! Jedno od rjeenja je, smatraju, prelazak s
vlastitog na vanjsko odravanje.
Za posadu novog, kombi-kogeneracijskog
Bloka L odabrano je deset iskusnih strojara, koji su
plina, bile su raspoloive i nije bilo problema pri promjeni goriva. Ipak, bilo je trenutaka
kada smo s jedinicama koje loimo mazutom bili na granici zadovoljenja potreba za
Na sreu, naglaavaju, imali su dovoljne zalihe mazuta. Kako se troio tako su
stizale nove koliine, svaki drugi, trei dan Dovoljno ljudi bilo je angairano na istovaru,
a prema potrebi pozivala se i peta smjena, koja je bila u rezervi. U razgovoru o mazutu,
naglaavaju da bi pri njegovoj nabavi vie pozornosti trebalo posvetiti kvaliteti, jer
jedino na to oni sami ne mogu utjecati. Visoki udjel sumpora u gorivu loe utjee i na
postrojenje i na okoli to im, kao dobrim gospodarima i zelenima prema opredjeljenju,
nije nimalo drago!
premjeteni s Bloka C pa je i na tom postrojenju ostao

nepopunjen toliki broj radnih mjesta. Ovu ogrjevnu
sezonu u pripomo im je dodijeljeno deset ljudi iz
KTEJertovec, to je samo privremeno rjeenje.
Nepopunjeno je i radno mjesto koordinatora
zatite okolia, a sve su zahtjevnije obveze u tom
podruju, osobito u svezi s novom regulativom
i normama (TE-TO Zagreb je certificirana prema
ISO normama za upravljanje sustavom kvalitete
9001 i sustavom za upravljanje okoliem 14001)
te usklaivanje s EU direktivom, koja se odnosi na
praenje i nadzor emisija i otpada.
- Putanjem u rad Bloka L, bit emo jedna od
veih termoelektrana, ali broj zaposlenih ne prati porast
instalirane elektrine i toplinske snage na ovoj lokaciji,
upozorava M. Begovi.
Svjesni su potrebe veeg ulaganja u odravanje,
osobito u stara postrojenja, kako bi i u neoekivanim
okolnostima mogla ostvariti svoju glavnu zadau.
Jednako tako, valja voditi brigu i o ljudima. Mnogi
junaci nae prie imaju postrojenje u malom prstu, a
do toga se, poznato je, ne dolazi preko noi.
Ljudi, koji u Termoelektrani-toplani brinu
o postrojenju i vode njegov rad, vidi se i osjeti
u zraku, neprestano imaju na umu vanost
njihova elektroenergetskog objekta za zajednicu
i odgovornost, bilo za brojne potroae ogrjevne
topline, bilo za industrijske potroae kojima
isporuuju tehnoloku paru. Oni, zahvaljujui dobro
odraenom poslu u TE-TO, ove sezone nisu imali
potrebe za traenjem alternativnih rjeenja. To ih,
vjerojatno, i najvie motivira da u svim okolnostima
napregnu sve snage, kako postrojenja, tako i svoje
vlastite, ponekad i preko granica njihovih mogunosti.
TE-TO uskoro najvea

termoelektrana u Hrvatskoj
Izgradnja Bloka L je pri kraju, a njegovo putanje u

rad se oekuje u drugoj polovici ove godine. Uz sve svoje
jedinice, prema instaliranoj snazi - 440 MW elektrine
i 900 MW toplinske snage, TE-TO Zagreb e tada biti
najvea termoelektrana u Hrvatskoj. U planu je jo jedan
vrelovodni kotao od 120 MWt, koji bi zamijenio postojea
dva od 58 MWt. S izgraenom infrastrukturom ta lokacija
moe podnijeti jo jedan blok.
Budui da je ruski Blok C puten u komercijalnu
proizvodnju 1979. godine, zbog dugogodinje
eksploatacije e uskoro biti potrebna njegova temeljita
revitalizacija. No, i uz nove kombi-kogeneracijske blokove
K i L, s Rusom raunaju u duljem vremenskom razdoblju.
Jer, naglaena je njegova efikasnost i ekonominost
kao temeljnog postrojenja za podmirenje potreba za
toplinskom energijom. Dakako, buduu sudbinu BlokaC,
svjesni su u TE TO-u, treba promatrati i u skladu sa
stratekim opredjeljenjem o koritenju goriva.
U TE-TO-u je potrebno izgraditi i novo postrojenje
za kemijsku pripremu vode, jer je postojee na izdisaju te
spremnike goriva i sustav istovara, koje je nagrizao zub
vremena.
Tehniki
rukovoditelj
Pogona TE-TO
Zagreb Damir
Boievi i
rukovoditelj
Slube za
proizvodnju
Marin Begovi
kau da su nakon
obavijesti o
redukciji plina
brzo reagirali zaustavljen je
Blok K, a Blok C
preuzeo je ulogu
glavnog igraa
13
Nai u vrijeme plinske krize
Elektrana-toplana Zagreb
S plina na loivo ulje

za manje od sata
Nakon to je HEP-u odreena
minimalna koliina plina, u EL-TOu su morali iskljuiti plinski blok
(25 MWe i 60 tona pare) te su
za manje od jednog sata uspjeli
prijei na loivo ulje, zadravajui
pritom rad jedne plinske turbine,
bez koje ne bi mogli isporuivati
dovoljno toplinske energije u
tada ekstremno hladnim zimskim
uvjetima
Zahvaljujui velikom angamanu postrojenja i
ljudi u HEP-u, nai kupci toplinske i elektrine energije
nisu osjetili plinsku krizu u sijenju ove godine. U tomu
je bila znaajna uloga i zagrebake Elektrane - toplane u
Zagorskoj ulici, vane za opskrbu Zagreba toplinskom i
elektrinom energijom. Za itatelje HEP Vjesnika, iz prve
ruke saznajemo kako je tih dramatinih dana u opskrbi
plinom bilo na njihovu terenu.
Podsjetimo, kada je 6. sijenja u Hrvatskoj u
ranim jutarnjim satima donesena odluka o redukciji
isporuke plina, nakon to je upuen nalog elektranama
da promjene gorivo, odnosno da s plina prijeu
na loivo ulje, to je uinjeno za nekoliko sati. Inae
prirodni plin u HEP-u se prvenstveno koristi u spojnim
procesima proizvodnje elektrine i toplinske energije
(u kogeneracijskim postrojenjima), koja se isporuuje
u Zagrebu, Osijeku i Sisku. Naglasimo da je dvotjedna
M. Beljo: pohvaljujem zaposlenike EL-TO-a, koji su svojim

zalaganjem pridonijeli da se uspjeno prebrodi kriza u
opskrbi plinom
14
Tatjana Jalui
redukcija plina nastupila u vrlo hladnom zimskom

razdoblju, kad su se temperature kretale od - 7 0C do
-20 0C.
i estog stupnja, iz EL-TO-a su imali stalnu isporuku

tehnoloke pare, koju koriste za svoje proizvodne
procese.
Spremna postrojenja spremna i za krizu
Sve ovisi o ljudima
Nakon to je HEP-u odreena minimalna koliina

plina, u EL-TO-u su morali iskljuiti plinski blok (25 MWe
i 60 tona pare). Za manje od jednog sata uspjeli su
prijei na alternativno gorivo, odnosno na loivo ulje,
zadravajui pritom rad jedne plinske turbine, bez koje
ne bi mogli isporuivati dovoljno toplinske energije u
tako ekstremno hladnim zimskim uvjetima.
O tomu kako je Elektrana-toplana uspjeno
prebrodila plinsku krizu, govori njen direktor Mladen
Beljo:
- Mi i inae imamo razraene redove vonje
u sluaju ekstremnih zimskih uvjeta, odnosno kada
su temperature ispod nitice. Osim toga, za nas je to
razdoblje a to je vrijeme blagdana - pica sezone. Mi
tada, razumije se, ne idemo na godinji odmor te je kod
nas pojaan stupanj pripravnosti.
Osim to se znatno poveala potronja loivog
ulja, koja je iznosila vie od 600 tona dnevno te se
njegov istovar provodio u dvije smjene, tijekom dva
kritina tjedna u opskrbi plinom i niskih temperatura
nije bilo veih odstupanja od uobiajenog ritma rada.
Za to je svakako zasluna i poslovna etika u EL-TO-u, o
emu M. Beljo kae:
- Vano je da je postrojenje uvijek spremno, a to
je posebice vano u kriznim okolnostima. Najskuplje
je - kad nema energije. S obzirom na to da su neka naa
postrojenja vrlo stara, pazimo na njihovo odravanje te
kontinuirano otklanjamo njihove nedostatke.
Zanimljivo je da ni veliki, industrijski, potroai
Elektrane-toplane, kao to su Pliva, Pivovara, Franck,
ZET - nisu osjetili plinsku krizu. Premda nisu u kategoriji
zatienih potroaa, unato redukcijama plina petog
Premda su postrojenja i njihova spremnost vaan

dio ove prie, u kriznim okolnostima ipak sve ovisi o
ljudima, naglaava M. Beljo. Posebno pohvaljuje svoje
zaposlenike, koji su shvatili ozbiljnost okolnosti te vozili
pogon u etiri smjene.
- Vanost ljudi je neupitna, posebice u kriznim
okolnostima. I doista, moram pohvaliti sve one koji su
svojim zalaganjem pridonijeli da se uspjeno prebrodi
kriza u opskrbi plinom. Na alost, imamo stalan odljev
ljudi koji odlaze u mirovinu, a ne primamo nove.
Otvaramo bolnu temu o kadrovskoj problematici
u ovom Pogonu, u kojem je nekad bilo manje jedinica, a
vie ljudi. Vrijeme osposobljavanja za neko radno mjesto
je ovdje dugotrajno te se potrebni kadrovi ne mogu nai
gotovi na tritu (kolovanje deurnog uklopniara
traje desetak godina!). EL-TO je rascjepkan pogon, s
puno razliitih jedinica, ali na sreu ima dobro razraen
sustav obuke. Zaposlenici se ovdje tijekom niza godina
osposobljavaju za sve faze pogona te ih se, prema
potrebi, moe rasporediti na razliita radna mjesta.
Takvim univerzalnim osposobljavanjem, dijelom se
uspijeva rijeiti problem manjka ljudi.
Jedan od takvih zaposlenika, koji je od svojih
poetaka u EL-TO-u promijenio puno radnih mjesta,
je i Mladen Drobnjak, danas strojar plinskih turbina. S
njim se susreemo u Upravljanici Plinske elektrane. U
EL-TO-u je 25 godina te je svjedok brojnih tehnolokih
promjena. Danas se, kako ocjenjuje, uz pomo raunala
radi lake i sigurnije. O burnim sijeanjskim danima
kae:
- Mi smo uigran tim i nismo imali nikakvih
problema!
Mladen Drobnjak, strojar plinskih turbina: mi smo uigran tim!
lanovi smjene koja je u EL-TO-u radila u najkritinijim trenucima: Matija Peria, Branislav Bugarski, Ivo Karija, Zlatan Blaevi, Gordana Nikoli i Davor Sremec
U Upravljanici Bloka 30 MW upoznajemo i

glavne junake plinske prie. Matija Peria, blokovoa 4
(iza kojeg je veliko radno iskustvo tijekom 34 godine, a u
EL- TO-u je radio i njegov otac) prisjea se Dana D:
- Pozvani smo u 3.45 sati ujutro da zbog nedostatka
plina prijeemo na mazut. Najprije smo morali obustaviti
rad plinske turbine. Pritom su uvijek mogua iznenaenja,
no sve je dobro prolo. Bila je to, sreom, jo no, negdje
izmeu etiri i pet sati, pa je stoga i bilo lake. Morali smo
u pogonu imati maksimalan broj crpki, a temperaturu
mazuta dovesti do 110 C. Bilo je vano napraviti dobru
pripremu te smo u roku od 45 minuta uspjeli prebaciti
postrojenje s plina na mazut.
Slian scenarij, ali dakako u mirnijem ozraju,
protekao je i nakon dva tjedna. U utorak, 20. sijenja u
17 sati HEP je dobio nalog o hitnom preuzimanju plina.
Sada je plina bilo, ali je njegova potranja znaajno
smanjena, jer su vanjske temperature prele i 10 0C!
HEP-ove elektrane, meu kojima i EL-TO, brzo su morale
preuzeti velike koliine tog energenta.
Igrom sluaja, taj su posao u EL-TO-u odradili
isti ljudi, ista smjena. No, bila je to ipak laka zadaa,
ne toliko u urbi i bez optereenja, uz Matiju Periu
prisjeaju se Branislav Bugarski, Ivo Karija, Zlatan
Blaevi, Davor Sremec i Gordana Nikoli.
Za Gordanu Nikoli, iznimku u mnotvu mukih
kolega, saznajemo da je u EL-TO-u 14 godina, sada
na mjestu pomonika turbine i toplinske stanice. Po
zanimanju je strojarski tehniar, lei joj ta struka te se
stoga i zaposlila u Elektrani. Premda smo od njenih
nadreenih uli sve pohvale o tomu kako se snala
u tipino mukom poslu i mukom okruenju, ona o
sebi i svom nesvakidanjem izboru zanimanja govori
tiho i s malo rijei. Priznaje tek da joj pomalo manjka
ensko drutvo, kao i da joj je rad u smjenama sve tei,
posebice otkad je smjena s osam produljena na 12 sati.
Ni krizne okolnosti nije doivjela neobinima, tek kae:
- Mi smo samo pratili proizvodnju, smanjivali koliinu
pare, kao da je to neto uobiajeno, svakodnevno
- Mi samo radimo svoj posao, to je i naa obveza,
skromno zakljuuje i M. Beljo te time otkriva moto ljudi
koji u naim pogonima svakoga dana, tiho i ponekad
neopravdano neprimjetno, pridonose uspjenom
radu HEP-a, to se osobito prepoznaje u izvanrednim
okolnostima.
Vladimir Klari, rukovoditelj Odjela kemijske proizvodnje u novom postrojenju za kemijsku pripremu vode: ovdje je ljudski
imbenik sveden na najmanju moguu mjeru, a stupanj sigurnosti je povean
Nove investicije u EL-TO-u
U Elektrani-toplani saznajemo i o
znaajnijim poslovima koji su ovdje u tijeku, a
u ovoj prigodi tek najavljujemo o tomu iscrpniji
napis, u jednom od iduih brojeva HEP Vjesnika.
U Elektrani sa 160 zaposlenih, u srcu grada,
tijekom posljednjih sto godina sukcesivno se
gradilo i pratilo poveanu potronju, tako da je
danas na toj lokaciji snaga od 400 MW toplinske i
92 MW elektrine energije.
- Premda u elektroenergetskom smislu nismo
veliki, u toplinarstvu predstavljamo vaan izvor,
ocjenjuje M. Beljo.
Prole godine revitaliziran je sustav voenja
Bloka 30 MW. U tijeku je izgradnja vrelovodnog
kotla, koja je zapoela u jesen prole godine,
a iji se zavretak oekuje poetkom idue
ogrjevne sezone. Jedna od veih novosti je

izgradnja postrojenja za kemijsku pripremu vode,
kapaciteta 3 x150m3/h, koje je pred probnim
pogonom. O tom suvremenom, automatiziranom
postrojenju razgovaramo s Vladimirom Klariem,
rukovoditeljem Odjela kemijske proizvodnje, koji
kae:
- U tijeku je zavrno ispitivanje prije poetka
rada. S kemijsko-tehnike strane je sve u redu i
preostalo je samo jo vanjsko dotjerivanje.
V. Klari se osvrnuo na rad starog
postrojenja, koje je uspjeno odradilo svojih 40
godina. Usporeujui ga s novim, kae da su
slinoga kapaciteta, ali umjesto puno runog
rada u staromu, u novom postrojenju je ljudski
imbenik sveden na najmanju moguu mjeru, a
stupanj sigurnosti je povean.
15
Razvoj
TS Osijek 4 spremna za novu autocestu od akova do Osijeka
Slavonika moe krenuti
Denis Karna
Da bi novi transformator u TS Osijek 4 bio puten u rad bez potekoa, zaposlenici Prijenosnog podruja Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava proveli su potrebna mjerenja u ormariima
Od 16. veljae ove godine u potpunoj je funkciji

Transformatorska stanica Osijek 4, smjetena u
zapadnom dijelu grada. Naime, toga je dana u pogon
puten transformator 110/20(10) kV za potrebe
Hrvatskih autocesta. Taj e transformator napajati
postrojenja nuna za ispravno funkcioniranje dijela
autoceste Slavonika, ija e dionica od akova do

Osijeka kako se oekuje biti putena u promet do
svibnja ove godine.
Podsjetimo da je prvi transformator u TSOsijek4
pod naponom od 17. srpnja prole godine s
trafopoljem 2, a oba su transformatora 20 MVA.
Putanju u pogon novog transformatora,

nazoili su brojni rukovoditelji Elektroslavonije Osijek,
HEP Operatora distribucijskog sustava te Prijenosnog
podruja Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava,
na elu s direktorom Nikolom Jamanom, kao i veliki
broj inenjera.
Provjera u vanjskom dijelu postrojenja, jer nita se nije preputalo sluaju
Uoi putanja u pogon novog transformatora, inspekciju je proveo osobno i direktor

Prijenosnog podruja Osijek Nikola Jaman
Stanje u mrei neposredno pred putanje u pogon novog transformatora
Prvi transformator u TS Osijek 4, koji je pod naponom od 17. srpnja prole godine, od 16.
veljae o.g. dobio je drutvo u radu - novi transformator
16
Odnosi
HEP Opskrba u Hrvatskoj obrtnikoj komori
Pomo malim kupcima
Iva Kolari
U skladu s novim zakonskim

rjeenjem, svi mali kupci - a njih
je u Hrvatskoj vie od sto tisua
i upravo obrtnici ine golemu
veinu - do 30. lipnja 2009.
godine obvezni su izabrati svog
opskrbljivaa i s njim sklopiti
ugovor o opskrbi elektrinom
energijom
Sukladno novom koraku u otvaranju trita
elektrine energije u Hrvatskoj, donesene su izmjene
energetskih zakona koje se odnose na male kupce.
To znai da e i ta kategorija kupaca morati odluiti
od koga e kupovati elektrinu energiju po trinim
uvjetima.
S ciljem upoznavanja obrtnika s odredbama
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o tritu elektrine energije, 11. veljae o.g.
odran je sastanak predstavnika HEP Opskrbe,
s predstavnicima Hrvatske obrtnike komore u
Zagrebu (HOK) u koju je udrueno vie od sto tisua
obrtnika u Hrvatskoj.
Uvodno se prisutnima obratio predsjednik
HOK-a Mato Topi, a u ime etverolanog tima
HOK-a, moderator sastanka bila je Sanja elinski
Matunec, efica Savjetodavne slube.
Uz direktora HEP Opskrbe Ivana Mrljaka,
sastanku su nazoili i njegovi suradnici: Nada
Podnar - direktorica Sektora za marketing , Luka
Luli - direktor Sektora za nabavu i prodaju
elektrine energije i Vladimir Kurei - rukovoditelj
Slube za prodaju elektrine energije.
HEP Opskrba spremna ZA nove izazove
Prezentirajui prava i obveze povlatenih
kupaca, I. Mrljak je izvijestio da su u skladu s
novim zakonskim rjeenjem svi mali kupci, a njih
je u Hrvatskoj vie od sto tisua i upravo obrtnici
ine golemu veinu, do 30. lipnja 2009. godine
obvezni izabrati svog opskrbljivaa i s njim sklopiti
ugovor o opskrbi. Naglasio je da tijekom razdoblja
do 30. lipnja imaju pravo na opskrbu elektrinom
energijom od opskrbljivaa tarifnih kupaca.
Ta odredba se odnosi na poduzetnike - male
kupce s manje od 50 zaposlenih i s godinjim
prihodom koji nije vei od 70 milijuna kuna,
rekao je I. Mrljak. Nadalje je objasnio da e mali
kupac koji do 30. lipnja 2009. ne uspije pronai
novog opskrbljivaa, plaati opskrbu elektrinom
energijom prema cijeni elektrine energije
uravnoteenja za obraun elektrine energije
Predstavnike Hrvatske obrtnike komore, predvoene njenim predsjednikom Matom Topiem, direktor HEP Opskrbe Ivan
Mrljak sa svojim najbliim suradnicima informirao je o zakonskim obvezama, kao i mogunostima na hrvatskom tritu
elektrine energije
povlatenim kupcima koji nisu pronali svog

opskrbljivaa, koja se mijenja svakog mjeseca.
Upozorio je da je ta cijena vea od one iz ponude
HEP Opskrbe i to za 50 posto do vie od 100 posto.
- Pred HEP Opskrbom je zahtjevna zadaa
- sklapanje ugovora o opskrbi elektrinom
energijom s vie od 110 tisua kupaca kategorije
poduzetnitvo, na vie od 180 tisua mjernih
mjesta, za vie od 3 TWh ukupne godinje potronje.
No, spremni smo za nove izazove, poruio je
I. Mrljak.
Na sastanku je dogovoreno da e
predstavnici HEP Opskrbe u svim podrunicama
Hrvatske obrtnike komore odrati prezentaciju
s ciljem upoznavanja sa zakonskim obvezama i
mogunostima koje im se nude na hrvatskom
tritu elektrine energije.
Osim toga, u iduem broju Obrtnikih
novina, koje primaju svi obrtnici u Hrvatskoj, bit
e objavljene konkretne upute to kupci kategorije
poduzetnitvo trebaju uiniti kada je u pitanju
opskrba elektrinom energijom.
HEP Opskrba se obvezala da e, uz pomo
Hrvatske obrtnike komore, sustavno i kontinuirano
informirati male poduzetnike o zakonskim

obvezama, kako bi svi pravodobno potpisali
potrebne ugovore o opskrbi elektrinom energijom.
Sukladno izraenom iznimnom zanimanju o
aktualnom i vanom uvjetu rada obrtnika, sastanak
je potvrdio vrijednost izravne komunikacije
partnera, HEP Opskrbe i njenih kupaca.
Predstavnici HEP Opskrbe

u svim e podrunicama
Hrvatske obrtnike komore
odrati prezentaciju s ciljem
upoznavanja obrtnika sa
zakonskim obvezama i
mogunostima koje im se nude
na hrvatskom tritu elektrine
energije
17
Struna praksa
Radom zapoela Struna radna grupa Prijenosnog podruja Osijek
Za kvalitetne preduvjete
rjeavanja pitanja struke
Dodatna vrijednost strunom
okupljanju su svakako rasprave
na temelju pitanja i prijedloga
lanova Strune radne grupe,
to je rezultiralo donoenjem
zakljuaka, koji e pomoi u
rjeavanju konkretnih problema
pojedinih specijalistikih odjela u
njihovom svakodnevnom radu
Na temelju Poslovnika o radu Strunog savjeta
HEP Operatora prijenosnog sustava, odlukom direktora
Prijenosnog podruja Osijek je 18. prosinca 2008.
godine utemeljena Struna radna grupa Prijenosnog
podruja Osijek. Sastavljena od strunjaka za pojedina
specijalistika podruja, djeluje kao savjetodavno tijelo
direktora Prijenosnog podruja Osijek.
Cilj njenog osnivanja i djelovanja je uoavanje
tehnikih problema, praenje i unaprjeenje
djelatnosti prijenosa elektrine energije uz poveanje
uinkovitosti, sigurnosti i pouzdanosti pogona
prijenosne mree Prijenosnog podruja Osijek i
hrvatskog elektroenergetskog sustava u cjelini. U
skladu s navedenim, Struna radna grupa razmatrat e
problematiku djelatnosti prijenosa elektrine energije
unutar Prijenosnog podruja Osijek, koja obuhvaa
voenje elektroenergetskog sustava, izgradnju, pogon
i odravanje, planiranje razvoja i izgradnje prijenosne
mree podruja te druge strune teme i probleme.
Struna radna grupa ima predsjednika,

zamjenika, tajnika i stalne lanove. Za predsjednika
je imenovan mr.sc. Zoran Kova, za zamjenika
predsjednika Igor Lukaevi, a za tajnika mr.sc. Vlatko
Eimovi. Stalne lanove imenovao je njen predsjednik,
uz suglasnost direktora Prijenosnog podruja Osijek
Nikole Jamana.
Prva sjednica Strune radne grupe odrana je
26. sijenja o.g. prema temama dnevnog reda, a nakon
konstruktivne rasprave donijeli su se zakljuci. Nakon
uvodne rijei direktora, prihvaen je Poslovnik o radu te
se raspravljalo o strunim temama: utjecaj prikljuenja
TE Slavonija, kabliranje prikljuka TS Osijek 4, Projektni
zadatak TS Nemetin, rekonstrukcija TS Naice.
lanovima Grupe podnesena je informacija sa sjednice
Strunog savjeta HEP Operatora prijenosnog sustava.
Pohvala zaposlenicima za visoku razinu
pouzdanosti pogona prijenosne mree
U uvodnoj rijei, direktor N. Jaman se osvrnuo na
uspjene rezultate zaposlenika Prijenosnog podruja
Osijek, ijim se trudom, strunim i timskim radom u
desetak poratnih godina velikim dijelom razruena
i devastirana prijenosna mrea Slavonije i Baranje
obnovila i vratila u pogon. Na taj nain postignuta je
visoka razina pouzdanosti pogona prijenosne mree
i napajanja elektrinom energijom, unato tomu to
je na podruju Slavonije i Baranje mala zastupljenost
proizvodnih objekata (instalirana snaga elektrana iznosi
tek priblino 20 posto potreba kupaca).
Poslovnik o radu prihvaen je jednoglasno, uz
prihvaanje odreenih prijedloga lanova. Takoer,
Poslovnikom su definirani poslovi kojima e se baviti
lanovi Strune radne grupe, a to su:
aktualiziranje kriterija za planiranje, razvoj i
voenje prijenosne mree;
izrada prijedloga godinjih, srednjoronih

i dugoronih planova razvoja i izgradnje objekata
prijenosne mree;
izrada prijedloga godinjih planova zamjena
i rekonstrukcija te ostalih investicija u djelatnosti
prijenosa elektrine energije;
izrada prijedloga godinjih i srednjoronih
planova za izradu studija iz podruja djelatnosti
prijenosa elektrine energije;
recenzije studija lokalnog obiljeja iz podruja
djelatnosti prijenosa elektrine energije;
ocjena prijedloga standarda, normi, pravilnika,
propisa, tehnikih preporuka i uputa sustavnog
obiljeja iz podruja djelatnosti prijenosa elektrine
energije;
ocjena uinkovitosti i racionalnosti realizacije
planova redovnog poslovanja na razini Prijenosnog
podruja Osijek;
stalno unaprjeivanje poslovanja koritenjem
informatiko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u
djelatnosti prijenosa elektrine energije;
razmatranje problematike vane za sigurnost,
zatitu na radu i zatite od poara;
razmatranje problematike upravljanja okoliem
i utjecaja elektroenergetskog sustava na okoli;
ostvarenje zadataka danih od Strunog savjeta
HEP Operatora prijenosnog sustava;
ostala problematika strunog obiljeja za koju
se ocijeni da je vana za rad PrP-a Osijek.
Zakljuci kao pomo u rjeavanju
konkretnih problema pojedinih
specijalistikih odjela u svakodnevnom
radu
Ono to daje dodatnu vrijednost ovakvom
strunom okupljanju su svakako rasprave na temelju
pitanja i prijedloga lanova Strune radne grupe.
To je rezultiralo donoenjem zakljuaka, koji e
pomoi u rjeavanju konkretnih problema pojedinih
specijalistikih odjela u njihovom svakodnevnom radu.
S obzirom na interes lanova i broj pitanja o kojima
se raspravljalo, oito je opravdana potreba osnivanja
ove grupe, kako bi se stvorili kvalitetni preduvjeti za
rjeavanje pitanja struke.
Naravno, rasprave su otvorile i dodatnu
problematiku, koja je bila povod prijedlogu novih tema
za iduu sjednicu Strunog savjeta, koja e se odrati
kako se predvia - krajem veljae ove godine.
Na kraju prve sjednice, predsjednik Strune radne
grupe te direktor Prijenosnog podruja Osijek zaeljeli
su njenim lanovima puno uspjeha u radu.
Struna radna grupa Prijenosnog podruja Osijek, sukladno iskazanom interesu za veliki broj pitanja o kojima se raspravljalo
na prvoj sjednici, potvrdila je opravdanost svog osnivanja
18
Pripremio: mr. sc. Vlatko Eimovi

Snimio: Denis Karna
Razgovor s povodom
Radislav Gulam, direktor Elektre ibenik
Do trajnih rezultata
radom i upornou
ibensko je podruje iz dana u
dan sve atraktivnije i privlai sve
vie velikih ulagaa, tako da e
u vrlo kratkom vremenu trebati
ostvariti Program ibenik, to
znai izgraditi niz kapitalnih
objekata, trafostanica - Bilice,
Podi, Raine, Kapela, Primoten,
Stankovci, Prukljan....
Od prvoga sijenja ove godine, na elu Elektre
ibenik je Radislav Gulam dipl.ing. el. koji je, nakon to
je 1994. godine diplomirao na splitskom FESB-u, od
prvog dana zaposlenja naao svoje mjesto u HEP-u. U
poetnim godinama stjecao je iskustvo na poslovima
projektanta, a nakon toga je bio rukovoditelj Slube za
razvoj i investicije Elektre ibenik. Moe se zakljuiti
da je proao pravu hepovsku kolu, kako strunog
osposobljavanja, tako i prikupljanja spoznaja o poslovanju
tvrtke u irem i uem smislu. Stoga ne udi da je na
nae pitanje o osobnoj viziji, o potezima koje namjerava
poduzeti za budue napredovanje i razvoj ibenskog
distribucijskog podruja ve imao spreman odgovor. S
obzirom na razraenu podlogu za njegove zahvate, rije
je o osobi koja promilja vlastito okruenje i poslovne
zakonitosti. I ne samo promilja, ve i djeluje. Naime, od
prvoga dana preuzimanja nove dunosti, poduzeo je
brojne aktivnosti i donio planove mjera koje bi trebale
uroditi promjenama i donijeti veu uinkovitost njihovog
dijela HEP-a.
HEP Vjesnik: Podruje Elektre ibenik
optereeno je brojnim potekoama, koje se ne
uspijevaju potpuno otkloniti jo od poratnih
godina - kako u naplati dugovanja od kupaca,
tako i u ulaganju za sanaciju, obnovu i poboljanje
elektroenergetskih okolnosti. Moete li, nakon
nepuna dva mjeseca od Vaeg dolaska na elo tvrtke,
izdvojiti podruja poslovanja u koja ete najvie
usmjeriti otricu?
Radislav Gulam: Prvi i osnovni zadatak nas kao
operativaca je osigurati kvalitetnu elektrinu energiju
kupcu, to znai da ta energija treba biti u skladu s
utvrenim normama. I tomu treba podrediti odravanje
i investiranje u nove objekte. Ovo razdoblje sigurno nee
obilovati novim ulaganjima, ali ga upravo stoga treba
iskoristiti za pripremu investicija, na emu moramo
maksimalno ustrajati. Vano je naglasiti da unutar
potronje Elektre ibenik postoje etiri kritine toke,
etiri podruja u vrlo nezavidnom poloaju, od kojih se
veina nalazi u naem priobalju. Ponajprije je to podruje
opina Tisno i Murter te grada Vodice, gdje se puno
ulagalo u 10 kV mreu i objekte, ali problem predstavljaju
predugi 30 kV radijalni vodovi koji ova podruja napajaju
iz TS 220/30/10 kV Bilice. Na jugoistonom dijelu priobalja
prema Primotenu i Rogoznici stanje je u potpunosti
nalik ovomu. U vrijeme turistike sezone, postojea
30kV mrea ne moe udovoljiti potrebama, to dovodi
do velikih padova napona kod naih potroaa. Za prvo

spomenuto podruje bilo bi nuno to prije izgraditi
TS110/30/10 kV Kapela (zajedniki sa splitskim PrP-om),
gdje se ve stiglo do pred ishoenje lokacijske dozvole.
Za drugo podruje namee se potreba izgradnje
TS110/30/10 kV Primoten, ali i dalekovoda izmeu
TSBilice i TS Trogir, koja je na podruju Elektrodalmacije.
Ve sada nam je poznata namjera izgradnje novog
hotelskog naselja s potrebama za snagom od 7 MW,
za to ne postoje mogunosti nae postojee mree.
Nadalje, u zagorskom dijelu ugroeno je napajanje
Skradina i skradinskog zalea, jer se to podruje napaja
jednostrano 15 kV naponom iz TS Lozovac.
HEP Vjesnik: Kakvo je stanje u
elektroenergetskoj slici grada ibenika?
Radislav Gulam: Upravo potekoe u opskrbi
nekih dijelova Grada pitanje je koje zahtijeva najurniji
odgovor. Srednjonaponska 10 kV mrea jugoistonog
i zapadnog dijela je iskoritena do krajnjih granica i
praktiki ne omoguava nova prikljuenja te prijei
svaku pomisao o buduem razvoju. Naglasio bih da
postojee napojne toke iz visokonaponske mree, kao
kime distribucijskog sustava naeg podruja, nisu ni
u kojem sluaju dostatne i potrebno ih je, ne bih rekao
pojaati, nego izgraditi. Dosadanja praksa pasivnog
ekanja nee uroditi eljenim uincima i zato je HEP
Operator distribucijskog sustava prema Upravi HEP-a d.d.
pokrenuo inicijativu za realizaciju Programa ibenik. Taj
bi Program obuhvatilo izgradnju niza kapitalnih objekata,
trafostanica Bilice, Podi, Raine, Kapela, Primoten,
Stankovci, Prukljan... Moda u ovom trenutku sve
ovo djeluje neracionalno, jer namee potrebu znatnih
ulaganja, ali ibensko je podruje iz dana u dan sve
atraktivnije i privlai sve vie velikih ulagaa, tako da e u
vrlo kratkom vremenu izgradnja svega spomenutog biti
nuna.
HEP Vjesnik: Ve je dulje vrijeme Elektra
ibenik u HEP Operatoru distribucijskog sustava na
uvjerljivom posljednjem mjestu po stanju naplate
dugovanja od kupaca za potroenu elektrinu
energiju. Primjerice, ona su krajem prole godine
iznosila 53 milijuna kuna. Kakve ste mjere planirali za
poboljanje stanja naplate?
Radislav Gulam: Tono je da smo po naplati
uvjerljivo posljednji. Kada se izuzme dug TLM-a, kao
dug na koji se ne moe utjecati, slika nije nimalo
bolja. Poslovima oitanja brojila, naplate potroka i
prisilne naplate nije pridavana potrebna pozornost pa
bi se moglo rei da su oni provoeni neorganizirano
i kampanjski. Na taj je nain dug pojedinih potroaa
postao toliko velik da vie nije njihov nego na problem.
Uz to nas je proganjalo i naslijee iz ratnih godina: velik
broj prognanika, velik broj propalih tvrtki... Zajedno
sa splitskom Elektrodalmacijom, koja takoer nije u
zavidnom stanju, napravili smo plan aktivnosti. Osnovali
smo Tim, na ijem sam elu osobno kao koordinator svih
poteza, a sastavljen je od rukovoditelja pogona i slubi.
Sastajemo se stalno, razmjenjujemo informacije o svemu
to smo uinili, traimo i pronalazimo rjeenja i odgovore
na pitanja tko, to i kako treba napraviti. Problem u HEP-u
je injenica to ne moete kazniti, ali niti nagraditi nekoga
za neobavljeni, odnosno obavljeni posao.
HEP Vjesnik: Svjesni smo da je proteklo

premalo vremena da biste mogli govoriti o
uspjenosti provedenih mjera. Ipak, mogu li se
prepoznati ikakvi pozitivni pomaci?
Radislav Gulam: Svjesni smo da jako puno
energije treba utroiti u reorganizaciju naina naplate
i provedbu dogovorenih mjera, a normalno bi bilo da
se to provodi bez ikakvog utroka osobne energije.
Jer, elektrina energija je proizvod koji, kada se potroi
- treba platiti. To bi bilo normalno! Ono to mogu rei
jest da smo znatno poveali broj provedenih iskapanja
i naloga za prisilnu naplatu i da emo krajem turistike
sezone moi zapoeti zbrajati to smo postigli svojim
programom.
HEP Vjesnik: Jeste li zadovoljni postojeim
ljudskim resursima?
Radislav Gulam: Tu ve dolazimo do pitanja
manjka montera i to kroninog. Za ilustraciju u
spomenuti da je od 410 zaposlenih prosjena starost
47,5 godina, a taj podatak ukazuje na potekoe u
ostvarenju zadataka temeljne djelatnosti, odravanja
elektroenergetskih objekata i mjernih ureaja i upravo
naplate i prisilne naplate. Plan zapoljavanja za
sljedeu godinu smo dostavili i ekamo odobrenja. Ali,
uz preraspodjelu ljudi i bolju organizaciju potrebno je
ustrajati na boljem planiranju i nadzoru uinkovitosti
radnog procesa. Danas u Elektri ibenik ne postoji ni u
jednom segmentu poslovanja prihvaeni normativ rada i
to bi trebalo to prije utvrditi. Uz poveani broj montera
i barem jednog geodeta te uz doobrazovanje postojeih
zaposlenika, mogli bi govoriti o ulaganju u znanje kao
doprinosu veoj poslovnoj uspjenosti. Za poboljanje
odnosa izvan tvrtke ve smo poduzeli odreene korake.
Jedan od vanih kamena spoticanja je ishoenje
dokumentacije za graenje, koja je do sada stizala na
kapaljku. Obavljeni su razgovori unutar upanijskih
i gradskih mjerodavnih slubi i oekujemo da e i tu
stvari krenuti nabolje i da e se osigurati prohodnost u
rjeavanju naih zahtjeva.
HEP Vjesnik: Kakav je Va osobni doprinos
takvom radnom preustroju?
Radislav Gulam: Nema tu velike filozofije. Ja sam
nauio da samo radom i upornou mogu postii trajne
rezultate pa i u tom smislu mislim egzistirati. Da bi se
postigao pravi uinak, moraju jasno biti postavljeni ciljevi,
a onima koji rukovode mora biti jasno kako do tog cilja
doi. vrsto vjerujem da u takvim odnosom prema radu
postii bolje i vee uinke.
Pripremila: Veroka Garber
19
Izgradnja
Gradilite Hidroelektrane Lee
Usprkos studeni,
ljepotica na vrijeme
Tatjana Jalui
Snimili:
Tomislav nidari
i Stjepan Makovi
Pri kraju je izgradnja brane i krajem

oujka oekuje se premotenje
preljeva, kao i graevinski radovi na
temeljima rasklopnog postrojenja;
u strojarnici su zavreni glavni
graevinski radovi; zavrena je
montaa svih glavnih dijelova
turbine A i u tijeku je priprema
dijelova za montau turbine B;
ostvareni su svi preduvjeti za
montau generatora A
Brana HE Lee u zavrnoj je fazi izgradnje
Poetkom oujka posjetili smo gradilite

Hidroelektrane Lee, na rijeci Dobri, gdje je pri kraju
izvoenje graevinskih radova. HE Lee e, kako se
oekuje, krajem ove godine sustavu dati snagu od 42,29
MW.
Na gradilitu se, osim zaposlenika HEP-a,
svakodnevno izmjenjuju brojni vanjski izvoai radova:
Konara, Konstruktora, INGRE te slovenskih Litostroja,
Gople i drugih.
Zavretak brane - krajem oujka
Zavren je energetski tunel - u tijeku je njegovo oblaganje

te izrada zatite od odrona zemlje
Slapite i preljev najsloeniji dio brane
Pri kraju su graevni radovi na temeljima

rasklopnog postrojenja. Montaa eline konstrukcije
planira se 23. oujka, a elektro-opreme (transformatora,
prekidaa, ispravljaa) - poetkom travnja. Pri kraju je i
izgradnja brane te se krajem oujka planira premotenje
preljeva.
Oekuje se preuzimanje hidromehanike opreme,
a krajem oujka poetak montae tabastih zatvaraa za
glavne cjevovode A i B. Montirane su etiri reetke: na
temeljnom ispustu, na agregatu biolokog minimuma te
na ulaznim cijevima, a montiraju se zatvarai temeljnog
ispusta, kao i zatvara agregata biolokog minimuma.
U travnju slijedi izgradnja kuice na preljevu
i pogonske kuice. Od ostalih graevinskih poslova,
preostaje izgradnja mosta preko rijeke Dobre te potoka
Ribnjak. Izgradnja injekcijske zavjese provodi se prema
ugovorenim rokovima.
U strojarnici su zavreni glavni graevinski radovi
te preostaju manji zanatski (ploice, parketi, ograda
na stubitu) te, na kraju, izvoenje fasade. Zavrena je
izrada postolja elektro-ormara, ija se montaa planira
poetkom travnja. Poetak montae instalacija u
strojarnici se oekuje 10. oujka.
Priprema montae turbine B
Vanjski dio strojarnice i prostor za difuzorske zatvarae
20
Zavrena je montaa svih glavnih dijelova turbine

A, a u tijeku je priprema dijelova za montau turbine B,
Stjepan Makovi, nadzorni inenjer za turbine s ekipom za nadzor i montaerima ispred radnog kola turbine A, prije poetka montae krajem sijenja o.g
koja e se - kako se oekuje - obaviti u razdoblju od 10.

do 15. oujka.
Svi vitalni dijelovi generatora A su na gradilitu te
su ostvareni preduvjeti za njegovu montau. U tijeku je
priprema za poetak montae doljnjeg nosaa generatora
A. S obzirom na to da se u tzv. bavi B nalazi stator
generatora A, oekuje se njegovo prebacivanje u bavu
A - do sredine oujka.
- Suradnja na gradilitu je jako dobra, bilo meu
naim timom, bilo s vanjskim izvoaima, ocjenjuje
voditelj Tima za izgradnju HE Lee Denis Boe Marovi,
naglaavajui da se radovi provode prema planu,
odnosno bez potekoa. Tijekom sijenja i veljae
graevinske radove je, u odreenoj mjeri, usporila studen,
s obzirom na to da nije mogue betonirati kada je
temperatura nia od -5 oC.
- Loi vremenski uvjeti usporavali su graevinske
radove, jer je temperatura bila i do -15 0C, no bez obzira
na to, nastojat emo potovati zadani rok zavretka
izgradnje, naglaava D. B. Marovi.
Montaa radnog kola turbine A, mase 11,5 tona u

zraku
i na mjestu
Montaa turbinskog vratila A, mase 10,16 tona - u zraku
i na mjestu
Predstavljamo
Denis Boe Marovi, voditelj

Tima za izgradnju HE Lee
Denis Boe Marovi je na radno mjesto
voditelja Tima za izgradnju HE Lee imenovan
1. srpnja 2008. godine.
Po zanimanju je diplomirani inenjer
brodostrojarstva, a nakon zavretka studija,
21. svibnja 1998. godine zaposlio se u
Brodogradilitu Split. Tu je nekoliko godina radio
kao rukovoditelj objekta, a potom je etiri godine
bio zamjenik direktora Pogona za objekte, sve do
dolaska u HEP.
Denis Boe Marovi, voditelj Tima za izgradnju HE

Lee: nastojat emo potovati zadani rok zavretka
izgradnje
21
Zahvati
TS 400/110/30 kV Tumbri
Tri desetljea rada iza,

dva desetljea ispred
Dragica Jurajevi
Nakon rekonstrukcije primarne

opreme 400 kV postrojenja
zapoete 2000. godine
te modifikacije primarne
i sekundarne opreme na
110 kV dijelu, s najnovijom
visokonaponskom opremom
Tumbri e biti pouzdana, velika
i mona transformatorska
stanica iduih 20 godina
Transformatorska stanica 400/110/30 kV
Tumbri prole je godine tiho i samozatajno obiljeila
tri desetljea pouzdanog rada. Bez obzira na
povod ovog napisa - rekonstrukciju njenog 110
kV postrojenja - itatelje HEP Vjesnika podsjetit
emo na izgradnju i putanje u pogon TS Tumbri
davne 1978. godine te golemu vanost za hrvatski
elektroenergetski sustav tijekom 30 godina njena
rada. Sve zanimljivosti i pojedinosti doznajemo
iz prve ruke, od Dinka Manenice, pomonika
direktora Prijenosnog podruja Zagreb i Josipa
Sovine, dugogodinjeg voditelja TS Tumbri i Centra
daljinskog upravljanja (CDU) Tumbri.
prijenos elektrine energije iz Nuklearne elektrane

