Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 43

1

KOMPLEKSNI
BROJEVI

Prvotno su kompleksni brojevi uvedeni u algebru pri rjeavanju algebarskih jednadbi


drugoga i treega reda. Kompleksni brojevi prvi puta se javljaju u djelu Girolama
Cardana 1545., a operacije s njima opisuje R. Bombelli 1 1572. Oznaku i uveo je L. Euler
1777. U poetku se nije uoila primjenjivost rauna s kompleksnim brojevima. Odatle i
termin imaginaran, to znai nestvaran, zamiljen. Formalno se kompleksni brojevi
mogu uvesti kao ureeni parovi realnih brojeva. Valja napomenuti da je teorija funkcija
kompleksne varijable, tj. funkcija definiranih na skupu kompleksnih brojeva s
kompleksnim vrijednostima, vana matematika teorija s velikim primjenama, posebno
u elektrotehnici.

Girolamo Cardano, (lat. Hieronymus Cardanus) talijanski matematiar, filozof i lijenik


(1501. 1576.). U djelu Ars magna (Knjiga o velikom umijeu ili o pravilima algebre) objavio
formule za raunanje korijena kubne jednadbe (Cardanove formule), to ga ini jednom od
vodeih linosti matematikoga svijeta esnaestog stoljea. Meu prvima je u Europi
raunao s kompleksnim brojevima. Cardano je ivopisna linost kakve su se mogle nai
vjerojatno samo u renesansnoj Italiji. ovjek irokih interesa i velikih sposobnosti.
Izumitelj kardanske osovine i kardanskog zgloba. Pisao o igrama na sreu. Bavio se
astrologijom, alkemijom i magijom. Navodno je ak predvidio toan dan svoje smrti, no
vjeruje se da je poinio samoubojstvo kako bi pokazao istinitost svoga proricanja.

Bombelli, Raffaele, talijanski matematiar i inenjer (oko 1530. oko 1572.). U djelu Algebra
uveo je raunske operacije na kompleksnim brojevima.
1

MATEMATIKA 1

POJAM KOMPLEKSNOG BROJA ...................................................................................... 7


OPERACIJE S KOMPLEKSNIM BROJEVIMA ................................................................. 9
TRIGONOMETRIJSKI OBLIK KOMPLEKSNOG BROJA ...............................................27

POJAM KOMPLEKSNOG BROJA


Jednadba x 2 1 0 nije rjeiva u skupu realnih brojeva jer ne postoji realan
broj iji je kvadrat jednak 1. Uvodimo novi matematiki objekt koji
oznaavamo i te mu pripisujemo svojstvo i 2 1 tj. i 1 . Broj i
nazivamo imaginarnom jedinicom. Umnoak realnog broja b i imaginarne
jedinice oznaavamo bi i nazivamo imaginarnim brojem. Broj a bi , gdje su a i
b realni brojevi nazivamo kompleksnim brojem. Jo kaemo da je z a bi
algebarski prikaz kompleksnog broja z, pri emu a nazivamo realni dio
kompleksnog broja z i piemo a = Re(z), a b nazivamo imaginarni dio i piemo
b = Im(z). Skup svih kompleksnih brojeva oznaavamo slovom C.
Kompleksni broj z x yi predoujemo tokom ravnine (x, y) u kojoj je
postavljen koordinatni sustav. Dakle, svakom kompleksnom broju z x yi
jednoznano pridruujemo toku s koordinatama (x, y) i obratno, svakoj toki
ravnine s koordinatama (x, y) jednoznano pridruujemo odgovarajui
kompleksni broj z x yi . Ravninu u kojoj predoujemo kompleksne brojeve
nazivamo Gaussova2 ili kompleksna ravnina. Odgovarajue osi nazivamo realna
i imaginarna os.
Im

z1 1 i
Re

z 2 1 2i

Kompleksnom broju z1 1 i jednoznano


pridruujemo toku ravnine s koordinatama
(1, 1), a kompleksnom broju z2 1 2i
toku s koordinatama (1, 2).
Ishodite koordinatnog sustava odgovara
kompleksnom broju 0 0 0 i .

Gauss, Carl Friedrich, veliki njemaki matematiar i astronom (1777. 1835.).

KOMPLEKSNI BROJEVI

Kompleksnom

Im

z a bi

z a bi

pridruujemo realni broj a 2 b2 koji


nazivamo apsolutna vrijednost ili modul3
kompleksnog
broja
i
piemo

z a 2 b2 .

z
Re

Im

broju

z a bi
Re

z a bi

Modul kompleksnog broja z a bi jest


udaljenost ishodita koordinatnog sustava
i toke (a, b) koja predouje kompleksni
broj
z.
Dakle,
modul
svakog
kompleksnog broja razliitog od 0 je
pozitivan realni broj.
Kompleksnom
broju
z a bi
pridruimo broj z a bi koji nazivamo
konjugirano4 kompleksni broj.
Toke u kompleksnoj ravnini koje
predouju kompleksne brojeve z a bi
i z a bi simetrine su u odnosu na
realnu os. Za meusobno konjugirane
kompleksne brojeve z i z oito vrijedi:
Im( z ) Im( z ) ,
Re( z ) Re( z ) ,
z z .