Krko. U prvoj fazi, TS Tumbri se povezuje s 400 kV
vodovima prema Ernestinovu i Mariboru, u drugoj
1981. godine s vodom prema NE Krko, a u treoj
1987. godine s TS Melina. U prijenosnu mreu
400kV ukljuena je sa etiri dalekovoda, a u mreu
110 kV sa sedam dalekovoda.
Na ovoj je lokaciji 1985. godine izgraen
i CDU Tumbri za potrebe nadzora i upravljanja
elektroenergetskih objekata hrvatskog
elektroenergetskog sustava. Kako saznajemo
od naih sugovornika, danas CDU Tumbri ima
25 objekata u sustavu upravljanja i njih osam u
sustavu nadzora. Postojea zastarjela koncepcija
raunala nedovoljnog kapaciteta, bez vee
rekonstrukcije, vie ne moe prihvatiti niti jedan
novi objekt. Inae, CDU je u poetku imao i
podcentar u TS Mraclin, koji se 1994. godine
odvojio i preuzeo pojedine objekte na upravljanje.
Trenutano, Prijenosno podruje Zagreb ima ukupno
44 objekta u sustavu daljinskog upravljanja, dok su
izvan tog sustava jo etiri objekta.
Doznajemo da e budui mreni centar u
TS erjavinec preuzeti dosadanju ulogu CDU u
TS Tumbri i TS Mraclin glede 110 kV objekata, kao
i regionalni dispeing za PrP Zagreb. Osim toga,
saznali smo da se od prole godine u CDU Tumbri
nalazi provizorni priuvni Nacionalni dispeerski
centar, koji u sluaju nude i potrebe moe preuzeti
njegovu ulogu.
Izgradnja prije 30 godina i razvoj
Dobra priprema, radovi prema planu
TS Tumbri je izgraena 1978. godine za

potrebe zatvaranja prstena 400 kV mree i za
napajanje transformatorskih stanica 110/x kV na
podruju grada Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske.
Povrh toga, TS Tumbri je omoguila i siguran
Posljednjih godina, tonije od 2000., zapoela

je rekonstrukcija, ponajprije primarne opreme
400kV postrojenja. Svi stari prekidai zamijenjeni
su sa prekidaima SF6, a potom do 2006. godine
sekundarna i upravljaka oprema. Prole su godine
Jedno trafo-polje 110 kV s novim SF 6 prekidaima
22
zapoeli modifikaciju primarne i sekundarne

opreme na 110 kV dijelu TS Tumbri i do sada je
zamijenjeno osam prekidaa u osam DV i trafopolja spomenutog napona. Nakon zimske stanke,
radovi su nastavljeni sredinom veljae o.g. u jo
etiri polja. Nai sugovornici vjeruju da e se radovi
okonati do ljeta ove godine, to ovisi i o dogovoru
s dispeerima i ishoenju potrebnih iskljuenja (koja
nekad traju i po nekoliko tjedana). Naglasimo da
e tada, s najnovijom visokonaponskom opremom,
TS Tumbri biti pouzdan elektroenergetski objekt
iduih 20 godina. Vrijednost ukupnih radova
na 110 kV postrojenju iznosit e priblino 16
milijuna kuna. Radove izvodi Konar Montani
inenjering zajedno sa specijalistikim slubama
PrP-a Zagreb pod nadzorom Stjepana Koletia
i Josipa Sovine, koji koordinira radove i za njih
je odgovaran. Zahvaljujui dobroj pripremi i
koordinaciji, saznajemo da radovi odmiu planski i
bez potekoa.
Susret s golemim i monim postrojenjem
Za naeg boravka u TS Tumbri sredinom
veljae, razgovaramo s njenim ljudima i okom
kamere biljeimo novosti u postrojenju. Ovdje radi
samo 11 zaposlenika, zajedno s dvije kolegice koje
brinu da u Trafostanici vladaju red i istoa. To
su Bara Punik s 31 i Miljenka Milaa s 25 godina
staa. U Centru daljinskog upravljanja se susreemo
s elektrotehniarima-operaterima Antom Radotiem
s 37 godina staa (od toga 32 godine u TS Tumbri)
i eljkom Metelkom s 23 godine staa u HEP-u (u
CDU 15 godina). Osim njih, ovdje u smjenama po
12 sati rade jo i operateri Damir Pakec, Zdravko
Sljepevi, Jadranko umlija, Vladimir Celi i Josip
Samarija te revizioni interventni elektriar Ivica
Pali i ispitiva Draen Krikovi, dipl. ing. el. -
U Centru daljinskog upravljanja: voditelj TS i CDU Tumbri Josip Sovina, operateri Ante
Radoti i eljko Metelka, ispitiva Draen Krikovi te Bara Punik i Miljenka Milaa, koje
brinu o redu i istoi
Stari prekidai 3P sa cijevnim spojevima i novi SF6 prekidai sa spojevima Al ueta
najmlai meu kolegama. Tu malobrojnu i slonu

ekipu predvodi Josip Sovina, koji je ovdje od samog
poetka rada TS Tumbri i zapoeo je kao uklopniar,
a danas skrbi da Trafostanica i CDU dobro
funkcioniraju i ostvaruju sve potrebne zadae.
Prije obilaska Trafostanice, I. Pali je
pripremio informacije, uobiajene za posjetitelje
TS Tumbri. Uz obveznu zatitnu kacigu, kreemo u
obilazak tog golemog postrojenja, koje neugodnim
zujanjem podsjea da je ovdje visoki napon.
Najprije obilazimo 400 kV postrojenje i zgradu
30 kV, a potom 110 kV postrojenje, gdje su
dan ranije nastavljeni radovi na zamjeni starih
Konarevih prekidaa 3P s cijevnim spojevima
novim Siemensovim SF 6 prekidaima sa spojnim
Al uetima. S njima se mijenjaju i stari zagoni
rastavljaa pa se, umjesto zranih, montiraju
elektromotorni pogoni. Dok iskusni zaposlenici
Konar-Montanog inenjeringa, prema rijeima
njihovog voditelja elektrotehniara Ivana
Augustinovia, izvode za njih rutinske radove,
susjedno polje iza crvene trake - pod naponom je.
Josip Sovina, voditelj TS i CDU Tumbri ovdje od poetka

rada te Transformatorske stanice i Ivica Pali, revizioni
interventni elektriar
Za iskusnu ekipu Konarevaca zamjena prekidaa je rutinski posao, kako na tlu
tako i iz koare
23
SAP
SAP poslovna platforma (2): Projekt implementacije SAP IS-U rjeenja za HEP
Implementacija EDM i ECM

rjeenja i njihova integracija
u postojeu HEP IT okolinu
Pripremio: Jozo Berei,

voditelj SAP projekta
Cilj Projekta je informatiki poduprijeti uinkovito, transparentno

i nediskriminirajue poslovanje
HEP Operatora distribucijskog
sustava u okolnostima potpuno
otvorenog trita elektrine energije te omoguiti to kvalitetniju
pripremu i komercijalno uspjean
nastup HEP Opskrbe na liberaliziranom tritu
Radi uinkovitog, transparentnog i
nediskriminirajueg poslovanja HEP Operatora
distribucijskog sustava te to kvalitetnije pripreme
i komercijalno uspjenog nastupa HEP Opskrbe na
liberaliziranom tritu elektrine energije, pojavila se
potreba za implementacijom rjeenja informacijskog
sustava za upravljanje energetskim podacima
(u daljnjem tekstu: HEP EDM sustav - Energy
Data Management) te za upravljanje poslovima
vezanima za povlatene kupce elektrine energije (u
daljnjem tekstu: HEP ECM sustav - Eligible Customer
Management).
Rjeenje, koje je obuhvaeno tim Projektom
je SAP Industry Solution for Utilities (IS-U). SAP
ERP rjeenje (analitika, financije, ljudski resursi,
korporativne usluge, operacije) nije predmet
ovog Projekta, premda e se neke od SAP IS-U
funkcionalnosti zbog svoje sloenosti (primjerice, radni
nalozi) oslanjati i vezati na SAP PM modul (Modul
odravanja).
1
Priprema
Ciljevi i opseg projekta

Cilj projekta je informatiki poduprijeti uinkovito,
transparentno i nediskriminirajue poslovanje operatora
mree - HEP Operatora distribucijskog sustava, u
okolnostima potpuno otvorenog trita elektrine
energije, te omoguiti to kvalitetniju pripremu
i komercijalno uspjean nastup HEP Opskrbe na
liberaliziranom tritu.
Projekt obuhvaa implementaciju EDM i ECM
rjeenja za HEP Operatora distribucijskog sustava i HEP
Opskrbu te njihova integraciju u postojeu HEP IT okolinu.
Obuhvaa i suelje budueg HEP EDM sustava prema
aplikaciji HEP Operatora prijenosnog sustava, sa svrhom
obrade podataka te suelje prema aplikaciji HEP Billing.
U HEP-u e se kolovati HEP-ovi strunjaci za
upravljanje Sustavom, uspostavu internog helpdeska
i izradu izvjea te razvojno programiranje sa svrhom
uspostave tzv. HEP SAP Competence centra.
Funkcionalnosti koje e pokrivati SAP IS-U
rjeenje za HEP Operatora distribucijskog sustava su:
upravljanje matinim podacima; upravljanje mjernim
ureajima; upravljanje radnim nalozima; upravljanje
oitanjima; upravljanje energetskim podacima; promjena
opskrbljivaa; izravnanje (settlement) i obraun te
meusobna razmjena podataka.
Funkcionalnosti koje e pokrivati SAP IS-U rjeenje
za HEP Opskrbu su: upravljanje ugovorima, klijentima i
kontaktima; usluni korisniki procesi (upravljanje slubom
za potroae); fakturiranje mrene naknade; potraivanja
i upravljanje naplatom; usklaivanje i zatvaranje te
fakturiranje energije i usluga.
Projektni pristup/metodologija
Na ovom Projektu koristit e se standardna ASAP
(Accelerated SAP) metodologija, koja uvoenje SAP
sustava dijeli u pet glavnih faza:
Faza I: priprema Projekta - cilj je definirati

strategiju implementacije i redoslijed koraka, organizaciju
projekta i projektne timove, procedure i standarde;
2
Business Blueprint
Faza II: Business Blueprint - cilj je iscrpna

dokumentacija zahtjeva prema funkcionalnostima
i poslovnim procesima, matinim podacima,
organizacijskoj strukturi kompanije i nositeljima
buduih funkcija, cjelokupna slika sustava autorizacija
i nain preuzimanja postojeih podataka; u ovoj fazi
se obavlja i inicijalna edukacija lanova timova o SAP
sustavu i procesima;
Faza III: realizacija cilj je implementacija
svih zahtijevanih poslovnih procesa temeljenih na
Business Blueprintu; u ovoj fazi razvijaju se dodatni
programi, interfacei, konverzijski programi, izvjea te
se planira i provodi integracijsko testiranje sa svrhom
funkcionalne verifikacije produkcijskog sustava;
Faza IV: priprema produkcije - nakon
zavretka konanih testova, podaci se prebacuju u
produkcijski sustav; pravila za prebacivanje podataka
moraju biti unaprijed definirana;
Faza V: produkcija i potpora - intenzivna
potpora sustavu i krajnjim korisnicima u vremenu
nakon prelaska u produkciju, dok se sustav ne
stabilizira i korisnici zaponu normalno raditi.
Organizacija projekta
Organizacijom Projekta definirani su opis
organizacije, uloge, imenovanja i procedure rada.
Uloge u Projektu su sljedee:
Nadzorni tim tijelo odgovorno za praenje
napredovanja Projekta u cjelini,
voditelj Nadzornog tima istodobno i sponzor
Projekta, izravno komunicira poslovne ciljeve i
viziju tvrtke prema voditeljima Projekta,
koordinator Projekta osigurava logistiku
potporu Projektu,
voditelj kvalitete obavlja poslove planiranja,
osiguranja i kontrole kvalitete,
voditelj Projekta HEP operativno upravlja
Projektom,
voditelj Projekta KING ICT voditelj Projekta u
ime isporuitelja,
Realizacija
Priprema produkcije
Produkcija i Potpora
Faze ASAP
metodologije
Gdje elimo
ii ?
24
Kako doi?
Modeliranje
Poslovnih
procesa
Prevoenje
poslovnih
procesa u SAP
IS-U sustav
Go Live
Kontinuirana
potpora i
poboljanja
Faze ASAP
metodologije
administrator Projekta osoba odgovorna za

administrativne poslove u Projektu,
Funkcionalni tim EDM/ECM
- voditelj Tima odluuje o provoenju procesa,
- Grupa za poslovne procese kljuni korisnici
zadueni za definiranje poslovnih procesa,
- Grupa za migraciju kljuni korisnici zadueni
za analizu podataka za migraciju,
- Grupa za suelja prema neSAP sustavima
kljuni korisnici zadueni za definiranje suelja
prema neSAP sustavima,
- Grupa za obuku i potporu korisnicima
(helpdesk) definiranje uloga korisnicima,
priprema korisnike dokumentacije i obuka
krajnjih korisnika,
IT tim budui strunjaci za instalaciju,
administraciju i monitoriranje SAP sustava te
budui strunjaci za ABAP razvoj,
konzultanti SAP BC i ABAP konzultanti,
funkcionalni konzultanti.
Rizici ili mogunosti
Problemi koji se javljaju pri implementaciji SAP
sustava mogu se grupirati na probleme: trokova
(ostati u okviru odobrenog prorauna), vremena
(ostati u okvirima plana) i cilja (ostvariti da sustav radi
dobro).
Prema ASAP metodologiji, kritini imbenici
uspjeha unutar projekta su: predanost i potpora
menadmenta, snaan i kompetentan projektni tim,
angaman korisnika, sposobnost donoenja odluka,
jasna vizija, ciljevi i zahtjevi, dostatni resursi, koritenje
standardnih procesa, realistina oekivanja te
realistino planiranje.
to je na Projektu HEP SAP

EDM/ECM uinjeno do sada
pripremljen je detaljni projektni plan (usuglaen
opseg Projekta), prema dogovoru sa sastanka
28. kolovoza 2008. godine; detaljni projektni
plan odobrava Nadzorni odbor Projekta;
odraene su radionice po timovima sa svrhom
pripreme Business Blueprint dokumenta;
zavren je i ovjeren Business Blueprint
dokument za ECM;
zavren je i ovjeren Business Blueprint
dokument za EDM;
prema planu edukacije zaposlenika u HEP-u,
zavren je prvi dio, a drugi se provodi od 12.
sijenja do potkraj mjeseca travnja 2009.
godine, radi postavljanja HEP SAP Competence
centra;
pripremljen je HEP EDM i ECM testni sustav i
otvoreni su accounti za zaposlenike HEP-a;
pripremljen je razvojni i testni middleware
sustav XI za razmjenu podataka
prezentiran je ECM Blueprint dokument u HEP
Opskrbi,
prezentiran je EDM Blueprint i status Projekta u
HEP Operatoru distribucijskog sustava;
postavljen je HEP portal, kao mjesto odravanja
projektne dokumentacije;
odrana je inicijalna prezentacija i radionica za
timove za migraciju i suelja te su dogovoreni
idui koraci radi pripreme podataka za migraciju
i postavljanje suelja.
Sljedei koraci
edukacija zaposlenika u HEP-u (drugi dio)
- SAP IS-U edukacija za EDM i ECM lanove
grupa,
- BC i ABAP edukacija za IT.
projektne aktivnosti kroz treu fazu
(realizacija)
- prilagodba sustava radi postavljanja procesa
u SAP konzultanti,
- priprema detaljne dokumentacije za
postavljanje procesa u SAP-u konzultanti
i HEP,
- testiranje postavljenih procesa u sustavu,
- migracije iz postojeih aplikacija,
suelja HEP,
- grupe za migraciju i suelja (EDM i ECM
timovi) vie se ukljuuju u projektni rad u
ovoj fazi (priprema za ienje podataka
u postojeim aplikacijama zbog kvalitetne
migracije podataka),
- grupe za helpdesk (EDM i ECM timovi) se
upuuju u pripremu korisnike dokumentacije,
procedure oko postavljanja autorizacija u
SAP-u,
- odravanje sastanaka Nadzornog odbora
u redovnim terminima jedanput mjeseno,
radi kvalitetne komunikacije prema sponzoru
Projekta i pravodobnog rjeavanja otvorenih
pitanja strateke naravi.
SAP edukacija
Kako je ve navedeno, tijekom provoenja
Projekta se odrava i standardna SAP edukacija sa
svrhom uspostavljanja SAP Competence centra
za HEP. Edukaciju odravaju SAP konzultanti, kako
iz Hrvatske, tako i iz inozemstva. Zaposlenici koji
sudjeluju u edukacijama obuavaju se za buduu
potporu poslovanju tvrtke, radi odravanja postojeih
i postavljanje novih procesa u SAP HEP sustave te
za tehniku IT potporu (razvoj aplikacije i sistemsko
odravanje).
Na Projektu trenutano radi priblino 90 ljudi
iz HEP-a d.d, HEP Operatora distribucijskog sustava,
HEP Opskrbe i HEP Operatora prijenosnog sustava. U
Projektu implementacije aplikacijskog rjeenja po prvi
put u HEP-u su angairani vanjski partneri: King-ICT i
Energy4U. Implementaciju provode konzultanti tvrtke
KING ICT, koja je i tvrtka SAP partner. Podizvoa
je tvrtka Energy4U koja posjeduje niz referenci za
implementaciju IS-U rjeenja u svijetu.
(U iduem broju o radu timova i grupa Projekta
implementacije SAP IS-U rjeenja za HEP)
Prigodom SAP EDM radionice prilagodba EDM sustava

za HEP Operator distribucijskog sustava: uz raunala
Marin Bokovi i sudionici Radionice - Gabrijel Gapari,
Radivoj urev i Marko Para (prvi red), Zlatko Barii,
Ivica Hadjina i Branko Radinovi (drugi red), Ana Na,
Monika Stani i Zoran Grahovac (trei red), Ivan Ivinovi
i Ivan Dizdar (etvrti red)
25
Forumi
Simpozij Gospodarenje vodama u Hrvatskoj

s meunarodnim sudjelovanjem
Perspektive i izazovi
hrvatske hidroenergetike
Tomislav nidari
Okvirna direktiva EU o vodama

kao dokument koji je naglaeno
usmjeren na zatitu okolia,
u najirem smislu regulira
pitanja koritenja voda, a
Hrvatskoj predstoji postupna
primjena te Direktive s ciljem
da hidroenergetika zadri svoj
dosadanji znaaj
Na Graevinskom fakultetu Sveuilita u
Zagrebu, u okviru obiljeavanja 90. godinjice
postojanja tog Fakulteta, 12. veljae o.g. odran je
Simpozij s meunarodnim sudjelovanjem pod nazivom
Gospodarenje vodama u Hrvatskoj. Simpozij je
organizirala Akademija tehnikih znanosti Hrvatske
u suradnji s Hrvatskim vodama, Ministarstvom
regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva,
Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta,
Graevinskim fakultetom te Hrvatskim drutvom za
odvodnju i navodnjavanje. Podijeljen na osam tematskih
cjelina s ukupno 24 rada, Simpozij je okupio najvee
hrvatske strunjake iz tog podruja. Teme, koje su
najveim brojem radova predstavljene, bile su Voda i
proizvodnja hrane, Zatita voda u Hrvatskoj te itateljima
HEP Vjesnika osobito zanimljiva tema Voda i proizvodnja
elektrine energije, koja je predstavljena s ak est radova.
Hrvatska koristi samo 49 posto svog
hidropotencijala
O najveem projektu hidroenergetskog postrojenja
na Dunavu u Srednjoj Europi, hidroelektrani Gabikovo
te tehnikim i ekolokim problemima vezanim uz njega,
govorio je prof. Andrej oltsz sa slovakog Tehnolokog
sveuilita u Bratislavi. Naime, Slovaka i Maarska
planirale su na granici na Dunavu zajedniki projekt
izgradnje hidroelektrane s ciljevima proizvodnje elektrine
energije, zatite od poplava te poboljanja plovnosti tog
dijela Dunava. No, povlaenjem Maara iz tog Projekta
1989. godine, Slovaci su se nali pred nekoliko velikih
izazova. Uspjeno ih svladavi postigli su sve ciljeve i
okoline, sigurnosne i proizvodne te danas HE Gabikovo
ima 746 MW instalirane snage i priblino 3 TWh
proizvedene elektrine energije godinje.
U vrlo zanimljivom izlaganju Sandra tefanca,
jednog od autora rada pod naslovom Mogunost
koritenja preostalog hidroenergetskog potencijala u
Hrvatskoj, moglo se saznati da Hrvatska koristi samo 49
posto svog hidropotencijala, ali i upoznati problematiku
koja prati perspektivu koritenja tih potencijala. Hrvatska
s koritenjem svog hidropotencijala za proizvodnju
elektrine energije meu najstarijim je dravama svijeta,
26
Veliki odziv strune javnosti potvrdio je aktualnost teme Simpozija potvrdivi da je voda odluujui resurs budunosti
a HE Jaruga izgraena davne 1903. godine, jedna je od

najstarijih hidroelektrana u svijetu koja je jo uvijek u
pogonu. Izgradnju hidroelektrana u Hrvatskoj mogue je
podijeliti u tri razdoblja: do 1950. godine bilo je u cijelom
sustavu instalirano 100 MW snage iz hidroelektrana,
u iduih 39 godina izgradilo se 23 hidroelektrana,
zakljuno s HE Dubrava i HE ale (1989.), s ukupno
2.100MW instalirane snage; trea faza trenutano traje
s naglaskom izgradnje prve hidroelektrane izgraene u
samostalnoj Hrvatskoj - HE Lee. Priblino 1.400 MW
hidropotencijala u Hrvatskoj je neiskoriteno, a zbog
graninih pitanja od toga bi 80 posto pripalo Hrvatskoj.
S. tefanac zakljuno je izloio neke od esto spominjanih
lokacija za budue hidroelektrane poput Novog Virja,
Podsuseda, Drenja, Kria, Senja II, Omble
Male hidroelektrane nuno moraju biti u
sustavu poticaja
U odsutnosti glavnog autora rada Male
hidroelektrane i koritenje vodnog potencijala u Hrvatskoj
prof.dr.sc. Alfreda Vikovia, rad je predstavio Vladimir
Androec, jedan od dvojice koautora. Spomenimo da je
drugi koautor direktor Sektora za strategiju, planiranje
investicija i korporativni razvoj u HEP-u, doc.dr.sc. Ante
urkovi. Prema topografskim i morfolokim obiljejima
Zemlje, rauna se da priblino 10 posto vodnog
potencijala otpada na male vodotoke, odnosno priblino
1 TWh godinje. Dosadanjim istraivanjima utvreno
je dvadesetak malih vodotoka pogodnih za izgradnju
ezdesetak malih hidroelektrana. Zbog relativno male
instalirane snage i male godinje proizvodnje, takvi
objekti nuno moraju biti u sustavu poticaja, zakljueno
je na kraju izlaganja.
Grupa autora iz Ine i s Rudarsko geoloko
naftnog fakulteta, otkazali su svoju temu Geotermalna
voda kao energetska mineralna sirovina. Posljednja
Mladen Petriec: primjena Okvirne direktive o vodama

EU zbog strogih kriterija postavlja mnoge izazove pred
hrvatsku hidroenergetiku
izloena tema bila je Mogui utjecaji provedbe Okvirne

direktive o vodama EU na energetsko koritenje voda
u Hrvatskoj, iji je glavni autor dr.sc. Mladen Petriec,
a koautori strunjaci HEP-a -pomonik direktora
HEP Obnovljivih izvora energijedr.sc. Zoran Stani i
rukovoditeljica Slube za zatitu okolia, strategiju
odrivog razvoja i nove tehnologije u HEP-u d.d., mr.sc.
Tamara Tarnik. M. Petriec je opisao Okvirnu direktivu
EU o vodama (ODV) kao dokument koji je naglaeno
usmjeren na zatitu okolia te u najirem smislu regulira
pitanja koritenja voda, to predstavljati veliki izazov
hrvatskoj hidroenergetici. Odrivo upravljanje vodama,
sprjeavanje daljnje degradacije voda i o vodi ovisnih
ekosustava, osnovni su ciljevi spomenute Direktive.
Hrvatskoj predstoji postupna primjena ODV-a s ciljem
da hidroenergetika zadri svoj dosadanji znaaj.
Budui da dosadanje koritenje voda u Hrvatskoj
treba revalorizirati zbog usklaivanja s ODV-om, pred
hrvatskom su hidroenergetikom veliki izazovi, zakljuio je
M.Petriec.
OBNOVLJIVI IZVORI
Usklaivanje zakonodavstva iz podruja obnovljivih izvora energije

i oznaavanje energetske uinkovitosti
Uspjeno zavren
projekt RELEEL
> Opi cilj RELEEL projekta bio je
analizirati potrebe i dati jasne
preporuke za daljnje usklaivanje
hrvatskog zakonodavstva iz
podruja obnovljivih izvora
energije i kogeneracije s pravnom
steevinom Europske unije
U Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetnitva je 24. veljae o.g. predstavljen
uspjeni dovretak projekta RELEEL (od engleskog
"Approximation of EU Renewable Energy Legislation
and Energy Efficiency Labelling"), odnosno
Usklaivanje zakonodavstva iz podruja obnovljivih
izvora energije i oznaavanje energetske uinkovitosti.
Program je financirala Europska komisija kroz program
CARDS 2004. Zapoet je u rujnu 2007. godine, a
vrijednost mu je 500 tisua eura. Predvodio ga
je konzorcij inozemnih i domaih tvrtki, na elu s
austrijskom konzultantskom tvrtkom "iC consulenten".
Obnovljivi izvori i energetska
uinkovitost hrvatski strateki ciljevi
Opi cilj Projekta bio je analizirati potrebe i dati
jasne preporuke za daljnje usklaivanje hrvatskog
zakonodavstva iz podruja OIE i kogeneracije s
pravnom steevinom Europske unije. Projekt je imao
i snaan promocijsko-edukacijski karakter pa je
tijekom njegova trajanja organizirano niz seminara i
radionica i izraeni su promocijski materijali sa svrhom
podizanja razine svijesti i znanja iroke i strune
javnosti te poslovne zajednice o obnovljivim izvorima
i energetskoj uinkovitosti u Hrvatskoj. Od vanijih
rezultata spomenuta je izrada analize mogunosti i
potrebnih institucionalnih kapaciteta za uspostavu
zelenih certifikata za obnovljive izvore i bijelih
certifikata za energetsku uinkovitost.
Zatita okolia
Konvencija gradonaelnika
o ostvarenju ciljeva EU-a
u podruju zatite okolia
i racionalnije potronje
energije
Meu 350
europskih
gradova Zagreb i Rijeka
Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva

gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP)
Branimir Horaek je u pozdravnom obraanju naglasio
da su vee koritenje obnovljivih izvora i energetska
uinkovitost strateki ciljevi Hrvatske koji su ugraeni
u novu nacionalnu energetsku strategiju. Skupu su
se uvodno obratili i Igor Raguzin, naelnik Odjela za
obnovljive izvore energije i energetsku uinkovitost
MINGORP-a i Davor Percan iz Delegacije Europske
komisije u Republici Hrvatskoj.
Zagreb je, koritenjem

financijskih sredstava iz
strukturalnih fondova EU-a
znatno napredovao u sustavu
javnog prijevoza s novim
tramvajima i autobusima, od
kojih ak etvrtina koristi plin
Mogunosti koritenja sredstava EU

fondova
Nai gradovi, meu kojima su Zagreb i

Rijeka, ukljuili su se u borbu protiv oneienja
okolia koje uzrokuje klimatske promjene. Time su
se uvrstili meu 350 europskih gradova koji se ve
dugo bore za zatitu okolia, s ciljem smanjenja
emisije ugljinog dioksida za 20 posto do 2020.
godine.
Naime, Europska unija je preuzela obvezu
da do 2020. smanji emisiju staklenikih plinova za
20 posto te za jednako toliko povea energetsku
uinkovitost i udjel obnovljivih izvora energije
u ukupnoj potronji. Tako je na poticaj Europske
komisije i Odbora regija, u Europskom parlamentu
potpisana Konvencija gradonaelnika, s tim
da e gradovi-potpisnici Konvencije nastojati
ostvariti ciljeve EU-a u podruju zatite okolia i
racionalnije potronje energije. Spomenimo da u
tih 350 gradova ivi vie od 60 milijuna ljudi.
Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi
izjavio je da e za taj Projekt biti izdvojeno
stotinjak milijuna eura, to i nije puno s obzirom
na to da bi u budunosti svi mogli trpjeti
zbog oneienja. Takoer je naglasio da je u
posljednje vrijeme Zagreb znatno napredovao u
sustavu javnog prijevoza s novim tramvajima
i autobusima, od kojih ak etvrtina koristi plin.
Zagreb je, naime, za unaprjeenje javnog prijevoza
dobio priblino tri milijuna eura iz strukturalnih
fondova EU-a zajedno s Ljubljanom, a program
koji je definirao provedbu tog Projekta zove se
CVITAS+.
M. Bandi je rekao da e i nadalje lobirati
za dobivanje europskih sredstava i zbog toga
se sastao s izaslanstvom panjolskoga grada
Valencije, koji je dobar primjer za povlaenje novca
iz fondova EU-a. Najavio je posjet zagrebakog
izaslanstva Valenciji, kada se oekuje potpisivanje
sporazuma o suradnji.
Emisiju ugljinog dioksida mogue je
smanjiti uporabom plina u javnom i gradskom
prijevozu i uz prelazak svih toplana na prirodni
plin. Takoer treba poveati energetsku
uinkovitost, tako da se na svaki radijator postavi
toplinski razdjelnik, a takav projekt stajao bi 20
milijuna kuna.
Lana Stamenkovi
- Premda je u protekle etiri godine uinjeno

mnogo na realizaciji projekata obnovljivih izvora
energije, dananje studije pokazuju da e se ovisnost
Europske unije o uvozu energije sa sadanjih 56 posto
do 2030. godine poveati na ak 70 posto, to znai
dodatnu obvezu i potrebu da se napori na razvoju
obnovljivih izvora jo vie intenziviraju, naglasio je
D. Percan.
Uslijedilo je predavanje Hrvoja Doleneca,
dravnog tajnika Sredinjeg dravnog ureda za
razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU o
mogunosti koritenja sredstava EU fondova za
financiranje projekata obnovljivih izvora energije i
energetske uinkovitosti. Ciljevi postavljeni u okviru
Projekta bili su tema predavanja koja su odrali
dr. Mario Ortner, voditelj tima za RELEEL, Wolfgang
Brenner iz Austrije te Vesna Bukarica i prof. dr.sc.
Nenad Debrecin s Fakulteta elektrotehnike i
raunarstva, Sveuilita u Zagrebu. Predstavili su
EU politiku obnovljivih izvora energije te posljedice
za Hrvatsku, mogunost uspostave sheme bijelih
certifikata u Hrvatskoj, rezultate studije izvedivosti
uspostave tijela za energetsko oznaavanje kuanskih
ureaja te promocijske aktivnosti i aktivnosti prijenosa
znanja u RELEEL projektu.
Jelena Vui
O zavretku projekta RELEEL govorili su Igor Raguzin, naelnik Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku uinkovitost
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, Davor Percan iz Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj,
dr.Mario Ortner, voditelj tima za RELEEL i Hrvoje Dolenec, dravni tajnik Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i
koordinaciju fondova EU
27
Forumi
HGK upanijska komora Split o energetskim aktivnostima Splitsko-dalmatinske upanije
O energetici i
projektima - ozbiljno
lanovi tri strukovne grupacije
upanijske komore Split raspravljali
su o plinofikaciji, energetskoj
potronji, obnovljivim izvorima
energije, sustavnom gospodarenju
energijom, ESCO konceptu, zatiti
od poara te Energetskoj strategiji
Strukovne grupacije energetike, Strukovne
grupacije obnovljivi izvori energije i EU i Strukovne
grupacije strojogradnje, brodogradnje i brodske opreme
upanijske komore Split odrale su 3. veljae proirenu
sjednicu, u nazonosti tridesetak lanova.
Rad, kojim je koordinirao mr. sc. eljko Josipovi,
tajnik strukovnih grupacija iz podruja energetike te
OIE i EU, zapoeo je izvjeem o dinamici aktivnosti
na projektu plinofikacije Splitsko-dalmatinske upanije
(na njezinom kopnenom dijelu i na otocima), o emu je
govorio Ranko Vuji, pomonik proelnika Ureda za
industriju, energetiku, promet i veze Splitsko-dalmatinske
upanije. On je upoznao sudionike sjednice i s obiljejima
potronje energije na podruju ove upanije u razdoblju
od 1996. do 2007. godine. Osvrui se prvenstveno na
kuanstva, R. Vuji je izloio procjenu porasta ukupne
potronje energije u Splitsko-dalmatinskoj upaniji do
2020., i to toplinske energetske potronje te potronje
elektrine energije. S obzirom na potronju elektrine
energije u kuanstvima (iji je udjel u 2007. u ukupnoj
potronji bio 45 posto), upanija je podijeljena na deset
karakteristinih zona. Struktura koritenih energenata
u kuanstvu od 1996. do 2007. godine nije se bitno
mijenjala. I dalje prednjai elektrina energija (45 posto),
a slijede je drvo (39 posto) te loivo ulje i ukapljeni
naftni plin (po osam posto). Krajnja potronja energije
u kuanstvu porasla je za 20 posto u odnosu na 1996.
godinu.
Energetski model za Mediteran
O aktivnostima na podruju energetike i o EASY
projektu govorio je dr.sc. Zlatko Jankoski, struni suradnik
za energetiku u Odsjeku za industriju, energetiku,
promet i veze Splitsko-dalmatinske upanije. Projekt
EASY je dvogodinji projekt (od prosinca 2007. do
prosinca 2009.), u kojem sudjeluju Grka, Hrvatska,
Italija i panjolska, a realizira se u okviru programa
EU Inteligentna energija za Europu. Podruje njegove
primjene u Hrvatskoj je otok Bra i njegovih osam
jedinica lokalne samouprave: grad Supetar i sedam
opina (Sutivan, Milna, Nereia, Postira, Bol, Puia i
Selca).
Glavni cilj projekta, rekao je dr.sc. Z. Jankoski, je
izrada Lokalnog energetskog modela, odnosno Ukupnog
energetskog modela, pri emu je poseban naglasak
na koritenju obnovljivih izvora energije te postizanju
28
dugoronog cilja 3 x 20 do 2020. (udjel OIE, energetske

uinkovitosti i emisije ugljinog dioksida). Od ukupno
raspoloivih sredstava (616 tisua eura) Splitskodalmatinskoj upaniji, koja realizira hrvatski dio projekta,
pripalo je 70 tisua eura.
Program projekta ukljuuje tri faze i to: edukaciju,
komunikaciju i irenje informacija (radionice; edukacijska
predavanja; forumi; treninzi; plakati; broure; uredski
materijali; web stranica projekta www.easyaction.
eu; sudjelovanje na konferencijama i meunarodnim
sastancima); izradu Lokalnog energetskog modela
- Local EASY (energetska bilanca otoka Braa; anketa
potroaa; podjela otoka Braa na obalni i sredinji dio) i
izradu Ukupnog energetskog modela (Overall EASY).
Na temelju podataka dobivenih iz energetske
bilance te uzimajui u obzir procjene buduih potreba,
raspoloivosti OIE, smjernice energetske strategije te
vaee zakone - izradit e se energetski model otoka
Braa koji e, zajedno s modelima drugih regija, koristiti
za izradu Ukupnog energetskog modela za podruje
Mediterana. Izraen i simuliran energetski model otoka
Braa moi e se primijeniti i na ostale otoke upanije.
Openito, razvoj energetskog sustava vaan je korak ka
ostvarenju odrivog razvoja regije to je, osim lokalne, cilj
nacionalne i europske strategije gospodarskog razvoja.
Sustavno gospodarenje energijom
U drugom dijelu svog izlaganja, koji se odnosio
na aktivnosti Splitsko-dalmatinske upanije na podruju
energetike, dr.sc. Z. Jankoski je govorio o aktualnom
projektu sustavnog gospodarenja energijom (SGE), u
okviru kojeg se provode energetski pregledi (auditi)
objekata u vlasnitvu upanije (osnovne i srednje kole
te domovi zdravlja i javne ustanove). Time se stvara baza
podataka o navedenim objektima i evidencija njihove
mjesene potronje. Sukladno tim aktivnostima, prole
godine je upanija potpisala Energetsku povelju, a uinit
e to i s Izjavom o politici energetske uinkovitosti i zatite
okolia i Pismom namjere, koji su u pripremi.
Pri kraju je i izvedba Kutka energetske
uinkovitosti, koji e biti smjeten na FESB-u u Splitu, a
zamiljen je kao edukacijsko-promotivni prostor s ciljem
promicanja energetske uinkovitosti i koritenja OIE u
sektoru zgradarstva. U fazi planiranja je i Demonstracijski
centar koji bi se bavio istraivanjima, edukacijom,
demonstriranjem novih tehnologija, a kao lokacije
spominju se otoci Bra i olta.
Centar za istraivanje poara
Posebno vano za ovo podruje je i izrada
integralnog sustava zatite od poara na otvorenim
prostorima, na kojem Splitsko-dalmatinska upanija radi
jo od 2003. godine, u suradnji s FESB-om. Projekt je
iniciran na podruju upanije i u prvoj fazi je predviena
instalacija 60 nadzornih kamera. Izvodit e se u suradnji
s opinama, gradovima, Hrvatskim umama, Hrvatskim
vodama, Fondom za zatitu okolia, FESB-om i ostalim
zainteresiranim subjektima. Sukladno ovom projektu,
Prof dr.sc. Neven Nini ponovno je potaknuo inicijativu

za osnivanje novog studija za strojarske energetiare na
splitskom FESB-u i srodnim fakultetima
Ranko Vuji usporedio je potronju energenata u

kuanstvima tijekom desetgodinjeg razdoblja
Dr.sc. Zlatko Jankoski izvijestio je o projektu EASY, koji se

provodi na otoku Brau
uskoro e biti utemeljen Centar za istraivanje poara

otvorenog prostora. Njegov strateki cilj je postati vodei
centar za izuavanje poara otvorenog prostora te za
provedbu protupoarne zatite u Republici Hrvatskoj
sa zadatkom pokretanja, koordinacije i provoenja
istraivanja vezanih uz problematiku nastanka poara
na otvorenom podruju, kao i podizanje razine znanja i
prakse na podruju zatite, ranog otkrivanja, gaenja i
poslijepoarnog tretiranja opoarenog podruja.
Od ostalih aktivnosti (izrada energetske bilance i
energetskog plana upanije; projekti Solution i E-lighting;
plinofikacija upanije; znanstveno-tehnoloki parkovi;
prezentacija upanije i njezinih potencijala stranim
investitorima ) poseban naglasak bio je na promociji
ESCO koncepta, s ciljem osnivanja ESCO tvrtke.
Na prilagodbu i nadogradnju Strategije
energetskog razvitka Republike Hrvatske za razdoblje
od 2008. do 2020. s pogledom do 2030. godine, kratko
se osvrnuo mr.sc. . Josipovi i dr.sc. Mate Dabro, koji
je naglasio da jo uvijek nisu stigli odgovori na njihove
primjedbe i prijedloge upuene komisiji za izradu
Strategije.
O zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o
energiji i Zakona o tritu elektrine energije iz prosinca
2008. godine te njihovom uinku na isporuku opskrbu
potroae elektrine energije na niskom naponu (mali
kupci i kuanstva), izvijestio je Nenad Kurtovi, lan
Savjeta za zatitu potroaa pri Hrvatskoj energetskoj
regulatornoj agenciji.
Profesori FESB-a dr.sc. Neven Nini i dr.sc. Orest
Fabris, ponovno su potaknuli inicijativu da se na FESB-u
i drugim srodnim fakultetima u zemlji pokrene studij za
strojarske energetiare koji bi, uz elektroenergetiare, bili
glavni provoditelji energetske Strategije.
Marica aneti Malenica
Obnovljivi izvori
Geotermalni program u Hrvatskoj
Originalno tehnoloko
i gospodarsko rjeenje
U Koprivnici je 11. veljae o.g. potpisan
Drutveni ugovor o osnivanju trgovakog drutva
Geopodravinad.o.o. Njegovi osnivai, potpisnici
Ugovora, su Hrvatski fond za privatizaciju (u ime Vlade
Republike Hrvatske), Koprivniko-krievaka upanija,
Opina Legrad, HEP, INA te Podravka. Novoosnovana
tvrtka Geopodravina, sa sjeditem u Koprivnici, bit e
nositelj ostvarenja Programa Kutnjak, odnosno uporabe
geotermalne energije na lokaciji Kutnjak Lunjkovec
(Geotermalni program).
Direktorom Geopodravine d.o.o. imenovan je
Nikola Bruketa, dugogodinji (sada bivi) zaposlenik
HEP-a, koji od prvog dana ivi s Geotermalnim
programom i svim fazama njegova razvoja. Utemeljen je
i privremeni Nadzorni odbor s predsjednikom Branimirom
Horaekom (ravnateljem Uprave za energetiku pri
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva) te
njegovim zamjenikom Stjepanom Tvrdiniem (lanom
Uprave HEP-a). Nadzorni odbor treba potvrditi Skuptina
Drutva.
Geotermalni program, kao originalno tehnoloko i
gospodarsko rjeenje, koncipiran je Studijom izvodljivosti
i Studijom organizacijsko pravnog modela provedbe,
koje je izradio Ekonomski fakultet, Sveuilita u Zagrebu,
uz angaman velikog interdisciplinarnog autorskog tima.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske, u lipnju 2006. godine
taj je Program stekao status demonstracijskog projekta
uporabe geotermalne energije u Republici Hrvatskoj.
Naime, raspoloiva geotermalna energija jeftinija
je od drugih oblika pa je vrlo povoljno utemeljenje
za pokretanje gospodarskih aktivnosti koje u svojim
proizvodnim procesima koriste znaajnu koliinu
toplinske energije.
Naglasimo da se pri koncipiranju Programa vodilo
rauna o tradicijskim djelatnostima tog dijela Podravine, a
budui da je on tehnoloki i ekoloki izvodljiv - privlaan
je za investitore. Povrh toga, donosi drutvenu korist,
osobito zbog otvaranja 500 novih radnih mjesta.
Vienamjensko koritenje geotermalne
energije
Geotermalna energija je ona energija koja se
moe pridobiti iz Zemljine unutranjosti i koristiti za
energetske ili neke druge svrhe. Zahvaljujui opsenim
istranim radovima koje je provela INA na utvrivanju
leita geotermalne energije i osposobljavanju tih leita
za poetnu proizvodnju te angamanu Koprivnikokrievake upanije i Opine Legrad stvoreni su povoljni
uvjeti za izgradnju prve hrvatske geotermalne elektrane
na buotinama Kutnjak Lunjkovec. Budui da je rije
o relativno novoj tehnologiji, i u svjetskim razmjerima,
teko je oekivati privatno ulaganje i stoga se u taj
pionirski projekt ukljuila Hrvatska elektroprivreda.
Koritenje geotermalne energije isplativije je
ako se iskoristi vie energije sadrane u geotermalnoj
vodi i stoga ovaj Program, osim geotermalne elektrane,
obuhvaa i suaru za povre i voe, portsko-rekreacijski
kompleks, toplice s otvorenim i zatvorenim bazenima
te hotel srednje veliine, plastenike za proizvodnju
povra i cvijea te ribogojilite sa portsko-rekreacijskim
ribnjakom.
Na lokaciji Kutnjak Lunjkovec su raspoloive
dvije buotine, od kojih se predvialo da Kutnjak bude
proizvodna, a Lunjkovec utisna buotina. Njihova
izdanost poveana s uronjenom buotinskom
Maketa budue geotermalne elektrane-toplane, prve u Hrvatskoj
crpkom iznosi 70 litara u sekundi, to je respektabilna