Jednakost kompleksnih brojeva


Dva su kompleksna broja z1 a1 b1i i z2 a2 b2i jednaka ako i samo ako su
im jednaki realni i imaginarni dijelovi. Dakle, z1 z2 ako i samo ako a1 a2 i
b1 b2 , odnosno Re( z1 ) Re( z2 ) i Im( z1 ) Im( z2 ) .

Predoivanje kompleksnih brojeva u ravnini i termin modul kompleksnoga broja prvi je uveo
vicarski matematiar Jean Robert Argand. Ponekad se u literaturi rabi i termin Argandova
ravnina. Termin modul dolazi od lat. modulus mjera, mjerilo.
4
Konjugiran od lat. conjugare sklopiti, svezati; upregnuti zajedno.
3

MATEMATIKA 1

OPERACIJE S KOMPLEKSNIM BROJEVIMA


Neka su z1 a1 b1i , z2 a2 b2i dva po volji odabrana kompleksna broja.
Osnovne raunske operacije s kompleksnim brojevima definiraju se na sljedei
nain.
Zbrajanje kompleksnih brojeva
z1 z2 a1 b1i a2 b2i a1 a2 b1 b2 i
Dakle, zbrajamo meusobno realne dijelove i meusobno imaginarne dijelove
kompleksnih brojeva.
Geometrijski smisao ove definicije je sljedei. Toka koja predouje zbroj
kompleksnih brojeva z1 z2 je vrh dijagonale paralelograma koji odreuju
ishodite koordinatnog sustava i toke koje predouju kompleksne brojeve z1 i
z2 . Ovu injenicu nazivamo pravilom paralelograma.
z1 z2

b1 b2
b2

z2

b1

z1

a2

a1

a1 a2

Pravilo paralelograma

Neka su z1 a1 b1i , z2 a2 b2i kompleksni brojevi. Oduzimanje, mnoenje i


dijeljenje kompleksnih brojeva definiramo na sljedei nain.

Oduzimanje kompleksnih brojeva

z1 z2 a1 b1i a2 b2i a1 a2 b1 b2 i

Mnoenje kompleksnih brojeva

z1 z2 a1 b1i a2 b2i a1a2 a1b2i a2b1i b1b2i 2


a1a2 b1b2 a1b2 a2b1 i

KOMPLEKSNI BROJEVI

Dijeljenje kompleksnih brojeva


z1
z1

a1 b1i

a2 b2i

a1a2 b1b2
a b
2
2

2
2

a1 b1i a2 b2i a1a2 a1b2i a2b1i b1b2i 2

a2 b2i a2 b2i
a22 b22i 2

a2b1 a1b2
a22 b22

Drugim rijeima, kompleksne brojeve dijelimo tako da dijeljenik i djelitelj


(odnosno brojnik i nazivnik) pomnoimo konjugirano kompleksnim djeliteljem
(tj. nazivnikom).
Za konjugirano kompleksne brojeve vrijede sljedea svojstva:
a) z1 z2 z1 z2
z1 z2 z1 z2

b)

Potenciranje imaginarne jedinice


Promotrimo prve etiri potencije imaginarne jedinice: i1 i , i 2 1 , i 3 i ,
i4 1 .
Iz i 4 1 slijedi i 4 n 1 za svaki prirodni broj n. Odatle i 4 n 1 i , i 4 n 2 1 ,
i 4 n 3 i .
Primjer 1.: Izraunajmo i 4567 .
Podijelimo li 4567 sa 4 dobit emo kolinik 1141 i ostatak 3. Stoga piemo
4567 4 1141 3 . Odavde slijedi

i 4567 i 4 1141 3 i 4 1141 i 3 i 4

1141

i 3 1 i 3 i .

Neposrednom provjerom mogu se potvrditi sljedea svojstva modula


kompleksnih brojeva:
2
a) z z z odnosno z z z
b)

z1 z2 z1 z2

c)

z1
z2

z1
z2

, ako je z2 0

z1 z2 z1 z2 (ovu nejednakost nazivamo nejednakost trokuta)

d)

Pokaimo istinitost nejednakosti trokuta.


z1 z2 z1 z2 z1 z2 z1 z1 z1 z2 z2 z1 z2 z2 z1 z1 z2 z2 z1 z2
2

10

MATEMATIKA 1

Lako je pokazati da vrijedi z1 z2 z2 z1 2 Re z1 z2 2 z1 z2 .