koliina, na temelju koje se mogla koncipirati prva faza
Programa. Meutim, veliina leita omoguuje puno
veu proizvodnju geotermalne vode pa je predviena
i druga faza Programa i to koritenjem dodatnih 300
litara u sekundi geotermalne vode iz novih buotina (tri
proizvodne i tri utisne). Druga faza Programa obuhvatila
bi ljeilite i vrelovodni sustav za opskrbu toplinom
industrijske zone Koprivnice.
GEOTERMALNA ELEKTRANA - NAJVANIJI DIO
PROGRAMA
Proizvodnja elektrine energije najvaniji je nain
iskoritavanja visokotemperaturnih geotermalnih izvora
(vie od 150C). Geotermalna elektrana koristi priblino
70 posto ukupno raspoloive geotermalne energije i
nakon to se njen dio transformira u elektrinu energiju,
preostalu geotermalnu energiju mogue je koristiti za
ogrjevne potrebe ostalih gospodarskih subjekata na
lokaciji, odnosno u toplicama, plastenicima i ribnjacima.
Geotermalne elektrane su preteito temeljne
jedinice, jer je izvor energije kontinuirano raspoloiv.
Dosadanja iskustva pokazuju njihovu visoku
raspoloivost, veu od 90 posto.
Predviena snaga prve geotermalne elektrane
u Hrvatskoj je 2,5 MW. Obiljeja ostalih segmenata
obuhvaenih prvom fazom Geotermalnog programom
su: suara povra kapaciteta 1.200 tona na godinu;
staklenici i plastenici za hidroponski uzgoj povra na
povrini od pet hektara; plastenici za uzgoj cvijea na
povrini od 2,5 hektara; ribogojilite za bazenski uzgoj
100 tona jegulja godinje.
Prva faza za dvije, a druga za tri godine
Zbog tehnike specifinosti ovog projekta, svi
sadraji predvieni Geotermalnim programom moraju
zapoeti funkcionirati istodobno, odnosno kako se
predvia unutar mjesec dana. Planirano je da se prva
faza Programa pokrene za dvije godine, a nakon to
se provjeri tehnoloka i organizacijska funkcionalnost
projektne zamisli, druga faza zapoet e s pomakom od
otprilike tri godine.
Spomenimo da se u drugoj fazi predvia poveanje
kapaciteta svih sadraja iz prve faze pa e se kapacitet
suare poveati za 2.400 tona godinje, povrina
staklenika i plastenika za povre za jo deset hektara,
cvijea za jo pet hektara, a uzgoj jegulja za jo 100 tona
godinje. Osim toga, uz toplice bi se izgradilo i ljeilite i
ve spomenuti vrelovod za koprivniku industrijsku zonu.
Objekti za uporabu geotermalne energije nalaze

se preteito na podruju naselja Kutnjak, Antolovec
i Podravska Selnica, a izdvojena je utisna buotina
na podruju naselja Legrad. Nakon zavretka druge
faze izgradnje, sadraji Geotremalnog programa e
zauzimati povrinu od 110 hektara. etiri izdvojena
podruja bit e meusobno povezana internom
prometnicom i toplinskom mreom te pojaanom javnom
infrastrukturom (elektrina energija, plin, vodoopskrba i
kanalizacija, telekomunikacije, prometnice). Ulaganja se
procjenjuju na 500 milijuna kuna u prvoj fazi, a u drugoj
na 1000 milijuna kuna.
Tehniko - ekonomska optimizacija
Geotermalnog programa
U tijeku je izrada tehnike dokumentacije i
registracija drutva Geopodravina. Dovren je Rudarski
projekt za proizvodnju i utiskivanje geotermalne vode te
Idejni projekt i Studija utjecaja na okoli za geotermalnu
elektranu toplanu i toplinsku mreu. U tijeku je izrada
studije utjecaja na okoli za proizvodnju i utiskivanje
geotermalne vode, studija prikljuka geotermalne
elektrane i gospodarske zone na elektroenergetsku
mreu, urbanistiki plan ureenja gospodarske zone
Geotermalnog programa, elaborat za rjeavanje
imovinsko pravnih odnosa kod otkupa zemljita i idejni
projekt gospodarske zone Kutnjak Lunjkovec (projekt
infrastrukture).
U tijeku izrade tehnike dokumentacije obavlja
se tehniko - ekonomska optimizacija Geotermalnog
programa, zbog ega je dolo do odreenih promjena u
odnosu na koncepciju iz Studije izvodljivosti. Prije svega,
dolo je do promjene imena te se naziv Program uporabe
geotermalne energije na lokaciji Kutnjak Lunjkovec, u
tijeku projektiranja i rudarskog projekta, promijenio u
Program Kutnjak. Naime, nova planirana buotina bit e
udaljena 20 metara od postojee buotine Kutnjak 1. Ta
nova buotina Kutnjak 1a bit e proizvodna, a postojea
buotina Kutnjak 1 postaje utisna. Time se poveava
sigurnost i izdanost proizvodnje i izbjegava se etiri
kilometra povratnog transporta geotermalne vode do
buotine Lunjkovec.
Spomenimo da e u buotine investirati INA, u
geotermalnu elektranu HEP, u suaru Podravka, a ostali
sadraji izgradit e se ulaganjem privatnog kapitala.
Uspjeno ostvarenje prvog konkretnog primjera
gospodarske uporabe geotermalne energije moe posluiti
kao model i uzor za gospodarsko aktiviranje priblino 65
slinih buotina u Hrvatskoj.
ura Suec i Tatjana Jalui
29
ZAHVATI
Pogon Buje Elektroistre Pula
Privremeno rjeenje
za gornju Bujtinu
Donedavno su u podruju gornje Bujtine,
preciznije opini Oprtalj, koje se elektrinom energijom
napajalo samo s jedne strane, bili relativno uestali
prekidi u opskrbi kupaca. Najei razlozi takvih
prekida su bile vremenske nepogode, udari gromova ili
kvarovi, koji nisu rijetkost na irokom, slabo naseljenom
podruju s dugakim vodiima, slabim presjecima i
prevelikim optereenjem. Zbog toga je donesena odluka
o privremenom rjeenju tog problema i prije prelaska
cjelokupne gornje Bujtine na 20 kV napon.
Privremeno rjeenje je pronaeno polaganjem
podzemnog 20 kV kabela, kojim je elektroenergetska
mrea Bujtine spojena na 20 kV mreu susjednog
Pogona Buzet. Budui da se u gornjoj Bujtini, zbog
nedostatak sredstava, jo nee prijei na 20 kV napon,
izgraena je transformacija 20/10 kV, 160 KVA koja je
prikljuena na daljinski sustav upravljanja u Puli. Do
transformacije elektrina energija prolazi podzemnim
20 kV kabelom, a dalje nadzemnim vodiima do
TS10/0,4 kV Sveta Lucija i ulazi u sustav gornje
Bujtine, osiguravajui tom podruju rezervno napajanje
elektrinom energijom. Sustav daljinskog voenja iz
Buja, u sluaju ispada, omoguava brzo prebacivanje na
napajanje iz drugoga smjera.
Rukovoditelj Pogona Buje Valter Dragolin i
rukovoditelj Odjela odravanja Valter Boi kau kako
je to rjeenje, koje je stajalo ukupno 250 tisua kuna,
samo privremeno do prelaska cijelog podruja na 20kV
napajanje, za to su potrebna ulaganja od priblino
2,5milijuna kuna, kojih sada nema. Ali i ovo privremeno
rjeenje znaajno je za kupce elektrine energije u
opini Oprtalj. Naime, to donedavno zapostavljeno i
naputeno podruje se u posljednje vrijeme intenzivno
razvija. Obnavljaju se stare istarske kue, grade nove, a
Razvoj
Elektra ibenik: nova Poslovna

zona Novi Stankovci u ibenskokninskoj upaniji
Ubrzano
opremanje
U skladu s dogovorom izmeu Elektre ibenik i
Opine Stankovci, HEP Operator distribucijskog
sustava e osigurati opremu i nadzor nad
izvoenjem radova, a graevinske i montane
radove na kabelskom raspletu financirat
e Opina, uz pomo dva mjerodavna
ministarstva
30
Nova privremena
transformacija 20/10 kV
povezana 20 kV kabelom
s elektroenergetskom
mreom Buzeta
poeli su nicati i mali proizvodni pogoni. Takav razvoj je

trenutano problem za Pogon Buje, jer su brojni zahtjevi
za elektroenergetske suglasnosti i prikljuke, mnotvo je
novih i ve naplaenih ugovora koji ekaju realizaciju, a
nju koi nedostatak materijala, kabela, brojila, ormaria i
slinog.
Inae, Pogon Buje ima 54 zaposlena, od ega
25 elektromontera, koji odravaju objekte i mreu
na podruju od 365 etvornih kilometara. Na tom
podruju su dvije TS 110/20 kV, etiri TS 35/10 kV, te 364
TS10/0,4kV, s tim da su 64 u vlasnitvu drugih subjekata.
I mrea je impozantnih 48 kilometara 35 kV vodova,
420km 10 kV i 800 km niskonaponske mree. Na mreu
je prikljueno ukupno 21.860 povlatenih i tarifnih
kupaca elektrine energije. Pogon u prosjeku godinje
izda tisuu elektroenergetskih suglasnosti i ostvari
priblino 500 prikljuaka, preteito u propisanom roku,
unato svim problemima.
I. Tomi
U proteklih nekoliko godina, na mnogim
podrujima etiriju dalmatinskih upanija poele su
nicati poslovno gospodarske zone. U pravilu, svoj su
smjetaj nale na razmeima putova i u neposrednoj
blizini novoizgraene autoceste. Tako su neplodni i
esto puta potpuno zapostavljeni krajevi zapoeli novi
ivotni ciklus i od neprivlanih postajali podruja brojnih
pohoda i zanimanja. Za svaku od tih zona, a kao temelj
zaetka i uope budueg njihova irenja i razvijanja,
Hrvatska elektroprivreda je trebala izgraditi nunu
infrastrukturu. Zamiljen je i postavljen vei broj malih,
preteito 10(20)/0,4 kV trafostanica, kilometri kabelskih i
dalekovodnih trasa, a uz veinu lokacija veu se i velike
110/x trafostanice, kao daljnji pokreta i osiguravatelj
svekolikog razvoja. Upravo zbog takvih su razloga takve
poslovne zone bile dijelom naih napisa, a o jednoj od
njih emo itatelje HEP Vjesnika izvijestiti i u ovom broju
HEP Vjesnika.
Predvieno osam novih trafostanica
Ve smo vie puta spominjali poslovne zone na
podruju ibenske Elektre. Za onu najveu Poslovnu
Valter Dragolin,
rukovoditelj Pogona
Buje: i privremeno
rjeenje znaajno je za
kupce elektrine energije
u opini Oprtalj
Rukovoditelj Odjela
odravanja u Pogonu
Buje Valter Boi: u
posljednje vrijeme veliki
problem nam predstavlja
nedostatak materijala
zonu Podi - smjetenu istono od gradskog sredita

saznali smo i ostvarenu i zamiljenu energetsku sliku.
Na suprotnom kraju podruja, prema sjeverozapadu,
raste i gradi se jedna nova zona Poslovna zona Novi
Stankovci. Zemljopisno se nalazi na granici ibenskokninske i Zadarske upanije, a energetski u cijelosti
pripada Elektri ibenik. Prostire se na 28 hektara
zemljita, a smjestila se na samo pet kilometara
od autoceste i vora Pirovac. Zona, stoga, gravitira
priobalnim opinama Pirovac, Tisno i Murter, ali i zaleu
grada Vodice. Poetkom 2006. godine zapoelo je njeno
elektroenergetsko opremanje i to polaganjem kabela
srednjeg i niskog napona (unutar nogostupa). Idejnim
rjeenjem opskrbe elektrinom energijom, kojeg je
izradila Elektra ibenik, predviena je izgradnja osam
TS 10(20)/0,4 kV snage do 1000 kVA s pripadajuim
srednjonaponskim kabelskim raspletom 20kV i
niskonaponskim prikljunim izvodima do pojedine
parcele. Opremanje se ubrzano provodi - do sada je
poloeno 4.000 metara niskonaponskih kabela, izdano
13 PEES ukupno ugovorene snage 1100 kW. U funkciji je
est objekata (237 kW), tri su objekta pri zavretku, a za
Pogonska praksa
Kvar na transformatoru u TS Suidar
Spas - novi stari

transformator
Kako bi se brzo i bezbolno rijeio gorui
problem u TS Suidar, rukovodei
ljudi PrP Split krenuli su u potragu za
rabljenim transformatorom i uskoro
saznali da je transformator prihvatljivih
obiljeja iz TSZabok u priuvi u
TSMraclin
Hladno zimsko vrijeme s kojim smo uli u ovu
godinu, iz splitske TS 110/35/10 kV Suidar poslalo
nam je 3. sijenja opomenu pred iskljuenje. Naime,
djelovanjem relejne zatite, tog jutra iz rada su iskljueni
transformatori (TR) broj 1 (zbog djelovanja ograniene
zemljospojne zatite) i TR broj 2 (zbog djelovanja zatite
od zatajenja prekidaa) - oba 110/35/10 kV i snage 63
MWA. Zbog toga je TS Suidar ostala bez 35 i 10 kV
napona, a dio gradskog potroakog podruja jedan
sat i deset minuta bio je bez napajanja. Ukupan teret u
trenutku ispada TS iznosio je otprilike 26,7 MW. Prema
rijeima pomonika direktora PrP-a Split Stjepana
Gua, uzrok kvara je staro i dotrajalo 35 kV postrojenje i
pripadajua mrea, a posljedino proboj na sekundarnom
namotu TR 1 i proboj provodnog izolatora na sustavu
sabirnica 35 kV W1.
TR 1 bi ove godine, da je preivio, obiljeio 30.
roendan. Izraen je, naime, u Konaru davne 1979., a
tijekom posljednjih devet godina (od travnja 2000. do 3.
sijenja o.g.) ispadao je ravno deset puta. Njegovu estu
boleljivost ovog puta su u PrP-u Split ozbiljno shvatili.
Dan nakon kvara, ekipa Visokonaponskog laboratorija
Konar-Instituta za elektrotehniku provela je ispitivanja
elektrinim metodama, a obavljena je i kromatografska
analiza plinova otopljenih u transformatorskom ulju.
ostale su u tijeku pripremni radovi te se za njih oekuje
podnoenje zahtjeva za graevinski prikljuak.
Potreba za objektom veeg kapaciteta
Sve su parcele ve kupljene, a najavljena su i
proirenja nekih tvrtki. Primjerice, tvrtka Ostrea d.o.o. uz
trenutanih 540 kW zahtijeva i dodatnih 500 kW, za to
e biti potrebno izgraditi jo jednu trafostanicu.
Prema rijeima Petra ubria iz Elektre ibenik,
koji sve informacije o Zoni ima u malom prstu, procjena
je da bi izgradnjom etiri TS (bez spomenute za Ostreu)
zadovoljili potrebe prve faze Zone. Za dvije su radovi u
tijeku, a izgradnja jo dviju TS upravo zapoinje.
U skladu s dogovorom izmeu Elektre ibenik i
Opine Stankovci, HEP Operator distribucijskog sustava
e osigurati opremu i nadzor nad izvoenjem radova, a
graevinske i montane radove na kabelskom raspletu
financirat e Opina, uz pomo dva mjerodavna
ministarstva. Spomenimo da se Zona opskrbljuje iz
TS 30/10(20) kV Crljenik i to kabelskim odcjepom s
magistralnog DV Crljenik ista Mala te da je konano
rjeenje opskrbe izgradnja dvostrukog kabela 10(20) kV
Temeljem ispitivanja, zakljuak je bio jednoglasan:

transformator mora u tvornicu na popravak.
Kako bi se brzo i bezbolno rijeio gorui problem
u TS Suidar, rukovodei ljudi PrP-a Split krenuli
su u potragu za njegovom zamjenom - rabljenim
transformatorom koji bi im brzo mogao biti na
raspolaganju. Uskoro su saznali da je transformator
prihvatljivih obiljeja iz TS Zabok u priuvi u TS Mraclin.
Premda je po datumu proizvodnje, a to je 1974. godina,
stariji od onog kojeg bi zamijenio i premda je 40 MVA,
to znai za treinu snage slabiji, odluujue za odluku
o njegovu koritenju bila je njegova ispravnost, to
su potvrdili i strunjaci Konar-Instituta, koji su prije
njegova transporta dodatno analizirali ulje.
Zamjenski transformator je iz TS Mraclin posebnim

prijevozom na novu splitsku adresu stigao 7. veljae
postavljen je na pripremljeno mjesto u TS Suidar
Priuva ponovno radno aktivna

Na novu splitsku adresu stigao je posebnim
prijevozom 7. veljae, nakon ega je odmah uslijedila
montaa: hladila, konzervatora, provodnih izolatora,
spojnih kabela i vodova. Te poslove obavila je uvijek
spremna ekipa Slube za primarnu opremu splitskog
PrP-a, uz pomo dvojice kolega PrP-a Zagreb. Ve 9.
veljae zapoelo je punjenje uz centrifugiranje, to je
obavila ekipa tvrtke Konar - D&ST. Nakon to je taj
posao zavren 13. veljae, uzorak obraenog ulja poslan
je na analizu. Istodobno je i Institut za elektroprivredu
proveo nuna ispitivanja elektrinim metodama. Svi
dobiveni rezultati bili su pozitivni te je novi stanovnik
TS Suidar mogao preuzeti svoje radne obveze. S
obzirom na njegovu manju nazivnu snagu, ekipa Slube
za sekundarne sustave PrP-a Split obavila je provjeru i
podeavanje ureaja za zatitu. U prazni hod novi stari
transformator je puten 20. veljae, a pod teretom je bio
23. veljae.
Tako je i ova pria sretno zavrila, na zadovoljstvo
Crljenik Zona Stankovci, ijih je dva od 2100 metara
ve poloeno i ije e ukljuenje uslijediti im se zavri
izgradnja etvrte trafostanice. Zavrni metri polaganja
provodili su se upravo u danima veljae, a to nae
ulaganje vrijedi vie od milijun kuna. Do zavretka prve
faze izgradnje Zone, HEP Operator distribucijskog sustava
e uloiti e 2.725.000 kuna.
Prema rijeima P. ubria, tu nije kraj, jer je
upravo prihvaen novi Prostorni plan i Zona se planira
proiriti na dodatnih 60 hektara. Za takvo proirenje
predvieno je jo novih 11 trafostanica 10(20)/0,4 kV te
srednjonaponski kabelski rasplet. Namee se potreba
proirenja kapaciteta TS 30/10(20) kV Crljenik i to
izgradnjom 110/20 kV postrojenja.
Na kraju napomenimo da i Grad Vodice organizira
izgradnju jedne poslovne zone slinih dimenzija, takoer
u neposrednoj blizini vora Pirovac. Moe se oekivati
da bi u proirenoj Zoni Stankovci mogla biti izgraena
i jedna solarna elektrana (za koju je ve strani ulaga
dostavio pismo namjere) i jedna vjetroelektrana, za koju
nedvojbeno ima prirodnog resursa.
Veroka Garber
ispitan je i spreman je preuzeti teret
naih kolega koji se brinu za kvalitetnu i sigurnu opskrbu

dijela potroakog podruja na splitskom poluotoku. To
im je znatno olakano realizacijom Programa Split, prije
svega, izgradnjom TS Dobri u sreditu Grada.
Jo nije odlueno o sudbini starog transformatora,
jer vrijednost nunih popravaka procjenjuje se na
otprilike 50 do 60 posto cijene novog transformatora
jednakih obiljeja. Stoga je upitna opravdanost njegova
popravka.
Snimio: Stjepan Gu
Dio Poslovne zone Novi Stankovci i jedna od novih TS

10(20)/0,4 kV
31
S lica mjesta
Remonti hidroelektrana Proizvodnog podruja Sjever
Kad' se zimske
kie sloe, sami se
kilovatsati mnoe

Snimila: Dragica Jurajevi
Kao i svake godine, tako smo i ove u obilasku nae

tri hidroelektrane na Dravi i to upravo u vrijeme najvee
guve u strojarnicama. Premda nam je jasno da im, u tom
velikom poslu, falimo jo samo nas dvije - to se ne vidi na
licima naih ljubaznih domaina. Znaju oni da na posao
u stopu slijedi njihov i samo se ude to je godina tako
brzo proletjela, a jo juer smo tu bile s njima.
U varadinskom sjeditu PP HE Sjever novi stanar
je na stari znanac, kolega Damir Magi. Na novom
mjestu direktora PP-a nije se trebao posebno snalaziti
jer je, kao dugogodinji direktor HE Dubrava, bio upoznat
sa svim problemima kojima je ponajvie bila optereena
upravo njegova elektrana. Tako je i ove godine. Ponovno
su prioritetni tehniki problemi i to zbog kvarova na
cijevnim generatorima u HE Dubrava i HE akovec:
- Provode se opseni popravci, ali svi nee biti
dovreni ove godine, kako zbog nedostatnih financijskih
sredstava, tako i zbog vremena trajanja tih popravaka.
Napravit e se ono najnunije kako bismo mogli ponovno
u pogon, kae direktor D. Magi.
Kako problemi esto dolaze u paketu, onim
tehnikim i financijskim pridruit e se uskoro i kadrovski.
Naime, D. Magi se boji da bi mogue poticajne mjere,
o kojima se uka, mogle ponukati ak tridesetak
zaposlenika PP-a da se odlue na odlazak u prijevremenu
mirovinu, za koju ve sada ispunjavaju uvjete. Nee imati
tko raditi, kae Vlasta Gveri, rukovoditeljica Odjela za
pravne i kadrovske poslove. ini se da mirno ne spava
ni Karmen Benek, nova rukovoditeljica Slube za
ekonomske poslove, koja meu svojih 11 zaposlenika
prepoznaje ak pet potencijalnih umirovljenika.
Zlatko Fornaar, novi rukovoditelj Slube
odravanja, naglaava da je dolaskom direktora
D. Magia na elo PP-a dolo do primjetnih pomaka ka
uinkovitijoj organizaciji. Tako je centralizirana Sluba
odravanja, pod ijim su se okriljem sada nali strojarski,
elektro i graditeljski odjel, kao i odjeli za zatitu na radu,
zatitu okolia te vozni park. O tomu Z. Fornaar kae :
- U Strunim slubama su sada centralizirani svi

poslovi oko pripreme i provedbe ugovora, dok se praenje
realizacije provodi u pogonima. Tu vidimo velike prednosti
u odnosu na prethodno stanje. Nova organizacija
omoguila je promaknue mladim inenjerima koji su,
na mjestima rukovoditelja odjela, spojili svoje znanje i
energiju s iskustvom starijih kolega, koji im daju potpunu
potporu.
Meu novim bliskim suradnicima direktora PP-a
je i eljko tefan, rukovoditelj Slube za proizvodnju,
kojeg takoer pritiu brojne brige. Premda su izraene
predstudije za obnovu zrele HE Varadin, ope popularno
stezanje remena e je onemoguiti do daljnjega. Dobiveni
pokazatelji govore da bi se obnova HE Varadin (ugradnja
novih radnih kola) isplatila u kratkom vremenu, od etiri
do pet godina, jer bi se njome dobilo ukupno 16 MW
nove snage.
Do ostvarenja plana UZ pomo neba i
zadovoljavajuu spremnost
to se tie proizvodnje, u proloj godini bi
ostvarenje zadanih planskih veliina vjerojatno bila
nemogua misija (ba kao i 2007. kada su ostvarili
tek 87,75 posto proizvodnog plana) da se hidroloke
okolnosti nisu uvelike popravile posljednjih mjeseci. Obilni
dotoci netipini za Dravu u ovo doba godine omoguili
su, uz zadovoljavajuu spremnost, ostvarenje plana
proizvodnje u cijelosti.
Planska veliina od 1,124.000 MWh ostvarena je sa
100,78 posto i iznosila je 1,132.766 MWh. Najuspjenija
je bila HE akovec sa 102,13 posto (352.339 MWh), a
slijede ju HE Dubrava sa 100,72 posto (347.500 MWh) i
HE Varadin sa 99,75 posto (432.927 MWh). Oborinama
obilni studeni i prosinac spasili su 2008., a jednako vlaan
sijeanj i veljaa nagovjeuju i hidroloki povoljnu 2009.
godinu.
Direktor PP HE Sjever Damir Magi i bliski suradnici: Vlasta Gveri, Karmen Benek, Zlatko Fornaar i eljko tefan
32
HE VARADIN
Uhvatili
smo vodu!
Redoviti pregled postrojenja najprije je zapoeo
u HE Varadin. Ve 9. sijenja zapoeli su s uobiajenim
radovima i ispitivanjima, koji se obavljaju svake godine
na oba agregata i to: pregledom radnog kola i eline
obloge; sanacijom oteenja od djelovanje kavitacije;
zamjenom membrana mjernih transformatora u
RP110 kV; revizijom privodnog kola turbine; revizijom
i ispitivanjem prekidaa 110 kV te sanacijom oteenja
betona u protonom traktu.
Premda je planirani remont agregata A trebao
zavriti 16. veljae, vrijedna ekipa radila je pojaanim
tempom te tijekom poslijepodneva i subotom. Pri tomu
su imali i sreu da je privodno kolo bilo u dobrom stanju
pa je njegova revizija trajala krae. Rezultat tih napora je
skraeni rok remonta na mjesec dana.
- To to je remont zavrio ve 9. veljae pokazalo
se jako dobrim i korisnim zbog neuobiajeno izdanih
dotoka. Takvim skraenjem bili smo u prigodi maksimalno
iskoristiti nae mogunosti i 'uhvatiti' vodu. Dotoci, koji su
u sijenju premaivali 500 prostornih metara u sekundi,
bili su i do etiri puta vei od prosjeka za ovo zimsko doba.
Na taj smo nain za sustav proizveli vie energije nego
obino. Da nismo skratili remont, voda bi se izgubila
dodatnim prelijevanjem na brani. Tako smo u sijenju o.g.
proizveli 30.570 MWh umjesto planiranih 22.000 MWh,
naglaava ponosno Darko Kua, direktor Pogona HE
Varadin.
15. veljae proizveden 15 - milijarditi
kilovatsat
Kako su obilati dotoci potrajali, poetak remonta
agregata B pomaknut je sa 17. na 23. veljae, a zavretak
HE DUBRAVA:
Novog direktora
doekali stari
problemi
Pribliavajui se HE Dubrava razmiljamo to e nas
tamo doekati ovoga puta. Iskustvo nam govori da bi tu
mogle biti najvee potekoe, jer je ta najmlaa dravska
hidroelektrana s roenjem dobila najvei kri i strpljivo
ga vue svih svojih dvadesetakak godina. Sa svim
potekoama dobro je bio upoznat negdanji rukovoditelj
Tehnike slube PP-a, mr.sc. Miljenko Brezovec, koji ih
sada gleda, licem u lice, na mjestu direktora Pogona HE
Dubrava. Iskreno se nadao uobiajenom jednogodinjem
uhodavanju na novom odgovornom radnom mjestu
tijekom kojega bi se postupno upoznavao sa svim fazama
jednogodinjeg ciklusa poslovanja (planiranje, priprema
za remont, remont...). Ali, nita od toga. Sve mogue
komplikacije pohitale su mu odmah u susret i tako mu
vrijeme prilagodbe smanjile na najmanju moguu mjeru.
- Ovaj posao za mene nije nov, ali sada na
njega gledam iz drugog ugla. Ovdje do izraaja
dolazi svakodnevna koordinacija prema izvoaima i
pretpostavljenima, a odgovornost je prioritetna. Imam
olakotnu okolnost da je moj prvi pretpostavljeni direktor
D. Magi, kojeg sam naslijedio na ovom mjestu. Kako on
najbolje razumije sve potekoe HE Dubrava, imam veliku
njegovu potporu. Odlino suraujemo i sa slubama
se predvia do 23. oujka. Krajem oujka su, zbog

topljenja snijega i leda, uobiajeni vei dotoci pa e, kako
kae direktor D. Kua, usmjeriti sve svoje snage na cilj
da se i remont na drugom agregatu skrati, kako bi se to
manje vode prelijevalo i proizvelo to vie kilovatsati. A
kad smo ve kod kilovatsati, prenosimo poruku D. Kue,
uz estitke.
- Sa zadovoljstvom priopavam da je 15. veljae
HE Varadin, u svojoj 34. godini rada, proizvela
15-milijarditi kilovatsat. Vie od tri desetljea trudili smo
se, a tako emo i nastaviti, da dravska voda ne protjee
uzalud. Uz to to na objekt titi stanovnitvo i njihovu
imovinu od uestalih poplava, omoguavajui siguran
ivot i razvoj, proizveli smo i doista lijepu koliinu
elektrine energije.
akvarij s travama koje ne pripadaju tom podneblju i

vodama). Problem je prisutan du cijelog toka, ali joj oito
najvie odgovara upravo plitko varadinsko akumulacijsko
jezero. O poduzetim mjerama, zabrinuti D. Kua kae:
- Ne znam to nas eka ovog ljeta, ali ve sada
se bojimo 'reprize' te neobine i neugodne pojave. Zbog
toga smo izradili projektni zadatak za izmuljenje jezera
i deponiranje mulja u jednom njegovom dijelu, a krajem
godine nabavili smo i novu istilicu na ulaznoj graevini,
koja je sada u probnom pogonu.
Direktor
HEVaradin
Darko Kua:
zahvaljujui
skraenom roku
remonta uspjeli
smo uhvatiti
etiri puta
vee dotoke
od prosjenih
zimskih
Po stotinu
kamiona
dnevno odvozilo
je alge - tu
zelenu poast u
akumulacijskom
jezeru
Zelena poast okupirala akumulacijsko

jezero
Posada HE Varadin prolu e godinu zapamtiti
zbog velikog problema s algama. Po prvi put su se
susreli s jednom neobinom prirodnom pojavom,
pravom eksplozijom vodenog raslinja u akumulacijskom
jezeru. Otkidale su se, doslovno, krpe trave veliine i
do nogometnog igralita. Nakupine algi su, tijekom
srpnja, kolovoza i rujna ulazile u dovodni kanal, nabijale
se na ulaznu reetku i onemoguavale normalan rad i
proizvodnju. Stoga je bio nuan vrlo zahtjevan angaman
na ienju ulazne reetke istilicom na ulaznoj
graevini u smjenama.
- U pomo nam je doao i plutajui bager finske
proizvodnje, a probno smo istili i hidraulikom rukom.
Po stotinu kamiona dnevno odvozilo je tu zelenu poast
na nae privremeno odlagalite, to znai da smo tijekom
tri mjeseca izvadili i strojevima smljeli otprilike 100
tisua kubika, kae direktor D. Kua naglaavajui veliku
portvovnost svojih ljudi.
Prema pretpostavci biologa, ta je alga kanadskog
podrijetla sluajno zalutala u Dravu i to, vjerojatno, preko
akvaristike (pretpostavlja se da je netko odbacio u rijeku
odravanja i proizvodnje PP-a. Takoer moram pohvaliti i

izvoae, posebice ekipe KONARGiM-a, koje su provele
popravak generatora radei po cijele dane te tijekom
boinih i novogodinjih blagdana, s ciljem da ne bismo bili
u velikom zaostatku. S njima je korak drala i naa vrijedna
ekipa za elektroodravanje, kae M. Brezovec.
Sve je zapoelo 28. studenog 2008. godine tijekom
sekvence starta agregata A, nakon uzbuivanja (agregat
jo nije bio na mrei), kada je dolo do prorade zatite od
zemnog spoja statora. Nakon to je omoguen pregled
statora generatora, utvreni su opseg tete i uzrok kvara.
Zbog otkidanja usmjerivaa zraka sa svitka pola rotora i
njegovog ukljetenja izmeu rotora i statora u predjelu
ventilacijskih otvora, pokretanje agregata uzrokovalo je
mehanika oteenja statora. Tada se otvorila Pandorina
kutija puna svakojakih neugodnih iznenaenja pa
sanacija statora jo uvijek traje. Zbog spomenutog kvara
i opsega tete odobren im je prijevremeni remont. Stoga
je popravak zapoeo ve 2. prosinca prole, umjesto 7.
sijenja ove godine. Nakon to su odreeni radovi koje
treba obaviti na privremenom popravku generatora,
odreen je i novi rok zavretka remonta agregata A, a to
je posljednji dan veljae.
- Radovi na statoru su zavreni, odnosno popravak

odstojnih lamela u ventilacijskom kanalu zavarivanjem,
zamjena oteenih tapova statorskog namota i tapova
koji su izvaeni zbog popravka lamela i preklinjavanje
statorskog namota, uz ukupni pomak roka od sedam dan.
U tijeku su radovi na rotoru koji obuhvaaju demontau
11 polova, uvrivanje usmjerivaa zraka lijepljenjem
i ponovnu montau polova. Zbog vaenja veeg broja
polova od predvienog kod defektae, produljit e se
rok izvedbe za dodatnih sedam do deset dana. Prema
Tomislav
Vidovi,
Tomislav Klasi,
Zvonko Kurei,
Mario Bek i
Dinko Peek
u turbinskom
prostoru HE
Varadin
Direktor HE
Dubrava mr. sc.
Miljenko Brezovec:
moram pohvaliti
zaposlenike Konar
GIM-a i nau
ekipu elektroodravanja, koji su
odradili popravak
generatora radei
po cijele dane i
tijekom vikenda
te boinih i
novogodinjih
blagdana
sadanjem stanju radova, agregat bi trebao ponovno biti u

pogonu do 18. oujka, objanjava M. Brezovec.
Uz popravak kvara, na agregatu A obavit e se
i: pregled nosive eline konstrukcije, lopatica i obloge
radnog kola generatora; sanacija oteenja od kavitacije;
revizija turbinske regulacije; sanacija okretita privodnog
kola; revizija rastavljaa i prekidaa 110 kV, kontrola
stanja energetskih transformatora te ostali uobiajeni
radovi. Shodno tomu, poetak remonta na agregatu B je,
u odnosu na plan iz bilance (od 16. veljae do 18. oujka),
pomaknut i trajat e od 2. do 31. oujka, za to je ve
dobivena suglasnost HEP Trgovine. Zbog produljenja roka
zavretka radova na agregatu A, planirano je smanjenje
opsega remontnih radova na agregatu B, kako bi se
nadoknadio vremenski zaostatak.
- Vidjet emo kako e biti. Prisiljeni smo prilagoditi
se zadanim uvjetima, s obzirom na to da je ova zima vrlo
vlana i mi smo cijelo vrijeme na granici preljeva. To nam je
dodatni pritisak, ali i poticaj da radove zavrimo to prije,
poruuje M. Brezovec.
Dizanje polne jezgre kroz pristupno okno pri remontu

agregata A u HE Dubrava
33
S lica mjesta
Remonti hidroelektrana Proizvodnog podruja Sjever
Direktor HE akovec Tomislav Pintari: cijevni agregati, poput naih, nisu dorasli zahtjevnom i otrom vrnom
reimu rada
Iznimno fiziki teke radove na generatoru agregata

B preklinjavanje statora - izvode zaposlenici Konar
GIM-a
Radove na generatoru okretanje rotora - izvode majstori HE akovec
HE AKOVEC
Cijevnim
agregatima ne
odgovara vrni
reim rada
U HE akovec zanimaju nas, prije svega,
zlosretni cijevni agregati, dotoci te kako oni stoje
s algama. Raunajui s uobiajeno oskudnim
koliinama vode i oni su poetak remonta planirali
odmah nakon zavretka zimskog dijela godinjeg
odmora, tonije 8. sijenja. Uz uobiajene radove,
posebnu pozornost posvetili su problemima
uoenim na agregatu B tijekom 2008. godine i
najjae aktivnosti usmjerili ka nunom popravku
njegova generatora.
- Zbog zahtjevnog i otrog vrnog reima
rada, sve vie se pokazuje - kako kod nas tako i
kod drugih korisnika u svijetu - da cijevni agregati
veih gabarita, kakvi su instalirani u HE akovec i
HE Dubrava, jednostavno nisu tomu namijenjeni ni
dorasli. Najvei nedostatak pokazuje se na iznimno
34
fiziki tekom i financijski skupom odravanju,

odnosno popravcima. Uestalost njihovih kvarova
poniti sve prednosti jednostavnije, bre i jeftinije
izgradnje graevinskih dijelova objekta. Oni su ve
proli dobar dio svog radnog vijeka (27 godina), a
mi pronalazimo razliita rjeenja da ih odrimo na
ivotu i to uz puno vee napore i uz vea sredstva.
I prole smo godine na agregatu B imali kvar, koji
nam je ukazao na uvijek mogue probleme kod
tih generatora. Uvjeti pod kojima se radi u tijesnoj
strojarnici su doista nepovoljni, ali nai izvoai
nastoje 'uloviti' zadane rokove, objanjava nam
direktor Tomislav Pintari.
U turbinskom dijelu opreme na agregatu
B, uz uobiajene preglede i revizije, provest e
se sanacija okretita privodnog i radnog kola te
sanacija hidraulike turbinskog nizvodnog zatvaraa,
to e obaviti karlovaka tvrtka Alstrom. Popravak
generatora, koji obavlja KONAR GiM, sastoji
se od: sanacije statorskog namota; sanacije
rotora; sanacije statora i rotora uzbudnika; dorade
generatorskog i aksijalnog leaja.
- Uz potpuni angaman naeg osoblja
na reviziji spremnika uljnog sustava, nizvodnog
aksijalnog leaja, revizije 110 kV generatorskog
polja, 6,3 kV sabirnica, blok transformatora, mjernih
transformatora, zatiti turbine i turbinske regulacije,
sustava mjerenja upravljanja i signaliziranja -
specijalistike preglede i ispitivanja konstrukcije

turbine obavit e IGH, popravak kavitacijskih
oteenja turbine Metalkod, reviziju uzbudnog
i mjernog sustava KONAR-INEM, a ispitivanja
elektrine zatite obavit e Odjel relejne zatite
PrP-a Zagreb HEP Operatora prijenosnog sustava,
kae direktor T. Pintari.
Obnovljena istilica za nove travnate
izazove
Nakon to produljeni remont agregata B
bude dovren 10. oujka, 11. oujka zapoet e
remont na agregatu A i potrajati do 30. oujka.
Za agregat A ove je godine planiran krai remont
osnovnih pregleda, provjera i ispitivanja turbine,
generatora, protonog trakta i ostalog pripadajueg
dijela postrojenja. U graevinskom dijelu poslove
pregleda i sanacije betona protonog trakta obavila
je zagrebaka tvrtka INTECO.
Ove godine na vrata im zvone i radovi na
nizvodnom turbinskom zatvarau, turbinskoj
regulaciji i trenutano najkritinijem - istilici ulazne
graevine. I oni su se prolog ljeta borili s algama
uz pomo zastarjele istilice, koja nakon 27 godina
rada trai vei remont. To se, prije svega, odnosi na
obnovu hidraulike za povrinsko hvatanje naplavina
kako bi, prema rijeima T. Pintaria, ovo ljeto
doekali spremni na nove travnate izazove na Dravi.
POGONSKA PRAKSA
Kvar agregata broj tri u HE Senj
Drama izmeu vode i strojeva

Dok su se vode rijeka Like i Gacke
obilno izlile iz korita i zaprijetile
poplavama, agregati HE Senj su stali
zbog kvara oglaena je uzbuna...
svi raspoloivi ljudi odmah su doli u
Elektranu... brzo je ustanovljen uzrok
kvara dva agregata sinkronizirana su s
mreom u rekordnom vremenu ubrzo
je otklonjen kvar na treem agregatu,
bez vaenja rotora generatora sve se
provodilo brzo i sigurno
Da nezgoda nikada ne dolazi sama uvjerili su se
nedavno u HE Senj. Naime, 4. veljae 2009. godine, uz
to to su se vode rijeka Like i Gacke obilno izlile iz korita
i zaprijetile poplavama, zbog kvara je zaustavljen rad
agregata HE Senj. Kvar je trebalo urno pronai i otkloniti,
a zbog ozbiljnosti stanja u Elektranu su doputovali i lan
Uprave HEP-a eljko Kljakovi Gapi i njegov pomonik
Luka karica, direktor HEP Proizvodnje Petar ubeli
i direktor Sektora za hidroelektrane Josip Gabela. Na
sreu, zaposlenici Pogona su ubrzo pronali rjeenja za
brzo otklanjanje kvara i sprijeili velike materijalne tete.
Sanaciju kvara uspjeno su koordinirali direktor PP HE
Zapad Damir Lui i direktor HE Senj Luka Tiak.
BRZO USTANOVLJEN UZROK ISPADA
Kronoloki, tijek neugodnog dogaaja bio je kako
slijedi. U srijedu, 4. veljae o.g. u 9,53 sati iz pogona je
ispao DV 220 kV Melina i sva tri agregata u HE Senj. U
to vrijeme su sva tri agregata maksimalno proizvodila,
odnosno iz HE Senj se u hrvatski elektroenergetski sustav
plasirala snaga od 216 MW. Uklopno stanje HE Senj u
trenutku ispada bilo je takvo da su dalekovodi DV 110 kV
Crikvenica i DV 110 kV Otoac, zbog polaganja optikog
kabela na trasi TS Vratarua HE Senj, bili izvan pogona,
a cjelokupna proizvedena elektrina energija iz HE Senj
plasirala se preko DV 220 kV Melina i DV 220 kV Brinje.
Takoer, hidroloke okolnosti na slivovima rijeka Like i
Gacke bile su iznimno teke zbog visokih dotoka rijeke
Gacke od 63 m3/sek i Like s vie od 300 m3/sek. Prijetila
je velika opasnost od poplava. Sve je sliilo na dramu,
dramu izmeu vode i strojeva, koju su ubrzo rijeili ljudi.
Agregati su stali, a u HE Senj oglaena je uzbuna.
Svi raspoloivi ljudi odmah su doli u Elektranu.
Strunjaci HE Senj su brzo ustanovili da je kod ispada
tri agregata proradila nadstrujna zatita bloka (ANSI
51/27) i zatita od prekomjernog broja okretaja (pobjega).
Nakon odraenih sekvenci zaustavljanja agregata,
pregleda pogona, resetiranja elektrinih zatita te uklopa
dalekovoda DV 220 kV Melina, izdani su nalozi za start
agregata. Sve se provodilo sigurno i brzo. Agregati broj
jedan u 10,20 sati i broj dva u 10,23 sati - u rekordnom
roku uredno su sinkronizirani s mreom. Agregat broj tri
nije se moglo sinkronizirati zbog nemogunosti uklopa
sustava uzbude, zbog prorade grupnog alarma

uzbude prigodom poetnog uzbuivanja.
Prekid na meupolnoj vezi rotora
generatora
Nakon provedenih aktivnosti na pronalaenju
uzroka kvara, osoblje HE Senj ustanovilo je da je dolo do
prekida namota rotora generatora. Odmah je demontiran
uzbudni krug i djelomino demontiran generator s gornje
strane kako bi se tonije lociralo mjesto kvara i to prije
donijele procjene o vremenu potrebnom za njegovo
otklanjanje. Daljnjim mjerenjem i iscrpnom analizom je
utvreno mjesto prekida namota rotora - na polu broj
pet. Sljedeeg dana, zbog definiranja tonog uzroka
i mjesta kvara u Elektranu su stigli strunjaci tvrke
EXOR (oitavanje zapisa s releja zatite) i tvrtke Konar
Instituta za elektrotehniku. Provedena su mjerenja
na rotoru generatora broj tri te je ustanovljeno mjesto
prekida na meupolnoj vezi izmeu polova broj pet i est.
Pri pronalaenju mjesta prekida namota rotora, osoblje
odravanja HE Senj na osovinu generatora montiralo
je napravu i runo zakrenulo rotor u poloaj iz kojeg je
mjesto kvara dostupnije.
Istodobno s tim aktivnostima, pripremljena je ekipa
za brzu sanaciju kvara. Iz tvrtke Konar-GIM u HE Senj
je stigao voditelj servisa eljko Bek. Trinaestolana ekipa

iz HE Zakuac krenula je u pomo kolegama u HE Senj,
spremna za demontau generatora. No, odlueno je da
se kvar pokua sanirati na mjestu dogaaja, bez vaenja
rotora generatora. Zapoela je demontaa ventilatorskih
lopatica rotora, demontaa draa prstena prigunog
namota, razmicanje draa prstena prigunog namota
i skidanje oteene meupolne veze. U skladitu HE
Senj pronaen je odgovarajui materijal za meupolnu
vezu, koji je obraen i pripremljen za montau. U
meuvremenu je angairan zavariva iz tvrke Knapa
Rijeka, koji je pripremljenu novu meupolnu vezu zavario
s izvodom iz pola broj pet.
Nakon montae draa prigunog namota,
provedena elektrina mjerenja na rotoru pokazala su
njegovu ispravnost. Cjelokupnom montaom svih dijelova
generatora i provedenih ispitivanja u probnom radu,
agregat je sinkroniziran s mreom u petak, 6. veljae
2009. u 03:00 sata.
U kasnim nonim satima u Elektranu je stigla
trinaestolana ekipa iz HE Zakuac, ali na sreu njihova
pomo nije trebala. Kolege iz HE Senj zahvalni su na
spremnosti kolega iz Zakuca da im pomognu u nevolji.
Ivica Tomi
Nakon zaustavljanja
agregata, urno je
snimljeno mjesto kvara
i odmah je na struan i
siguran nain zapoelo
njegovo otklanjanje
Ekipa iz HE Zakuac doputovala je u HE Senj u kasnim nonim satima, kada na sreu njihova pomo nije bila potrebna, a
fotografijom kolega dvije velike i vane hidroelektrane HEP-a zabiljeen jo jedan primjer hepovske i ljudske solidarnosti
35
Izvanredne okolnosti
Poplavljeno postrojenje EL-TO Zagreb zbog puknua vodovodne cijevi u krugu Elektrane
Srce toplinskog
sustava pod vodom
Premda se, prema prvim
procjenama, predvialo da e za
ponovnu uspostavu toplinskog
sustava za opskrbu potroaa
zapadnog dijela grada Zagreba
biti potrebno vie od tjedan
dana, sustav je osposobljen u
rekordnom roku
U ranim jutarnjim satima 16. veljae o.g., u krugu
Elektrane-toplane Zagreb je zbog puknua magistralne
cijevi gradskog vodovoda i poplavljene toplinske stanice,
u potpunosti obustavljena proizvodnja toplinske energije.
Uskraena je opskrba toplinskom energijom potroaa
zapadnog dijela grada u zimsko vrijeme, uz iznimno nisku

vanjsku temperaturu. Dvjesto tisua graana bez grijanja
je neugodan dogaaj koji EL-TO ne pamti u svojoj vie od
stotinu godina dugoj povijesti.
Premda se, prema prvim procjenama, predvialo
da e za ponovnu uspostavu toplinskog sustava za
zapadni dio grada biti potrebno vie od tjedan dana,
toga dana oko ponoi osigurano je 100 MWt s tim da
su , zahvaljujui osposobljenom parovodnom sustavu,
pojedini industrijski pogoni, bolnice, vrtii i kole te oko
dvije tisue kuanstava toplinom opskrbljeni jo i ranije,
oko 16 sati.
Novinare su, na dvije konferencije toga dana, o
razvoju situacije obavjetavali vodei ljudi HEP-a za
proizvodnju elektrine i toplinske energije: lan Uprave
HEP-a eljko Kljakovi Gapi, direktor HEP Proizvodnje
Petar ubeli, direktor HEP Toplinarstva Robert Krklec,
direktor EL-TO Mladen Beljo te elni ljudi Zagreba
Novinare su, na dvije konferencije odrane toga dana u EL-TO, o razvoju situacije
obavjetavali vodei ljudi HEP-a i Grada, ovdje su uz poplavljeno postrojenje lan Uprave
HEP-a eljko Kljakovi Gapi i direktor HEP Proizvodnje Petar ubeli te gradonaelnik
Milan Bandi i direktor Zagrebakog Holdinga Ivo ovi
Kronologija dogaaja
- 16. veljae u 4,30 sati deurni vatrogasac
primjeuje istjecanje vode i obavjetava vou smjene
EL-TO;
- Voa smjene, osobnim izvidom opasnosti
od poplave pogona obavjetava deurno osoblje
Elektrane i daje nalog za rastereenje toplinske i
elektrine potronje;
- U 4,45 sati obavjetava se je deurna sluba
Vodoopskrbe i odvodnje o puknuu cjevovoda, dolazi u
5,10 sati i pokuava sprijeiti istjecanje vode.
- Zbog nemogunosti zaustavljanja istjecanja
vode, u 5,29 sati voa smjene daje nalog za iskljuenje
kompletnog VN i NN napajanja za stari dio pogona,
a prethodno obavjetava deurnog dispeera Pogona
Toplinske mree.
36
Tomislav nidari
-gradonaelnik Milan Bandi i direktor Zagrebakog

holdinga Ivo ovi.
Povjerenstva HEP-a i Zagrebakog
Holdinga utvrdit e okolnosti i
odgovornost
Sustav proizvodnje toplinske energije osposobljen
je u rekordnom roku, to je bio rezultat brzog i strunog
angamana, prije svega, zaposlenika EL-TO-a koji svoju
Elektranu poznaju u duu, ali i dobro koordinirane
akcije HEP-a, vatrogasaca, Vodoopskrbe i odvodnje
te kljunih poslovnih partnera poput tvrtke Brauco,
koja je u odluujuem trenutku crpkama isuila vei
dio poplavljenog postrojenja. Znaajnu su ulogu imali
i pouzdani partneri EL-TO poput Siemensa, Konara,
Turboteha, Montinga i drugih, koji su sudjelovali u
osposobljavanju postrojenja jednako angairano i
predano kao i zaposlenici HEP-a.
Iz pukotine cijevi magistralnog vodovoda koji prolazi krugom Elektrane-toplane, tri sata je istjecala
voda koja je poplavila Toplinsku stanicu, a u strojarnici je dosegla razinu od priblino dva metra
- U meuvremenu se pozivaju deurne

vatrogasne postrojbe Grada i poslovni partneri za
hitnu sanaciju poplavljenih prostora i opreme.
- Kako je pogon ostao bez elektrine energije,
ukljuuje se dizelski agregat 500 kW za osiguranje
energije za nunu rasvjetu i prekretne strojeve parnih
turbina.
- U 7,50 sati zaustavlja se istjecanje vode
te zapoinje hitna sanacija puknute cijevi. U
meuvremenu razina vode u najniem poplavljenom
prostoru, strojarnici, dosie razinu od priblino dva
metra, zapoinje njeno crpljenje i ienje poplavljenih
prostora.
- Zaposlenici EL-TO i vanjski izvoai zapoinju
ispitivanje i sanaciju energetske opreme.
- U 13 sati uspostavlja se napajanje elektrinom
energijom Kemijske pripreme vode, to je uvjet za
ulazak u pogon utilizatora (kotlova) plinskih turbina
2x 60 t/h pare i ve u 16 sati zadovoljavaju se

svi zahtjevi parnih potroaa (bolnice, vrtii,
industrija,......)
- Istodobno je pregledan i ispitan kompletan VN
i NN razvod, oprema cirkulacijskih crpki u Toplinskoj
stanici, demontirani elektromotori otpremaju se na
suenje te pregledava se oprema vrelovodnog kotla.
- Oko 17,50 sati uspijeva se ispitati i osposobiti
kompletan VN i NN razvod pogona, zapoinje
zagrijavanje i uspostava cirkulacije mazuta za vrelovodni
kotao 100 MWt i za ispitivanja elektronike i elektro
opreme na crpkama u Toplinskoj stanici.
- U 20,25 sati, nakon tog ispitivanja, Siemens
osposobljava sustav upravljanja te zapoinje dopuna
vrelovodnog sustava vodom, kroz Toplinsku stanicu
uspostavlja se cirkulacija vrelovodnog sustava
(primijenjeno je privremeno rjeenje hlaenja
cirkulacijskih crpki tehnolokom vodom iz vlastitog
crpilita, to je preduvjet njihova rada, jer su svi motori
Naglaena
odgovornost
zaposlenika EL-TO
Poplavljena vitalna oprema u Toplinskoj stanici
Procjenjuje se da je u tri sata (!?), koliko je punom

snagom istjecala voda iz velike pukotine vodovodne
cijevi, vie od 3000 kubika vode poplavilo srce toplinskog
sustava - Toplinsku stanicu: svih est cirkulacijskih crpki,
pet izmjenjivaa topline i dva ekspandera s pripadajuim
kondenzacijskim crpkama. Takoer su poplavljene dvije
cirkulacijske crpke i dvije crpke ogrjevnog kondezata
Bloka 30 MW, jedna crpka kondezata Bloka 12 MW,
tri crpke rashladnog sustava, visoko i niskonaponsko
postrojenje za cijeli stari dio pogona i sva pripadajua
elektronika i elektro oprema, budui da su smjeteni
na koti - 6 m. Voda je prodrla i u itav prostor stare
kotlovnice i poplavila prostor Vrelovodnog kotla broj 3,
odnosno budueg vrelovodnog kotla 4 s ekspanderom
i pripadajuim kondenzacijskim crpkama. U najniem
poplavljenom prostoru strojarnici, voda je dosegla
razinu od priblino dva metra.
Brzom reakcijom zaposlenika EL-TO-a te pomoi
ubrzo pristiglih zaposlenika TE Sisak i TE Jertovec,
nakon isuivanja poplavljenih prostora, demontirani
su elektromotori i poslani u Konar na suenje.
Poplavljene crpke pregledavali su zaposlenici Turboteha,
a elektroniku opremu su nakon suenja na licu mjesta
pregledavali zaposlenici EL-TO, Siemena i APIS-a.
Osim vitalnih dijelova pogona za proizvodnju
toplinske energije, voda je doprla i do podrumskih
prostorija Upravne zgrade, pri emu je stradala itava
arhiva EL-TO. U manjoj mjeri je stradala stara zgrada
KPV-a te podrum trafostanice 110/20/10 kV. Upravo zbog
svih tih teta, osnovano je peterolano Povjerenstvo
za utvrivanje okolnosti i svih injenica, na elu s
direktorom Sektora za termoelektrane mr.sc. Damirom
Kopjarom. Povjerenstvo je utemeljio i Zagrebaki Holding
u okviru kojega je i tvrtka Vodoopskrba i odvodnja,
odgovorna za magistralni vodovod koji prolazi krugom
Elektrane-toplane Zagreb. U roku od otprilike 30 dana
od tog dogaaja, oekuje se konano utvrivanje tete i
odgovornosti.
Rekli su
Nenad Koren (VKV elektriar, brigadir u
Elektro odjelu, 14 godina u HEP-u)
- Kad sam toga jutra doao
na posao i vidio u kojoj je mjeri
voda potopila kljune dijelove
postrojenja, pomislio sam kako
emo s normalnim radom krenuti
tek oko Uskrsa. Moj posao bio je
demontaa motornih dijelova
strojeva koji su potom otpremljeni
na suenje. Radilo se neprekidno
do 23 sata. Premda su svi deki dali i vie od 100 posto,
posebno bih izdvojio deurnog uklopniara Miroslava
Kalingera, koji je na vrijeme iskljuio postrojenje i tako
sprijeio pravu katastrofu.
Dubravko oli (Odjel regulacije i
mjerenja, 17 godina u HEP-u) - Mislio sam
da je to kraj!!! Iznimno hladno
jutro bez napona bez
pomone rasvjeteRadili su
samo UPS ureaji. Bili su to jako
teki uvjeti za bilo kakav pokuaj
osposobljavanja potopljenog
dijela Pogona. Na je osnovni
posao bio u to kraem roku
osposobiti cirkulacijske crpke,
koje su ve proradile u veernjim satima. Suili smo ih
suilom za kosu, ispuhivali industrijskim zrakom te putali
postupno pod napon i ispitivali funkcije. Uspjeli smo ih
osposobiti pet, a jedna je jo uvijek u kvaru. Posebno
je teko bilo uspostaviti sustav grijanja bez rashladnih
crpki, iji su motori bili na suenju. Leajeve smo hladili
preusmjeravanjem tlaka iz naeg industrijskog vodovoda
s Kneije. Radilo se do ponoi, a ja sam ostao jo i dulje, jer
sam bio zaduen za potpaljivanje vrelovodnog kotla.
Zaposlenici
EL-TO,
demontiraju
elektromotore,
koji su potom
otpremljeni na
suenje
Vie od tri dana zaposlenici EL-TO-a su danonono

i portvovno radili na otklanjaju kvarova i uspostavi
sustava proizvodnje toplinske energije. U otklanjanju
nastale tete sudjelovali su svi iz Proizvodnje, Odravanja
i Pripreme. Bili su organizirani u skupine koje su
suraivale meusobno i s vanjskim izvoaima.
Zbog naravi poslova, poseban je bio doprinos
zaposlenika elektro struke, koji su u rekordnom roku
uspjeli vratiti elektrinu energiju najprije za KPV, a ubrzo
potom i za cijeli pogon. Zahvaljujui tomu, brzo su
ostvareni uvjeti za isporuku 100 MWt u sustav grijanja,
a zadovoljene su i sve potrebe parnih potroaa. Valja
naglasiti i svesrdnu pomo kolega TE Sisak i TE Jertovec,
a u pomo je priskoila i Elektra Zagreb, dopremivi
dizelski agregat i suae zraka za suenje opreme i
prostora. Zaposlenici EL-TO su i ovom prigodom, kao i
mnogo puta prije, pokazali svoju portvovnost, strunost
i znanje. I naglaenu odgovornost za graane/potroae
centraliziranog toplinskog sustava, ali i za svoju
Elektranu, za HEP.
Zaposlenici Elektro odjela: rukovoditelj Draen Balenovi,

Nenad Koren, Stjepan Tomii i Ivan Para su u
rekordnom roku uspjeli vratiti elektrinu energiju najprije
za KPV, a ubrzo potom i za cijeli pogon (563)
Zaposlenici Odjela regulacije i mjerenja: rukovoditelj

Odjela Marinko Mati, Tomica Prugoveki, Dubravko
oli, eljka Giaconi Keser i Branimir Habu osposobili
su pet od est cirkulacijskih crpki ve u veernjim satima
toga dana
crpki rashladnog sustava bili otpremljeni

na suenje.
- U 22,25 sati potpaljuje se
vrelovodni kotao i istog dana u veernjim
satima osigurava 100 MWt za potrebe
grijanja.
- Angaman osoblja EL-TO, kao i svih
poslovnih partnera trajao je cijeli dan i no.
Drugoga dana, 17. veljae nastavljeno
je s pregledom i osposobljavanjem preostale
oteene energetske opreme te montaom
motora koji su pristizali nakon suenja.
Spomenimo da je u 15,30 sati potpaljen
vrni kotao 7 (70t/h pare) i spojen je na
izmjenjivae topline ZW1 i ZW2 (2x30MWt),
to je uz postojei rad vrelovodnog kotla
100 MWt i utilizatora plinskih turbina
(2x60t/h pare) osiguralo priblino 150MW
toplinske snage za sustav grijanja i 7080 t/h tehnoloke pare za industrijske

potroae. Time su zadovoljene ukupne
potrebne za toplinske potroae. Nakon
montae elektromotora i cirkulacijskih
crpki te uspostavljanja cjelokupnog sustava
upravljanja, kao i potrebnih pregleda i
osposobljavanja ostalih dijelova postrojenja
- u 17,07 sati s mreom je sinkroniziran Blok
30 MW.
Nakon sinkronizacije Bloka 12 MW u
17,17 sati, pogon EL-TO vraen u prvobitno
stanje. Posljedice poplave tek e se vidjeti
kroz dulje razdoblje rada kompletnog
postrojenja, a mogu se oekivati naknadni
kvarovi pojedinih dijelova opreme, koji su bili
pod vodom.
37
ISKUSTVA DRUGIH
U nepogodi stradala prijenosna mrea na jugu Francuske
Izvan pogona 118

vodova prijenosne mree
i 93 trafostanice!
Kada olujna nepogoda (uragan) pogodi neko
zemljopisno podruje, esto izaziva oteenja na
prijenosnoj i distribucijskoj mrei. Posljednjih dana
sijenja o.g. to se dogodilo na jugu Francuske pa za
itatelje HEP Vjesnika prenosimo iskustvo najveeg
svjetskog operatora prijenosnog sustava (RTE-France)
na otklanjaju posljedica nepogode na prijenosnoj mrei,
to je dragocjeno za sve nas koji radimo u prijenosnoj
djelatnosti i voenju elektroenergetskog sustava.
Olujna nepogoda s Atlanskog oceana,
meteorolokog naziva Klaus, u jutarnjim satima 24.
sijenja o. g. pogodila je june francuske pokrajine i
trajala je cijeli dan, kreui sa zapada prema istoku zemlje.
Pri tomu je onesposobljen veliki dio prijenosne mree
od 63 kV do 400 kV na tom podruju, mnogobrojne
trafostanice su bile izvan izvan pogona, a potroai
koji se napajaju iz tih trafostanica bili su bez elektrine
energije.
RTE- FRANCE POJAAO MREU NAKON HAVARIJE
1999.
Naime, u tom silovitom ruilakom pohodu tijekom
24. sijenja, stradalo je 118 vodova prijenosne mree,
od ega pet vodova 400 kV napona, a 93 trafostanice
koje povezuju prijenosnu mreu s njenim korisnicima
(proizvodnja, distribucija, veliki potroai, eljeznica)
ostale su bez napajanja elektrinom energijom.
Budui da je Operator prijenosnog sustava, RTEFrance, slinu havariju na istom zemljopisnom podruju
doivio tijekom 1999. godine i tada su, za treinu vie,
stradali vodovi i za dvije treine vie trafostanica, RTEFrance je proteklih desetak godina poduzeo brojne mjere
Slomljeni stup 63 kV prijenosnog voda
38
u smislu pojaanja mree na tom podruju. Takoer,

i organizacijske te mjere za popunu stratekih rezervi
opreme i materijala za sve naponske razine prijenosne
mree, a i opremili su se odgovarajuom transportnom
mehanizacijom.
Odmah je tijekom jutarnjih sati 24. sijenja za
otklanjanje oteenja prijenosne mree angairano
300 zaposlenika, specijaliziranih za hitne prioritetne
intervencije iz prijenosnih podruja na jugu Francuske.
Kada je u popodnevnim satima nepogoda malo
popustila, angairano je pet helikoptera RTE-France (taj
operator ve 55 godina raspolae flotom helikoptera za
izgradnju i odraavanje prijenosne mree rasporeenih
u prijenosnim podrujima), ije su posade napravile
dijagnozu - snimile stanje: vrstu i opseg oteenja na
prijenosnoj mrei.
Pripremio: Marko Lovri
Treeg dana (26. sijenja), u nastavljenoj daljnjoj

sanaciji prijenosne mree ostalo je jo 12 trafostanica
izvan pogona bez napajanja elektrinom energijom.
Cjelokupni radovi sanacije prijenosne mree
zavreni su 29. sijenja u 11,13 sati, kada su sve
trafostanice ukljuene u prijenosni sustav, a krajnji
korisnici opskrbljeni elektrinom energijom. Iduih dana
nastavljeni su radovi na pojedinim visokonaponskim
prijenosnim vodovima, odnosno, trajno su rijeeni oni
dijelovi postrojenja na kojima su primijenjena privremena
rjeenja.
Stradala je i distribucijska mrea i zaposlenici tog
Operatora su uz velike napore osposobili distribucijska
postrojenja, kako bi se to prije elektrinom energijom
mogli opskrbiti potroai.
PANJOLSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA

POSLAO U POMO 100 LJUDI
UNATO NAPORIMA RTE-FRANCE, REGULATORNA
Takoer, tijekom dana je mobilizirano jo 400

zaposlenika za prioritetne intervencije u ostalim
prijenosnim podrujima Francuske i hitno upueno na
podruje zahvaeno havarijom prijenosne mree. Osim 39
trafostanica, koje su ostale izvan pogona, tijekom dana ih
je veina ponovno stavljena u funkciju.
Drugog dana (25. sijenja), u pomo na
sanaciji oteenja prijenosne mree je dolo i
priblino 100 zaposlenika panjolskog operatora
prijenosnog sustava. Takoer su angairani
i helikopteri Francuske vojske za prevoenje
zaposlenika s lokacije na lokaciju i raznoenje
opreme po terenu. Nastavljena je sanacija i
daljnje osposobljavanje prijenosnih postrojenja
dalekovoda i trafostanica. Na kraju dana ostalo je
jo 25 trafostanica izvan pogona.
PRIMJEDBE
ENERGETSKA KOMISIJA FRANCUSKE UPUTILA

Moe se rei da je petodnevna sanacija prijenosne
mree bila uspjena. Dominique Maillard, predsjednik
Uprave RTE-France, lana EDF grupe, zahvalio je svima
zaposlenicima RTE-France i onima iz panjolskog
operatora prijenosnog sustava te kolegama iz francuskog
Operatora distribucijskog sustava.
No, premda je RTE- France poduzeo sve mjere i
uloio veliki napor kako bi se posljedice nepogode na
prijenosnoj mrei to bre otklonile te o tijeku sanacije
obavjetavao javnost i dravne institucije preko javnih
medija tri do etiri puta dnevno, Regulatorna energetska
komisija Francuske mu je uputila primjedbe (objavljeno u
Le Figaro, 2. veljae 2009.) te predloila dopunu regulative
za to podruje.
Zaposlenici za prioritetne intervencije na sanaciji stupa 400 kV voda
Helikopter RTE- France pri sanaciji stupa 400 kV voda: prenoenje i postavljanje temelja stupa.
IZ INTERVJUA OBJAVLJENOG U ASOPISU

LA TRIBUNE OD 23. PROSINCA 2008. GODINE
Dominique Maillard, predsjednik

Uprave RTE-France, Operatora
prijenosnog sustava Francuske
Ne zaboravimo
mreu!
Sada na poetku 21. stoljea, namee se stvarnost:
vie toliko ne sanjamo o elektrinoj energiji. Dobra vila
zvana struja, do juer simbol napretka i suvremenosti,
sada je dijelom izgubila svoju arobnost, a neki nai
sugraani o mrei sve ee razmiljaju kao o neem
tetnom, poput nekakve tehnoloke gomile usred
krajobraza. Pa ipak, jaanje elektrine mree je nunije
danas nego ikad - pomae dobrom stanju i ekonomskoj
djelatnosti jednog suvremenog drutva. Dovoljno je
osvrnuti se na sve tetne uinke koji su posljedica bilo
kakvog razloga iskljuenja. Prijenosne mree elektrine
energije su tijekom vremena postale najvanija poveznica
izmeu regija i zemalja, omoguavajui da 27 drava
lanica Europske unije bolje dijele, razmjenjuju pa tako i
jame veu solidarnost pri opskrbi elektrinom energijom
svojih graana.
PRVI CENTAR ZA REGIONALNU TEHNIKU

KOORDINACIJU ZA VIE OPERATORA
PRIJENOSNOG SUSTAVA U ZAPADNOJ
EUROPI
Povezivanje operatora i
trita elektrine energije
Pod pokroviteljstvom ministarstava za

energiju Francuske i Belgije i uz nazonost
predstavnika Europske komisije i Europskog
parlamenta, 18. veljae o.g. zapoeo je s radom
prvi Centar za regionalnu tehniku koordinaciju
za vie operatora prijenosnog sustava Coreso.
Coreso je osnovan 19. prosinca 2008.
godine, na inicijativu francuskog i belgijskog
operatora prijenosnog sustava RTE i Elia, a
engleski Operator prijenosnog sustava GRT je u
fazi konanog ulaska u ovu asocijaciju. Uskoro
se namjerava pridruiti i njemaki Operator
prijenosnog sustava Vatetenfall Europe
Transmission, koji je sada pridrueni lan.
Centar je u sada u prvoj fazi svojih
aktivnosti i svoje usluge predvianja i analize
sigurnosti prijenosne mree za idui dan stavlja
nacionalnim centrima upravljanja prijenosnih
Oito je da se kvaliteta isporuke elektrine energije

tijekom posljednjih desetljea znaajno poboljala. Nai
sugraani mogu jednako tako primijetiti da je takvo
postojano stanje postignuto bez novih ulaganja. U stvari,
s jedne strane zahtjevi za kvalitetom se razvijaju i jaaju
(razvoj elektronike u kuanstvima te ureaji u industriji),
dok se s druge strane mijenja zemljopisni raspored
proizvodnje elektrine energije.
Potkrijepit u to jednim primjerom: razvoj
obnovljivih izvora energije iji bi udjel do 2020. trebao
biti 20 posto europske energetske potronje moi e
se postii jedino zahvaljujui postojanju prilagoene
prijenosne elektroenergetske mree. Suprotno rairenoj
ideji, prema kojoj je proizvodnja energije iz obnovljivih
izvora bitno decentralizirana/distribuirana i koja e trebati
vrlo malo infrastrukture, razvoj prijenosnih mrea je
iznimno nuan za razvoj obnovljivih izvora energije.
Naravno, proizvodnja elektrine energije iz
obnovljivih izvora mora biti ograniena na odreenom
teritoriju i esto je usko vezana uz zemljopisne i klimatske
uvjete razliitih regija. Ali ona uope nije lokalna, u smislu
da e se ukupna elektrina energija proizvedena u nekoj
toki, upravo tu u cijelosti i potroiti. Tu je rije o potrebi
obnove i razvoja prijenosne mree koji e, s obzirom na
svaku zemlju ili kontinent poput Europe, odrediti ili uspjeh
ili propast obnovljivih izvora energije.
Jednako tako, provodei nau glavnu misiju
koja je jamstvo ravnotee izmeu ponude i potranje
za elektrinom energijom, mi se nalazimo u stanju
sustava. Od srpnja 2009. godine, taj centar

e raditi 24 sata i kontinuirano analizirati
sigurnost i nadzor prijenosne mree.
Utemeljenje centra Coreso je prvi
primjer konkretne operativne suradnje izmeu
operatora prijenosnih sustava, prema jasno
izraenim potrebama Europske komisije i
njenoj direktivi koja se odnosi na razvoj trita
elektrine energije. Ciljevi koji slijede u radu
ovog centra su: najbolja i to vea integracija
obnovljivih izvora elektrine energije na
regionalnim podrujima Europe, jamstvo
upravljanja i sigurnosti rada prijenosnih
mrea, poveanje prekograninih tokova snaga
te poveanje i razvoj meudnevnog trita
elektrine energije.
Sjedite Centra je u Bruxellesu, a njegove
aktivnosti bit e daljnje regionalno povezivanje
operatora prijenosnih sustava u zapadnoj
Europi (Francuska, Belgija, Nizozemska,
Njemaka i Luxemburg) i povezivanje trita
elektrine energije Francuske, Velika Britanije
i Irske.
Slijedi li neto slino na podruju
jugoistone Europe ?
etvrti dan nakon havarije 400 kV stup je na nogama i ice

su u zraku
promatraa, pri emu imamo pristup informacijama

koje obuhvaaju obiljeja potronje te proizvodnju
elektrine energije na cjelokupnom teritoriju Francuske.
Takav strateki poloaj moe se iskoristiti pri ostvarenju
glavnih zadataka u borbi protiv klimatskih promjena.
Prijenosna mrea nije pasivna infrastruktura koja
automatski upuuje elektrinu energiju od svih
isporuitelja prema svim korisnicima. Moramo biti
svjesni da moramo upotrijebiti svu nau strunost na
transparentan nain, kako bi ona bila na raspolaganju
korisnicima te im pomogla da bolje shvate funkcioniranje
elektroenergetskog sustava i, uz promjenu ponaanja,
potaknuti ih na ostvarenje cilja kontroliranje njihove
potronje. U dvije godine RTE- France je objavila dvije
internetske stranice, u pokrajinama PACI i Bretagni, kako
bi se potaknula kuanstva na promjenu naina potronje,
odnosno preporuila im da svoju potronju usmjere u
sate niskog optereenja i smanje potronju u razdobljima
visokog optereenja elektroenergetskog sustava.
Prihvaanje takvog ponaanja omoguuje ogranienje
optereenja na mreama te upuuje na smanjenje
isputanja staklenikih plinova, koje proizvode klasine
termoelektrane u razdobljima visokog optereenja
sustava. Na taj nain, misija javne slube koja djeluje
u okviru RTE- France djeluje u skladu s opim ciljevima
odrivog razvoja u smislu ekonomskog razvoja, razvoja
po mjeri ovjeka te ouvanja okolia. Uz vie djelovanja,
francuska prijenosna mrea mora se razvijati u tom
smjeru, u skladu sa svijetom koji je okruuje.
Priblino pet milijarda eura u

prijenosnu mreu RTE-France
do 2012.
U razdoblju od 2009. do 2012. godine, Francuski

operator prijenosnog sustava RTE France namjerava
investirati u razvoj i obnovu prijenosne mree priblino
pet milijarda eura.
Europska investicijska banaka pod vrlo povoljnim
uvjetima kreditira RTE France s 400 milijuna eura
za ulaganje u kapitalne investicije u prijenosnu mreu
(Ugovor potpisan 29. sijenja 2009. godine).
Najvaniji prioriteti investicija su: postavljanje 150
km novih prijenosnih vodova, pojaanje prijenosnih
kapaciteta (obnova i modernizacija) na 750 km vodova
400 kV, 220 kV i 90 kV te postavljanje 3.500 km optikih
kabela. Ostali investicijski projekti prate izgradnju
novih trafostanica zbog porasta potronje elektrine
energije, obnovu i modernizaciju postojeih trafostanica
radi poveanja pouzdanosti i kvalitete napajanja
elektrinom energijom, unaprjeenje sustava upravljanja,
omoguavanje prikljuenja novih elektrana na prijenosnu
mreu, prije svega obnovljivih izvora energije, te
poveanje prijenosnih kapaciteta na 400 kV vodovima
prema Belgiji, odnosno Nizozemskoj i Njemakoj, te Italiji
i panjolskoj.
39
Obnovljivi izvori
Vjetroenergija
Udvostruenje broja radnih mjesta

u vjetroenergetskom sektoru do
2020. godine
Vodea tehnologija
u Europi
Vjetroenergija je primjer
inteligentne investicije europskih
graana, koji radije ulau u
svoju vlastitu ekonomiju, nego
da preputaju novac monim
izvoznicima nafte i plina, a
investirati u vjetroenergiju znai
nastojati (p)ostati lider na ovom
tehnolokom podruju, ulagati
u zatitu klime, energetsku
neovisnost, poslovne prilike te nova
radna mjesta
Tijekom prole godine, od svih tehnologija
za proizvodnju elektrine energije, u Europskoj uniji
je najvie instalirano one za vjetroenergiju. Prema
podacima EWEA-e (European Wind Energy Association
Europska zajednica za vjetroenergiju), od ukupnog
novoinstaliranog kapaciteta, s ak 43 posto sudjelovala
je vjetroenergija, uvelike premaujui elektrane na plin,
ugljen ili nuklearne elektrane.
Izraeno brojkama, ukupni instalirani kapacitet
izgraen tijekom 2008. iznosio je 19.651 MW. Udjel
vjetroenergije je 8.484 MW (43 posto), elektrana na plin
6.932 MW (35 posto), elektrana na loivo ulje 2.495 MW
(13 posto), elektrana na ugljen 762 MW (etiri posto) te
hidroenergije 473 MW (dva posto).
Dogodilo se prvi put u povijesti da je vjetroenergija
vodea tehnologija u Europi. Krajem 2008., ukupni
instalirani kapacitet bio je 64.949 MW, to je 15 posto
vie u odnosu na 2007. godinu. Brojke pokazuju da
je vjetroenergija nedvojbeno prvi izbor u europskim
nastojanjima za iom
tehnologijom i iskoritavanjem
domaih potencijala.
PROSJENO PO 2O
VJETROTURBINA SVAKOG
RADNOG DANA 2008!
U prosjeku je u 2008.
godini svakog radnog dana
instalirano 20 vjetroturbina.
Do kraja godine zaposleno je
160 tisua ljudi, to posredno,
a to izravno, ukljuenih u
taj sektor. Uzimajui u obzir
prosjene godinje parametre
vjetropotencijala, navedeni
kapacitet instaliran u 2008.
odgovara proizvodnji 142
TWh elektrine energije. Time
40
je zadovoljeno priblino 4.2 posto europskih potreba za

elektrinom energijom. Povrh toga, izbjegnute su i emisije
CO2 108 milijuna tona. Jednaki uinak dobili bismo kada
bismo uklonili vie od 50 milijuna automobila s europskih
prometnica.
Vjetroenergija je primjer inteligentne investicije
europskih graana, koji radije ulau u svoju vlastitu
ekonomiju, nego da preputaju novac monim
izvoznicima nafte i plina. Investirati u vjetroenergiju znai
nastojati (p)ostati lider na ovom tehnolokom podruju,
ulagati u zatitu klime, energetsku neovisnost, poslovne
prilike te nova radna mjesta.
Njemaka i panjolska u borbi za
vodeu poziciju
Za vodeu poziciju u tom sektoru jo uvijek se
bore Njemaka i panjolska. Naime, Njemaka je u
2008. preuzela blago vodstvo sa 1.665 MW, naspram
panjolskih 1.609 MW. No, ukupno promatrajui Francuska, Velika Britanija i Italija, kao dio zemalja drugog
vala, pokazuju puno stabilnije irenje te tehnologije.
Deset zemalja lanica, znai vie od treine, ima vie od
1.000 MW instalirane vjetroenergije. Austrija (995 MW) i
Grka (985 MW) neznatno su ispod spomenute granice.
Kapacitet instaliranih vjetroelektrana u 2008. godini
Italija
Velika Britanija
Francuska
2008. (MW)
1.010
836
950
UKUPNO (MW)
3.736
3.241
3.404
Zamjetan trei val, predvoen novim lanicama,

postao je vidljiv po prvi puta 2008. godine. Maarska je
udvostruila svoje kapacitete, koji sada iznose 127 MW,
dok ih je Bugarska ak utrostruila (sa 57 na 158 MW).
Poljska, kao primjer jednog od najbre rastuih mladih
trita, ostvarila je 472 MW (od 276 MW). Turska, drava
koja nije lanica EU, takoer je utrostruila kapacitet
instalirane vjetroenergije sa 147 na 433 MW.
Ivana Aleri
Rast snage prati

rast zaposlenih
Tijekom proteklih pet godina,
zaposlenost u europskom
vjetroenergetskom sektoru
dnevno je rasla za 33 nova
radna mjesta, a prema novoj
studiji Europske udruge za
vjetroenergiju, njihov broj e se
do 2020. godine - udvostruiti
U nedavno predstavljenom Izvjeu Europske
udruge za vjetroenergiju (EWEA) Vjetar na posluvjetroenergija i otvaranje novih radnih mjesta u
EU objavljen je podatak da e sadanjih 154 tisue
radnih mjesta u vjetroenergetici 2020. godine
narasti na 325 tisua, to je vie od udvostruenja.
Podaci za 2007. godinu pokazuju da se koritenje
vjetroenergije povealo vie nego koritenje ijedne
druge tehnologije proizvodnje elektrine energije u
EU, a rast instalirane snage vjetroelektrana popraen
je i odgovarajuim porastom broja radnih mjesta.
Od spomenute 154 tisue zaposlenih u 2007.,
skoro 109 tisua odnosi se na poslove izravno vezane
uz vjetroenergetiku. U pogledu profila poslova,
u Izvjeu stoji da su proizvoai turbina najvei
poslodavci, sa 37 posto svih radnih mjesta izravno
vezanih uz vjetroenergetiku, slijede ih proizvoai
dijelova turbine te graevinski poduzetnici. U
dravama lanicama Europske unije trenutano
se 75 posto svih radnih mjesta, izravno vezanih
uz vjetroenergetiku, odnosi na
Dansku, Njemaku i panjolsku,
ali ih zapoinju sustizati i
druge zemlje poput Francuske,
Ujedinjenog Kraljevstva i Italije.
Vjetroenergija moe dati
golemi poticaj gospodarskom
blagostanju nudei veu
energetsku neovisnost, nie
trokove energije, smanjeni rizik
cijene goriva, veu konkurentnost,
izvoz tehnologije i nova radna
mjesta. Brojne su gospodarske
koristi vjetroenergetike, osobito
na zapoljavanje u EU.
Izvornik: News Release EWEA,
Bruxelles, 20. sijenja 2009.
Obnovljivi izvori energije
Prenosimo iz posebnog izdanja o obnovljivim izvorima energije iz asopisa New Scientist (1)
DIVOVSKI KORACI
Za 20 godina turbine su postale 10 puta vee i 100 puta snanije

Kip slobode
visok je 93 metra
Tamo gdje
vjetar pue...
Jedna vjetroturbina s rasponom
krila dvostruko veim od jumbo jeta
i vilja od Kipa slobode, moe danas
opskrbljivati energijom manji grad
Posao Petera Hopea sastoji se od lomljenja lopatica
vjetroturbina. Stojei u golemom hangaru na obali
sjeveroistone Engleske, opisuje kako ih tekim izdrljivim
polugama savija dok ne puknu uz glasan prasak. On
testira izvedbe lopatica do toke pucanja kako bi se uvjerio
da mogu izdrati i najsnanije nalete vjetra. Jednom je
vrh 42,5 metara duge lopatice izvukao 11 metara od njene
osi savijajui je za 15 stupnjeva prije nego to je pukla.
Slomili smo svaku lopaticu koju smo ispitivali kae.
P. Hope je rukovoditelj jednog od najsuvremenijih
pogona za testiranje turbinskih lopatica, kojeg vodi
britanski Centar za nove i obnovljive izvore energije (New
and Renewable Energy Centre - NaREC) u Blythu pokraj
Newcastlea. Raduje se ovoj godini kada zapoinje testirati
najdulje do sada proizvedene lopatice 75 metarsko
udovite, koje gradi kalifornijska vjetroenergetska
kompanija Clipper, a koja je projektirana za proizvodnju
10MW elektrine energije.
Nakon toga, lopatice e vjerojatno postajati sve
vee. Europska unija financira istraivanje vezano uz
ureaje 20 MW, koji mogu imati lopatice duljine
130 metara. U teoriji, lopatice mogu biti jo i vee,
ali ekonomski faktori i praktini problemi s njihovom
konstrukcijom i montaom pojavit e se puno prije nego
to se dosegne ta granica.
U DESET GODINA DEVETEROSTRUKO POVEANA
INSTALIRANA SNAGA VJETROELEKTRANA
Koliina vremena i novca utroenih u vjetroenergiju
moda i nisu iznenaujui ako se uzme u obzir da,
temeljem podataka o globalnim prosjenim godinjim
brzinama vjetra, u svijetu postoji potencijal za godinju
proizvodnju 106 milijuna GWh elektrine energije iz vjetra
to je pet puta vie od ukupne elektrine energije koja
se danas proizvodi u svijetu. Nedavno je procijenjeno da
trokovi proizvodnje elektrine energije iz vjetra iznose
0,04 do 0,08 eura po kilovatsatu i da su usporedivi s
nuklearnom energijom i elektrinom energijom iz turbina
za iji se pogon koristi prirodni plin, prema dananjim
cijenama.
Dramatino poveanje duljine turbinskih
lopatica preteito u puinskim (offshore) parkovima
vjetroelektrana utjee na brzo irenje parkova
vjetroelektrana u svijetu. Izmeu 2006. i 2007. godine
instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu poveana je
na 94 GW, to znai vie od 25 posto, a ekvivalentna je
snazi priblino 90 elektrana na ugljen prosjene veliine.
U odnosu na 10,2 GW prije samo deset godina, to je
deveterostruko poveanje. Usporedbe radi, poveanje
ukupne svjetske proizvodnje elektrine energije iz svih
izvora iznosi samo 30 posto.
Sve ukazuje na to da e se takvo brzo poveanje

proizvodnje iz energije vjetra nastaviti i dalje. Svjetsko
vijee za energiju vjetra (Global Wind Energy Council
-GWEC) sa sjeditem u Bruxellesu, Belgija, predvia da
e svjetsko trite vjetroenergijom porasti za vie od 150
posto u odnosu na dananju veliinu i dosei
240 GW ukupne instalirane snage do 2012. godine.
Do tada, iz energije vjetra proizvodit e se vie od pola
milijuna GWh elektrine energije godinje, poveavajui
njen udjel u golobalnoj ukupnoj proizvodnji od jedan
posto u 2007. godini na tri posto.
GOLEMA INVESTICIJSKA ULAGANJA I SMANJENJE
EMISIJA CO2 - GLAVNI POKRETAI PORASTA UDJELA
VJETROENERGIJE
Kako je vjetar u tako kratkom vremenskom roku od
neobine primisli prerastao u tako znaajnog prinosnika
globalnoj proizvodnji elektrine energije?
Najvei utjecaj na proizvodnju elektrine energije iz
vjetra imale su golema investicijska ulaganja u nekoliko
kljunih europskih zemalja bogatih vjetro-resursima,
tjeranih ambicioznim ciljem smanjenja emisija CO2.
Njemaka je predvodnik u svijetu s 19.460 turbina u
2007. godini. Sa 22,25 GW moe podmiriti sedam posto
elektroenergetskih potreba u zemlji. Kako bi potaknuli
prelazak na obnovljive izvore, svim isporuiteljima
elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora plaa
se povlatena feed-in tarifa tijekom prvih pet godina
isporuivanja elektrine energije u mreu.
Ali, Njemaka moe uskoro biti svrgnuta sa svog
vjetroenergetskog prijestolja. GWEC predvia da e ga
2009. preuzeti SAD i postati najvei svjetski proizvoa
elektrine energije iz snage vjetra. Ne zaostaje puno
ni Kina, koja od 2004. uspijeva iz godine u godinu
udvostruivati svoje kapacitete. Kinesko udruenje
Renewable Energy Industry Association predvia da e do
2015. na taj nain proizvoditi priblino 50 GWh.
Vodei strunjak za vjetroenergiju u SAD-u, Walt
Musial iz Dravnog laboratorija za obnovljivu energiju
(National Renewable Energy Laboratory) u Goldenu,
Colorado, usporeuje stanje vjetro-tehnologije danas sa
stanjem automobilske industrije u 1940. godini. Puno
je naina na koji se tehnologija moe unaprijediti, kae
on, a turbine uiniti jo uinkovitijima, pouzdanijima i
snanijima.
Ali, on takoer upozorava da takva unaprjeenja
kotaju. Primjerice, koritenje ugljinih niti za proizvodnju
lakih turbinskih lopatica znailo bi da se za sirovinu
trebaju natjecati proizvoai turbina s proizvoaima
aviona. Dulje lopatice inile bi zakretni moment na
pogonskim ureajima najveim zakretnim momentom
nekog dijela rotacijske opreme ikad izraene, a koriteni
materijali bili bi izloeni golemom naprezanju.
London Eye ima

promjer 122m
Datum
Promjer
Snaga
Clipperov odgovor na problem zakretnog momenta

bio je izrada sustava zupanika, za koji tvrdi da smanjuju
teret na lopaticama na jednu etvrtinu tereta kod
ekvivalentne konvencionalne turbine.
UpWind - PETOGODINJI ISTRAIVAKI PROJEKT EU