Iz prethodnog dobivamo:
z1 z2 z1 z1 z2 z2 z1 z2 z1 2 Re z1 z2 z2 z1 2 z1 z2 z2
2

z1 2 z1 z2 z2 z1 2 z1 z2 z2 z1 z2
2

Pokazali smo z1 z2 z1 z2
2

, odnosno z1 z2 z1 z2 .
z1 z2

z2
z1 z2

z2

z1

z1

Naziv nejednakost trokuta


slijedi iz oite geometrijske
interpretacije nejednakosti
z1 z2 z1 z2 , kao
injenice da je duljina jedne
stranice trokuta manja od
zbroja duljina drugih dviju
stranica.

Korjenovanje kompleksnih brojeva


Postupak raunanja kvadratnog korijena iz zadanoga kompleksnog broja
ilustrirat emo jednim primjerom.
Primjer 2.: Izraunajmo

5 12i . Dakle, odreujemo kompleksni broj z takav

da je z 5 12i . Najprije zapiimo z u algebarskom obliku, z x yi , gdje


su x i y realni brojevi. Kvadriranjem obiju strana jednadbe dobivamo
( x yi )2 5 12i , odnosno x 2 y 2 2 xyi 5 12i . Izjednaavanjem realnih
dijelova s lijeve i desne strane, dobivamo jednadbu x 2 y 2 5 , a
izjednaavanjem imaginarnih dijelova 2 xy 12 .
Dobiveni sustav jednadbi rijeit emo tako da u jednoj jednadbi jednu
nepoznanicu izrazimo pomou druge te dobiveni izraz uvrstimo u drugu
jednadbu.
36
6
Tako y uvrstimo u prvu jednadbu i dobivamo x 2 2 5 odnosno
x
x
4
2
x 5x 36 0 . Ovu jednabu nazivamo bikvadratnom i rjeavamo tako da
uvedemo supstituciju u x 2 .

11

KOMPLEKSNI BROJEVI

Tako se rjeavanje bikvadratne jednadbe svelo na rjeavanje kvadratne


jednadbe x 2 5u 36 0 , ija su rjeenja u1 9 i u2 4 .
Vraamo se supstituciji u x 2 i iz x 2 9 dobivamo x1 3 i x2 3 , odnosno
y1 2 i y2 2 .

Jednadba x 2 4 nema realnih rjeenja. (Sjetimo se: x mora biti realan broj.)
Dakle, dobili smo dva kompleksna broja z1 3 2i i z2 3 2i koja su
jednaka 5 12i . Uoimo da su toke koje predstavljaju kompleksne brojeve
z1 i z 2 centralno simetrine u odnosu na ishodite koordinatnog sustava.
z 2 3 2i

z1 3 2i

Rijeeni zadatci
1. Izraunajte imaginarni dio od z

2i
3i

Rjeenje

Zapiimo z u algebarskom obliku. Iz z


Im( z )

1
2

2i
3i

2 i 3i 1 1

i dobivamo
3i 3i 2 2

2. Za zadane kompleksne brojeve z1 i z2 izraunajte umnoak z1 z2 i kolinik


z1 z2 . Rezultate zapiite u algebarskom obliku.

a) z1 4 4i , z2 5 5i ;

b) z1 3 i , z2 2 2 3i ;

c) z1 3 4i , z2 5 2i ;

d) z1 3 4i , z2 1 3i .

12

MATEMATIKA 1

Rjeenje

z1

a) z1 z2 40i ,

z2

c) z1 z2 7 26i ,

b) z1 z2 8i ,

0,8 ;
z1

z2

23
29

14
29

z1
z2

1
i;
4
4

i ; d) z1 z2 3 3i ,

z1
z2

3
i.
2 2

3. Izraunajte:

9 6i .
b)

2 3i

4 6i ;
a)

3 2i
3

Rjeenje

4 6i

4 6i 3 2i 12 18i 8i 12i 2 12 26i 12 26i

2i ,
a)
3 2i 3 2i 3 2i
9 4i 2
94
13

4 6i 2i 3 8i 3 8i


3 2i
3

b)