Kako bi se prepoznale i uklonile potencijalne klopke
u sljedeoj generaciji divovskih turbina, 10 MW Europska
unija je 2006. godine zapoela 22,3 milijuna eura vrijedan
petogodinji istraivaki projekt, u koji je ukljueno vie od
40 partnera iz 14 zemalja. Poznat pod imenom UpWind,
ve je proizveo neke korisne ideje.
Tim, pod vodstvom Martina Kuhna iz njemakog
Sveuilita u Stutgartu, predloio je da se velike turbine
tronocima privrste na morsko dno na dubini izmeu
35 i 50 metara. Za vodu dublju od 50 metara predlau
plutajue turbine na platformama usidrenim za morsko
dno.
Druga grupa, predvoena aeronautikim
inenjerom Haraldom Berseeom iz Delftskog tehnolokog
sveuilita (University of Technology) u Nizozemskoj,
istrauje pametne lopatice. Inspiriran istraivanjem
vezanim uz helikopterske rotore, on predvia senzore koji
kontroliraju krilca du stranjih rubova turbinskih lopatica,
koja e se pri slabom vjetru otvoriti te poveati povrinu
lopatice i tako poboljati njen rad.
Istraivai UpWinda prouavaju i mogunost
izrade turbina 20 MW. Premda se tehnike prepreke mogu
svladati, zakljuili su da je upitno jesu li tako veliki strojevi
ekonomski isplativi. I to zbog, kako ga vjetroinenjeri
nazivaju - zakona kvadrata kuba.
Nime, proizvodnja energije u turbini proporcionalna
je kvadratu duljine njenih lopatica pa tako njihovo
produljenje postaje atraktivno. Ali, njen volumen i teina
proporcionalni su kubu njenih dimenzija, to znai da
cijena turbine poveanjem njene veliine raste bre nego
koliina energije koju ona proizvede. Namee se zakljuak
da e vjetroturbine imati odreenu optimalnu veliinu,
premda do sada nitko nije izraunao kolika e ona biti.
Neki vjeruju da nije sve u veliini. Peter Jamieson
zaposlen u Konzultantskoj kompaniji za vjetroenergiju,
Garrad Hassan u Glasgowu, Velika Britanija, kae
da je prednost proporcionalnog poveanja rijetko
bila dokazana. Umjesto toga, on smatra da bi bilo
ekonominije graditi puno malih jeftinih niskoenergetskih
turbina. Sve je vei interes i za iskoritenje vjetroenergije
na velikim nadmorskim visinama, gdje zmajevi privreni
na vitlove iskoritavaju vee brzine vjetra koje su im na
raspolaganju. Ali, Jamieson je u manjini. Za sada, kada
je rije o turbinama, vee se u veini sluajeva smatra
boljim. Ako se vratimo u Blythov veliki hangar, Peter Hope
sigurno smatra da e se stvari dogaati ba na taj nain.
On se oito raduje savijanju 100 metarskih lopatica sve
dok ne puknu . To e biti veliki prasak, kae on.
Rob Edwards; Izvornik: New Scientist, Posebno
izdanje, 11. listopada 2008.
Prevela: Tanja Bedi
(U iduem broju o energiji plime i oseke)
41
CIRED
Studijski odbor 6 Regulacija, upravljanje, organizacija Hrvatskog ogranka Meunarodne

elektrodistribucijske konferencije
Dragocjeni
primjeri iz prakse
Studijski odbor 6 Regulacija, upravljanje,
organizacija je tijekom prvog savjetovanja CIRED-a,
odranog u svibnju 2008. godine, razmotrio pet
preporuenih tema i to: Uloga operatora distribucijskog
sustava kao subjekta na tritu elektrine energije (est
referata); Kvaliteta opskrbe elektrinom energijom (tri
referata); Mjerenje i oitanje elektrine energije (osam
referata); Informacijski sustavi (est referata); Zatita na
radu (osam referata).
Pozitivno je recenziran 31 referat. Od toga je
29 referata javno prezentirano te je odgovoreno na
pitanja postavljena nakon izlaganja referata, kao i na
pitanja koja su unaprijed postavili recenzenti. Autori
dva referata (SO6-09 i SO6-28) zbog sprijeenosti
nisu bili u mogunosti prezentirati referat. Takoer je
prezentiran dodatni rad autora Josipa Kovaevia i Hrvoje
Janekovia Umreavanja digitalnih brojila pomou
parice - iskustva Elektre Sisak, u kojem su opisana
poetna iskustva upotrebe novodizajniranog SKS kabela
s upletenom paricom za umreavanje, odnosno oitanje i
parametriranje brojila.
Zasjedanje SO 6 vodio je predsjednik Odbora dr.
sc. Vitomir Komen, tajnik je bio Renato ui, a struni
izvjestitelji su, uz predsjednika Odbora za temu 1) bili i
mr. sc. Davor Mikovi (tema 2),mr. sc. Zdravko Lipoak
(tema 3), mr. sc. Ivan Goran Kuli (tema 4) i Stjepan Megla
(tema 5).
Uloga operatora distribucijskog sustava
kao subjekta na tritu elektrine energije
U okviru te preporuene teme razmatrane su
sljedee podteme: iskustva u primjeni energetskih zakona
i podzakonskih akata; restrukturiranje distribucijske
djelatnosti (razdvajanje, razgranienje); iskustva u
provedbi organizacije i benchmarking organizacije
poslovanja; djelatnost opskrbe elektrinom energijom;
vizija poslovnog upravljanja distribucijskim sustavom.
Na temelju izlaganja autora est referata, rasprave
i postavljenih pitanja doneseni su zakljuci kako slijedi.
1. Za efikasno funkcioniranje trita elektrine
energije potrebno je:
uspostaviti sustav prikupljanja, obrade, pohrane i
upravljanja mjernih podataka
primijeniti nadomjesne krivulje optereenja
za kupce koji nemaju mjerenje snage radi utvrivanja

energije uravnoteenja.
2. Potpunim otvaranjem trita elektrine energije
i porastom cijena elektrine energije, u Hrvatskoj e
biti osigurani svi uvjeti da opskrbna djelatnost zapone
trino poslovati, to iziskuje iscrpnu razradu strategija i
scenarija poslovanja radi zauzimanja to boljeg trinog i
poslovnog poloaja.
3. Zbog podizanja razine efikasnosti poslovanja
u distribucijskoj djelatnosti, nuno je zapoeti uvoenje
norme kvalitete u sve poslovne procese. Dobar primjer je
primjena ISO 14001 u Elektri Zagreb.
(Izostali su referati i rasprava o: restrukturiranju
distribucijske djelatnosti (trei energetski paket) i
privatizacijskim procesima distribucijske djelatnosti
metodama upravljanja i organizacije poslovanja.)
Kvaliteta opskrbe elektrinom energijom
U okviru tematske cjeline o kvaliteti opskrbe
elektrinom energijom razmatrane su sljedee podteme:
stanje pouzdanosti opskrbe i mjere za poboljanje i stanje
kvalitete usluga kupcima i mjere za poboljanje.
U referatima su predstavljene neke teme koje su
esto zastupljene u domaoj literaturi:
sigurnost i pouzdanost opskrbe
pokazatelji pouzdanosti SAIDI, SAIFI
aplikacija DISPO
usporedbe s europskim pokazateljima pouzdanosti
Takoer su predstavljene i nove teme:
pristup mrei
kupac / proizvoa
primjeri iz prakse
nestandardne usluge
Voene su zanimljive rasprave, a doneseni su
sljedei zakljuci kako slijedi.
1. U okviru teme prijavljen je mali broj referata.
2. Zadovoljavanje osnovnih zakonskih normi.
3. Usporedba s europskim standardima
usporedivi parametri
zaostajanje za europskim standardima?
kvarovi / planirani prekidi.
4. Nedostaju primjeri iz prakse.
5. Postoje mogunosti za poboljanje.
Dr. sc. Vitomir Komen
Mjerenje i oitanje elektrine energije

U okviru te teme predstavljeno je osam referata
te dodatni rad o umreavanju digitalnih brojila pomou
parice. Ova je tema sastavljena od sljedeih podtema:
mjerna usluga; strategija i tipizacija mjernih ureaja;
sustav za prikupljanje mjernih podataka; krivulje
optereenja kupaca; sustavi daljinskog oitanja
(AMR/AMM).
Temeljem prezentiranih referata i provedene
strune rasprave, doneseni su zakljuci kako slijedi.
1. Izgradnjom sustava za daljinsko oitavanje
mjernih podataka primarno se unaprjeuje
osnovna djelatnost komercijalnog mjerenja koliina
transportiranog energenta.
2. Uspostavom jedinstvenog sustava daljinskog
oitavanja brojila HEP Operatora distribucijskog sustava
omogueno jednostavnije i pouzdanije daljinsko
oitavanje mjernih mjesta, optimiraju se trokovi
poslovanja, stvaraju se pretpostavke brzog odgovora na
izazove poslovanju u trinim uvjetima.
3. Budue napore treba usmjeriti ka to boljem
iskoritenju pohranjenih mjernih vrijednosti, koje e
omoguiti bolji nadzor nad radom distribucijske mree. S
poboljanjem nadzora stvoreni su uvjeti za bolje voenje
mree, lake planiranje investicija, kvalitetniju opskrbu
potroaa.
4. Otvaranje trita elektrine energije ima utjecaja
na koncepciju odabira mjernih ureaja za registriranje
potronje elektrine energije.
5. Standardizirani komunikacijski protokoli donose
interoperabilnost razliitih mjernih ureaja.
6. Ukupni godinji troak upravljanja tarifom
jednim u brojilo integriranim prijemnikom slian je
ukupnom godinjem troku odailjaa i centralne
upravljake jedinice po kupcu te danas ine optimalan
odnos.
7. Odabir mjernih uzoraka za utvrivanje
nadomjesnih krivulja optereenja je sloen proces, koji s
ogranienim brojem uzoraka u to je mogue boljoj mjeri
treba nadomjestiti stvarnu razdiobu kupaca elektrine
energije.
Informacijski sustavi
Pod informacijskim sustavima u ovoj temi
podrazumijevaju se: tehnika baza podataka (TBP),
tehniki informacijski sustav (TIS), zemljopisni
informacijski sustav (GIS) i informacijski sustav
opskrbne djelatnosti (HEP Billing).
Za ovi temu je prijavljeno est referata, u kojima
su prikazana iskustva u izgradnji i primjeni sustava
rukovoenja distribucijom (DMS), zemljopisnog
informacijskog sustava (GIS) i informacijskog sustava
odravanja.
U referatu SO6-18 je pregledno i razlono
prikazana potreba za uvoenjem DMS-a (Distribution
Management System) u elektrodistribuciju, opisane su
znaajke takvih sustava te je prikazan odnos poslovnih
funkcija (kao to su: Planiranje pogona i njegova
optimizacija, Evidentiranje i praenje elemenata mree,
Voenje pogona mree, Odravanje i izgradnja mree,
42
Nove knjige
Ernest Mihalek: Projektiranje

sustava za zatitu od munje
Planiranje razvoja mree, Servisi korisnicima mree,

Oitanje mjerila i voenje mjernih podataka i Odnosi
s ostalim slubama u okruenju) i podsustava DMS-a
(kao to su: SCADA/NMS, Prorauni mree, GIS, TCS,
AMR, MTU, PQA, Voenje radnih grupa). Potom su
navedeni podsustavi koji su ve u primjeni (SCADA/
NMS, GIS, MTU i AMR) te budui podsustavi (PQA
i TCS) potrebni za ostvarenje cjelovitog DMS-a u
Elektroprimorju Rijeka.
Referat SO6-19 daje realan prikaz potreba za
zemljopisnim informacijskim sustavom (GIS) i primjenu
u pojedinim podrujima HEP Operatora distribucijskog
sustava. Naelno su dane dobre smjernice za uvoenje
i praktinu primjenu GIS-a te je prikazana potreba za
povezivanjem svih sustava koji koriste iste podatke
kako ne bi dolo do redundancije podataka.
Referat SO6-20 opisuje razvoj DeGIS aplikacije
namijenjene primjeni GIS-a u elektrodistribuciji.
Opisane su faze u primjeni DeGIS aplikacije u nekom
distribucijskom podruju te stanje funkcionalnosti
koje je DeGIS aplikacija danas dosegnula. Poseban
osvrt dan je na problematiku unosa podataka u GIS
sustav iz postojeih fondova podataka (AutoCad,
CorelDraw, Excel, karte, biljenice...). Drugi dio referata
opisuje primjenu DeGIS aplikacije u Elektri Zagreb i
Elektrodalmaciji Split. Opisane su specifine situacije
vezane za primjenu GIS-a u tim distribucijskim
podrujima te koliine podataka unesene u GIS, kao i
broj korisnika po pojedinim organizacijskim cjelinama
koji se GIS-om koriste.
U referatu SO6-21 je prikazan razvoj i sadanje
stanje GIS-a i TIS-a na podruju Elektroprimorja
s koliinama unesenih podataka o postojeoj
elektroenergetskoj mrei i postrojenjima. Prikazana
je struktura TIS-a i GIS-a s meusobnim vezama,
nainom unoenja podataka i moguim pregledima
te meusobnim vezama s ostalim informatikim
sustavima, kao to su DISPO i SCADA.
U referatu SO6-22 je opisan GIS sustav u
Elektroistri s pregledom dosadanjeg i planovima
daljnjeg razvoja. Poseban osvrt dan je na arhitekturu
GIS-a, kako hardversku (opis posluitelja na kojima
se provodi i nainom njihovog povezivanja), tako i
na aplikativnu (koritene posluiteljske i klijentske
aplikacije). Potom se opisuje organizacija rada s
obzirom na viekorisniki pristup sustavu i nain
rjeavanja problema istodobnog auriranja istog
podatka od strane vie korisnika
U referatu SO6-23 su postavljene teze nunosti
odabira strategije odravanja elektroenergetskih
objekata i nunosti uvoenja informacijskog sustava
upravljanja odravanjem. Prva teza opisana je ve
poznatim teorijama, dok je druga predstavljena opisom
mogunosti prikladnih informacijskih sustava.
Zakljueno je da na temelju spoznaja i iskustava
prikazanih u radovima, valja i dalje raditi na razvoju
i primjeni DMS-a, GIS-a i informacijskog sustava
odravanja u distribucijskoj djelatnosti. Strategija
uvoenja informacijskih (pod)sustava je vana radi:
postizanja usklaenosti na razini Operatora
distribucijskog sustava, povezivanja i integracije u
jednu cjelinu, razmjene podataka izmeu podsustava i

funkcionalnosti i uinkovitosti poslovanja.
Zatita na radu
U okviru ove teme razmatrane su sljedee
podteme: regulativa zatite na radu; organizacija i
statistiko stanje zatite na radu; statistika i analiza
incidentnih dogaaja.
Podruje zatite na radu regulirano je:
europskim normama (EN 50 110-1:2004 Pogon
elektrinih postrojenja), hrvatskim normama (HRN
HD 637 S1, oujak 2002, Elektrina postrojenja
nazivnih izmjeninih napona iznad 1 kV), zakonima
(Zakon o zatiti na radu, NN 59/96, 94/96, 114/03) i
podzakonskim aktima (pravilnicima).
Referati (SO6-24 SO6-31) obrauju
problematiku: statistikih pokazatelja iz podruja
zatite na radu; rizika, opasnosti i tetnosti prigodom
izvoenja radova: naponi dodira u dijelu mree niskog
napona; obuka za rad na siguran nain - metodom
RPN; primjena RPN-a u praksi; nabava, ispitivanje i
odravanje sredstava rada.
U odsutnosti autora SO6-28 proitan je saetak
referata, osvrt recenzenta na referat te pitanja
za raspravu. Unato odsutnosti autora, referat je
pobudio veliko zanimanje. Naglasak je u referatu
na ukazivanju potrebe da se pri rekonstrukciji
niskonaponske mree moraju provesti odgovarajue
mjere to se tie uzemljivaa i eventualne pojave
opasnih napona dodira. Neupitno je da pri svakoj
rekonstrukciji niskonaponskih mrea, uzemljenja (kao
uostalom i sve druge tehnike zahtjeve) treba uskladiti
s propisima, promatrajui pritom uvijek cjelinu (TS
SN/NN i NNM), i taj je problem uz vee ili manje
potekoe rjeiv. Znatno vei problem. meutim, ostaju
instalacije kupaca, u kojima mjere zatite od dodirnog
napona nisu izvedene u skladu s propisima, odnosno
zahtjevima rekonstruirane mree. Zato je pisanje o
ovoj problematici uvijek dobro dolo pa tako i referat
SO6-28 svakako predstavlja vrijedan pokuaj da se
pridonese rjeavanju te problematike.
Na temelju prezentiranih referata i konstruktivne
rasprave o referatima, zakljueno je kako slijedi.
1. Poslovi u elektrodistribuciji su prepoznatljivi i
svrstani u grupu poslova visokog rizika te nije mogue
u potpunosti izbjei ozljede radnika na radu, ali se
njihov broj sigurno moe smanjiti.
2. Zatita na radu je skup pravila o radu na
siguran nain. To podrazumijeva primjenu svih
tehnikih mjera kojima se pridonosi ukupnoj sigurnosti.
Pogreno je u praksi shvaanje da e Zakon i propisi
sve rijeiti. Zbog toga treba nastojati i pribjegavati
svim mjerama da se neeljeni dogaaji izbjegnu.
3. Izloeni referati su pokuali podrobnije
osvijetliti pojedine dijelove sustava zatite na radu.
Prema broju prezentiranih radova i broju
sudionika tijekom izlaganja radova, moe se zakljuiti
da je Prvo savjetovanje bilo vrlo uspjeno. Pokazalo
se da postoji veliki interes domaih autora i sudionika
Savjetovanja za preporuene teme koje su bile u
studijskom odboru SO 6.
Zatitne mjere
za potrebnu
sigurnost
Prihvaanje novih normi u hrvatskoj normizaciji,
kao i novog Tehnikog propisa o zatiti od munje, bio je
dostatno snaan poticaj autoru mr.sc. Ernestu Mihaleku
da, uz potporu nakladnika, objavi vrlo koristan struni
prirunik Projektiranje sustava za zatitu od munje s
primjerima prorauna (KIGEN, Zagreb, svibanj 2008.).
Sadraj knjige podijeljen je u 11 tematskih
poglavlja: Zakonska regulativa i norme na podruju
zatite od munje; Hrvatske norme za sustave zatite od
munje; Prikaz sadraja norme HRN EN 62305-1; Prikaz
sadraja norme HRN 62305-2; Prikaz sadraja norme HRN
EN 62305-3; Prikaz sadraja norme HRN EN 62305-4;
Prikaz nacrta norme 62305-5. Dio Opskrbni vodovi;
Prikaz sadraja norme HRN EN 50164-1:999 +A1:1999;
Prikaz sadraja norme HRN EN 50164-2:2002 + A1:2006;
Prikaz sadraja norme HRN EN 50164-3:2006, Sastavnice
sustava zatite od munje (LPS), 1. dio: Zahtjevi za iskrita i
Prorauni zatitnih mjera od djelovanja munje te Dodatak
koji sadri popise simbola i oznaka, tablica i slika.
Prvi dio knjige ukratko prikazuje zakone i propise
koje treba uvaavati pri izvedbi sustava zatite od munje,
poevi od projektiranja preko konstrukcije pa sve do
odravanja. Potom slijedi vei dio knjige koji se bavi
primjerima procjene rizika i prorauna zatite, koje treba
ukljuiti u elektrotehniki projekt zatite od munje, ovisno
o procjeni projektanta o potrebi zatite na odreenom
mjestu. U samim normama dano je vie primjera
prorauna rizika, iscrpnije razraenih nego u normama.
Autor je za ovo izdanje prikazao samo one proraune koji
e posluiti korisnicima knjige u najveem broju situacija.
Uz primjere prorauna, u priruniku se moe nai i niz
tablica i dijagrama iz kojih je mogue sagledati kako se
odreena pojava (primjerice jakost struje ili napona)
mijenja uz variranje utjecajnih imbenika.
Recenzenti knjige, prof.dr.sc. Slavko Vujevi i
mr.sc. Dragutin Pranievi, sloili su se da je rije o vrlo
korisnoj knjizi, koja e iznimno koristiti projektantima
sustava zatite od munje. Nadamo se da e i nae kolege
u ovom priruniku nai ono to ih zanima ili im koristi pri
obavljanju njihovih svakodnevnih poslova.
M. . Malenica
43
Istraivanja
Zatita zakriljenjem ugroenih ustanova i postrojenja od zloupotrebe elektromagnetskih impulsa
Napad mikrovalovima
Teroristi bi mogli mikrovalnim
topovima prekinuti sklopne toke
tehnike civilizacije
U holivudskom filmu Oceanovih 11 (Ocean's
Eleven), reisera Stevena Soderbergha, sinopsis je (jo)
izmiljen: radi pljake novca iz tri igranice lopovi su u
amerikom gradu igara na sreu Las Vegasu kratkotrajno
iskljuili elektrinu energiju. Za to su koristili ureaj, koji
neujno odailje elektromagnetski impuls (EMP) velike
snage.
Jednog dana, ako takvo oruje dospije u ruke
terorista, takav bi napad mogao postati stvarnost,
upozoravaju strunjaci. Napadai bi mogli s njim razoriti
svako sklopno postrojenje nae tehnike civilizacije, koje
se danas temelji na suvremenoj mikroelektronici. U to se
ubrajaju raunski centri, sredinjice za nadzor prometa ili
elektrane. Zbog toga, jedna nuklearna elektrana po prvi
puta dobiva cjelovito zakriljenje.
Najsnanije djelovanje ostvario bi impuls stvoren
u vatrenoj lopti atomske bombe upaljene na velikoj visini.
On bi mogao razoriti nezatienu elektroniku na tlu i tako
onemoguiti opskrbu cijelih podruja na Zemlji. Pa i jedno
uobiajeno eksplozivno punjenje u bombi odgovarajueg
ustrojstva takoer oslobaa EMP.
Jesu li ugroene nuklearne elektrane?
Izrada bombe ipak bi bila previe rizina i sloena,
a jo uvijek vjerujemo da je atomsko oruje nedostupno
teroristima. Laki pristup ima jedna druga tehnologija
- oruje koje proizvodi visokoenergetske mikrovalove.
Kako u Izvjeu iznosi Komisija za zatitu saveznog
ministarstva za unutranje poslove, koja savjetuje
njemaku Saveznu vladu u odbrani od katastrofa - ono je
jednostavno i mogu ga proizvesti osobe s odgovarajuim
znanjem, od gradiva koje se moe nabaviti u trgovini.
Za izradu zraila impulsa postoje brojne
mogunosti. Jedna od njih je iskoritavanje odreenih
dijelova odbaenih radarskih ureaja, objanjava
Hans-Ulrich Schmidt iz Fraunhofer instituta za
prirodnoznanstvene i tehnike ralambe razvoja u
Euskirchenu. Teroristi bi mogli mikrovalni top kupiti i na
crnom tritu. Iz Rusije, primjerice, dolaze mikrovalne
naprave, koja proizvode polja jaine od nekoliko desetaka
tisua volta na udaljenosti od 100 metara, kae Schmidt.
Njihova cijena procjenjuje se na priblino pola milijuna
eura.
Do danas jedva da postoji zatita od takvog
elektromagnetskog terorizma. Zatita zakriljenjem
ugroenih ustanova i postrojenja, kao to su raunski
centri banaka, bilo je predugo zanemarena, ali se
Hans Wolfsperger koji u elektronikoj tvrtki EMV u
Taufkirchenu kod Mnchena vodi Struni odjel zatite.
Prijeporno je meu strunjacima bi li jedan
EMP napad mogao ugroziti i nuklearne elektrane.
To je nemogue, tvrdi inenjer Achim Enders, koji
44
na Tehnikom sveuilitu Braunschweig istrauje

elektromagnetsku podnoljivost elektronikih sastavnica.
Michael Sailer, reaktorski strunjak Ekolokog instituta u
Darmstadtu misli drukije. Nuklearna elektrana moe se
sa EMP napadom dovesti u nesigurno stanje i zabrinut
sam zbog tehniki dobro obrazovanih terorista, kae
Sailer, koje je istodobno i lan Komisije za sigurnost
reaktora. Istina, nuklearne elektrane su bogato zatiene
od prirodnih atmosferskih pranjenja, ali porast napona
jednog EMP-a razvija se jo bre i vie nego kod munja.
Zatitni sustav nije tomu dorastao.
S pravim tehnikim mjerama do sada je
reagirala samo Finska
Meu imbenike rizika, osim toga, ubrajaju se
mnoge elektronske sastavnice. Kada su graene njemake
nuklearne elektrane, bile su sigurne - smatra istraiva
Schmidt i kae da je kasnije pouzdana industrijska
elektronika zamijenjena slabo osiguranim raunalnim
sastavnicama, a problemi s njihovom elektromagnetskom
podnoljivou uzrok su estih smetnji.
Suvremeni ugradbeni dijelovi osjetljiviji su i zato
to zbog sve veeg smanjivanja svojih izmjera reagiraju
na sve manja naponska kolebanja. To se pokazalo 2006.
godine u jednom opasnom ispadu sustava u vedskoj
nuklearnoj elektrani Forsmark. Uzronik je bilo pogrjeno
uklapanje u jednoj transformatorskoj stanici. Budui
da slijedni kratki spoj nije bio dovoljno brzo uklonjen,
proradilo je nekoliko sklopki, a nakon toga otkazali su
dijelovi priuvnog postrojenja za opskrbu elektrinom
energijom u nevolji.
Usprkos aktualnosti teme, mjerodavno Savezno
ministarstvo za unutranje poslove i okoli o tomu se
ne eli izjasniti. U Francuskoj i u SAD barem se govori o
naknadnom opremanju nuklearnih elektrana sustavima
zakriljenja. S pravim tehnikim mjerama do sada je
reagirala samo Finska. Ustanova, koja skrbi za sigurnost,
zahtijeva od grupe graditelja tvrtke za nuklearnu tehniku
Areva da za reaktor hlaen tlanom vodom, koji se gradi
u Olkiluotu, primijeni cjelovito zakriljenje protiv EMP-a.
To znai izvoenje metalne oplate oko cijelog
postrojenja u obliku Faradayevog kaveza. Betonski zidovi
i zemljani nasipi, naime, ne zaustavljaju elektromagnetsko
polje. Zatitni oklop mora biti potpuno zatvoren, jer
visokofrekventno zraenje moe prodirati kroz svaki
otvor kao to je, primjerice, prozor. To poskupljuje gradnju
reaktora za vie desetaka milijuna eura, kao to je priznao
jedan visoki suradnik Areva.
Naprotiv, njemake nuklearne elektrane nemaju
nikakvo zakriljenje. Njima to i ne treba, tvrdi Hans-Ulrich
Schmidt. Prema njegovu miljenju, dovoljno je dobro
osigurati prostor oko nuklearne elektrane. Schmidt kae:
Za razliku od atomske bombe, djelovanje uobiajenog
EMP oruja prostorno je ogranieno. Teroristi bi morali
prii jako blizu svom cilju. Pretpostavlja se da mikrovalni
snop zraka dovoljno oslabi ve na udaljenosti od 100
metara. Ali, kod mnogih reaktora moe se prii i blie,
bez da za to treba nasilno svladati nekakvu ogradu.
Nuklearna elektrana u finskom Olkiluotu prva je u svijetu

u cijelosti zatiena od napadakih elektromagnetskih
impulsa
Ureaji, iji rad ovisi o mikroelektronici, kao u ovoj

centrali za nadzor prometovanja u Berlinu, idealni su
ciljevi EMP napada
Dranje terorista na sigurnoj udaljenosti nije za Sailera

nikakva dobra zamisao. Kratki spojevi u vodovima
mogu se isklopiti jednom vrstom zatitne nadstrujne
sklopke, objanjava on. Ali kod beinog EMP napada
to nije mogue. Zakriljenje kao u Finskoj jedino je
rjeenje. Sailer kae: Naknadno opremanje je mogue,
ali zahtijeva velika ulaganja. Zatititi treba sve vane
dijelove postrojenja, a oni se nalaze na cijelom prostoru
elektrane.
Prema miljenju strunjaka, tienje njemakih
nuklearnih elektrana od EMP napada nije vjerojatno.
Naputanje atomske energije, potkrepljuju oni, gotova
je stvar. Njeno koritenje u mirnodopske svrhe treba
biti okonano najkasnije 2020. godine. Kao protuuslugu
za dobivanje takve suglasnosti od strane energetskih
koncerna, Vlada je obeala da nee postavljati nikakve
nove zahtjeve glede dodatnog opremanja nuklearnih
elektrana.
Izvornik: Focus 15/2008.
Pripremio: eljko Medreek
ZATITA OKOLIA
Dodijeljene nagrade za natjeaj Zbrinjavanje organskih ostataka"
Na ostatak, Zemlji dodatak
Jelena Vui
Predstavnici nagraenih Eko-kola s organizatorima natjeaja "Zbrinjavanje organskih ostataka"
Nagraeno je 14 Eko kola

za 16 projekata, a natjecati
se moglo na tri podruja
zbrinjavanja organskog otpada i
organskih ostataka: zbrinjavanja
nusproizvoda ivotinjskog
podrijetla i uginua, organskih
ostataka iz kuanstava i
organskih ostataka iz slobodne
prirode
U Novinarskom domu 9. veljae o.g.
organizirana je sveanost dodjele nagrade etrnaest
Eko-kola za 16 projekata, koji su proglaeni
najboljima na natjeaju "Zbrinjavanje organskih
ostataka". Natjeaj su poetkom 2008./2009.
kolske godine zajedniki objavili Agroproteinka,
najvei hrvatski preraiva nusproizvoda
ivotinjskog podrijetla i ostalog otpada ivotinjskog
podrijetla te udruge Lijepa naa i Una terra.
Natjecati se moglo na tri podruja
zbrinjavanja organskog otpada i organskih ostataka
i to iz zbrinjavanja nusproizvoda ivotinjskog
podrijetla i uginua, organskih ostataka iz

kuanstava i organskih ostataka iz slobodne
prirode. Na natjeaj je stiglo 16 projekata od 14
ustanova, koje imaju status meunarodne Eko-kole
ili se pripremaju za stjecanje tog statusa ove kolske
godine.
Iz podruja zbrinjavanja nusproizvoda
ivotinjskog podrijetla i uginua, s 3000 kuna
nagraen je projekt Praenje insekata u mikrookolini
(proizvodnom pogonu) Osnovne kole Glina.
Kad je rije o zbrinjavanju organskih ostataka
iz kuanstava, nagraeni su projekti osjeke
Osnovne kole Augusta enoe, zagrebakog
Uenikog doma Dore Pejaevi i Osnovne kole
Vladimira Nazora iz Komletinaca, koji su dobili po
5000 kuna. Projekte Osnovne kole Marije i Line iz
Umaga, Osnovne kole Antuna i Ivana Kukuljevia
iz Varadinskih Toplica, Osnovne kole Sokolovac i
Osnovne kole Primoten Povjerenstvo je nagradilo
s po 3000 kuna.
Iz podruja zbrinjavanja organskih ostataka iz
prirode Povjerenstvo je s po 4000 kuna nagradilo
projekte Osnovne kole Milana Brozovia iz
Kastva, Osnovne kole Tuno i Djeji vrti iz Dugog
Sela, a po 3000 kuna dobili su projekti splitske
Osnovne kole Mejai, Osnovne kole iz Martijanca
i Poljoprivredne i veterinarske kole Arboretum
Opeka iz Vinice.
O zatiti okolia ui se od malih nogu

U ime Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva, nagraenima
i organizatorima estitao je pomonik ministrice
za gospodarenje okoliem doc.dr.sc. Daniel Rolph
Schneider, naglaavajui kako se svijest o potrebi
zatite okolia mora razvijati ve od malih nogu.
Nagraenima su estitali i predsjednici udruga
Una terra, Silva Celebrini i Lijepa naa, doc.dr.sc.
Ante Kutle te predsjednik Uprave Agroproteinke,
Ivica Grli Radman.
Oekivali smo vie kandidiranih projekata jer
je tema beskrajno iroka, a uz to raspisane nagrade
nisu tako beznaajne. No, svjesni smo da mnoge
gradske Eko-kole nemaju uvjeta za razvijanje takvih
projekata, rekao je A.Kutle te najavio da je u tijeku
priprema devete generacije Eko-kola, koja e biti
predstavljena krajem travnja o.g.
Predsjednik Uprave Agroproteinke Ivica Grli
naglasio je da je prole godine u EU preraeno 15
milijuna tona ivotinjskih ostataka, a u Hrvatskoj
priblino 75 tisua tona. Obradom tih ostataka
moe se dobiti bio-plin za proizvodnju energije,
gnojivo, tehnika mast, mesno kotano brano,
kompost te stona i hrana za kune ljubimce, a
istodobno smanjiti koliina otpada koja zavrava na
deponijima. A, na ostatak Zemlji je dodatak.
45
Umirovljenici
Predsjednitvo i NO Zajednice umirovljenikih udruga HEP-a
Zdravstvena reforma
i dalje glavna tema
U sjeditu HEP-a je 19. veljae o.g. odrana peta
zajednika sjednica Predsjednitva i Nadzornog odbora
Zajednice umirovljenikih udruga HEP-a. Sjednicu
je otvorio predsjednik Zajednice Ivan Sokoli, koji
je nazonima prenio informacije s etvrte sjednice
Zajednice odrane 20. studenog 2008. godine o
provoenju odluka Predsjednitva i aktivnostima u
HEP-u i Koordinaciji umirovljenikih udruga Republike
Hrvatske (KUURH).
Rekao je da je, temeljem podnesene molbe za
dodjelu financijske potpore za ovu godinu i boinice za
2008. (boinica je umirovljenicima podijeljena u iznosu
od 200 kuna) , Uprava HEP-a na sjednici odranoj 15.
sijenja o.g. odobrila financijsku potporu u traenom
iznosu, uz obvezu da se dostavi izvjee o utroku
sredstava za 2008. godinu. I. Sokoli je izvijestio da je
na sjednici KUURH-a glavna tema o kojoj se raspravljalo
bila zdravstvena reforma.
Izvjee o financijskom poslovanju Zajednice za
2008. godinu podnio je Josip Matijevi i jednoglasno je
prihvaeno, kao i Izvjee Nadzornog odbora Zajednice
o financijskom poslovanju za proteklu godinu, koje
je podnijela Ljerka Okanovi. Utvren je Prijedlog
programa rada Zajednice za ovu i iduu godinu, a
takoer je utvren financijski plan za 2009. godinu.
Kako je najavljeno na proloj sjednici Zajednice,
Josip Matijevi je razrijeen dunosti tajnika te je za
novu tajnicu Zajednice imenovana Marija Dujmovi.
Diplomirana je ekonomistica, a u mirovini je malo vie
od godinu dana. Primopredaja dunosti s dosadanjim
vriteljem dunosti tajnika obavit e se prema
knjigovodstvenom stanju 31. oujka o.g. Sjednica je
zavrena donoenjem odluke o sazivanju Izvjetajnoizborne sjednice Skuptine Zajednice 19. oujka o.g.
Aktualni problemi u primjeni zdravstvene

reforme
Hrvatski sabor je 15. prosinca 2008. godine donio
tri zakona iz podruja zdravstva i izmjene i dopune
Zakona o doprinosima.
1. Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju
smanjuje dosadanja prava, uvodi drastine participacije i
obvezno dopunsko zdravstveno osiguranje.
2. Zakon o zdravstvenoj zatiti uvodi strukturne
promjene u primarnoj zdravstvenoj zatiti, hitnoj
medicinskoj pomoi, planu zdravstvene zatite, savjetu za
zdravlje, koncesiji, dispanzerskoj djelatnosti i reformiraju
se domovi zdravlja.
3. Zakon o izmjenama i dopunama dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja regulira dopunsko zdravstveno
osiguranje i policu za dopunsko zdravstveno osiguranje:
- umirovljenici 50 kn (s mirovinom niom od
5.108,00kn) i 80kn (s mirovinom viom od 5.108,00kn),
- radnici 80 kn i 130 kn,
- lanovi obitelji 80 kn.
4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o doprinosima uvodi dodatni doprinos za obvezno
zdravstveno osiguranje:
- do iznosa 5.108,00 kn mirovine jedan posto plaa
dravni proraun,
- vie od iznosa 5.108,00 kn mirovine tri posto
plaa osiguranik,
- dodatni doprinos za nezaposlene - osnovica
2.611,00 kn pet posto plaa dravni proraun.
Umirovljenici i zdravstvena reforma

Stjepan Krajai je na estoj sjednici Koordinacije
umirovljenikih udruga Republike Hrvatske,odranoj
8. prosinca 2008. godine, izloio saetu informaciju o
najvanijim promjenama u paketu zdravstvenih zakona
kako bi umirovljenike upoznao s onim to ih oekuje.
S tim ciljem, za umirovljenike HEP-a prenosimo tu
informaciju.
46
HEP i danas
drugi dom
U sjeditu HEP-a u Zagrebu je 13. veljae
o.g. odrana sjednica Izvjetajne skuptine
Podrunice umirovljenika Elektroprijenos-Zagreb
koja je okupila svoje lanove iz cijelog Prijenosnog
podruja Zagreb.
Uz izvjea o dosadanjem radu Podrunice,
o financijskom poslovanju te o financijskoj
pripomoi lanovima podrunice, prihvaen je
Program rada Podrunice u 2009. godini.
Na sjednici Skuptine okupili su se
umirovljenici, negdanje kolege od Karlovca do
Virovitice, a posebno su bili zadovoljni to su ovoj
sveanosti prisustvovali direktor HEP Operatora
prijenosnog sustava dr. sc. Dubravko Saboli,
direktor PrP-a Zagreb Ivan Siaja, Dinko Manenica
i Stanko Aralica. Oni su umirovljenicima poruili
da ih njihova tvrtka nee zaboraviti i da e i u
budunosti initi sve to je potrebno za njihov
osjeaj pripadnosti HEP- kao drugom domu.
T.nidari
Prava iz zdravstvenog (obveznog) osiguranja

Besplatna zdravstvena zatita koja se osigurava
pod jednakim uvjetima (l. 16 Zakona):
- HIV i ostale zarazne bolesti, hemodijaliza i
kronini psihijatrijski bolesnici i zloudne bolesti,
- izvanbolnika hitna medicinska pomo, kuni
posjeti, kuno lijeenje, patronana skrb,
- lijekovi s osnovne liste lijekova A,
- presaivanje dijelova ljudskog tijela,
- obvezno cijepljenje, imunoprofilaksa i
kemoprofilaksa,
- sanitetski prijevoz za posebne kategorije
bolesnika.
Participacija
Predsjednik Zajednice Ivan Sokoli prenio je nazonima

informacije sa sjednice Zajednice o provoenju odluka
Predsjednitva i aktivnostima u HEP-u i Koordinaciji
umirovljenikih udruga Republike Hrvatske
Godinji susret umirovljenika

Elektroprijenosa-Zagreb
- laboratorijska, radioloka i druga dijagnostika na

razini primarne zdravstvene zatite plaa se 15 kn,
- specijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita,
ukljuujui i dnevnu bolnicu i kirurke zahvate u dnevnoj
bolnici plaaju se 25 kn,
- ortopedska i druga pomagala plaaju se 50 kn,
- specijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita
u ambulantama fizikalne medicine i rehabilitacije, kao
fizikalna medicina i rehabilitacija u kui plaa se 25 kn,
- trokovi bolnike zatite 100 kn,
- stomatoloka zdravstvena zatita u mobilnoj i
fiksnoj protetici odraslih od 16 do 65 godina plaa se
1000 kn,
- stomatoloka zdravstvena zatita u mobilnoj
protetici od 65 godina i vie plaa se 500 kn,
- kod izabranog lijenika ope medicine, ginekologa
i stomatologa plaa se 15 kn,
- izdavanje lijeka po receptu 15 kn,
- najvii iznos u sudjelovanju u trokovima
zdravstvene zatite koji obvezno snosi odgovorna
osoba po jednom ispostavljenom raunu za izvrenu
zdravstvenu zatitu iznosi najvie 3000 kn.
- za lijekove s liste B plaa se puna cijena.
Jelena Vui
Direktor HEP operatora prijenosnog sustava dr. sc.

Dubravko Saboli i direktor PrP-a Zagreb Ivan Siaja
su umirovljenicima poruili da ih njihova tvrtka nee
zaboraviti i da e i u budunosti initi sve to je
potrebno za njihov osjeaj pripadnosti HEP- u
Joso Prpa- najstariji

Elektroprijenosa
Prigodom susreta umirovljenih kolega,

posebno je pozdravljen najstariji lan
umirovljenike Podrunice Joso Prpa. On je u HEP
doao davne 1945.
godine i poklonio
mu cijeli svoj radni
vijek od 37 godina.
Povrh toga, i njegov
je otac je u vrijeme
prve elektrifikacije
Hrvatske bio
zaposlenik tadanje
Elektroprivrede.
Novi umirovljenici
Stjepan Nedjelko Tiinovi
I dalje u putovati
Hepovim tragom
Kao iskreni 'hepovac' i
odgovoran energetiar, mislim
da e na HEP pronai nain
i nastaviti planirane zahvate
revitalizacije dragocjenog
postrojenja HE Zakuac;
premda bi vrtnja nove turbine
bio jedan od najljepih
dogaaja i doivljaja u mojoj
profesionalnoj karijeri, doivim
li to i u statusu umirovljenika,
odnosno ako kao Poljianin
budem gost na sveanom
dogaaju otvaranja - bit u
doista sretan
Rijetki su oni koji, poput naeg kolege
Stjepana Nedjelka Tiinovia, tijekom svog radnog
vijeka prou cijelu Proizvodnju - od Zapada preko
Sjevera pa sve do Juga. Kolega Tio, kako ga svi
zovemo, u HEP je doao 1972. godine na mjesto
efa pogona u HE Gojak. Meutim, od uhodanog
rada i pogonskog odravanja objekta, izgradnja je
bila puno vei izazov pa je tako zapoeo njegov
graditeljski put po gradilitima naih hidroelektrana,
naravno, u ona vremena kada su se one jo gradile.
Ponajprije se, krajem 1974. godine, preselio na
gradilite HE Varadin kao nadzorni inenjer
izgradnje. Kada je postrojenje zapoelo s redovnim
pogonom, Tio je postao njegov ef, a potom
i tehniki rukovoditelj. Zakljuio je da je to sve
to je on osobno mogao uiniti za prvu dravsku
hidroelektranu pa je krenuo dalje, ovoga puta u
suprotnom smjeru, u pravcu juga.
Split je, njemu Dalmatincu, bio logino
odredite za trajnije usidrenje, kako njegovo,
tako i njegove obitelji. Ne udi da ga je, od svih
OOUR-a u tadanjoj RO Elektroprivreda Dalmacije
privukao upravo onaj koji je bio zaduen za nove
objekte te se 1981. godine zapoljava u Izgradnji
energetskih izvora. Nije dugo sjedio u uredu. Otiao
je, kao nadzorni inenjer, na udaljeno gradilite
tadanje RHE Obrovac, dananje RHE Velebit ija
je specifina i zahtjevna izgradnja bila izazov za
nemirno inenjersko srce. Godinu dana poslije ve je
bio glavni inenjer, to je i ostao do kraja izgradnje.
Krajem osamdesetih posao ga vodi na puno blie
gradilite, ono gdje e niknuti HE ale, naa jo
uvijek najmlaa hidroelektrana Cetinskog sliva. I

opet sve ispoetka, prema ve poznatom scenariju,
a to znai da je Tio i ovdje bio glavni inenjer.
Kratki izlet izvan HEP-a
Nakon zavretka izgradnje HE ale, krajem
1989. godine, Tio odlazi iz HEP-a. U tom kratkom,
jednoipolgodinjem intermezzu, obavlja dunost
republikog elektroenergetskog inspektora pri
Ministarstvu gospodarstva. Neke udne silnice ga
vraaju 1. travnja 1991. godine natrag, k nama.
Ne, to nije bila prvoaprilska ala. Bila je to konana
odluka iskusnog strunjaka i dugogodinjeg
hepovca. Ovoga puta posao je bio malo drukiji,
ali jednako privlaan i odgovoran. U vrijeme
Domovinskog rata, kada se stvarao dananji HEP,
imenovan je direktorom PP HE Dalmatinskog sliva
(sada PP HE Jug) sa sjeditem u Splitu.
Poetkom 1993., to mjesto zamjenjuje
direktorskim u Pogonu HE Zakuac, gdje se i
najdulje zadrao - punih esnaest i pol godina.
Rukovoenje naom najveom i najsnanijom
hidroelektranom i njena priprema za revitalizaciju
obiljeili su zadnje godine njegovog bogatog radnog
vijeka. Nakon isteka posljednjeg direktorskog
mandata, 1. srpnja prole godine, oprostio se od
Zakuca i posljednjih est mjeseci aktivnog rada
obavljao savjetnike poslove u Uredu direktora
HEP Proizvodnje. Poetkom 2009. godine, tono
1.sijenja, odlazi u zasluenu mirovinu.
RHE Velebit - neponovljiv struni izazov
Tijekom razgovora prelistali smo brojne
godine rada na proizvodnim objektima, meu
kojima je na mladi umirovljenik ipak izdvojio RHE
Velebit kao tehniki i tehnoloki najsloeniji objekt
na kojem je radio.
- Tih osamdesetih godina prolog stoljea
bio je to vrhunac tehnologije i svi smo na izgradnji
RHE Velebit puno nauili. U vrlo tekim vremenskim
uvjetima i na lokaciji izoliranoj i odsjeenoj od
ostatka svijeta iznikao je hvale i divljenja vrijedan
proizvodni objekt, jedini koji je sposoban raditi u sva
etiri reima.
Naravno, ravnoduan nije ni prema drugim
objektima, posebice prema HE Zakuac za koju je
bio vezan i onim osobnim nitima, podrijetlom i
roenjem. Kao izdanak slavne Poljike republike,
uz direktorske mandate obnaao je i tri mandata u
poasnoj funkciji poljikog Velikog kneza.
- Uz sav moj trud i nastojanje, nije mi uspjelo
da se tijekom mog mandata, obnovi barem jedan
od etiri agregata. No, vrijedno je da smo postavili
sve potrebne preduvjete za taj Projekt revitalizacije.
Sada, unato mjerama tednje i djelovanju aktualne
i esto spominjane krize, kao iskreni 'hepovac'
i odgovoran energetiar, mislim da e na HEP
pronai nain i nastaviti planirane zahvate u
ovom dragocjenom postrojenju. Vjerujem da e

zbog starosti i energetske vanosti Projekt ostati
prioritetan u planu obnove objekata HEP Proizvodnje
tijekom iduih pet godina. Vrtnja nove turbine
bio bi jedan od najljepih dogaaja i doivljaja u
mojoj profesionalnoj karijeri, neto kao kruna mog
dugogodinjeg rada na ovom objektu. No, doivim
li to i u statusu umirovljenika, odnosno ako kao
Poljianin budem gost na sveanom dogaaju
otvaranja, bit u doista sretan. Vano je, prije svega,
da se to dogodi, to iskreno prieljkujem.
Na produljenom odmoru
Prvu mirovinu jo nije primio pa ni tog
odlaska u mirovinu jo nije u cijelosti svjestan.
Stoga ga je zateklo pitanje ime e ispuniti
slobodno vrijeme i to e zamijeniti turbine,
generatore, transformatore
- ini mi se kao da sam na produljenom
godinjem odmoru, jer svih ovih godina nikada
ga nisam mogao u potpunosti iskoristiti. Kada
postanem svjestan injenice da sam umirovljenik,
kako na papiru, tako i u stvarnosti - vjerojatno u
moi dati neki drugi odgovor o onomu to e slijediti.
Za sada samo znam da u ivjeti na relaciji Samobor
Split Vis, ovisno o obiteljskim obvezama i
godinjem dobu. Ali, iskreno, o mirovini u doslovnom
smislu niti ne razmiljam. Zdravlja mi je dragi Bog
poneto i ostavio, nisam zaboravio raditi, nisam
zaboravio ljude i odnose s ljudima pa emo vidjeti.
Nadam se da sam tijekom skoro etiri
desetljea rada u HEP-u ostavio dio sebe kao ovjek,
profesionalac, hepovac, da sam ostavio trag svog
znanja i iskustva. Mislim da u i dalje, barem dijelom,
putovati tim tragom.
47
PORT
Put Hrvatske reprezentacije na Svjetskom rukometnom prvenstvu
Srebrom potvren status

rukometne velesile
Tomislav nidari
Hrvatska rukometna reprezentacija je svoj

put na Svjetskom prvenstvu zapoela 16. sijenja
u Splitu, gdje je u prvoj utakmici Skupine B noena
gromoglasnim navijanjem u sve do kraja neizvjesnoj
utakmici - pobijedila iznenaujue dobre Koreance s
rezultatom 27:26. Uslijedile su dvije trening-utakmice
protiv Kuvajta (40:21) i Kube(41:20) koje su koristile
potpunom uigravanju momadi i navikavanju na doista
fantastinu navijaku atmosferu. Prva tea utakmica
bila je iznenaujue lagana, jer jaka reprezentacija
panjolske ni u jednom trenutku nije dala naslutiti da
bi mogla ugroziti pobjedniki hod kauboja. Uvjerljivo
je Hrvatska slavila s 32:22. Posljednja utakmica
skupine bila je protiv veana koji su dotad takoer bili
neporaeni. U estokoj borbi, Hrvatska je bila prejaka za
veane i pobijedila s 30:26.
Formirane su dvije skupine po est reprezentacija,

ime je zapoeo drugi krug natjecanja. Hrvatska je
najprije svladala Maarsku (27:22), a potom i Slovaku
(31:25), da bi u posljednjoj tekoj utakmici s malo
pogodaka te skupine pobijedila i Francusku (22:19).
Po dvije reprezentacije iz svake skupine prole su
u polufinale i to: Hrvatska, Francuska, Poljska i Danska.
Hrvatska je uvjerljivo pobijedila Poljsku (29:23), dok
je Francuska bez veih problema pobijedila Dansku
(27:22).
Finale Hrvatske i Francuske bilo je oekivano,
ali i prepuno izazova. Na najbolji igra Ivano Bali
muio se s ozljedama tijekom cijelog Prvenstva, lijevo
krilo ostalo je bez ozlijeenog Hrvatina, a intenzivan
ritam utakmica ostavio je traga na umornim igraima.
Francuska, motivirana porazom u drugom krugu
Naoj reprezentaciji publika je uvijek bila igra vie i stoga su svaku pobjedu proslavljali
zajedniki pjevajui himnu reprezentacije Morsku vilu od Daleke obale
Nek' nam dugo ivi port,

a ostalo emove nekako
Hrvatska je poetkom godine organizirala najveu portsku manifestaciju
u svojoj povijesti - Svjetsko rukometno prvenstvo. Za te je potrebe izgraeno
est raskonih dvorana, a jedna ona Pulska je obnovljena. Split, Zagreb, Zadar,
Pore, Pula, Varadin i Osijek dobili su jo jednu gradsku vedutu, za to je utroeno
2,5 milijarda kuna. U ostvarenju tih projekata s potrebnom elektroenergetskom
infrastrukturom sudjelovao je HEP koji je podsjetimo i generalni sponzor
Hrvatskog rukometnog saveza.
Svjetsko prvenstvo u rukometu u Hrvatskoj pratilo je ukupno 1.568
akreditiranih novinara, od ega 679 hrvatskih, to organizatori navode kao
probijanje svih dosadanji rekorda, a prodano je i 143 tisua ulaznica. Dogaaj
je prema svim parametrima bio senzacionalan, osobito uzme li se u obzir da je
Hrvatska reprezentacija jedna od najjaih u svijetu ve dugi niz godina.
Hrvati vole port, i to iznimno ga vole. I upravo nakon novogodinjeg
otrjenjenja -16. sijenja na krilima navijaa splitske Spaladium arene, zapoela je
48
natjecanja, ula je u ogled puno usredotoenija i,

to se pokazalo kljunim, zadrala je koncentraciju
do kraja utakmice. Odlino postavljenom obranom
Francuzi su ostavljali prostora jedino na lijevom
krilu, gdje inae odlini Goran prem u etiri do
pet pokuaja u prvom dijelu nije mogao svladati
ponajboljeg svjetskog vratara Thierry Omeyera.
Sredinom drugog poluvremena postalo je jasno
da ni Ivano Bali nema rjeenja za francusku obranu,
osjetila se nervoza i deset minuta prije kraja utakmice
igra Hrvatske reprezentacije se u potpunosti raspala.
Francuzi su zaslueno pobijedili s 24:19 i time, nakon
osam godina, ponovno postali svjetski rukometni
prvaci. Hrvatska je sa srebrnom medaljom ponovila
svoj uspjeh iz 2005. godine, potvrdivi svoj status
rukometne velesile.
Nae su bodrile i asne sestre
tko zna koja po redu nacionalna euforija, koja je uhodanom uinkovitou stvarni
ivot gurnula pod tepih. Zapoeo je ivot spektakla: crveno-bijeli dresovi, alkohol
za popravljanje raspoloenja, glasno navijanje, suze, veselje, strah, neizvjesnost
Mediji su skoro svaku vijest rukometno garnirali, ujedinjavali ljude ispred
ekrana i na borilitima. Preko noi su Hrvati od naroda pritisnutog socijalnim,
gospodarskim i politikim problemima, postali narod sanjara. No, unato
pobjednikom nizu nae reprezentacije, finalnom je utakmicom grubo prodrmano
sanjivo nacionalno bie. Podigli su se pokali, podijelile medalje i u trenutku su
bune gomile i bljetave navijake rekvizite zamijenili zvuci i boje svakodnevnog
ivota.
U medijima je zapoela rasprava o tomu je li cijela ta spektakularna
dvotjedna parada vrijedila utroenih milijarda koje se, financijski gledano, nee
amortizirati ni u sljedeih trideset godina.
Dobro, moda treba priznati da mi Hrvati ba i ne znamo s novcima, ali kad
je port u pitanju - nema nam ravnih. ini se kako nam je port i sve oko njega
puno vaniji od jake ekonomije i zdravog drutva, primjerice jedne vicarske,
vedske ili Kanade. I moda je to klju otvorenosti i simpatinosti koju stranci bez
iznimke primjeuju kod naih ljudi. Nek' nam dugo ivi port, a ostalo emove
nekako.
KOMENTAR
O zamjeni pridjeva pakleni

pridjevom kauboji
Vratimo
identitet
domaoj repki
Tko lei ne bjei
Radost
Kako je u danima s kraja sijenja i poetka veljae

najvanija i najdraa tematika bila rukomet, ponukala me
moja velika ljubav prema portu i hrvatskoj rijei da izrazim
svoj ne odve glasni prosvjed. I to umjesto opisivanja
navijake atmosfere u mom predragom Splitu, za koju
uistinu i nije potreban moj komentar, jer je sama za sebe
izravno iz naih prepunih srca, prenesena u domove cijele
Hrvatske.
Neto drugo nadahnjuje moj komentar. Odnosi se
na izraeni negativni predznak samog pojma, a i mjesta
na koji se pojam odnosi, te zahtjev za promjenu pridjeva
pakleni uz ime nae rukometne vrste. Nije dvojbeno da
je to trebalo napraviti i drago mi je da se to odradilo tako
brzo. Ali ono to se dogodilo potom, nikako mi nije uspjelo
razgaliti duu. Zato razgaliti? Zato jer je naziv, pridjev
uz neku reprezentaciju, njen identifikacijski broj, njezina
osobna karta, znak prepoznavanja. Kad se spomenu galski
pijetlovi - cijeli svijet zna da je rije o Francuzima. Kada
kaemo azzuri - svi mislimo na talijanske modre. Bez obzira
na to o kojem je portu i kojoj ekipi je rije. Sve njihove
reprezentacije nose takve oznake. I njihove se due odmah
razgale. Znaju da je to neto njihovo. to se dogodilo kod
nas? Nai su deki brzo i djelotvorno, tako rei preko noi,
izvueni iz nekog od paklenih krugova i prebaeni na divlji
zapad. Pritom smo u izvlaenju svi sudjelovali, zduno i
s prihvaanjem, ali uope mi nije jasno kako je dolo do
iskrcavanja na teksake panjake. Jer, potruditi se oko
oduzimanja jednog imena, a ne uloiti jednako ako ne i vie
truda za pronalazak novog-boljeg.... loe je odraen posao.
to smo dobili? Amerikanizirani naziv za kravare iz western
filmova, krivonoge, oznojene, pranjave lutalice u potrazi za
poslom, muitelje stoke, kojima je smisao ivota bio slijediti
njihove stranjice. Ljude koji su se okupali samo ako bi
nesretnim sluajem upali u rijeku. Takva vrsta nikada nije bila
svojstvena ovom podneblju. Kakve slinosti imaju ovi nai
zgodni, stasiti, snani i vatreni deki s takvim prainarima.
Ako se mislilo na brzo potezanje i okidanje (revelvera
naravno), onda se ta vrsta zvala revolveraima i najee
su bili izvan zakona. ak bi bolje bilo da su se nazvali
indijancima. Barem bi se nacija dobro zabavila smiljajui koji
je od njih Geronimo, Ludi Konj ili Bik Koji Sjedi. Igor Vori bi
sigurno bio Posljednji Mohikanac, jer je postojano izdravao
sve batine i ostajao na terenu kada bi svi posustali. Ma
zovimo ih kako nam drago samo neka je nae! Neka su
opasni, opaki, estoki ili vrui, neka su lude gljive ili morske
vile, bilo to samo ne nekakvi Brokeback Mountain uvari
stoke. Zato ne bi bili vatreni kao nogometai? Pa bi
imali vatrene rukometae, vatrene vaterpoliste... Zar nije
kaubojtina nama strana? I zar nas duga povijest traenja
vlastitog identiteta nije nauila dostatno o potivanju sebe
samih? Zar nismo uloili puno muke za skidanje one jedne
zvijezde da bi je sada zamijenili s 50? Kauboji definitivno i
konano nisu na proizvod.
I zato, vratite nam pravi identitet nae drage domae
repke u domae vode. I na domae planine.
Veroka Garber
U klinu na crti
49
Zdravlje
Istine i zablude
Mnogo vode mali doprinos

Piti to vie vode dugo je vremena
bila formula dobrog zdravlja
znanstvenici i lijenici to sada
opovrgavaju
To to je dugo vremena vrijedilo, sada je postalo
pogrjeno naelo. Uporno se odravalo uvjerenje
da je zdravo piti puno vode. Dva amerika lijenika,
Dan Negoianu i Stanley Goldfarb, sa Sveuilita
Pennsylvania, sada su ralanili znanstveno utemeljenje
za to uvjerenje.
- Niti jedna studija ne dokazuje da ljudi moraju
dnevno popiti dvije litre vode, piu oba strunjaka u
uglednom asopisu Clinical Journal of the American
Society of Nephrology. Svojim istraivanjem nisu nali
nijedan uvjerljiv uinak toga na glavobolje niti dokaz,
da dodatne koliine vode ispiru otrovne tvari iz
tijela. Nita ne pokazuje da uzimanje veih koliina
vode odrava ljudske organe zdravima. Nejasno je
i to pomae li voda i pri mravljenju. Tvrdnju da to
poboljava stanje koe nije mogla dokazati niti jedna
studija.
Jan Galle, direktor Klinike za nefrologiju i
postupke dijalize u Ldenscheidu glupou naziva
vjerovanje o dobrom zdravlju ljudi koji piju puno vode.
Zakljuak je lijenika: piti vie nego to to zahtijeva e
nije tetno ali i nita ne pridonosi.
ZDRAVIM OSOBAMA DOVOLJNO JE UTAITI E
Ta se izjava nije svidjela industriji mineralnih
voda. Njihov promet ionako poslije vrue 2006. godine,
odnosno, Svjetskog nogometnog prvenstva lagano
opada. Jednako tako je bio dramatian pad potronje
ljekovite vode. Prema izvjeu njemakog Ureda za
javnost, punionice su 2007. prodale 13 posto manje
(Jan Galle, Njemako drutvo za nefrologiju) Tko je zdrav i poslije jedne litre tekuine vie nije edan, ne mora se prisiljavati
piti jo vie vode!
vode. Pomoglo nije ni to da se proizvod velia kao jeftin

"napitak za ljepotu". Bezuspjena je ostala i tvrdnja
da onaj tko se ujutro osjea pospano, moe s jednom
aom izvorske vode svoj organizam potjerati na bri
rad.
Njemako drutvo za prehranu (DGE) ne vidi
nikakve prednosti u uzimanju velikih koliina tekuine.
Oni, istina, preporuuju popiti dnevno jednu i pol litru
ali tu koliinu podrazumijevaju samo kao priblinu
vrijednost. Za zdrave osobe dovoljno je utaiti e,
naglaava strunjak za bolest bubrega Galle, koji je
i glasnogovornik Njemakog drutva za nefrologiju.
Svjesno treba voditi rauna o koliini tekuine samo
kod velike vruine i to kod starijih ljudi, kao i kod male
djece, koji nemaju dovoljno snaan osjeaj ei. Time su
istraivai oito oslobodili zaaranost jo jednu daljnju
dugotrajnu bajku.
Prije nekoliko godina ustanovljeno je da kava

ne oduzima tijelu vodu, kao to se pretpostavljalo. U
mnogim zemljama uz svaku espreso-kavu jo uvijek
pripada i aa vode. Ali to nije nita vie od ljubaznog
ina. Topli crni napitak, istina, pobuuje stvaranje
mokrae, ali je dio tekuinske bilance kao i svako
drugo pie. Protiv etiri alice dnevno ne moe se
nita prigovoriti. Ali kao gasitelj ei, kava sigurno nije
prikladno sredstvo. Za to postoji voda.
Vodena bilanca ljudi (dnevno u litrama)
Gubitak iz tijela
1,1
Preporuena koliina tekuine
1,5
Izvor: DGE
ovjek ovjeku Prva ovogodinja akcija darivanja krvi u HEP-u d.d.
Dvoje novih darivatelja!

Prvoj ovogodinjoj akciji darivanja krvi u HEPu d.d. odazvalo se 80 zaposlenika. Uz one redovne,
vrijedno je spomenuti da su Renata Matica i
Zvonimir Samarija prvi put darivali krv i time se
ukljuili u veliku obitelj humanitaraca HEP-a.
Od 80 darivatelja, bilo je 22 ene te trojica
darivatelja koji su krv darovali vie od 50 puta. To su
eljko Pracaji (67), Josip Kraevac (59) i Ilija eovi
(57).
Organizator akcija darivanja krvi u HEP-u
d.d. u ime HES-a je Perica Oroz, koji je krv darovao
jubilarni, 50. put.
estitamo!
T. nidari
50
2,6
Uzimanje preko hrane
Krv je u prvoj ovogodinjoj akciji u HEP-u d.d. darovalo 80 zaposlenika
Izvornik: Focus 15/2008

Pripremio: eljko Medveek
Nai izvan HEP-a
Mirjana evo, zaljubljenik u kvizove
Za ljubav prema znanju

zahvalna ocu
Mirjana evo, ne samo zbog
iskazanog znanja i osvojenih
iznosa, ve zbog cjelokupnog
umjetnikog dojma, elokvencije
i neustraive samokritike, uz
samo njoj svojstveni humor,
pobrala je simpatije gledatelja, a
nas iz Elektrodalmacije i HEP-a
uinila osobito ponosnima
to to ima u ljudima... zapitam se onako po

slavonski svaki put kad na malom ekranu ugledam
poznato lice nekoga od svojih kolega iz splitske
Elektrodalmacije kako hrabro i s osmijehom
pokuavaju postati milijunai, najjae karike ili
pobijediti stotine protivnika. injenica je da smo
ugledali mnoge, a nekoliko i po vie puta. Ima jedna
grupica kvizomana od kojih veina, ako ne i svi,
stiu ba iz Prodaje (kako mi obiavamo zvati Slubu
za opskrbu), koja se uredno pojavljuje na svakom
natjecanju. Sjeamo se dojmljivih nastupa Kristijane
Bilan, Ivanke Cvitan, Mladena Borzia, eljka Tvrdia
... i jo nekih kolega, koji su s vie ili manje uspjeha,
poglavito financijskog, sudjelovali u ovoj vrsti
televizijske zabave za domae gledateljstvo. I kada
na ovaj nain vrednujemo njihove nastupe, onda
moemo rei da je najuspjenija natjecateljica, ne
samo meu njima nego i jedna od najuspjenijih
na ovim naim prostorima, bila Mirjana evo.
I ne samo zbog osvojenog iznosa, ve i zbog
cjelokupnog umjetnikog dojma, svoje elokvencije i
neustraive samokritike, a sve fino zainjeno samo
njoj svojstvenim humorom, zbog ega je pobrala
sve simpatije gledatelja, a nas iz tvrtke uinila
osobito ponosnima.
U komunikaciji s ljudima uvijek se neto
dogaa
Jeste li ikada uli da je nekomu pred
kamerama puno lake nego u fotelji? E, pa naa
je Mirajna upravo takva vrsta: kamere, kako
kae, moe potpuno zanemariti, a na kvizovima
su pred njom veliki ekrani i puno bolja vidljivost
nego iz doma. Pa je s lakoom pobijedila u Karici,
Milijunau i u 1 protiv 100.
Ona je uvjerena da joj je petnaestogodinji
rad sa strankama na alteru Elektrodalmacije puno
pomogao, da je nauila sluati ono bitno i izgubiti
tremu i strah u kontaktu s velikim brojem ljudi.
Veroka Garber
- Na alter sam i otila jer sam voljela ljude

i komunikaciju s njima. Ne bih mogla podnijeti
uredski, stalno jednaki posao i stalni rad s istim
osobama. Moji su mi kolege govorili: Di e, to ti je
van pameti, ali meni je alter sala poput kazalita,
uvijek guva, uvijek se dogaa neto novo, a radno
vrijeme protekne u trenu. Uz to sam voljela i rad
u smjenama, ne samo zato to sam jedan tjedan
mogla dulje spavati, nego i zbog djeteta prema ijoj
sam koli uskladila svoju smjenu.
Mojom sudbinom upravljao netko iznad
Kada je ugaena druga smjena, Mirjana je
promijenila posao i radi uz potroaki telefon. Tako
je zadrala komunikaciju s ljudima, a izbjegla rad
s novcem, to joj i nije teko palo. A i dosta je bilo
rada za alterom,
- Dugo sam radila na alteru, gdje se ovjek
neizbjeno s godinama potroi, treba mlaih ljudi da
u posao unesu neku svjeinu, kae Mirjana.
U nae domove ula je s Kolom sree, a
nastavila Izazovom, koji joj je ostao jedan od
najdraih, premda nije ba najbolje prola. Kviz
je bio siromaan, zarada mala, a natjecateljima
nisu nadoknaivani trokovi putovanja i boravka.
Mirjana je stavila u dep svoj regres za godinji
odmor, uzela pod ruku supruga i provela u Zagrebu
tri dana. Bilo je to poput malog medenog mjeseca,
komentira Mirjana. Uslijedila je pobjeda na Karici,
te Milijunau nakon tri godine upornog nastojanja
da se domogne tog kviza. To je vrijeme za Mirjanu
bilo doista teko ivotno razdoblje - brat je bio
na lijeenju u Rimu, a ona je tamo odlazila svakih
mjesec dana, rauni i kartice su bili u minusu,
suprug u Diokomu pred raspadom tvrtke i gubitkom
posla...
- Mislim da su mi u tom trenutku pomogli
Bog i Sveti Ante da sam rijeila najbri prst i da
je zadatak bio odgonetnuti dobro znani stih meni
omiljenog Arsena Dedia. Odsjela sam u hotelu
u sobi broj 13, pitanje do kojeg sam stigla bilo je
trinaesto i imala sam osjeaj da netko iznad upravlja
mojom sudbinom. U tom sam se trenutku uplaila
tereta odgovornosti novac mi je bio iznimno
potreban pa sam odustala od daljnjeg odgovaranja,
premda sam toan odgovor nasluivala. Dakako,
kada se ovjek odlui otii na kviz mora biti spreman
na moguu blamau, da bi mogao ispasti glup i
osramotiti se. Tko na to nije spreman, ne treba ni ii,
objanjava Mirjana .
Nakon u Milijunau osvojenih 125 tisua kuna
i suprugovog gubitka posla. Mirjana je odluila
krenuti i u kviz 1 protiv 100. Uspjela je ostati meu
devet posljednjih natjecatelja i ve tako osvojila
2.200 kuna, ime je bila zadovoljna, ali potom je
izabrana za glavnu natjecateljicu.
- I to se rasteglo u dvije emisije. Ja sam epski
opirna pa ne stanem u jednu, komentirala je na
njen nain. Kada je i tamo bila pred dvojbom da

prihvati zaraeno ili ide dalje na sve ili nita
odvaila se i odgovorila.. i osvojila 296 tisua kuna.
Natjecanje u znanju od malih nogu
- Svi misle da idemo na kvizove samo radi
novca, ali ja to volim, jer se ovjek na to navue i
zarazi. Ne znam to u raditi ako kvizova vie ne
bude!? A, i Kvisko mi manjka u kolekciji. Ja sam u
ivotu eljela biti glumica i ta mi je elja jo uvijek
neostvarena. Danas shvaam da samo svom
ocu mogu zahvaliti to mi je, umjesto bezbroj
nepotrebnih stvari, kupovao knjige. Premda je bio
samo mali obini ovik i radnik u HEP-u, on me
doista nauio gledati ire. Ja, sestra i brat jo kao
djeca smo se doma igrali kvizova, a susjed nam je bio
Oliver Mlakar. Priznajem, ja sam uvijek pobjeivala,
saznajemo od Mirjane evo. Na kraju naeg
razgovora naglasila je da svoju veliku ljubav prema
ljudima izraava i kroz svoja ulja na platnu, ali i da
e kad - tad nastojati utaiti i glumaku enju,
makar i osnivanjem glumake sekcije pri HEP-u.
Naravno, izrekla je to kao dosjetku, ali ozbiljan je bio
njen zakljuak:
- Mislim da sam sretan ovik i da su mi u toj
srei uvijek potporu davali moj suprug i djeca.
S Mirjanom se o svemu i svaemu moe
akulati satima. Ali, ostavit emo neto i za drugi
put. Uvjerena sam da e drugog puta i biti. Ako ne
zbog Kviskoteke, sigurno zbog uloge u predstavi
amaterske kazaline druine. Jer, to ona naumi to
i ostvari, a s visokim koeficijentom sree koji joj je
zapisan, o tomu ne treba dvojiti.
51
Osvrt
Neradna nedjelja i letee vrijeme
Putujua slika vjenosti

koja miruje
Sveanost (nedjelje) je na svoj
nain svjetionik koji baca snano
svjetlo na radne dane, dajui im
svoje poticaje nade i perspektive

Napokon je i u naoj domovini Hrvatskoj, kao i
u drugim poglavito katolikim europskim zemljama,
zakonski reguliran neradni dan nedjelja. Ona je
od davnina blagdan i svojebitna svetkovina. Svi
blagdani te sve svetkovine i sveanosti, primjerice,
roendani i imendani u obiteljskom krugu ili izvan
njega, u drutvu prijatelja i znanaca, na svoj nain
slijede duh nedjelje. Pa i duh Boia koji je prisutan
i nakon Boia - svaki put kad se oituje konkretna
ljubav prema blinjemu; svaki put kad se rodi dijete;
svaki put kad ovjek nastoji dati boji smisao svom
ivotu; svaki put kad nekoga pogledamo oima
srca s osmijehom na licu. Tada i svaki puta nastaje
Boi, jer tako se raa: ljubav, mir, pravednost,
nada, radost... Jer tako se raa Krist Gospodin.
Nedjelja je dan kada to produbljujemo i proirujemo
u ivotna naela uzajamnosti i zajednitva, kada
u euharistijskom slavlju blagdana primamo Boji
blagoslov.
Prekid niza dana natovarenih mukom
Suvremeni filozof Eugen Fink smatra da je
slavlje i sveanost prekid niza dana natovarenih
mukom. Sveanost je izdvojena iz sive jednolinosti,
izdignuta kao neto neobino, posebno, iznimno.
Ali nikako nije dovoljno, kae spomenuti
filozof, da se sveanost odredi samo iz suprotnosti

spram svakodnevnici, ve joj ba ona treba postati
izvor snage, njeni nanos vedrine, impuls radosti i
spajalica svagdanjega razumijevanja. Sveanost
je na svoj nain svjetionik koji baca snano svjetlo
na radne dane, dajui im svoje poticaje nade i
perspektive.
Uz to to je sveana, nedjelja je sama po
sebi jedinica vremena, kao to su to na svoj nain
mjeseci i godine te razdoblja i itave vremenske
pa i povijesne ere. Od davnine do naih dana
prate ih i mjere sunane ure, mehaniki satovi,
meteoroloki instrumenti i druge naprave, od kojih
se danas sastoji mali svijet mjernih jedinica velikog
i zagonetnog vremena. Zagonetnog s obzirom na
nain kako je vrijeme uope nastalo i (od) kako tee
kroz ljudsku ali i boansku povijest.
Vrijeme - neunitivi okov
Prema tvrdnjama ekoga pisca i
vrijemeznanca Stanislava Michala, povijest naega
Planeta povezuje zajedniki nematerijalni i neunitivi
okov vrijeme. Pojam vremena stjecao je razvojem
civilizacije postupno sve vee znaenje, da bi
na kraju postao mjerilom ivota i svih dogaaja
u prirodi. U predodbi o vremenu dolo je do
povezanosti nekih prirodnih dogaaja, na kojima su
se kasnije gradili prvi sustavi za mjerenje vremena.
U antikoj je Grkoj, primjerice, dolijetanje dralova
oznaivalo vrijeme za sjetvu i sadnju povra,
povratak lastavica zavretak obrezivanja kronji.
Mnogo tonije vremenske podatke odreivalo je
gibanje nebeskih planeta. Ve od 2100. do 1800.
godine prije nae ere pratili su Egipani kretanje
Josip Vukovi
zvijezde Siriusa i prema njezinu poloaju na nebu

odreivali poetak godine.

Nematerijalna, a pri tom neumoljiva,
narav vremena bila je plodno tlo iz kojeg su isklijala
nebrojena filozofska razmatranja i prve definicije
vremena. Prema Sofoklu, je vrijeme bilo pojmovna
koprena, koja je otkrivala i zakrivala sve predmete.
Taj grki mudrac pripisivao je vremenu zadau
uitelja i utjeitelja ovjeka pa i danas postoji
izreka - vrijeme lijei sve rane i boli. Suvremenik
Platonov Arhitas iz Tarenta u svojoj reenici "vrijeme
je broj odreenih pomaka, odnosno, odreeni
interval u strukturi svemira", vjerojatno je prvi
matematiko vrijeme definirao gibanjem svemirskog
sustava. Fenomenom vremena suprotstavljajui
svoja miljenja bavili su se Platon, Aristotel te
filozofi, zvjezdoznanci, matematiari, fiziari,
poput Newtona i drugih u novom dobu. Vrijeme
je i zahvalan objekt razmiljanja pjesnika, pisaca,
dramatiara i drugih umjetnika. U najrazliitijim
metaforama usporeivali su ga s tekuom vodom,
putujuim oblacima, smatrali putujuom slikom
vjenosti koja miruje. Tako govori Michal, a kroniar
rijekog vjerskog glasila Zvona Zlatko Kurtovi
ukazuje: dok se sve "brzine ubrzavaju" na
cestama, na trkaim stazama, na raunalima, u
tehnologijama, u svagdanjim poslovima, ubrzava se
vjena rijeka vremena. Dok kalendarski dani, tjedni,
godine traju jednako dugo, kroz njih se juri Zemljom
i na druge planete sve bre i bre. Lete i lete u
nepovrat.
Samo nas sveanosti nedjelje i svetkovanje
blagdana pribliavaju tajni podrijetla vremena u
svojoj svetoj, nebeskoj putanji.
FOTOZAPAAJ
Nae kolegice
i kolege iz HE
Dubrovnik na
snijegu ispred
poslovne zgrade u
Starevievoj ulici
- posljednji put tako
snjeno je bilo puno
prije njihova roenja
Bol na Brau: Zlatni rat privremeno je postao Bijeli rat
Ne nosi mi se bijela boja

I dok su drugdje uenje u svijetu pjesnici, kod
nas u Dalmaciji to je snijeg. ude se djeca, udi djevojke
i momci, ude komunalci i gradski oci
U Splitu, gdje je zabijelio ulice prvi put nakon
2006. godine, kole su zatvorile vrata na dva dana,
autobusi nisu vozili uzbrdo, sol se posipavala kad se
ve snijeg zapoeo otapati Vijesti nadalje kau da
je u Dubrovniku bio prekinut zrani promet zbog 15
52
centimetara snijega i leda (tvrde da takav snijeg nije

pao punih 67 godina), a orkanska bura tresla je most
iznad Mokoice uz stravine popratne zvukove. Bijelio
se i vrh Sv. Ilije (961 m) povrh Orebia na Peljecu,
a Zlatni rat u Bolu na Brau nakratko je bio Bijeli
rat Ali, da ne nabrajam, pogledajte fotografije iz
dvodnevnog snjenog ivota Dalmacije snimljenih 17. i
18. veljae. Prilaem i zanimljivo razmiljanje s jednog
bloga o temi zimskih radosti uz more.

Zamislite kad bi ovako svake zime padao snijeg...
Taman lijepo ispratimo one ljetne turiste u japankama
i ponemo pripremati sezonu za skijae. Ne bi morali
vie nita radit, samo bismo iznajmljivali apartmane
turistima. Je da se na centimetar snijega prosjeno
polomi 200 Spliana, ali Boe moj nauili bismo se
vremenom.
M. aneti Malenica
NAPUSTILI SU NAS
eljko erek (1955.-2009.)
Kolegi i prijatelju
Otiao je ovjek koji je cijeli svoj ivot posvetio
prijateljima, svom HEP-u i svojoj Domovini. Svi smo ga
znali kao borca za ljudske vrijednosti i graditelja mostova
meu ljudima. I njegov radni stil bio je prvenstveno rad,
esto bez prekida, bez stanki, radio je ne tedei pritom
ni sebe ni suradnike.
Jednostavno, uivao je u radu i u druenjima
koja su esto zavravala pjesmom, uz poznatu jo jednu
putniku. I tako itav ivot i svih 29 godina provedenih
u HEP-u.
Otiao je ovjek koji se ponosio HEP-om i koji se
istinski zalagao za njegov boljitak, koji je u svemu bio
konkretan i uinkovit. Brzo je donosio odluke i pronalazio
najkrai put do njihova ostvarenja.
Nije se zadovoljavao prosjenim, traio je najbolje.
Nije trpio povrnost i kanjenje pa se dogaalo da je sam
odradio posao drugoga, bez obzira na hijerarhiju.
Kada je posao bio u pitanju, uvijek mu se urilo i
u tomu nije bio nimalo popustljiv. Ponekad se ljutio na
nepotrebne postupke i administriranje za jednostavne
poslove.
Ali jednako tako, kada je to bilo vano, pokazao bi

nevjerojatnu razinu razumijevanja i mirnoe. Primjerice,
tako je bilo prigodom izgradnje TS 110/20(10)kV Dobri u
okviru Programa Split i poznatog dogaanja naroda.
Biti mu suradnikom nije bilo lako, jer teko ga je
bilo pratiti u njegovu nastojanju da sve bude izvrsno
i pravodobno te da se svakomu uvijek i odmah treba
pomoi. ak i onim ljudima koji to, moda, nisu zasluili.
Htjeti pomoi potrebnomu dar je Boji, jednako
kao i biti suradnikom onomu tko to tako nesebino ini.
U svom ovjekoljublju nije bio suzdran i nije se vezao za
pojedinca. Volio je sve ljude pa stoga mogu rei da nije
bio navezan na nekoga posebno, ve na sve. No, nitko
ga nema pravo prisvajati. Imao je srce koje se nije moglo
napuniti, uvijek je u njemu bilo dovoljno prostora.
Takav je ovjek bio na eljko erek, koji je otiao
prerano - neosjetljiv na umor od naporna rada, a osjetljiv
na nevolju i nepravdu.
Otiao je na kolega eljko erek, ali ostao je u
nama.
Vlado Mikuli
Znao si hodati
zemljom
(...) Mi prijatelji, kada smo uli lou vijest o
eljkovoj bolesti, jo u ljeto 2007., govorili smo
meu sobom: Teki, ljuti neprijatelj, ali to on moe
junaku, to moe takvu Anteju s imenom eljka ereka!?
eljko e to odraditi, po svom, dosljedno, uspjeno ...! Ali,
evo, nije odradio ovaj zemaljski zadatak. Premda
je i njega spremno doekao, hrvao se s njim do
zadnjega dana ...
Dragi eljko, dragi Prijatelju eljko, bio si
ovjek koji je znao hodati zemljom. Kad kaem
zemljom, mislim na ljude, na putove, na odnose ...
esto sam gledao kako se Ti pozdravlja s ljudima:
bio je to ritual, prava mala sveanost. esto si se
s ljudima uz vrsti znakoviti stisak ruke znao
i poljubiti? Reci prijatelju: jesi li moda u tim
trenucima bio svjestan kratkoe svog ivotnog puta
eljko je ovjek koji je bio gotovo zaveden
zemljom, zaveden ivotom, njegovim arom,
prijateljstvom ... ovjek koji je bio spreman i
plaati svoje mane, a one su se zvale: posebnost
i dosljednost. Poznato je uostalom da ovjek ne
moe skriti svoju vizuru, svoje lice, ali isto tako ne
moe skriti ni svoju duu, svoje nutarnje beskraje.
eljko je imao to lice, tu vizuru, imao je te beskraje,
imao je duu. Bio je vidljiv, htio je biti vidljiv,
primijeen: stasom, glasom i rijeju ... Da imao je
vrst hod, imao je glas, imao je rije ... Rije, taj

dar to ga ima jedino ovjek od svih ivih bia ...
Logiari e odmah rei eljko je bio ovjek. Ali
ovjek koji je bio spreman i platiti za tu svoju
narav, za tu svoju vrlinu ... Bio je kolega, bio je
profesionalac i vojnik velike Hrvatske elektroprivrede
ija bi poglavlja mogao predavati mlaima kao
pravi kolegij.
eljko je bio kreativac, bio je estet, pokretan
iz vlastita kotaa, kako bi rekao filozof. Punih 29
godina i pet dana gradio je povijest velike Hrvatske
elektroprivrede. ( ... )
( ... ) Kae se da ovjek, kao i brod, uvijek plovi
u neizvjesnost ! Ni to iskustvo, ni ta mudrost ne
pomae nama tvojim prijateljima ... Ali znamo mi za
onu: Neka se ne uznemiruje srce vae, ili : U domu Oca
mojega ima mnogo stanova ... poruuje nam Onaj koji
nas jedini u ovakvu asu moe istinski tjeiti.
eljko erek, slobodan sam to rei, nije ostao
duan svojoj Hrvatskoj elektroprivredi. Takav kakav
je bio, kad god ga se sjetimo mi HEP-ovci, podarit
e nam podsjetnik na profesionalnost, dat e nam
traak lakoe i poruku kako se stvaraju prijatelji i
prijateljstvo.
Mihovil Bogoslav Matkovi
(iz ispraajnog govora)
IVAN CUKOR (1952. 2008.)