9 6i
2 3i

9 6i 2 3i 18 27i 12i 18i 2 18 39i 18

3i ,
2 3i 2 3i
4 9i 2
49

9 6i 3i 3 27i 3 27i


2 3i
3

4. Izraunajte z z , ako je:


3 4i
3 i
a) z
;
b) z
.
4 3i
1 2i
2

Rjeenje

a) z

3 i 1 2i 3 6i i 2i 2 3 6i i 2 5 5i

1 i ,
1 2i 1 2i
1 4i 2
1 4
5

z 2 1 i ( 1)2 2 ( 1) ( i ) ( i )2 1 2i i 2 1 2i 1 2i ,
2

z 3 1 i ( 1)3 3 ( 1) 2 ( i ) 3 ( 1) ( i ) 2 ( i ) 3
3

1 3i 3 i 2 i 3 1 3i 3 i 2 2i,

z 2 z 3 2i 2 2i 2
3 4i 4 3i 12 9i 16i 12i 2 12 9i 16i 12 25i

i
4 3i 4 3i
16 9i 2
16 9
25
z 2 z 3 i 2 i 3 1 i

b) z

13

KOMPLEKSNI BROJEVI

5. Izvrite zadane operacije

1 2i 2 1 i 3 .
3 2i 3 2 i 2

Rjeenje

1 4i 4i 1 3i 3i i
1 2i 2 1 i 3

3 2i 3 2 i 2 27 3 9 2i 3 3 4i 2 8i 3 4 4i i 2
3 4i 2 2i
1 6i
1 4i 4 1 3i 3 i

27 54i 36 8i 4 4i 1 9 46i 3 4i 12 42i


2

1 1 6i 2 7i 1 2 7i 12i 42i 2 44 5i

6 2 7i 2 7i 6
4 49i 2
318

6. Ako je z

6 i 3
6 i 3

Rjeenje

6 i 3
6 i 3

6 i 3
6 i 3

6 i 3
6 i 3
6 i 3

6 i

6 2 18i 3i 2 6 2 18i 3i 2
6 3i

, izraunajte z 2 .

6 i 3
3 6 i 3
2

4 2i
3

4 2i
32
.
9
3

z2

7. Ako je z
Rjeenje

3i
3 i

3i
3 i

3 i

3i

3 i

, izraunajte z i .

3i

3 i
3 i 3 i
3i

3 2 3i i 2 3 2 3i i 2
3i

3 1 3 1
31

Iz z i 1 i imamo z i 1 i 1 ( 1)2 2 .

14

MATEMATIKA 1

8. Izraunajte 3 i .
Rjeenje

Primjenom formule za kub binoma dobivamo

3 i

3
3

3 3

i 3 3 i
2

3 3 9i 3 3 i 8i

9. Zapiite u algebarskom obliku kompleksni broj z

19 22i
1 2i

i izraunajte

z .
Rjeenje

Zapiimo kompleksni broj z u algebarskom obliku.


19 22i 19 22i 1 2i 19 22i 38i 44i 2 19 22i 38i 44
z

1 2i
1 2i 1 2i
1 4i 2
1 4
25 60i

5 12i
5
z ( 5)2 122 169 13 .

No, moemo izraunati modul kompleksnog broja z primjenjujui svojstvo c) sa


str. 9. Dakle,
z

19 22i
1 2i

19 22i
1 2i

192 222
1 ( 2)
2

845

169 13 .

10. Naite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi iz 3 2i .


Rjeenje

Iz jednakosti iz 3 2i slijedi z

3 2i
i

. Sada z zapiimo u algebarskom

obliku:
3 2i i 3i 2i 2 3i 2
z

2 3i .
i
i
i 2
1
Moemo postupiti i na sljedei nain. Zapiimo kompleksni broj z u
algebarskom obliku z x yi . Iz iz 3 2i dobivamo x yi i 3 2i ,
odnosno 3 y xi 2i , iz ega izjednaavanjem realnih i imaginarnih dijelova
s obiju strana jednakosti slijedi x 2 i y 3 , odnosno z 2 3i .

15

KOMPLEKSNI BROJEVI

11. Pokaite da

3i

Rjeenje

Najprije izraunajmo

8 8 3i .

3 i . Vrijedi:

3i

3 2 3i i 2 2 2 3i .

Kvadriranjem dobivamo

2 2 3i 4 8 3i 12i 8 8 3i .
No, 3 i moemo izraunati i primjenom binomne formule:
4
4
4
4
3 i 0 3 i 1 3 i 2 3 i 3 3 i
3i

4

4

3 i
0

9 4 3 3i 6 3 4 3i 1 8 8 3i.

12. Izraunajte 1 i 3

3i .

Rjeenje

1 i 3 1 3 3i 3 3i 3 3i 1 3 3i 9 3
3 i 3 2 3i i 3 2 3i 1 2 2 3i ,
1 i 3 3 i 16 16 3i .
3

3i 8 ,

13. Odredite imaginarni dio kompleksnoga broja z


cos

i sin

Rjeenje

i
i
i
2i
2i
1 3i

1
1
3
1 3i 1 3i 1 3i
cos i sin
1 3i

i
3
3 2
2
2

2i 2 3i 2
1 3i

Dakle, Im z

2 3 2i

1
2

3
2

1
2

16

MATEMATIKA 1

2 i .