Dvadeset i estog prosinca 2008. godine,
nakon duge i teke bolesti preminuo je Ivan
Cukor. Roen je 8. listopada 1952., a zvanje
elektromontera je stekao u Krapini u koli uenika u
privredi. U Elektri Zabok je zapoeo raditi 16. svibnja
1977. godine na radnom mjestu elektromontera
u Odjelu za graenje te potom na radnom mjestu
elektromontera KV 3 u Slubi za odravanje, Odjel
za mjerne ureaje.
Bio je dobar ovjek i radnik, koji je sve svoje
radne zadatke obavljao savjesno i odgovorno. S
potovanjem emo uvati uspomenu na njega i
njegov rad.
MILAN TOMI (1931. 2009.)
U sijenju o.g., u 68. godini ivota, preminuo
je Milan Tomi, umirovljenik Elektroslavonije Osijek.
Radio je u Elektroslavoniji Osijek, u Slubi za
ekonomske poslove na radnom mjestu referent za
auto-dijelove sve do umirovljenja.
JOSIP SEVER (1935. 2009.)
Devetnaestog sijenja o.g., u 74. godini ivota
preminuo je Josip Sever. U Pogonu Elektranatoplana radio je od 5. oujka 1964. godine na
radnom mjestu pomonog radnika u Pogonu, a
kasnije kao uvar sve do invalidske mirovine u koju
je otiao 6. srpnja 1994. godine.
LUKA STANKOVI (1942. 2009.)
Krajem sijenja o.g., u 67. godini ivota, nakon
kratke i teke bolesti preminuo je Luka Stankovi.
U Pogonu Elektrana-toplana radio je od 15. srpnja
1964. pa sve do prijevremene mirovine 30. prosinca
2001. godine. itav svoj radni vijek je radio u Odjelu
smjene na radnim mjestima strojara turbine i
blokovoe.
DRAGUTIN EGODI (1936. 2009.)
Osmog veljae o.g., u 73. godini ivota
preminuo je umirovljenik Dragutin egodi. Radio
je u Elektroslavoniji Osijek, u Slubi za izgradnju na
radnom mjestu poslovoa u traforadionici, sve do
svog umirovljenja 1994. godine.
ANTE JUKI (1932. - 2009.)
U 77. godini ivota, 25. veljae o.g. preminuo
je Ante Juki iz Ferianaca, umirovljenik Prijenosnog
podruja Osijek. U Hrvatskoj elektroprivredi radio
je od 1956. godine na poslovima uklopniara u TS
Naice. U mirovinu je otiao 1992. godine.
Velikom broju ljudi Ante e ostati u sjeanju
kao uzoran radnik, dobar kolega i prijatelj.
53
FENOMENI
Kockanje
Stjecanje bogatstva
preko noi - iskuenje
Laiki reeno, kockanje predstavlja
oblik zabave, no kad ono postane
svakodnevna aktivnost i stil ivota
pojedinca tako da ozbiljno naruava
njegov materijalni status i odnose s
drugima, posebno s obitelji i bliskim
osobama, tada vie nije rije o pukoj
zabavi, ve o sociopatolokom
fenomenu i specifinom obliku
devijantnog ponaanja
ivimo u vremenu u kojem je stjecanje materijalnih
dobara i pribavljanje to vie novca mnogima prioritet,
ako ne i imperativ. Jedni u tomu uspijevaju vie, drugi
manje, jedni svojim znanjem i radom, drugi se okreu
srei ne bi li ih uinila dobrostojeima. No, meu
pojedincima sklonima razmiljati kako e ih iznenadan
dodir sree obdariti materijalnim bogatstvom koje si na
drugi nain nisu u stanju priskrbiti skrivaju se, ne samo
vjeni optimisti ili beznadni pojedinci, ve i oni kojima
ilama tee strast prema razliitim igrama na sreu,
kladionicama i slinom. U sluaju ovih potonjih, prije
svega vrijedi moto da je vano sudjelovati, a ne pobijediti,
premda nitko, dakako, ne odbija dobitak ako ga osvoji.
Kockanje je zajedniki naziv za razliite igre,
prije svega kartake (poker, blackjack, baccarat) i one s
kockama, ali i utrke konja i pasa, borbe pijetlova, portske
kladionice, loto, Bingo, igre vjetina (kuglanje, golf),
burzovno meetarenje (kratke prodaje), video terminali
(poker, slots), internet kockanje (online casino), razliiti
oblici ruleta (ameriki, europski), Sic Bo i tako redom.
Oblici kockanja su se razliito razvijali kroz
povijest i poprimali svoj dananji oblik, no kockanje
kao takvo - ako je vjerovati povijesnim zapisima i
arheolokim istraivanjima - postoji dugi niz godina i u
skoro svim kulturama. Tako su, izmeu ostalih, Indijanci
sjevernoamerikog kontinenta, Azteci i Maye, pripadnici
afrikih plemena i Eskimi takoer kratili svoje vrijeme
kockanjem. A da na njega nisu bili imuni ni stari Rimljani,
svjedoi poznata poslovica Kruha i igara.
No, bez obzira na to o kojem obliku kockanja je
rije, ono predstavlja ponaanje kojim elimo doi do brze
i lake zarade, a u sluaju klaenja, primjerice, na ishode
portskih natjecanja, ini praenje utakmica na koje smo
se kladili zanimljivijima. Stoga ne iznenauje podatak
Ministarstva financija da su hrvatski graani za vrijeme
trajanja Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemakoj,
u kladionicama uplatili 412,6 milijuna kuna. Rezultati
odreenih istraivanja upuuju na to da nii standard
stanovnitva neke zemlje, vee razlike meu pojedinim
drutvenim slojevima te osiromaenost drutva u cjelini,
svakako pogoduje poveanju interesa pojedinaca za
kockanjem i igrama na sreu.
ZATO KOCKAMO?
Pojedinci skloni kockanju spremno ulau, tonije
riskiraju, odreenu svotu novca s ciljem da ga umnoe,
54
no odluuju se za aktivnosti koje uloeni iznos mogu

uveati, ali s malom vjerojatnou sigurnog dobitka.
U njihovom sluaju vrijedi upravo suprotno od onoga
igrati na sigurno. Ipak, pomisao na stjecanje bogatstva
preko noi oito nekima predstavlja iskuenje, kojem je
nemogue odoljeti. Moda je tajna upravo u tomu da
prigoda za dobitak, premda esto iznimno mala, uvijek
postoji. Ameriki psiholog Burrhus Frederic Skinner je
jo prije nekoliko desetljea eksperimentalno utvrdio da
ako potkrepljenje (u sluaju kockanja to je dobitak) varira
i ako nije stalno, takav raspored nagraivanja kod ljudi
proizvodi visoki stupanj dosljednosti u ponaanju, to
znai da emo se kladiti usprkos prethodnom gubitku,
jer znamo da mogunost dobitka postoji. Na tom naelu
funkcioniraju igre na sreu i aparati za kockanje, koji
su programirani tako da nakon tono odreenog broja
pokuaja igra osvoji nagradu, ali se nikad ne zna kada
e se to dogoditi. Takva vrsta nagraivanja dovodi do
ponaanja koje je vrlo trajno i uporno i koje je zbog toga
otporno na gaenje, to objanjava upornost s kojom ljudi
sudjeluju u igrama na sreu. Dobitak je mogu u prvom,
petom ili stotom pokuaju i zato neki ljudi postaju vrlo
uporni u svom nastojanju da ga ostvare, a istodobno se
od njih ne trai nikakva posebna znanja niti vjetine.
OD ZABAVE DO OVISNOSTI
U kratkim crtama i laiki reeno, kockanje
predstavlja oblik zabave, no kad ono postane
svakodnevna aktivnost i stil ivota pojedinca tako da
ozbiljno naruava njegov materijalni status i odnose
s drugima, posebno s obitelji i bliskim osobama, tada
vie nije rije o pukoj zabavi, ve o sociopatolokom
fenomenu i specifinom obliku devijantnog ponaanja.
Prema meunarodnoj klasifikaciji bolesti, kockanje se
tretira kao ponaanje koje proizlazi iz naina ivota,
odnosno kao patoloka sklonost koja je definirana kao
poremeaj poriva i navika koje se prisilno i opetovano
ponavljaju i u potpunosti zaokupljaju osobu, zbog ega
svi aspekti njegovog ivota (obitelj, posao, prijatelji) i
vrijednosti do kojih je drao bivaju potisnuti u drugi plan.
Znai, kockanje jest legalan (za populaciju stariju
od 18 godina), drutveno prihvatljiv i svima dostupan
oblik zabave sve do trenutka kada postaje navika i
stalno ponaanje pojedinca s ozbiljnim negativnim
psihikim, materijalnim i drutvenim posljedicama.
Odrediti granicu do koje je kockanje samo zabava, a u
kojem trenutku prelazi u ozbiljan problem, mogue je
pratei i analizirajui aktivnosti pojedinca i uoavajui
simptomatina ponaanja.
Kockarsko ponaanje koje poprimi patoloke
crte u meunarodnoj klasifikaciji bolesti svrstano je
u poremeaje kontrole poriva, koji se definiraju kao
nesposobnost suzdravanja od izvoenja nekog poriva
ili nagona opasnog za druge ili za samu osobu i koji
je obino obiljeen ugodom, nakon to se izvede. U
ovu kategoriju spadaju i poremeaji poput piromanije
i kleptomanije, a oboljela osoba ima rastui osjeaj
napetosti ili uzbuenja prije same aktivnosti, osjea
uitak, zadovoljenje ili olakanje tijekom njenog trajanja,
a poslije se mogu pojaviti i osjeaj aljenja ili krivnje.
Takoer, s vremenom je potrebno ulagati sve vee
novane iznose da bi se osjetio eljeni uitak. U skladu
s tim, patoloko kockanje je progresivna bolest iji se
simptomi tijekom vremena pogoravaju i postaju sve
Tihana Malenica Bilandija, prof. psih.
ozbiljniji. Istraivanja su pokazala da i dugotrajno i

intenzivno kockanje moe prerasti u ovisnost poput one
o alkoholu ili drogama, premda naizgled nema vidljivih
tjelesnih simptoma. Meutim, kockarske aktivnosti kod
ovisnika proizvode jednake psihike uinke kao i alkohol ili
droga na nain da osoba usprkos spoznaji da joj kockanje
nanosi tetu, nastavlja s tom aktivnou uvjeravajui se
da e velikim dobitkom pokriti postojee dugove i potom
prekinuti s kockanjem. Ukratko, patoloko kockanje
rezultira gubitkom kontrole nad kockarskim ponaanjem,
ija je posljedica poremeaj u osobnom i drutvenom
ivotu, kao i iznimno pogoranje financijskog stanja
pojedinca. Patoloki kockar ne moe odoljeti kockanju,
bez obzira na to gubi li ili dobiva. Uvijek pronalazi
opravdanje za svoje ponaanje - ako gubi, kocka da bi
vratio izgubljeno, a, ako dobiva, kocka dalje jer vjeruje da
ga prati srea.
PATOLOKI KOCKARI LIJEE SE U BOLNICAMA
ZAJEDNO S OSTALIM OVISNICIMA
U Hrvatskoj ne postoje precizni podaci o
zastupljenosti patolokih kockara u opoj populaciji, dok
u razvijenim zapadnim zemljama na njih otpada izmeu
jedan i tri posto populacije, od ega su tri etvrtine
mukarci. Takva ovisnost zahvaa pojedince iz svih
drutvenih slojeva, a najvie ih je u dobi izmeu 35 i 54
godine. Broj ovisnika rapidno raste upravo u razvijenim
zemljama poput Velike Britanije, Norveke, vedske,
Italije, SADa i Kanade gdje se osnivaju udruge, kojima
je cilj pomoi pojedincima da obuzdaju nagon i prestanu
s kockanjem prije nego razviju ovisnost. Zanimljivo je
da u nekim od spomenutih zemalja zakon financiranje
takvih udruga stavlja na teret upravo onih poslovnih
subjekata koji organiziraju kockarske aktivnosti. Korisnost
takvih inicijativa je neupitna, osobito ako se ima na umu
da kockanje moe predstavljati vanu fazu u razvoju
kriminalnog ponaanja kod pojedinaca, kao i injenica da
ak 20 posto patolokih kockara pokua samoubojstvo.
Posljedice kockanja na zdravlje i ivot pojedinca
su brojne, a manifestiraju se kroz depresiju, razdraljivost,
iznimnu promjenljivost raspoloenja, nesanicu,
poremeaje probave, migrenu i ostale stresom izazvane
tegobe preko problema u meuljudskim odnosima
(rastava braka) i zanemarivanja obitelji do izbivanja s
radnog mjesta, dobivanje otkaza i konanog bankrota.
U Hrvatskoj se patoloki kockari lijee
u bolnicama zajedno s ostalim ovisnicima
(alkohol, droga, tablete), a u primjeni su razliiti
farmakoloki i terapijski pristupi. Briga o tom
individualnom, ali i drutvenom problemu
sve je vea i postaje sustavna, to potvruje
i odravanje 1. hrvatskog interdisciplinarnog
simpozija o kockanju u studenom 2007. godine u
Virovitici u okviru kojega se govorilo o ovisnosti o
igrama na sreu, forenzikim aspektima kockanja,
zastupljenosti kockanja meu mladima i drugom.
I za kraj ove prie o kockanju, teko je ne
spomenuti poznatu uzreicu Tko nema sree u
ljubavi, ima u kartama! Ona sugerira da sve one
optereene ljubavnim jadima oekuju dobici na
lott, u kladionicama ili casinima. Unato tomu,
preporuljivije je krenuti u potragu za ljubavlju
nego za sreom, jer tko pronae prvu, druga e
mu sama doi.
Puki vremenar
Pripovijest o veljai: neprestani mimohod zahladnjenja i zatopljenja, zime i proljea
Sveti Matija - led razbija; ako

ga nema, onda ga sprema!
Priprema: mr.sc.
Milan Sijerkovi
Veljaa je drugi mjesec u godini. Kalendarski

pripada zimi, a i klimatska je obiljeja svrstavaju u
najhladnije godinje doba. Meutim, ona se s obzirom na
vrijeme poprilino razlikuje od druga dva zimska mjeseca,
od prosinca i sijenja. Prosinac se moe smatrati ranom
zimom u kojoj se jo jako zamjeuje naslijee kasne
jeseni, a sijeanj je neprijeporno prava zima s najjaom
i najvrom hladnoom. Nasuprot njima, u veljai su
prisutni prvi znakovi ranog proljea koji nagrizaju ve
djelomice oslabljenu i naruenu zimsku utvrdu. Stoga bi
joj mogao odgovarati naziv kasna zima.
prevladavajueg utjecaja na vrijeme anticiklona, podruja

visokog tlaka. U njima se (pretrpimo i malo poduke) zrak
sputa s visine prema tlu, pritom postaje topliji i sui,
to razbija oblake - tvornice oborina. Na veljako vrijeme
poglavito utjeu one anticiklone kojima je sredite u
istonoj Europi, a koje su nairoko poznate kao zloglasne
mrzle sibirske anticiklone. Naime, iz njih otjee studeni
sibirski zrak prema Europi pa i njezinu toplom jugu,
donosei jaki mraz i esto najstudenije zimske dane.
O pokladama ljudi veljaju
Posebice se po zlu pamti vrlo hladna i snjena

veljaa godine 1929. godine.
U Zagrebu je te zime, a to je bilo 16. veljae, na
Griu izmjereno 80 cm snijega na tlu, a na Borongaju
100 cm! Nikad prije, ni poslije, u Zagrebu nije bilo toliko
snijega. Dana 3. veljae u akovcu je temperatura bila
-35,5 C, to se smatra dosad najniom temperaturom
u Hrvatskoj, izmjerenoj u propisanim meteorolokim
uvjetima. Gospikih -36C (u istoj veljai) djelomice je
dvojbene tonosti.
O toj stranoj zimi pisalo se nairoko i nadugako,
a kako i ne bi kad je itekako utjecala na svakodnevicu,
priinila golemu tetu pa i ljudske rtve.
Ruevaki upnik u spomenici upe u Poekoj
kotlini je zabiljeio: Najvei stupanj zime bio je u Ruevu
na dan sv. Blaa, 3. veljae, 26 C ispod nitice. Pelci
i vinogradi uasno su stradali. Tako je u Pleternici
pelara Laikaufa od 40 pelaca preivjelo samo tri, uri
Matijaevi u Ruevu od 15 samo 7 komada...
Katkad, kad se Hrvatska nae na rubu sibirske
anticiklone, a na Jadranu se zatekne ciklona, velika razlika
u atmosferskom tlaku potakne nastanak jake struje
mrzloga zraka prema sreditu ciklone. Razulareni vjetar
nosi zrakom snijeg, a ako ne pada, podigne ga s tla i eto
strane meave i vijavice.
Kao i drugim zimskim mjesecima, i veljai se moe

otkriti podrijetlo naziva u njezinu vremenu ili klimi,
premda je ta veza manje jasna nego u sluajevima drugih
mjeseci.
"Veljai" je od starine ime/ dugo neu baviti se
njime,/ jer to i na obiaj svidoi/ to njom biva. - Kazat
u u oi:/ ovi misec bivaju poklade, /s kojih mlogi i griha
dopade/ (...) Dobri ljudi drugaije rade,/ i razlono provode
poklade:/ (...) po starinski med sobom veljaju, / to od
davna il od skora znaju./ Od tud, mislim da veljaa posta.
/Od imena nje nek bude dosta (...)
Tako je Josip Stjepan Reljkovi u svojem
prosvjetiteljskom Kuniku protumaio podrijetla naziva
veljae. Znai, u igri je stari slavonski glagol "veljati"
(govoriti, razgovarati). Povezao ga je s pokladama,
zapravo s pokladnim utorkom, mesopustom, koji je puka
svetkovina kad se sastaju stari znanci, rodbina i prijatelji
te uz jelo i pie ugodno razgovaraju, razmjenjuju misli i
sjeanja na prolost.
S obzirom na to da poklade u puku oznaavaju
puku svetkovinu gonjenja zime, hladnoe i snijega, eto
traene meteoroloke poveznice.
Dan se produlji ovelja
A moe i drukije. U veljai se svijetli dio dana
produlji vie od jednog sata, to je vrlo razvidno. Potkraj
veljae dan je skoro dva i pol sata dulji nego u doba
zimskog suncostaja. Dan se produlji, postane vei, "ovelja
se" (vele Slavonci). Stoga se u njih drugi mjesec u godini
nazivao i "oveljaa" ili "aveljaa", a od toga do "veljaa" je
kratak put.
Vea duljina dana trebala bi donijeti i vie
sunana vremena. Doista, u veljai u kopnenom dijelu
Hrvatske ima prosjeno jedan sat dnevno vie sunana
vremena nego u sijenju. S obzirom na to da se i
podnevna visina Sunca iznad obzora poveava, Sunce
dozrauje vie energije. Tomu pridonose manja vlanost
u zraku, rjea prisutnost magle i manja naoblaka nego u
prethodnim zimskim mjesecima. Slijedom toga, vrijeme
u veljai postaje svijetlijim i toplijim. Srednja mjesena
temperatura u veljai je u nizinama sredinje Hrvatske i
Slavonije 1-2 C te je priblino dva i pol stupnja via nego
u sijenju. U obalnom je podruju sjevernog Jadrana
temperatura 5-6 C, a u Dalmaciji 7-10 C.
topliji i sui zrak razbija oblake tvornice oborina
U veini nizinskih krajeva izmeu Save i Drave
veljaa je najsui mjesec u godini, mjesec s najmanjom
mjesenom koliinom oborine. To je posljedica
U Zagrebu nikad prije, ni poslije 16. veljae

1929. nije bilo toliko snijega
Velika snjena nepogoda u poekom kraju

4. veljae 1936.
Tako se dogodilo i 1936. godine, a o jednome
traginom dogaaju pisale su Poeke novine:
Dne 4. veljae poeo je kod nas u Vetovu jaki vjetar
sa snijegom. Drugo je jutro osvanuo veliki snijeg i jo vei
snijeni zapusi, koji su zatrpali dvorita naroito u Lukau.
Kua Mate Nemeta bila je formalno snijegom zatrpana te
su susjedi morali pomoi otkopavati snijeg. Brojna ljivova
stabla i jablanovi iupani su s korijenjem, a tete je inae
sva sila (...) Dana 4. veljae poslije 7 sati na veer zapao je
u snijenu buru i vjetar seljak Rajkovi Josip iz Vlatkovaca.
Iz Bektea se vraao kui i kod sela Kneevca svladala ga
je velika snijena nepogoda, gdje je podlegao i sutradan
naen smrznut.
Slavonci e, dakako, iskoristiti i zimsku nevolju
za tvorbu nadahnutog bearca - kako je to zabiljeio
Tomislav Krpan, a sve sukladno onoj pukoj: "Udri brigu
na veselje!":
Cia zima, otar vjetar brije,
valja popit po sajtlik rakije!
Upravo zbog takvih i slinih napada zime, u
Dalmaciji je (vjerojatno u njezinu kopnenome, zagorskom
dijelu) sroena izreka: "Veljaa je kratka, ali gora od
Turina!"
Na dan sv. Blaa 3. veljae 1929. godine pelaru Mirku

pl. Leikaufu u Pleternici od 40 pela preivjelo je samo
tri (fotografija iz obiteljskog albuma)
Time se vjerojatno eljelo naglasiti i upozoriti da

veljaa zaskoi zimom onda kad to nitko ne oekuje,
iznenada, iz zasjede, i pritom priini velike nevolje. To je
pukog vremenara podsjealo na zla to su ih nekad u
prolosti inili Turci pri pljakakim pohodima iz oblinjeg
dijela Osmanlijskog Carstva. Zato je i sroio pomalo
zagonetnu izreku.
No, u veljai je Sunce ve toliko jako da moe
zamjetno ugrijati zrak. Porast temperature je posebice
velik onda kad je u blizini prisutna, prikladno smjetena,
ciklona koja potakne pritjecanje toplijeg zraka iz junih
krajeva. Primjerice, 26. veljae 2008. u Zagrebu, u
Maksimiru, temperatura je bila 22,2 u Daruvaru, Sisku
i Osijeku 23, u Karlovcu i Slavonskom Brodu 24, a u
Graditu pokraj upanje, zamalo 25 ( tono: 24,7 C)!
Na alost, vrlo esto nakon takva neprilinog
uzleta topline slijedi njezin sunovrat do dubokih
toplinskih provalija. Umjesto proljetno nasmijeenog
Sunca prikae nam se srdito lice zime!
S obzirom na to, nije iznenaenje to je puk koji
itekako dobro i dugo pamti takve zlosretne obrate
vremena, o tomu sroio prikladne uzreice.
Zato se veli: veljaa- prevrtaa (prevrtljivica),
petljaa...
Blagdan Svijenica, 2. veljae, nalazi se otprilike
na sredini kalendarskog trajanja zime. Zato se smatra
da s njome zavrava najhladnije i najsnjenije zimsko
razdoblje. Povodom toga u Istri kola izreka:"Majka Boja
kandelora, zima vanka fora!"
Sve ovisi o onomu to se zgotovi u
atmosferskoj vremenskoj kuhinji
No, vrijeme esto ne slijedi kalendarske naloge,
nego se ponaa onako kako to odrede atmosferske sile,
odnosno prema onomu to se zgotovi u atmosferskoj
vremenskoj kuhinji. Kad je posrijedi veljaa, to znai
neprestani mimohod zahladnjenja i zatopljenja, zime
i proljea. Jedan od kljunih trenutaka veljae jest
spomendan sv. Matije, 24. veljae. Smatra se da tada
doista zavrava zima (ako je dotad bila uobiajena,
uredna), ili se vraa - ako je prije toga preuranjeno
i prejako zatopljelo. Na to upozorava najrairenija i
najpopularnija veljaka puka izreka: Sveti Matija, led
razbija; ako ga nema, onda ga sprema!"
Pa, vi mislite to hoete!
A pjesmica za rastanak? To je Domjanieva
Kesni sneg:
"Gusto pada, vse pokriva/ Beli, sipki sneek,/ Stiha
mi na zemlju padaj, /Naj joj biti teek."
55
Fenomeni
Glazba
Znanost se trudi odgonetnuti

zato ljudi reagiraju na glazbu
Glazba je hrana za zaljubljene. Ili moda nije? emu

ona zapravo slui? Proizvodnja i konzumiranje glazbe danas
je znaajan dio biznisa, ljudi su njome okrueni na svakom
koraku, premda su jo prije samo stotinjak godina pjevanje
u kui, u crkvenom zboru ili na nekoj sveanosti bili jedina
mjesta gdje se glazba mogla uti.
Suvremeni biznis potie nas na zadovoljavanje i drugih
naih apetita. Hrana je danas mnogo vie od jednostavne
potrebe naeg tijela, seks (ili barem predodba o njemu)
mnogo vie od potrebe za potomstvom. Bombardiraju
nas sa svih strana, potiui nas na nezajaljivost. Takva
pretjerivanja je lake razumjeti, jer se ona nadograuju na
oite ljudske potrebe, dok nije ba jednostavno objasniti
kakav to apetiti tjera dananjeg prosjenog tinejera da dva
do tri sata dnevno konzumira novokomponirane glazbene
proizvode. Ta injenica da su on ili ona, tinejeri podupire
spomenutu hipotezu o funkciji glazbe. Priblino 40 posto
tekstova suvremene glazbene proizvodnje govori o ljubavi,
odnosima meu spolovima i carstvu ula. Shakespearova
teorija da glazba pothranjuje ljubav, kako vidimo, ima jaku
potvrdu. to slae pjeva pjeva, to vjetije harfist svira,
to vie srdaca osvaja. Druga iroko prihvaena zamisao
je da glazba pojaava zajednitvo, djeluje na solidarnost
unutar grupe to je, tvrde njeni podupiratelji, moglo pomoi
davnim ljudskim skupinama da lake opstanu od onih manje
glazbeno nadarenih.
Obje te zamisli tvrde da je glazbena sposobnost
evoluirala zato jer je olakavala preivljavanje i
razmnoavanje vrste, da je nastala ba s tom svrhom kao
to je nastalo, recimo, nae srce ili slezena. Trea hipoteza,
meutim, smatra da je glazbena nadarenost nastala
sluajno, kao rezultat inventivnosti te da je evoluirala u ono
to predstavlja danas.
Jasna funkcija u preivljavanju i
razmnoavanju
Shakespearova izreka temelji se, naravno, na
svakodnevnom zapaanju. Pjevanje, ako je dobro, sigurno je
zavodljivo. No, je li spolna privlanost razlog to ono postoji?
Charles Darwin je takoer mislio tako. Dvanaest godina
poslije objavljivanja Porijekla vrsta, gdje je izloio zamisao o
prirodnoj selekciji, objavio je Porijeklo ovjeka, gdje sugerira
da se dio osobina kod ivotinja razvio, ne samo zato to su
one pridonosile lakem neposrednom preivljavanju, ve i
Shakespearova
teorija da glazba
pothranjuje ljubav ima jaku
potvrdu: to slae pjeva
pjeva, to vjetije harfist
svira, to vie srdaca osvaja
56
stoga to su bile korisne pri zavoenju. Najpoznatiji takav

primjer je kitnjasti rep pijetla. No, Darwin tvrdi da su i neke
ljudske osobine nastale kao posljedica odabira u tom smislu
a jedna od njih je, tvrdi on, bila i glazba.
Takvo Darwinovo razmiljanje, za razliku od onog o
prirodnoj selekciji, nije bilo ba tako iroko prihvaeno. No,
tu zamisao su danas ponovno oivjeli mnogi biolozi, koji ju
temelje na uvidu da je glazba neto univerzalno, svojstveno
svim ljudima, da zahtijeva vrijeme i trud te da je u nekom
smislu pod genetskom kontrolom. Priblino etiri posto
populacije je, naime, na ovaj ili onaj nain, bez sluha, s tim
da se jedan dio takve glazbene nenadarenosti pokazao
kao nasljedan. Univerzalnost, zahtjevanost i genetska
kontroliranost upuuju na to da glazba ima jasnu funkciju u
preivljavanju i razmnoavanju.
Potvrda jest u injenici to se stvaranje glazbe
barem meu umjetnicima koji su koristili fonograf pa
do danas poklapa s njihovim reprodukcijskim ivotnim
ciklusom. Posebno se ta podudarnost pokazuje kod dez
glazbenika, pop pjevaa, ali i kod kompozitora klasine
glazbe 19. stoljea. Njihova produkcija rapidno raste nakon
puberteta, dostie vrhunac u mladosti, nakon ega opada s
godinama i zahtjevima za potomstvom.
Znak punoe ivota i zdravlja
Kao to je obino sluaj s takvom vrstom zapaanja,
ona se ne ine previe uvjerljiva i oita. No, ljudske aktivnosti
vezane za preivljavanje - kuhanje, recimo - ne pokazuju
takav obrazac. Ljudi pripremaju hranu s jednakim arom
i u mladosti i u starosti. Meutim, anegdotalna oitost o
povezanosti glazbe i uspjeha kod ena je iznimno naglaena.
Jimi Hendrix je imao seksualni odnos sa stotinama grupie
djevojaka tijekom svog kratkog ivota. Rijei frontmana Led
Zeppelina su za tu vrstu glazbenika tipine: Ja sam uvijek
bio usmjeren na ljubav. Uvijek. Kamo god vozio, uvijek je to
bilo u pravcu jednog od mojih najveih ljubavnih uzbuenja
koje sam ikad imao!
Drugi razlog za vjerovanje u ljubavnu hipotezu
je to to raspjevanost ispunjava glavne kriterije spolne
privlanosti: ona je jasan znak punoe ivota i zdravlja.
Kao to neuhranjenom i posustalom pijetlu perje nee biti
sjajno i kooperno, niti takvom ovjeku nee ba biti lako
zapjevati, zasvirati, jednako kao i zaplesati. Sve te aktivnosti
zahtijevaju dobru fiziku spremnost i koordiniranost.
Stavimo li sve te stvari zajedno, dobit emo poeljnog
ivotnog suputnika.
Sljedei razlog vjerodostojnosti tog gledita je to
se glazbena nadarenost, ili neto jako nalik tomu, razvila i
kod drugih vrsta i to takoer sa svrhom privlaenja spolnog
partnera. Evolucija ptijeg pjeva, glasanje kitova i majmuna,
a jednako tako i ovjeka - govori u prilog tomu da je
ono imalo jednaku funkciju. enski rod spomenutih bia,
naime, moe biti jako dobar sluatelj. Poznato je da enke
mnogih ptijih vrsta preferiraju one zavodnike iji je pjev
kompleksniji, stvarajui time na njih pritisak da razvijaju svoj
neuroloki aparat u tom pravcu.
Izaziva jake emocije svake vrste
Ima jo. Premda su do sada izneseni argumenti dosta
uvjerljivi, ini se ipak da to nije cijela pria. Mukarac, naime,
ne treba biti gay, da bi uivao u glazbi mukog orkestra,
jednako kao ni ena u nastupu poznate sopranistice. Izgleda
da u glazbi ima jo neto, osim onog neega to djeluje na
libido.
Druga pretpostavka o pojavi glazbe nastala je, znai,
na zapaanju da razliiti zvukovi kod ovjeka i ljudske grupe

mogu izazivati jake emocije svake vrste. Podsjetimo na zanos
koji izaziva sviranje nacionalne himne ili na histeriju i trans
mladei na nekom koncertu poznate pop grupe.
Trea hipoteza, naprotiv, tvrdi da se glazbena
nadarenost kod ovjeka nije razvila zato to se pokazala
za njega funkcionalno korisnom, ve da je nastala kao
oaravajua sluajnost. Ona sama po sebi nema utjecaj na
preivljavanje, jer se ne ini da bi se dogodilo ita prijetee
za ljudsku vrstu kad bi nestala. Glazba je jednostavno neto
to ivot ini ljepim i slaim, neto kao torta u auditivnom
smislu.
Jednako kao slatki desert, glazba zadovoljava
apetite koje ne moe nita drugo. Apetit za hranom razvio
se u pradavnim vremenima, kad je hrane bilo premalo,
a glavni sastojci kolaa: eer i masnoa, bili posebno
rijetki. Takve hrane energijom bogatih sastojaka, nitko se
nije mogao potpuno zasititi, niti se od nje udebljati, to je
kod velikog broj ljudi dovelo do pretjerane elje za njom.
Tako je i s glazbom. Za mozak, koji je bio prilagoen samo
za pretvaranje zvuka u znaenje, mogue obilje tonova,
melodija i ritmova je poseban izazov. Pjevanje je sluno
zadovoljavanje tog naknadno otkrivenog utjecaja zvukova
na nae duevno stanje. Sviranje glazbenog instrumenta je
tako neka vrst auditivne pornografije. Zadovoljava elju koja
nije strogo bioloki uvjetovana.
Nitko tono ne zna zato glazba budi razliite
emocije
Svim tih hipotezama zajedniko je da glazba u
sebi nosi sposobnost manipuliranja emocijama, to je
i najmisteriozniji dio prie. To to nas neki zvukovi ine
tunim, a drugi nas raznjeuju - sr je svake od njih. Pjevanje
zaljubljenog nije samo demonstracija njegove enje; on
takoer eli utjecati na osjeaje ljubljene. Djelomice on to
ini rijeima pjesme, ali i sama melodija dira u srce. Zvuci
ratnike glazbe ire drukije emocije. Glazbeni koncert
Monteverdija i Vivaldija u Venecijanskoj katedrali stvara,
opet, emocije - iste i jednostavne, potpuno razliite od onih
koje u nas izazivaju svakodnevne ljudske potrebe.
Takvi viestruki uinci sugeriraju da bi glazbena
nadarenost mogla biti pojavno svojstvo mozga, sastavljeno
od komadia pradavnih mehanizama koji su se razvojem
ljudskog roda uskladili i postali profinjeniji. ini se da su sva
iznesena gledita tona - ili barem djelomice tona. Moda
je tono da je glazbena nadarenost nastala sluajno, moda
je tono da je ona kao takva promijenila ljudsku percepciju
svijeta, bez da je prvobitno nastala kao bioloki fenomen.
A moda je tono i to da je, premda prvobitno nastala
sluajnou, naknadno dobila svoju evolucijsku ulogu,
odnosno postala funkcionalna.
Dio te sluajnosti moda jest u injenici da mnogi
zvukovi u prirodi izazivaju emocije zbog vrlo jasnih razloga
(vuje zavijanje i strah, uborenje vode i oputajua ugoda,
pla djeteta i suosjeajnost). I spolno privlana obiljeja
temelje se na takvim asocijacijama, u nama duboko
usaenim. Glazbena nadarenost se moda temelji na
emocijama koje su prvotno bile ukljuene zbog nunosti
reagiranja na vane prirodne zvukove, a potom se razvila i
procvjetala sama za sebe.
Istina je, zapravo, da jo uvijek nitko tono ne zna
zato ljudi reagiraju na glazbu. Ipak, sada kad zaujete neku
pjesmu, bez obzira na to izaziva li ona u vama radost ili bol,
znat ete barem da se znanost trudi da i to odgonetne.
Pripremio: Branko Prpi, prof. psih.
Podsjetnik
Miroslav Krlea, bard hrvatske knjievnosti
Cijeli ivot - pjesma bez poante

I uz kritike zamjerke, nedvojbeno
je da je Miroslav Krlea kao
knjievnik i dramatiar promijenio
tijek hrvatske knjievnosti i
kazalita, posebno u anrovima
poezije (Balade Petrice
Kerempuha), romana (Na
rubu pameti), eseja (Eseji) i
dnevniko-memoarske proze
(Davni dani)
Prolo je ve 27 godina od smrti najsvestranijeg

i najplodnijeg hrvatskog knjievnika 20. stoljea,
ija je pisana rije i danas iznimno cijenjena. Teko
je ne spomenuti da je pune 62 godine (od 1915. do
1977. godine) pisao i prouavao mnogu povijesnu,
umjetniku i jezinu grau te ostvario vrhunske
domete u svim knjievnim vrstama.
Roen u Zagrebu 7. srpnja 1893. godine u
graanskoj obitelji, pohaao je puku kolu i etiri
razreda klasine gimnazije, a svoje djetinjstvo opisao
je u prozi Djetinjstvo u Agramu. kolovanje je
nastavio u kadetskoj koli u Peuhu te na Vojnoj
akademiji Ludoviceum u Budimpeti (1911.- 1913.).
Zbog nediscipline je iskljuen iz Akademije i uskoro se
posvetio knjievnom radu.
U Knjievnim ostvarajima 1914. objavio je prve
radove Legendu i Maskeratu, a tijekom Prvog
svjetskog rata krae je vrijeme proveo na ratitu u
Galiciji. Zbog bolesti je osloboen od daljnjeg sluenja
vojne slube na ratitu te se vratio u Zagreb, gdje
se bavio knjievnim i novinarskim radom. Godine
1919. pokrenuo je polumjesenik Plamen, koji je
svojom poleminou i radikalno lijevim politikim
angamanom izazvao pozornost javnosti. Na
pozornici zagrebakog HNK, 1922. godine praizveden
je njegov tekst Golgota, za koji je dobio prvu od
ukupno pet Demetrovih nagrada. U dvadesetim i
tridesetim godinama prolog stoljea pokrenuo je
brojne knjievne asopise, poput asopisa Knjievna
republika, Danas i Peat. Nakon Drugog svjetskog
rata nastavio je s novinarskim radom, a 1945. postaje
lanom Urednitva asopisa Republika. Godine 1947.
je izabran za lana JAZU (potpredsjednik od 1947.1957.).
Godine 1950. organizirao je veliku izlobu
jugoslavenske srednjovjekovne umjetnosti u Parizu
te utemeljio Leksikografski zavod u Zagrebu. Njegov
govor na kongresu Saveza knjievnika Jugoslavije
1952. godine oznaio je oslobaanje od stege

socijalistikog realizma. Miroslav Krlea je jedan
od pokretaa asopisa Forum (1962.) te dobitnik
Herderove nagrade (1968.) i brojnih domaih nagrada i
priznanja. Umro je 29. prosinca 1981. godine.
Sabrana djela obuhvaaju izmeu 50 i
80 svezaka
Krlea je ostvario golemi opus. Njegova
sabrana djela obuhvaaju izmeu 50 i 80 svezaka,
kako sredinjih knjievnoumjetnikih anrova,
tako i atipinih marginalnih zapisa, tzv. marginalia
lexicographica (enciklopedijskih natuknica, prepiski o
raznim temama, putopisa...). Raniji utjecaji obuhvaaju
skandinavske dramatiare, poput Ibsena i Strindberga,
ali i pjesnika i filozofa Nietzschea, kojima su se kasnije
pridruili prozni i pjesniki uradci Krausa, Rilkea i
romaneskno djelo Prousta. Premda je esto iskazivao
averziju i prijezir prema Dostojevskom, u grozniavim
dijalozima Krleinih romana i drama vidljiv je trag tog
ruskog pisca te impresionizma i ekspresionizma, koji su
dominirali njemakim govornim podrujem prva dva
desetljea 20. stoljea.
Premda je objavljeno ve nekoliko izdanja
njegovih radova, jo ne postoji niti jedno koja bi
obuhvaalo cijeli Krlein opus. Dodatno takav
eventualni pokuaj oteava i injenica da je sam autor
neprekidno intervenirao u svoja ve objavljena djela.
Krlea se pojavio u najbolji as - za sebe
Jedan od zanimljivih kritikih osvrta na pisca
Miroslava Krleu napisao je Radovan Ivi (pjesnik,
dramatiar, prevoditelj) u eseju Krlea izdaleka, koji
je objavljen u zborniku Krleini dani, manifestaciji
posveenoj piscu koja se od 1990. tradicionalno
odrava u Osijeku. Izmeu ostalog R. Ivi pie: Krlea
je najvea katastrofa koja nam se mogla dogoditi.
Blagoglagoljiv i bistar, on se vrlo mlad naao na elu
hrvatske knjievnosti, i na naim je prostorima bio
rano poznat kao neka vrsta barda ili gurua. Pojavio
se u najbolji as za sebe... Sve se bitno mijenja
kada je na ispranjeno prijestolje prvaka, za koje se
bosonogi Mato nikad nije borio, glomazno zasjeo
budui akademik M. K., koji neopazice, ali punom
parom skree protivnim smjerom od svoga velikog
prethodnika. Koliko je Mato htio otvoriti Zagreb
velikim suvremenim tokovima svjetske poezije,
umjetnosti slobodarstva, toliko e se Krlea svojim
austro-ugarskim purgerstvom cijeloga ivota iz petnih
ila opirati svim pojavama moderne umjetnosti u
bloku, kao da one ne predstavljaju cjelinu.
No, ak i uz kritike zamjerke, nedvojbeno je
da je on kao knjievnik i dramatiar promijenio tijek
hrvatske knjievnosti i kazalita, posebno u anrovima
poezije (Balade Petrice Kerempuha), romana (Na
rubu pameti), eseja (Eseji) i dnevniko-memoarske
proze (Davni dani). Do tog zakljuka nije teko doi
usporedi li se umjetniki doseg njegova spisateljstva s
onim daleko priznatijih suvremenika, Thomasa Manna,

Virginije Woolf, Alberta Camusa, Williama Faulknera ili
Aleksandra Solenjicina.
Krlea privatno
Osobitu pozornost javnosti privlaio je Krlein
privatni ivot. Suprugu Belu (roenu Kangrga)
upoznao je ubrzo nakon povratka s bojita, jo za
vrijeme trajanja Prvog svjetskog rata, 1916. godine u
Zagrebu. Zajedno su proveli cijeli ivot, ak su i umrli
iste godine, 1981. Bela Krlea bila je glumica, debitirala
je u zagrebakom HNK-u ulogom barunice Castelli
u Gospoda Glembajevi. Kasnije je bila poznata po
ulogama u mnogobrojnim komedijama, kao i po
igranju naslovnih enskih likova preteito u dramama
svog supruga, kao to su U agoniji, Leda i Aretej.
Na adresi Gvozd 23 (Vila Rein) u Zagrebu ivjeli
su od 1952. godine. Nekada je to bila adresa Tukanac
6 A, Put barunice Sofije Jelai 1. Sagraena je po
narudbi bankara Adolfa Reina i ene mu Jelisave
1928./1929. prema nacrtima arhitekta Rudolfa
Lubynskog. Danas je njihov stan ureen kao izlobeni
prostor i otvoren je za posjetitelje.
Pjesnik....dramatiar....prozaik....esejist...
est desetljea Krleina stvaralatva obiljeila
su 20. stoljee, znaila pravu razdjelnicu, tematsku,
ideoloku i estetsku mjeru svega to je napisano
u tom razdoblju u hrvatskoj knjievnosti. Ipak, u
skladu s njegovim geslom da je cijeli ivot pjesma bez
poante, Krleina fizika smrt 1981. nije znaila kraj.
Osobit, kakav je bio, ostavio je naratajima marginalije,
rukopise koji su otvoreni tek 20 godina nakon njegove
smrti.
Sanja Petrinec
57
Izloba
Rembrandtove grafike u Zagrebu
Najvei umjetnik u
povijesti bakropisa
Stotinu i tri izloena djela zorno
su posvjedoila zato upravo
Rembrandt nosi epitet najveeg
umjetnika u povijesti bakropisa, a
glavno obiljeje njegovih grafika
jest igra svjetla i sjene, kontrast
crnog i bijelog
Na izlobu Rembrandt: Grafike, koja je bila
otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu,
pozivao je od 9. prosinca 2008. do 15. veljae 2009.
godine plakat s reprodukcijom autoportreta tog velikog
nizozemskog baroknog slikara. Odazvalo se vie od 60
tisua ljudi, razgledavi impresivni Rembrandtov grafiki
opus. Zanimljivo je da, zbog odravanja kontrolirane
mikroklime, izlobene dvorane nisu odjedanput smjele
primati prevelik broj posjetitelja te da je, zbog tetnog
utjecaja svjetla na umjetnine, izlobeni prostor bio
zamraen.
Stotinu i tri remek djela malog formata
Izloba je prikazala presjek kroz cjelokupno
grafiko stvaralatvo Rembrandta Harmenszoon van
Rijna (1606. do 1669.). Stotinu i tri bakropisa, koja su u
Zagreb stigla iz Alte Galerie Landesmuseum Joanneum u
Grazu, zorno su posvjedoila zato upravo Rembrandtu
nosi epitet najveeg umjetnika u povijesti bakropisa. U
irokom tematskom rasponu, od autoportreta, portreta,
studija figura, religioznih motiva, pejzaa prikazana su
njegova remek djela malog formata. Svoj je jedinstveni
stil ostvariou grafikim tehnikama dubokog tiska
bakropisu i suhoj igli, iskoristivi njihove prednosti kao
ni jedan drugi umjetnik ranije. Glavno obiljeje njegovih
grafika jest igra svjetla i sjene (chiaro-scuro), kontrast

crnog i bijelog. Unato linearnom sustavu, grafike mu
djeluju iznimno slikovito - Rembrandt je, prema nainu
razmiljanja, bio prije svega slikar.
Njegovi grafiki radovi, valja naglasiti, nisu tek
skice, studije ili reprodukcije, nego zasebna slikarska
umjetnost, koja se odlikuje iznimnom ekspresivnou.
Slika, crte i grafika bile su kod Rembrandta tri zasebne
kategorije. Crte mu skoro nikad nije bio priprema za
sliku, a grafike, osim pojedinih, nisu bile reprodukcije
njegovih slika.
Bakrena ploa bila je za Rembrandta kao list
papira, na koji je nanosio svoj crte - izravno na bakrenu
plou, a potom ju je doraivaosuhom iglom (pomou
koje je postizao kontrastne slikarske efekte svjetla i sjene)
i bakroreznim dlijetom (tradicionalnim alatom bakroreza,
koji je koristio vrlo rijetko, ali svrhovito, preteito za
sjenanja). Za razliku od umjetnika koji su svoje ploe
davali profesionalnom tiskaru, Rembrandt ih je sam
otiskivao, to je pridonijelo kvaliteti njegovih otisaka.
Imao je vlastitu grafiku preu pa je s razliitim nanosima
boja na ploe mogao dobivati potpuno razliite otiske.
Osim toga, isprobavao je i najrazliitije vrste papira, to je
inio meu prvima te i na taj nain s iste ploe postizao
razliite rezultate.
Meustupnjevi jednog djela, uobiajeni u grafici,
koji se nazivaju stanjima, imaju upravo u Rembrandtovu
opusu vrlo veliku ulogu. Kako je esto preraivao bakrene
ploe, neki su mu listovi poznati ak u jedanaest stanja.
Nakon prvog otiska, na ploi je intervenirao sve dok ne
bi postigao eljeni uinak. Ipak, kod mnogih je djela teko
ustvrditi je li rije o probnom otisku, grafici koja nije
dovrena ili o zavrenom djelu.
Teme Rembrandtovih bakropisa
Teme Rembrandtovih grafika tipine su za
Nizozemsku 17. stoljea. Na izlobi su bile podijeljene
u devet skupina: autoportreti, portreti, studije figure i
karaktera, Stari zavjet, Novi zavjet, povijesne i literarne
Tatjana Jalui
teme (profane historije), anr-prizori, krajolici te studije

prirode.
Zanimljiv je nain na koji kroz svoje autoportrete
prouava osjeaje, karakterne osobine te povijesne
kostime. Igrajui se s razliitim socijalnim ulogama,
prikazuje se i kao plemi i kao prosjak. U njegovim
autoportretima moemo pratiti njegova razliita ivotna
razdoblja, od mladosti do starih dana. U portretima, koje
ne radi prema odreenoj shemi, svakoj osobi pristupa na
individualan nain. Veina ih djeluje poput fotografske
snimke odreenog trenutka u ivotu portretiranog
(tzv. rjeiti ili zborei portreti). Studije likova (koje
su, u stvari, vjebe za usavravanje tehnike) odlikuje
iznimna prirodnost skoro naturalistiki prikazuje
prosjake, seljake, starce Ti neobino realistini prizori
zorno oslikavaju svakodnevicu ranog 17. stoljea.
Spomenute ivotne likove ponekad prenosi i u povijesne
prikaze, poput onih iz Starog i Novog zavjeta, mitova i
knjievnosti.
U ranim tridesetim godinama 17. stoljea,
zaokupljali su ga preteito anr-prizori te biblijske teme.
Vrhunac u toj tematici ostvario je u takozvanom Listu
za sto guldena (Krist ozdravljuje bolesnika, dovrenom
1649.), jednom od najslavnijih grafikih umjetnikih djela
uope. Kasnije, sve su mu brojniji prikazi krajobraza. Za
razliku od prikaza gradskog ivota s brojnim figurama,
nizozemski su krajobrazi predstavljeni kao idilina, mirna
mjesta, sa slikovitim seoskim kuama i pojedinostima
seljakog ivota. Premda nikada nije naputao
Nizozemsku, povezivao je nizozemsku ravnicu s tipinim
talijanskim brdovitim krajobrazom.
Rembrandt je bio umjetnik detalja - neki od njih su
na njegovim, samo formatom malim, grafikama vidljivi
tek pomou poveala. Prvi njegovi bakropisi datirani su
1626. godinom. Zbog dostupnosti grafike slike, odnosno
njezine mogunosti umnoavanja, malog formata te
mogunosti lakog prenoenja, Rembrandt je ve za ivota
bio priznat diljem Europe.
Iz biografije: od uglednog i imunog graanina do steaja
Autoportret s naslonjenom rukom, 1639.
58
Rembrandt Harmenszoon van Rijn roen je 1606. u Leidenu. Slikarstvo je uio kod Jacoba van
Swanenburgha, a potom u Amsterdamu kod poznatog slikara povijesnih motiva Pietera Lastmana. Nakon
nekoliko godina samostalnog djelovanja, u zajednikom atelijeru s Janom Lievensom u rodnom Leidenu,
Rembrandt se krajem 1631. preselio u Amsterdam, gdje je kao lan tamonjeg slikarskog ceha ubrzo
postao jednim od najtraenijih slikara te ugledan graanin Amsterdama, s velikom kuom i zamjetnom
zbirkom umjetnina. Prve narudbe portreta prima od trgovca umjetninama Hendricka van Uylenburgha,
kod kojeg i stanuje. Prijeloman trenutak u njegovoj karijeri oznaio je uspjeh grupnog portreta Anatomija
doktora Tulpa 1632. godine. Djelima kao to su Osljepljivanja Samsona i Nona straa, ve do ranih
etrdesetih godina 17. stoljea stekao je ugled jednog od najveeg europskih slikara.
Vjenao se s imunom patricijskom kerkom Saskijom van Uylenburgh, neakinjom spomenutog
trgovca umjetninama. Prvo troje njihove djece umrlo je samo nekoliko tjedana nakon roenja. Tek je
sin Titus, kao etvrto roeno dijete, doivio odraslu dob, no porod je toliko oslabio Saskiju da je umrla
nakon nekoliko mjeseci. Taj gubitak umjetnik je teko proivljavao te je zapao u veliku stvaralaku krizu.
Osim toga, zbog skupljake strasti prema umjetninama i spekuliranja na tritu dionica, sve se vie
zaduivao te mu je imovina dospjela na drabu. Zbog financijskih je potekoa 1656. objavio steaj te je
uslijedila draba njegovih umjetnina i kue. Od potpune propasti spaavaju ga Titus i Hendrickje Stoffels
(Rembrandtova domaica i druga, nevjenana supruga), organiziravi trgovinu umjetninama i upravljanje
njegovim posjedom. Rembrandt je umro 1669. godine, nedugo poslije svoje ljubavnice i svoga sina.
OKO KULTURE
Josip Hatze: glazbena drama Povratak u Hrvatskom narodnom kazalitu Osijek
Prekrasni intermezzo bez premca

u hrvatskoj opernoj literaturi
Ratko angalovi
Premijerom jednoinke Povratak Josipa Hatzea

u reiji Ivana Lea Leme, u osjekom HNK otvorena je
nova operna sezona. Sezonu je trebao otvoriti Rossinijev
Seviljski brija, ali se vodstvo HNK zbog velikih trokova
odluilo za J. Hatzea.
Premda godinama u Osijeku pratim premijerne
izvedbe, ovog puta se slaem s ocjenom kolege iz
lokalnog lista da je u Osijeku pravi cirkus. Ponajprije
sam na kolodvoru uzaludno traio kiosk gdje sam inae
kupovao kartu za tramvaj, ali graevinari su ga uklonili,
a stajalite tramvaja pomaknuli stotinjak metara dalje.
Dobro, mislio sam, kupit u kartu u vozaa, ali me je
stariji ljubazni Osjeanin upozorio da to vie nije mogue
u tom lijepom gradu, ve da moram imati blok karata,
zvan butra i da je najbolje da se provercam. Znam da je
to neasno za stariju gospodu, ali sam kao vercer stigao
na Trg dr. Ante Starevia. Tu su upravo facebookovci,
njih priblino 300, javno iskazivali svoj stav u svezi sa
ivotnim uvjetima u Hrvatskoj.
Produljio sam u HNK, gdje me ljubazni portir
zaupitao hou li kod intendanta ili kod v.d. intendanta!?
Rekao sam mu da je to neozbiljno pitanje, ali me je
mladi uvjeravao da je Vlaho Ljuti intendant, ali da je

Darko najder v.d.intendant - prema odluci onih gore.
Nadalje sam saznao da je upan Bubalo zahtijevao da se
gostujuim protagonistima smanje honorari, jer je teatar
u gubicima i da je upanija zaarafila pipu. Doista je
kolega iz lokalnog lista s poetka ovog teksta bio u pravu.
U Osijeku je cirkus i bolje mi je usredotoiti se iskljuivo
na premijeru.
PRVI PUT UVRTENE TEKOVINE TALIJANSKOG
VERISTIKOG KAZALITA
Povratak, glazbena drama u jednom inu,
s prekrasnim intermezzom, prema istoimenoj drami
Srana Tucia, skladana je u prvom Hatzeovom
stvaralakom razdoblju. Praizvedena je u oujku 1911.
godine, u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalitu
u Zagrebu. U ono je doba bila vana zbog injenice to
je Hatze u nau opernu literaturu po prvi put uvrstio
tekovine talijanskog veristikog kazalita . Teite svog
izraza postavio je skladatelj na melodiju, osobito u
karakteriziranju likova i to ne samo u lirskim momentima,
nego i u dramatskim sukobima, u kojima dobiva snanu
potporu u orkestralnoj pratnji punoj mediteranskog

kolorita i zanimljivih boja.
Redatelj Ivan Leo Lemo, kao i mnogi redatelji prije
njega, suoio se sa skuenou osjeke pozornice pa je
s lijeve i desne strane postavio stube s vratima kako bi
zboristi ulazili i izlazili. To uistinu nije privlano, ali je bilo
jedino mogue rjeenje. Uz scenografkinju Vesnu Rei
i kostimografkinju Barbaru Bourek, redatelj je pripremio
lijepi okvir za scenske dogaaje.
Nikola Kitanovski kao gost bio je uvjerljiv Ivo, Sanja
Toth pjevaki i glumaki uvjerljiva Jela, Blaenka Targu
nesigurna u gornjem registru kao Kata, Robert Adamek
pouzdan bogati seljak Stanko,Berislav Pukari je svojim
lijepim bas baritonom premalo koristio sonornost u inae
provlanoj pripovijesti prosjaka Dake, Claudio Contini bio
je korektan seljak Luka,a Ljiljana okljat sjajno je oivjela
mranu scenu kao namigua Marta.
Odlino uvjebani zbor i precizno muziciranje
orkestra vodio je maestro Mladen Tutavac. No, teta
je to nije s vie minucioznosti prezentirao prekrasni
intermezzo, koji u hrvatskoj opernoj literaturi nema
premca.
U svijetu knjiga William P. Young: Koliba
Susret Boga i ovjeka u zabaenoj tronoj kolibi

Rast znai promjenu i
promjena ukljuuje rizik, dok prelazimo
iz poznatog u nepoznato.
Nepoznati autor
Od gospodarskih uspona do globalnih recesija,
ivimo u vremenu u kojem je samo promjena stalna,
a materijalna dobra i novac mjerilo svega. No, jo
uvijek se, barem tu i tamo, naa pozornost vraa na
ono to smatramo i nazivamo temeljnim ivotnim
vrijednostima, poput obitelji, prijateljstva, potenja ili
vjere. Tako je Amerikanac William P. Young prihvatio
zahtjevnu ulogu da ispria priu o odnosu suvremenog
ovjeka prema vjeri. U svom romanu Koliba propitkuje
o ovjekovu poimanju Boga, o Bojem nauku i onomu
to sve ljudi ine u njegovo ime kroz priu o susretu
Boga i ovjeka koji je proivio obiteljsku tragediju.
Razarajue i iznimno bolno iskustvo
mijenja osobu
Hrvatski prijevod ovog djela objavila je Naklada
Ljevak u studenom 2008. godine. U predgovoru autor
otkriva da je glavni lik u prii njegov dugogodinji prijatelj
Mackenzie Allen Phillips i da mu je poticaj za pisanje te
knjige upravo njegovo nesvakidanje i uvelike mistino
iskustvo susreta s Bogom, koje mu se dogodilo etiri
godine nakon gubitka malodobne kerke. Nju je, tijekom
njihova boravka u Dravnom parku Jezero Wallowa,
oteo nepoznati poinitelj za kojeg se naknadno utvrdilo
da je bio viestruki poinitelj kaznenog djela otmice
djece u razliitim dijelovima SADa. Tako potresan
dogaaj promijenio je Mackenziea kao osobu, ali i njegov
odnos prema ljudima te, kao vjernika, i prema Bogu.
Bilo je to razarajue i iznimno bolno iskustvo, koje je
ozbiljno poljuljalo njegovu, do tada, vrstu vjeru. Nije
neuobiajeno da ljudi, koji doive ratna stradanja, gubitak
bliskih osoba, teku bolest ili bilo koje drugo intenzivno
negativno ivotno iskustvo, mijenjaju svoj odnos prema
Bogu, bilo u smjeru da se u veoj mjeri okreu vjeri
ili, pak, da se od nje udaljavaju do granice potpunog
gubitka vjere. Razlog tomu je potreba svakog ovjeka

za smislom openito, kao i za objanjenjem zato nam
se u ivotu dogaaju odreene stvari dobre ili loe.
U situaciji, u kojoj se naao Mackenzie, bilo mu je teko
objasniti gubitak kerke Bojom voljom ili prihvatiti to kao
nekakav njegov opravdani naum. Jer, Bog je dobri starac
sa sjedom bradom, zar ne? to znai vjerovati ili ivjeti u
skladu s Bojim zapovijedima? Shvaamo li uope vjeru
onako kako je Bog to htio? Ova i slina pitanja autor
provlai kroz svoju priu, esto progovarajui i kroz Boja
usta. Izmeu ostalog, progovara o dananjem svijetu za
koji kae:
- Svemir je krenuo potpuno drukijim smjerom
od onog kojeg smo mu mi namijenili. U vaem svijetu
vrijednost pojedinca neprestano se vae s preivljavanjem
sustava, kako politikog i ekonomskog, tako i drutvenog
i vjerskog zapravo, bilo kakvog sustava. Prvo se za
odravanje sustava rtvuje jedna, zatim nekoliko i
napokon mnogo osoba. To se krije iza svake borbe za
premo, iza svake predrasude, svakoga rata i svake
zloporabe suivota. Volja za premoi i samostalnosti
toliko je rasprostranjena da se sada smatra normalnom.
(str. 130)
Podjarmljivanje nekoga svojoj volji
neto je to ljubav nikada ne ini
Kritizirajui potrebu ovjeka da vlada i potinjava
naglaava sljedee:
- Bit suivota nikada nije mo i jedan od naina
kako izbjei volju za premoi jest svojevoljno se
ograniiti i sluiti. Ljudi to esto ine u dodiru sa
slabima i bolesnima, sluei one kojima je um odlutao, u
odnosu sa siromanima, u ljubavi prema veoma starima
i veoma mladima ili ak u brizi za blinjega koji je zauzeo
nadmoni poloaj nad njima. (str. 112)
Nadalje autor pie:
- Podjarmljivanje nekoga svojoj volji neto je to
ljubav nikada ne ini. Istinski suivot obiljeava sluenje
ak i kada tvoj izbor nije dobar ni poeljan. (str. 154)
Pria o susretu Boga i ovjeka u zabaenoj

tronoj kolibi dobar je povod svakomu tko je proita
da se zapita o svom stanju duha, preispita svoju (ne)
vjeru i odnose s drugima. to znai vjerovati i ivjeti
u suglasju s Bogom? Kako otkriti svoju ivotnu misiju,
svoj put do duevnog mira i ispunjenja?
William P. Young nam je ponudio svoje odgovore
na ta pitanja, a nama ostaje da, potaknuti njegovim
odgovorima, pokuamo pronai svoje vlastite.
Tihana Malenica Bilandija
59
krialjka
Odgonetka krialjke iz prolog broja - vodoravno:

Toplinski udar, enteroreksija, otijatar, krak, Ro, demokrati, Iga Vas, zastoj,
Jere, Ivir, ila, Anina, Onto, A(ntonija) (ola), recepis, udah, eza, "Rat i mir", nj,
La, bokor, laa, A, grkokatolik, Taras, ilinij, Vilima, NG, kap, Oak, Ca, Studin,
(Ur.)
Tobija, Iranac.
60
OBIAJI
MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (56)
Vrijeme poklada i karnevala
Vrijeme
preruavanja i
razliitih rituala
Karneval je razdoblje prije Korizme, razdoblje u kojem se organiziraju
povorke makara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se, uz karneval,
ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fanik, koji su vie vezani uz
odreene regije, mjesta, njihove obiaje, a esto se u preruavanju moraju
potovati pravila i rituali, njihov poetak i kraj.
Poklade zapoinju pokladnim utorkom koji je ove godine 24. veljae i to
je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno iste srijede koja oznaava poetak
Korizme.
Jo od srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da sveenici na taj
dan poste. Otuda je doao naziv mesopust koji je prijevod talijanske rijei
karneval ili carnivale (carni vale = zbogom mesu), a izvorno dolazi od
latinske rijei caro = meso i levare = dignuti. Isposniki element nazire se i
u terminu fanik koji dolazi od njemake rijei Fastnacht (no posta). U
Engleskoj ve od 1000. godine poslije Krista postoji odredba da se toga dana
svi vjernici moraju ispovjediti te se od tada utorak prije poetka Korizme naziva
i Danom ispovijedi, (engl. Shrove Tuesday od glagola to shrive = ispovjediti,
nametnuti pokoru).
Narodni obiaji uz poklade
Meutim, za puk je vrijeme prije Korizme postalo vrijeme neobuzdanog
uivanja u hrani, piu i zabavi pod maskama. Tako hrvatski jezik karneval naziva
i pokladama, to dolazi od starohrvatskoga glagola klasti = preruavati se.
Obiaj poklada rasprostranjen je po cijeloj Hrvatskoj, od panonskog i
dinarskog do jadranskog podruja, a svaki kraj ima svoje specifinosti, kako u
obiajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema. Krafne i krpice
s kiselim zeljem u Zagorju; kobasice, buhtle, trudle i pogaice sa varcima u
Slavoniji; krotule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovjeg sira i
kolai od maruna u Kastavtini i iariji; fritule i krotule u splitskoj regiji.
Kod nas su uz poklade vezani i mnogobrojni narodni obiaji, preteito
usredotoeni na spaljivanje tzv. princa karnevala - lutke od slame i krpa koja
smru plaa sve ljudske grijehe i sve zlo koje se dogodilo u prethodnoj godini.
Razni praznovjerni rituali pomagali su ljudima da, na neki nain, uspostave
kontrolu nad svojom budunou. Tako se u Zagorju razvio obiaj da se na
Pepelnicu vodom u kojoj se kuhalo kiselo zelje pokrope noge kao zatita
protiv zmijskog ugriza. Tko bi na pokladni utorak prije no to Sunce izae pojeo
prosenu kau s krvavicom, do kraja godine bi ivio sretno i bogato. Oni koje su
muile buhe, u podne su morali pojesti krvavicu s kiselim zeljem. Dobro je bilo i
popiti piva za dug ivot! Tko bi popio mlijeka, toga ga ljeta ne bi oprilo Sunce.
No, bilo kako bilo, poklade su veselo razdoblje u kojem - osim djece uivaju i odrasli.
Sanja Petrinec
Benin
Mravi u
listovima banane
Republika Benin (Rpublique Bnin,
priblino 7,2 milijuna stanovnika), poznata
i po svom starom nazivu Dahomej (do
1975.), nalazi se u Zapadnoj Africi uz obalu
Gvinejskog zaljeva, iji je obalni pojas u duljini
od priblino 100 km prepun laguna i movara.
Zemlju nastanjuju pripadnici brojnih
naroda i plemena (najbrojniji su Foni, Yorubi,
Adjaji, Baribi, Sombi, Dendi i Fulani), a kako je
u uporabi ak priblino 60 jezika, kao slubeni
jezik uveden je francuski, jezik bivih
kolonizatora!
Tragovi ljudske civilizacije na tom
podruju potjeu jo iz neolita, a prve
drave formirane su u 12. stoljeu n.e. U 17.
stoljeu je osnovana drava Dahomej, koja je
ubrzani razvoj doivjela i zahvaljujui trgovini
robovima (obalni dio bio je poznat kao Obala
robova). Kroz protekla stoljea jaao je utjecaj
Francuza, koji su krajem 19. stoljea Dahomej
proglasili svojom kolonijom. Nezavisnost je
Benin stekao 1960. godine, no uslijedili su
nemiri i dravni udari to je, unato prirodnim
bogatstvima, utjecalo na to da je zemlja ostala
u krugu nerazvijenih.
U posljednje vrijeme Benin je i sve
zanimljivija turistika destinacija zbog
nacionalnih parkova i rezervata. Pravu
atrakciju predstavlja selo Ganvie s brojnim
sojenicama u laguni, ali i gradi Ouidah kao
jedan od sredita kulta vudu.
Nacionalna kuhinja pod snanim je
utjecajem francuske kuhinje, ali su ouvana
i mnoga autentina tradicionalna jela. Meu
njima su i ona koja se temelje na bogatstvu
tropske flore i faune kao to su, primjerice,
bijeli mravi i termiti peeni u listovima banane
u vrelom pepelu!
U tradicionalnom jelovniku
prevladavaju jela s riom, kukuruzom, grahom,
yamom, maniokom, prosom i slino, potom
riba i piletina te umaci na temelju kikirikija ili
rajice.
AKKRA FUNFUN (Utipci od graha)

Sastojci: 1 alice bijelog graha,
alice vode, 2 liice soli, ulje za duboko
prenje (autentini okus daje mjeavina dva
dijela ulja od kikirikija i jedan dio palmina ulja),
2 lice nasjeckanog luka, sol po elji, ljuta
papriica (ili) po elji.
Priprema: Grah operemo, namoimo
preko noi, a potom skuhamo. Ocijedimo
i stavimo u mikser zajedno s navedenom
koliinom vode i 2 liice soli. Miksamo dok
ne dobijemo zgusnutu masu poput tijesta
(po potrebi dodamo jo vode). U dobivenu
masu umijeamo potom nasjeckani luk te sol i
mljevenu ljutu papriku (ili), prema okusu.
U dubokoj tavici ili posudi za duboko
prenje, zagrijemo ulje na priblino 200 0C te
stavljamo po licu tijesta i primo dok utipci
ne poprime zlatno-smeu boju.
Peene utipke poloimo na papirnate

ubruse da se ocijede i serviramo vrue.
CALALU (Povre s mesom)

Sastojci: palmino ili neko dugo ulje
za prenje, 1 1,5 kg mesa bilo koje vrste
ili mjeavine (crveno meso, perad ili ribe),
priblino jedan kilogram raznovrsnog
lisnatog povra po elji (listovi manioke,
grahorice, goruice, kiselice, kelj, kupus,
pinat, kineski kupus i drugo to vam je pri
ruci), 2-3 oguljene i narezane rajice, 1 alica
opranih morskih raia ili kozica, nasjeckane
svjee bamije (neobvezno), nasjeckani luk
(neobvezno), oieni i nasjeckani svjei ili
(neobvezno), zgnjeeni enjak (neobvezno)
te prema okusu sol, papar, mljevena crvena
slatka ili ljuta paprika/ili.
Priprema: U velikoj tavici zagrijemo
ulje te primo meso i luk dok meso ne poprimi
smeu boju. Dodamo sve preostale sastojke
i dovoljno vode. Polupokriveno zakuhamo,
promijeamo, smanjimo vatru na minimum,
poklopimo i kuhamo priblino dva sata.
Serviramo s kuhanom riom.
PIRJANA RIBA DAHOMEJ
Sastojci: dvije morske bijele ribe
pojedinane teine od priblino 70 90 dag,
brano, sol i papar, alice palmina ili drugog
biljnog ulja, 2 luka, 2 rajice, 1 alica ribljeg
temeljca ili vode, usitnjena crvena paprika ili
ili (neobavezno).
Priprema: Ribu oistimo i nareemo
popreno na komade iroke priblino 5 cm.
Rajicu nareemo na komadie, a luk sitno
nasjeckamo.
Pripremimo mjeavinu brana, soli
i papra i uvaljamo komade ribe. U tavi za
prenje zagrijemo ulje i primo ribu uz
okretanje da dobije zlatno-smeu boju. Ribu
izvadimo i ostavimo na stranu, a na istom
ulju lagano poprimo luk, dodamo rajice
i uz mijeanje pirjamo priblino 10 minuta.
Prilijemo riblji ujuak ili vodu, smanjimo
vatru, pokrijemo i pustimo da kuha priblino
10 minuta. U tavicu vratimo prenu ribu i
popaprimo prema elji te dalje pirjamo jo 20
30 minuta. Serviramo s riom.
RIBA S ROTILJA
Sastojci: etiri ribe po volji, 1 luk,
papar, sol, ulje od kikirikija (ili neko drugo), 2
limuna.
Priprema: Luk fino nasjeckamo, a
ribe oistimo, operemo i osuimo te noem
napravimo po nekoliko poprenih rezova.
Mjeavinom luka, soli i papra ispunimo
rezove, ribe premaemo uljem i ispeemo na
rotilju uz samo jedno okretanje. Serviramo s
polovicama limuna.
Putuje i kuha: Darjan Zadravec
U sljedeem nastavku: ri Lanka
61
CRTICA
Dvije Dalmacije
Ukupnost
obogaena razlikama
Dalmacija odmjerenih i
umjerenih oscilacija i otkucaja
je Dalmacija srca, za razliku
od Dalmacije due, koja vas
snano prima u svoj zagrljaj i
lako ne puta
Nesporazum zbog Vlake

O odlasku na teren izvijestio bih ukuane, jer
toga dana nisam bio na ruku, a moda ni na veeri.
U to vrijeme nazvao me poslovni kolega iz Zagreba,
spoitnuvi mi to mu se juer nisam javio kada
sam bio u Zagrebu - njegovom gradu. Istina je bila
da sam toga dana bio na terenu u Dalmatinskoj
zagori, a ne u Zagrebu. Razmiljajui o tomu,
otkrio sam zato je dolo do nesporazuma. Naime,
odlazei na teren, pokraj telefona sam ostavio
poruku: danas sam u Vlakoj. Tako sam svoje
ukuane izvijestio o svom odlasku u Dalmaciju iza
magistrale telefonskom pozivu kolege iz Zagreba
odazvao se moj stariji sin i proitao moju poruku.
Za kolegu je Vlaka bila ulica u sreditu Zagreba, a
za moje ukuane upozorenje da ne znam kada u se
vratiti kui. Jer, tada jo nije bilo mobilnih telefona.
U jednoj: ne uri inenjeru, posao nije
zec pa e pobi
Nauili smo ( iz udbenika ) Dalmaciju

dijeliti na sjevernu, srednju i junu. Poslije
izgradnje magistrale, prije skoro pedesetak
godina, uobiajena je kod lokalnog stanovnitva
podjela na Dalmaciju do magistrale i Dalmaciju
iza magistrale. Podjela je proizala iz tradicijskih
razlika i duhovnih specifinosti svakog od ova dva
dijela. Nekad, a i danas, to nazivalo bodulskom i
vlakom Dalmacijom, odnosno onim prostorom
koji je u kontaktu s morem i prostorom koji taj
kontakt nema. Gledano senzibilnim okom, jedna je
Dalmacija srca, a druga Dalmacija due i zajedno
ine onu nama prepoznatljivu Dalmaciju.
Obilazio sam i jednu i drugu Dalmaciju
dugo godina radei u struci. Posao elektrifikacije
traio je u svom pripremnom dijelu odreivanje
mikro lokacije TS 10/0,4 kV, trase prikljunog
dalekovoda i definiranje raspleta mree niskog
napona. Izmeu sedamdesetih i osamdesetih
godina prolog stoljea elektrificirala su se udaljena
naselja i zaseoci. Tada je planirana i elektrifikacija
posljednjih neelektrificiranih podruja. Kasnije,
iduih petnaestak godina, elektrificiraju se
priobalna vikend naselja i popravljaju naponske
okolnosti u postojeoj mrei, ugradnjom
interpoliranih trafostanica. Bilo je na stotine takvih
objekata. Zbog potreba domicilnog stanovnitva za
elektrinom energijom, uvijek smo bili dobrodoli
gosti tamo gdje smo donosili svjetlost.
62
Posao u Dalmaciji iza magistrale, u Dalmaciji

due, podrazumijevao je i snaan zagrljaj
domaina, srdanu dobrodolicu i stoga je
bilo teko predvidjeti vrijeme povratka. Poslije
odraenog posla domaini bi pripremili bogato
blagovanje (obino se jelo mlado blago s ranja),
slijedio je turnir u balotama i kartama, a uz glasnu
pjesmu nalijevalo se vino i nazdravljalo rastanku,
koji se odgaao svakom aom. Uvijek smo bili
doista lijepo bili doekani i teko putani kui.
Ponekad, duboko u noi, uo bi se komentar
domaina: ne uri inenjeru, posao nije zec, pa e
pobi.
Struna ekipa na oevidima bila je sastavljena
od energetiara, geometra i projektanta te
predstavnika investicija - uigrana ekipa ljudi,
kojima nije manjkalo ni ostalih vrlina. Jednim
izlaskom na teren rjeavali bi sve tehnike
pojedinosti, a i imovinsko-pravni poslovi bi se
okonali pristankom vlasnika zemljita na izgradnju
objekata. Ovisno o dobu noi u koju bi veselo zali,
nuene su od domaina i vee parcele, puno vee
nego to su trebale za izgradnju objekata. Svega je
tamo nueno u izobilju - i po koliini i po sadraju.
Jedino je vino s pribliavanjem ljeta bilo malo
upitne boje, bukea i okusa.
U drugoj: gospar inenjeru pourite trajekt uskoro kree
U bodulskoj Dalmaciji (Dalmacija do
magistrale) bilo je drukije. Morali smo krenuti kui
do ponoi, jer je takav raspored vonje trajekta,
ili bi po potrebi prenoili. U domaina, na uvijek
pedantno ispeglanim stolnjacima, nudio nam se
riblji meni, koji se zalijevao ugodnim vinima. Igra
na balote nije se smatrala obveznom. Teko ili skoro
nikad ne bi uspjeli rijeiti imovinsko-pravne poslove,

jer boduli su se jako teko odricali komadia
zemlje. Sve je bilo lijepo, ali odmjereno. Zapjevala
bi se uhu ugodna pjesma, bez nadglasavanja,
uz estu napomenu domaina: gospar inenjeru
pourite - trajekt uskoro kree. To je, ipak, Dalmacija
odmjerenih i umjerenih oscilacija i otkucaja
Dalmacija srca, za razliku od Dalmacije due, koja
vas snano prima u svoj zagrljaj i lako ne puta.
Na otoke mogu ii dva vlaja , ali uz
barem jednog bodula
Dalmacija ne bi bila ono to jest kada u
ukupnosti ne bi imala svoja oba dijela. U poslu
ponekad doe i do nesporazuma, a i rivalstva
izmeu njih. Jednom se to dogodilo kod odlaska
na otok Hvar. Polazite je bio Split. Posao su
trebala obaviti samo dvojica kolega iz radne grupe.
Dogovorili su se za dan odlaska, ali ne za druge
pojedinosti puta. Ne znajui, kolega s automobilom
otiao je trajektom u Stari Grad na otoku Hvaru, a
drugi brodom u grad Hvar na tom Otoku. Naravno,
nisu se ni vidjeli ni susreli ni uli, jer nije bilo
mobilnih telefona. Ni posao nisu napravili. Na
povratku je uslijedila prepirka. Obojica su bili vlaji.
Od tada smo utvrdili pravilo: na otoke nikad ne
smiju ii dva vlaja sama, jer se mogu izgubit i uvijek
treba biti i barem jedan bodul.
Izgradnjom auto-ceste s poprenim
spojevima, a osobito probojem poprenih tunela
kroz Kozjak i Biokovo, napravit e se jo vra
poveznica dviju Dalmacija. Premda sam roeni
bodul, smatram da tunelima vie dobiva Dalmacija
do magistrale, nego vlaka Dalmacija, odakle je
potekla inicijativa izgradnje te ceste. Veliki broj
gostiju na moru bit e u prigodi posjetiti ono to je
svojedobno Alberto Fortis, prirodoslovac i putopisac
(1741. 1803.), opisao na poseban egzotini nain.
Smatrao je taj prostor novootkrivenim svijetom
(slino otkriu Amerike), nastanjenim morlakim
stanovnitvom (morlaci Crni Vlasi ).
Prije vie godina, uoi inicijative za proboj
prvog tunela , negdje u blizini Zagvozda razgovarao
sam s domainima kada je to jo bila daleka vizija
(tamo se danas priprema izgradnja TS 110/10 kV).
Tada sam uo i napjev kojeg ne mogu tono citirati,
ali ide otprilike ovako:
Kroz Biokovo
emo tunelom proi,
i kod Basta na more doi.
Jutrom emo tamo
na kupanje hodit,
a pozapodne pod svojim grabom* ljubav vodit.
Vidite, ponekad se srce i dua isprepletu!
(* grab krto drvo Dalmatinske zagore )
Ivo Santica
Tradicija
Brodi od Stomorije
Plovei spomenici
Svako misto ove nae Dalmacije ima neto po
emu je posebno i drukije. Osim ribe, loze i maslina
tribalo se bavit jo neim za priivit, spojit kraj s
krajem. Neki su odlazili priko bare u daleki svit, dok
su drugi ostajali doma i konkulane kine pazili da se
vatra ne ugasi.
olta tako je blizu Splita i svita, a tako
je ouvana i izvorna. Glavno misto na otoku je
Stomorska. Kao luka spominje se jo u 16. stoljeu, a
ime je dobila po svetitu Gospe od Stomorije podno
kojega se nalazi. Tu se jo uti vonj onih starih vrimena
i obiaja. Isti brodi su na rivi, lipi nego ikad, a stariji od
najstarijeg ovika u mistu.
STOMORANI NA VRIME OKRENULI PROVE U
DRUGOM SMJERU PREMA TURIZMU
Jedrenjaci, stari i priko sto godina, ponos su ovog
mista i razlog opstanka ljudi ovoga kraja - ljubav koja se
prinosi s kolina na kolino.
Nekad su prevozili plodove ovih krajeva do
kontinenta. Bez motora, noeni vitrima koji nisu uvik
puvali u krmu.
Dolaskom vapora inilo se da su im dani
odbrojani. To se ipak nije dogodilo, jer su vridni
Stomorani na vrime vidili odakle puu novi vitri i
okrenuli prove u drugom smjeru prema turizmu. Tako
su tive pretvorene u kabine, a stari morski vukovi,
prevozei turiste od Istre do Dubrovnika, postali vodii
kroz sve ljepote nae obale. Tako je u Stomorskoj stvorena
prava flota turistikih jedrenjaka. Jedan od njih je i m/j
Sretan u vlasnitvu kapetana Marina Novakovia,
jednog od onih na kojima svit ostaje.
- Stomorska je nastala davne 1673. godine, kad
su Novakovii iz Tugara i Vidani-Borii sa Hvara doselili
u ovu uvalu kao zemljoradnike obitelji. Tu su u poetku
obraivali fratarske vinograde da bi kasnije postali
brodovlasnicima upoznaje nas Marin, ponosan to
je njegova obitelj ugraena u temelje ovoga mista i
nastavlja.
- Novakovii kao brodovlasnici spominju se jo u
17. stoljeu, emu svjedoi slika u pomorskom muzeju
Gospe od krpjela u Boki. Svi brodovi u obitelji nosili su
ime Sretan. U poetku su se bavili iskljuivo prijevozom
tereta. Po dobrome jugu od Hvara do Istre, prevozei vino,
znali bi doi za jedan dan, dok bi im za povratak nekad
tribalo i misec dana. Za velikih bonaca znalo se i veslajui
kaien teglit brod do matine luke. Bila su to vrimena
kad se navigalo samo na jidra, a prvi motor u jedrenjak
ugraen je poetkom tridesetih godina prolog stoljea.
Bija je to motor talijanske proizvodnje, marke Satimatestacalda s tada famoznih 6 ks! Koristija se iskljuivo
za manovru, a palija se u tri ovika konopon, dok je glavu
motora prethodno tribalo zagrijat let lampon. Godine
1967. flota je pojaana brodom Pravedan i 1970. brodom
Dalmatinac. Stariji govore da je u razdoblju izmeu dva
svjetska rata u Stomorskoj bilo toliko brodova da se preko
njih moglo proi s jednog na drugi kraj mista.
TEAK IVOT UZ VELIKE MUKE I ODRICANJA
Razgovor s Marinom vraa me u ta stara vremena,
kada biti pomorac nije bilo lako. Bio je to uistinu kruh
sa sedam kora. Danak tomu platili su i Novakovii.
Radi bolesti, relativno mladi odustajali su od plovidbe
i preputali brodove mlaima. Tako je i Marin ve s 24
godine postao kapetan na m/j Sretan. Evo njegove
prie:
- Brod je sagraen 1900. u Italiji, u mjestu Catolica.
Imao je liniju slinu trabakulu ili braceri, a u nas meu
pomorcima takvi se brodovi zovu "piranei" . Ime mu je

tada bilo "Piccolla nerina" . Dug 18 , irok 5,60 , a gaza
je dva metra. Konstrukcijomje bio idealan za rasuti
teret, irokog je trupa po cijeloj duljini i visini. Osobitosu
mubile iroke i okrugle prova i krma. Na visokoj provije
imaopostavljena dva oka, koja su sluila samo za ukras.
Ispod njih su bile posebno postavljene cijeviza sidrene
lance. Karakteristino je takvim brodovima ravno
"pjateko" dno. Prazni su bili malo nestabilni, ali u "kargu"
pravi mornari.O tadanjim danima malo toga znamo.
Bio je pogonjen samo na jedra, dvadesetih godina mu je
ugraen prvi motor. Plovio je pod talijanskom zastavom
do 1950. godine, kada ga je na nau obalu doveo Marin
Toma - Gedo. Nazvao ga je "Kosovac" po jednom
predjelu u Krilu Jesenica. On se baviotransportom
pijeska. Teak ivot uz velike muke i odricanja esto
bi ga naveo da isplovi sam da bi uparao koji dinar.
Dogaalo se toesto i drugima pa je u ono vrijeme puno
brodova pretrpjelonasukavanje i potonue upravo
zbog togato bi iscrpljeni vlasnici zaspali na kormilu.
Tako je iGedo jednom zapeou blizini Vinia,a brod
potonuo s oteenom provom. Izvukli su ga na povrinu
kolege s nekoliko brodova i oteglili u Sumartin, gdje mu
je tada promijenjena prova. Tada je dobio elegantniju
liniju s jo uvijek visokom provom, ali izbaenom na
more, motonave. Pria se da Gedu nijedan vjetar nije
ostavljao u luci. U brodu je tada bio motor marke OM
snage ezdesetak, a kasnije Deutz Clokner od 120
konjskih snaga.Moj otac ga je kupio u veljai 1978.
godine za male novce .Trebalo je od pjeskara napraviti
brod za viednevna krstarenja po Jadranu, veinom za
Njemake turiste. Brod je bio u dosta loem stanju, a
kakvo je ono bilo najbolje govore rijei moje None kad je
molila oca: "..sinko zapali to broda, ne sramotiobitelj..".
Ali s 35 godina, pun snage i elanai s puno inata, uz pomo
prijatelja i obitelji, ve jeu srpnju te iste godine obavio
prvu vonju za agenciju "Seeadler"iz Njemake, za koju
smo kontinuirano radili sve do poetka rata.Prema dugoj
obiteljskoj tradiciji, brod je dobio ime "Sretan". Tada je u
kveru u Omiu otac izmijenio kompletnu kuvertu, mrtvu
bandu po sredini broda.U stivi umjesto teretnog prostora
tada je napravljeno 10dvokrevetnih kabina. Na glavnoj
kuverti izgraeno je nadgrae sa salonom, kuhinjom,
toaletima....No, dno i krma ostali su nepromijenjeni pa je
"Sretan" uvik teka.
Vozili smo u osamdesetima sedam sezonarutu
Split - Kotor - Split pa bi nam se esto dogodilo da
moramo iz Dubrovnika iliCavtata za Boku kotorsku po
jugu ili mrtvom moru. Nema se di sakrit , a vojska ne da
500 metara blie obali. Onda kad bi se utirali u bonacu,
zamiat bi cimenat ili tuk pa iznutra krpaj di tee. Bilo je
na brodu uvik u jednom sakuizmeta od tovara, to je bilo
najbolje sredstvokad bi trebalo sanirat ozbiljniji problem,
alion jedolazio izvana, iz mora.
DOK IMA DRVA U UMI - IMA I BRODA

Onda se opet skupilo para pasmo 1988. u
Sumartinu naBrau promijenili krmu i produljili
brodoko trimetra po vodenij liniji, a skoro pet po kuverti.
Promijenjen je i oblik krme pa je i onasada vie izbaena
na more, puno elegantnija. Tada se i poveao kapacitet
putnikana 24, a potpalublju su dodane jo dvije kabine.
Nadgrae je ostalo isto, a na duljoj krmenoj palubi dobili
smo idealan prostor za otvoreni salon .
Metri u Sumartinu odlino suizveli oblik
krme. Raena je od hrastovine i uvrena
metalnimojaanjima.Tako je "Sretan" dobio novi izgled,
ali i injekciju za daljnje plovidbe. Planiran je odmah i
Sretanna moru
Marin Novakovi, jedan od onih na kojima svit ostaje na

svom radnom mjestu
nastavak rekonstrukcije, kojom bi se promjenilo i itavo

dno . No,na takav zahvat ekali smo do 2002. godine.
Zbog rata na ovim podrujima nae poslovanje bilo
je u prekidu pa financijski nismo bili u stanju, a nismo
htjeli mijenjati madir po madir, nego izmjenu dna
obaviti odjedanput takoda moemo promijeniti i pokoje
rebro.Rekonstrukciju smo radiliopet u Omiu i to kod istog
kalafata Frane Miline, koji jesada i vlasnik kvera. Velika
je to bila rekonstrukcija i sada, nakon vie od sto godina,
"Sretan " je opet mladi. Ima jednu od najmlaih posada, a
ove smo godine slavili i svojevrsan jubilej, jer njemu je 104.,
a tolikogodina imamo i nasetvero posade zajedno. Kau,
dok ima drva u umi - ima i broda. Samo da ne izumre
zanimanje kalafata i zaljubljenika u drvene brode. Morat
emo postat i metri, jer brod nam uvik mora plovit.
Ostali jedrenjaci u Stomorskoj nalaze se u
vlasnitvu obitelji Koludrovi i Kalebi, ija se pria
vjerovatno ne razlikuje puno od Marinove.
Lipo je znati da su novi narataji u ovom mistu
pronali motiv za ostanak na otoku. Potkovani debelim
iskustvom svojih predaka, odabrali su ivot koji nije lak.
ivot u kojem triba dati cilog sebe, a istodobno prenosit
vjetinu i ljubav prema brodima novim naratajima.
Dokle god bude njih, bit e i turista koji slae
spavaju uz kripu madira nego uz zujanje klima ureaja.
Istovremeno osjeajui patinu starih vrimena - nae
povijesti i bar na tjedan dana postaju dio povijesne
posade ovih ploveih spomenika.
Zvonimir Buli
63

Hep 217

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hep 217

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

257

Ugovor HEP-a s njemakom razvojnom kreditnom

Nazire se granina spojna toka dalekovoda 2 x 400 kV Ernestinovo Peuh

Obraanje predsjednika Uprave mr. sc. Ivana Mravka

HEP i Petrokemija omoguili energetsku sigurnost Kutine

TS Osijek 4 spremna: Slavonika moe krenuti

HEP Opskrba u Hrvatskoj obrtnikoj komori

Gradilite HE Lee: Usprkos studeni, ljepotica na vrijeme

TS Tumbri: Tri desetljea rada iza, dva desetljea ispred

Geotermalni program u Hrvatskoj: Originalno tehnoloko i gospodarsko rjeenje

Remonti dravskih hidroelektrana

Privremeno rjeenje za gornju Bujtinu

HE Senj: Drama izmeu vode i strojeva

Glavni urednik HEP Vjesnika

Poplavljeno srce toplinskog sustava EL-TO Zagreb

HEP VJESNIK broj 217 (257), veljaa 2009.

Vremenski uvjeti, poglavito uestale

oborine popunile su akumulacijska jezera

koja se nametnula kao temeljni problem poslovanja HEP

Mjere za poboljanje likvidnosti

HEP VJESNIK broj 217 (257), veljaa 2009.

Najznaajnije odluke u veljai

mr.sc. Ivan Mravak,

Upravljanje ljudskim resursima

dr.sc. Darko Dvornik,

doc.dr.sc. eljko Tomi,

2. lanovi Uprave su uz prava i obveze propisane zakonom, opim aktima Drutva,

3. lanovi Uprave su duni izvjetavati Upravu o stanju poslova korporativnih

Odnosi HEP i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna

Nastavak viegodinje suradnje

HEP VJESNIK broj 217 (257), veljaa 2009.

lanovi Uprave Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg

Ugovor HEP-a s njemakom razvojnom bankom Kreditanstalt fr Wideraufbau o kreditu i donaciji

energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije

- Bili smo impresionirani brzinom razvoja

Izgradnja dalekovoda 2 x 400 kV Ernestinovo Peuh, dionica

U daljini se vide posljednja tri dalekovodna stupa u nizu na maarskoj strani

Premda su vremenski uvjeti za gradnju

HEP VJESNIK broj 217 (257), veljaa 2009.

Obilno blato i loi

mjesta 90 do 117, a na maarskoj strani vide se tri njihova

gospodarski, strateki i energetski vaan objekt prijenosne

Viegodinji poslovni partneri

Sveanosti potpisivanja Ugovora prisustvovali su bliski suradnici predsjednika uprava

dovriti projekt, a sljedee godine pokraj tog

Ovom je prigodom B. Mesari naglasio da

NAI U VRIJEME PLINSKE KRIZE

Kada je sustavu najpotrebnija, TE Sisak je

hidrolokih okolnosti, u prosincu nije proizvodila,

HEP VJESNIK broj 217 (257), veljaa 2009.

proizvodnih sklopova (kotlova, turbina i generatora),

Smjenovoa Stevica Bakari sa 25 godina staa u Elektrani dobar je poznavatelj

No, kae da je najvanije da je TE Sisak i u

bolovanju netko iz smjene nakon odraenih 12 sati,

Dok blokovi miruju, otklanjaju se uoeni nedostaci i kvarovi poput, primjerice,

stajanja tijekom zimskih mjeseci kritini su dani zbog

Zamjenjuje se i dotrajali kompenzator na kondenzatoru rashladne vode turbine Bloka 2

HEP VJESNIK broj 217 (257), veljaa 2009.

Nai u vrijeme plinske krize

U vrijeme plinske krize i

I prije nego to je plinska kriza izravno zaprijetila

HEP VJESNIK broj 217 (257), veljaa 2009.

energije. Za to vrijeme potroeno je 27.096tona