1 2i
65

14. Pojednostavite
Rjeenje

2 i
1 2i

2 i 1 2i 2 4i i 2i 2

1 4i 2
1 2i 1 2i

2 5i 2
1 4

5i
5

2 i i 65 i 416 i i

1 2i
1
65

15. Pokaite da za bilo koja dva kompleksna broja z1 i z 2 vrijedi:

z1 z2 z1 z2 2 z1 z2
2

Rjeenje

Primjenom svojstva a) str. 9., kompleksnih brojeva dobivamo:


z1 z2 z1 z2 z1 z2 z1 z2 z1 z2 z1 z2 2 z1 z1 2 z2 z2
2

2 z1 z2
2

16. Naite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi

z 1
z i

3i
3i

Rjeenje

z 1

3i

imamo ( z 1)(3 i ) ( z i )(3 i ) . Sreivanjem izraza na


z i 3i
objema stranama jednakosti dobivamo
3z zi 3 i 3z zi 3i i 2 odnosno 2 zi 4 4i ili zi 2 2i . Sada
2 2i
moemo pisati
. Zapiimo z u algebarskom obliku:
z
i
2 2i i 2i 2i 2 2 2i
z

2 2i .
i
i
i 2
1
Iz

Napomenimo da smo jednadbu zi 2 2i mogli rijeiti i na ovaj nain.


Zapiimo z u algebarskom obliku z x yi . Tada ( x yi )i 2 2i odnosno
xi y 2 2i .
Izjednaavanjem realnih i imaginarnih dijelova s obiju strana jednakosti
dobivamo
x 2 i y 2 . Dakle, z x yi 2 2i .

17

KOMPLEKSNI BROJEVI

17. Rijeite kvadratnu jednadbu z 2 (1 i ) z i 0 .


Rjeenje

Zapiimo traeni kompleksni broj z u obliku z x yi . Tada je


z 2 x 2 y 2 2 xyi . Uvrtavanjem u danu jednadbu dobivamo
x 2 y 2 2 xyi (1 i )( x yi ) i 0 odnosno
x 2 y 2 2 xyi x xi yi yi 2 i 0 ili
x 2 y 2 x y (2 xy x y 1)i 0

Iz ove jednakosti, izjednaavanjem realnih i imaginarnih dijelova s obiju strana


jednakosti, dobivamo sustav dviju jednadbi:
x 2 y 2 x y 0 i 2 xy x y 1 0 .
Jednadbu x 2 y 2 x y 0 zapisujemo u obliku
( x y )( x y ) ( x y ) 0 . Izluivanjem zajednikog faktora x y dobivamo
( x y )( x y 1) 0 .
Iz x y 0 je x y , pa uvrtavanjem u 2 xy x y 1 0 dobivamo
jednadbu 2 x 2 2 x 1 0 koja nema realnih rjeenja.
Iz x y 1 0 slijedi 2 xy 0 , a odatle x 0 ili y 0 .
Ako x 0 onda y 1 , odnosno z1 i .
Ako y 0 onda x 1 , odnosno z2 1 .
Zadatak moemo rijeiti primjenom uobiajene formule za rjeavanje kvadratne
jednadbe.
z1,2

(1 i ) (1 i ) 2 4i
2

Izraunajmo kvadratni korijen

1 i 2i
2

2i . Primijenimo postupak opisan u Primjeru

2. Pretpostavimo li 2i x yi , kvadriranjem slijedi 2i x 2 y 2 2 xyi iz


ega izjednaavanjem realnih i imaginarnih dijelova s obiju strana jednakosti,
dobivamo sustav dviju jednadbi s dvije nepoznanice:
x 2 y 2 0 i 2 xy 2
Rjeenja ovoga sustava su x 1, y 1 i x 1, y 1 .
Sada

1 i
2i
1 i

18

MATEMATIKA 1

z1
z2

1 i 2i
2

1 i 2i
2

1 i (1 i )

i odnosno

2
1 i (1 i )

1 .

18. Rijeite jednadbu z 2 (2 i ) z ( 1 7i ) 0 .


Rjeenje

Primijenimo formulu za rjeenja kvadratne jednadbe


z1,2

2 i (2 i )2 4( 1 7i )
2

2 i 7 24i
2

Izraunajmo sada

7 24i . Zapisat emo kompleksni broj

algebarskom obliku

7 24i x yi .

Kvadriramo li obje strane jednakosti

7 24i u

7 24i x yi dobit emo

7 24i x y 2 xyi .
Sada, izjednaimo meusobno realne i imaginarne dijelove s obiju strana
jednadbe.
x2 y2 7
2 xy 24
2

12
Uvrtavanjem x
u prvu jednadbu dobit emo
y

144
y

12
2
y y 7 ili

y2 7 .

Rijeimo bikvadratnu jednadbu y 4 7 y 2 144 0 uvoenjem supstitucije


u y 2 . Sada iz u 2 7u 144 0 dobivamo u1 9 i u2 16 .

Dakle, y1 3 i x1 4 , odnosno y2 3 i x2 4 . Dakle,


z1
z2

19

2 i x1 y1i
2
2 i x2 y2i
2

2 i 4 3i
2
2 i 4 3i
2

1 2i i
3i .

KOMPLEKSNI BROJEVI

19. Rijeite jednadbu z 1 z 3 .


3

Rjeenje

Kubiranjem lijeve strane jednakosti dobivamo z 3 3z 2 3z 1 z 3 iz ega je


3z 2 3z 1 0 .
z

3 32 4 3 1
6

3 9 12
6

3 3
6

3 i 3
6

Napomena: U skupu kompleksnih brojeva ne moemo zakljuiti da iz


jednakosti z 1 z 3 dobivamo
3

z 13

z 3 , to bi vodilo oitoj

kontradikciji z 1 z , odnosno 1 0 .
Naime, korijen kompleksnog broja nije jedinstveno odreen (vidjeti rjeanje zad.
16. i 17.). Pokazat emo da za svaki kompleksni broj z 0 postoje tri razliita
kompleksna broja z1 , z2 i z3 takva da z13 z23 z33 z .

Geometrijska interpretacija modula razlike dvaju kompleksnih brojeva


Predoimo kompleksne brojeve z1 a1 b1i i z2 a2 b2i u Gaussovoj ravini.
Izraunajmo modul razlike tih kompleksnih brojeva.
z2 a2 b2i

Im

z2 z1
z1 a1 b1i

b2 b1

a2 a1
Re

Iz z2 z1 a2 a1 b2 b1 i imamo z2 z1

a2 a1 2 b2 b1 2 .

Promotrimo sada geometrijsku interpretaciju modula razlike dvaju kompleksnih


brojeva. Prema Pitagorinom pouku udaljenost toaka koje predouju zadane
kompleksne brojeve u Gaussovoj ravnini jednaka je:

20

MATEMATIKA 1

a2 a1 2 b2 b1 2 .
Dakle, modul razlike dvaju kompleksnih brojeva jednak je udaljenosti toaka
koje odgovaraju tim kompleksnih brojevima u Gaussovoj ravnini.
20. Prikaite skup toaka ravnine koje predouju kompleksne brojeve sve
komplekne brojeve iji je modul 1.
Rjeenje

Modul kompleksnog broja z x yi


jednak je udaljenosti ishodita i toke
T ( x, y ) koja predouje taj kompleksni broj
u Gaussovoj ravnini. Dakle, skup svih
komplesknih brojeva iji je modul jednak 1,
zadan je s x 2 y 2 1 , a to je jednadba
krunice polumjera 1 sa sreditem u
ishoditu.

1 Im

21. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi


z 2.
Rjeenje

Geometrijski interpretirajmo znaenje izraza


z 2 . Odrediti sve kompleksne brojeve z za
z 2, y(t)=sin(t)
koje vrijedi x(t)=cos(t)
, znai odrediti sve
kompleksne brojeve z ija je apsolutna
vrijednost manja od 2. Dakle, svi kompleksni
brojevi za koje vrijedi z 2 pripadaju nutrini
kruga polumjera 2 sa sreditem u ishoditu
koordinatnog sustava. Toke na obodnici
kruga predouju kompleksne brojeve z za koje
vrijedi z 2 .

21

Re
1

KOMPLEKSNI BROJEVI

22. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi


z i 1.
Rjeenje

Geometrijski interpretirajmo znaenje izraza


z i 1 . Odrediti sve kompleksne brojeve z
za koje vrijedi z i 1 , znai odrediti sve
kompleksne brojeve z ija je udaljenost od
kompleksnog broja i manja ili jednaka 1.
Dakle, svi kompleksni brojevi za koje vrijedi
z i 1 pripadaju krugu polumjera 1 sa
sreditem u toki (0, 1).
23. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi
z 1 i 1.
Rjeenje

Skup svih kompleksnih brojeva z sa svojstvom


z 1 i 1 je skup kompleksnih brojeva koje
predoujemo tokama nutrine kruga polumjera
1 sa sreditem u toki 1, 1 .
Naime, svi ti kompleksni brojevi z udaljeni su
od kompleksnog broja 1 i za manje od 1.

24. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi


z 1 i
1.
z 1 i
Rjeenje

Izraz

z 1 i
z 1 i

zapiimo

obliku

z 1 i z 1 i ,

odnosno

z ( 1 i ) z (1 i ) .

Odrediti sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi z ( 1 i ) z (1 i ) , znai


nai sve kompleksne brojeve koji su jednako udaljeni od 1 i i od 1 i .
Kompleksni brojevi jednako udaljeni od 1 i i 1 i predouju se tokama

22

MATEMATIKA 1

ravnine koje pripadaju simetrali duine ije su

Im

krajnje toke (1, 1) i (1, 1). Ta simetrala je

1+ i

pravac y = x. Dakle, za sve kompleksne

Re

brojeve oblika z x xi , vrijedi


z 1 i
z 1 i

1.

1 i

25. Odredite sve kompleksne brojeve z za koje istodobno vrijedi z z 1 i


z z i .
Rjeenje

Naziv 1

Odredimo najprije sve kompleksne


f(x)=-xbrojeve za koje je z z i . Za z x yi
tada vrijedi x yi x yi i odnosno x yi xi yi 2 ili x yi y xi , iz
ega slijedi x y .
Sada odredimo sve z x yi za koje z z 1 .
Kvadriranjem jednakosti

x2 y2

x 12 y 2

dobivamo

x 2 y 2 x 1 y 2 iz ega dobivamo 2 x 1 0 ili x 1 2 . Dakle,


2

1
i.
2 2

Rjeenje zadatka moemo grafiki


interpretirati na ovaj nain. Kompleksni
brojevi z sa svojstvom z z 1 (dakle,

z z 1

Im

svi z koji su jednako udaljeni od ishodita


i od broja 1) odgovaraju tokama pravca

Re

x 1 2 . Kompleksni brojevi za koje je


z z i odgovaraju tokama pravca

y x.

Toka ( 1 2, 1 2) , odnosno
z 0,5 0,5i ispunjava oba uvjeta.

23

z z i

KOMPLEKSNI BROJEVI

26. Rijeite sustav jednadbi


z 2i z
z i z 1 .
Rjeenje

Skup
rjeenja
jednadbe
ine
svi
z 2i z
kompleksni brojeve z koji su
jednako udaljeni od brojeva 2i
i 0, a skup rjeenja jednadbe
z i z 1 , svi kompleksni
brojevi z koji su jednako
udaljeni od i i od 1.
Jedini kompleksni broj koji
ispunjava oba uvjeta je
z 1 i .

27. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi


Re z 0 .
Rjeenje

Kompleksni brojevi z za koje Re z 0 , predouju se tokama desne poluravnine


omeene osi ordinata. Sama os ordinata nije ukljuena u traeni skup jer je
zadana stroga nejednakost.

28. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi


Im z 0 .
Rjeenje

Kompleksni brojevi z za koje Im z 0 , predouju se tokama gornje


poluravnine omeene osi apscisa. Sama os apscisa je ukljuena u traeni skup.
29. Prikaite skup toaka ravnine koje predouju kompleksne brojeve kojima se
podudaraju realni i imaginarni dio.
Rjeenje

Dakle, skup svih toaka T ( x, y ) koje predouju kompleksne brojeve z x yi


kojima se podudaraju realni i imaginarni dio, odreen je jednadbom pravca
y x.

24

MATEMATIKA 1

30. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi


z z1 z z2 , gdje su z1 i z2 dva zadana kompleksna broja.
Rjeenje

Neka su A i B toke kojeima predoujemo kompleksne brojeve z1 i z2 . Skup


svih kompleksnih brojeva z sa svojstvom z z1 z z2 predoujemo tokama
simetrale duine AB .
31. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi
z 3 2.
Rjeenje

Skup svih kompleksnih brojeva z sa svojstvom z 3 2 je skup kompleksnih


brojeva koje predoujemo tokama nutrine kruga polumjera 2 sa sreditem u
toki 3, 0 . Naime, svi ti kompleksni brojevi z udaljeni su od kompleksnog
broja z 3 za manje od 2.
32. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi
1 z 1 z .
Naputak

Zadatak moemo postaviti i na sljedei nain. Odredimo sve kompleksne


brojeve z ija je udaljenost od 1 (dakle, 1 z ) manja od udaljenosti od broja 1
(tj. 1 z ). Oito su to kompleksni brojevi z takvi da Re z < 0.
33. U Gaussovoj ravnini prikaite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi
a) 1 Re z 1 ;
b) Im z 1 ;
c) 1 z 1 2 .
Rjeenje

a) 1 Re z 1 ;

25

b) Im z 1

KOMPLEKSNI BROJEVI

c) 1 z 1 2
34. Odredite min (3 2i ) z , gdje je z 1 .
Rjeenje

Odredimo toku kruga

z 1 ija je udaljenost od 3 2i minimalna.

Geometrijski je oito da je ta toka na krunici z 1 u kojoj duina koja spaja


ishodite i toku 3 2i sijee tu krunicu.
Zakljuujemo da je traeni minimum jednak duljini te duine umanjenoj za
polumjer. Dakle,
min 3 2i z 3 2i 1 13 1 .
z 1

Analogno bismo odredili max (3 2i ) z , za z 1 .

26

MATEMATIKA 1

TRIGONOMETRIJSKI ZAPIS KOMPLEKSNOGA


BROJA
Predoimo kompleksni broj z a bi tokom ravnine. Neka je r modul
kompleksnog broja z a bi .
z a bi

b r sin

a r cos

Vrijedi r z a 2 b2 . Kut to ga zatvara radij vektor s pozitivnim


smjerom osi x nazivamo jo i argument kompleksnog broja i piemo = arg(z).
Sada kompleksni broj moemo pisati u obliku z r cos i sin , gdje je
tan

, odnosno cos

i sin

. Ovaj zapis nazivamo jo i


r
r
a
trigonometrijski oblik kompleksnoga broja.
Neka je z a bi algebarski oblik kompleksnog broja kojega elimo prevesti u
trigonometrijski zapis z r cos i sin . Modul r raunamo kao

r z a 2 b2 . Argument odreujemo iz a r cos i b r sin tako da


je 1 arctan

b
.
a

Ako z pripada I. kvadrantu vrijedi

1 .

Ako z pripada II. kvadrantu vrijedi

1 .

Ako z pripada III. kvadrantu vrijedi

1 .

Ako z pripada IV. kvadrantu vrijedi

2 1 .

Primjer 3.: Zapiimo u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve z1 1 i ,


z2 1 i , z3 1 i , z4 1 i .
Prilikom odreivanja argumenta trebamo na osnovi predznaka koordinata
zakljuiti u kojemu se kvadrantu nalazi toka koja predouje kompleksni broj.

27

KOMPLEKSNI BROJEVI

z1 1 i , r 2 , iz cos

z1 2 cos

i sin
4
4

z3 1 i , r 2 , iz cos

z3 2 cos

5
5
i sin
4
4

z4 1 i , r 2 , iz cos

z2 1 i , r 2 , iz cos
3
3
z2 2 cos
i sin
4
4

, sin

slijedi

, sin

slijedi

, sin

, sin

1
2

i
4

3
i
4

slijedi

slijedi

5
i
4

7
i
4

2
2
7
7
z4 2 cos
i sin
4
4
Zbog vanosti ovoga primjera, pokaimo kako jo moemo postupiti.

Za z1 1 i je 1 arctan 1 . Broj z1 pripada I. kvadrantu. Za arg(z1)


4

je 1 .
4

Za z2 1 i je 1 arctan 1 . Broj z 2 pripada II. kvadrantu. Za


4

arg(z2) je 1
.
4

Za z3 1 i je 1 arctan 1 . Broj z3 pripada III. kvadrantu. Za


4

arg(z3) je 1
.
4

Za z4 1 i je 1 arctan 1 . Broj z 4 pripada IV. kvadrantu. Za


4

arg(z4) je 2 1
.
4

Trigonometrijski oblik kompleksnoga broja posebno je prikladan za raunanje


umnoka i kvocijenta dvaju kompleksnih brojeva te za potenciranje i
korjenovanje kompleksnih brojeva.

28

MATEMATIKA 1

Mnoenje i potenciranje kompleksnih brojeva


Neka su z1 r1 cos 1 i sin 1 i z2 r2 cos 2 i sin 2 dva kompleksna
broja. Tada vrijedi

z1 z2 r1 r2 cos 1 cos 2 sin 1 sin 2 i sin 1 cos 2 sin 2 sin 2

cos(1 2 )

r1 r2 cos(1 2 ) i sin(1 2 )

sin( 1 2 )

arg( z1 z2 ) arg( z1 ) arg( z2 )


Modul umnoka dvaju
kompleksnih brojeva z1 i z 2
jednak je umnoku njihovih
modula, a argument zbroju
njihovih argumenata:

Im

z1

z1 z2

z2

r1 r2 cos(1 2 ) i sin(1 2 )

r2

r1

Re

1 2

Ovu formulu obino pamtimo


izriajem: zbroji kutove i

r1 r2

pomnoi duljine.
z1 z 2

Neka je z a bi r cos i sin .


Kako je i cos 2 i sin 2 , to
imamo
zi r cos 2 i sin 2
odnosno
zi r sin i cos b ai .
Dakle, mnoenje kompleksnog broja
z a bi imaginarnom jedinicom i
odgovara rotaciji toke (a, b) oko
ishodita za 2 odnosno 90.

29

Im

a bi
b ai
Re

KOMPLEKSNI BROJEVI

Kako vrijedi
i cos 2 i sin 2 ,

i 2 1 cos i sin ,
i 3 i cos 3 2 i sin 3 2 , to
mnoenje kompleksnog broja
z a bi brojevima i , i 2 i i 3
odgovara rotaciji toke (a, b) oko
ishodita redom za 90, 180 i 270.

Im

zi
Re

zi 3

zi 2

Mnoenje broja z a bi
brojevima i 1 , i 2 i i 3 odgovara
dijeljenju broja z kompleksnim
brojevima i , i 2 i i 3 .
Prema tome brojevima zi 1 , zi 2 ,
zi 3 odgovara rotacija toke (a, b)
oko ishodita redom za 90,
180 i 270.

Im

zi 3
Re

zi 1
zi 2

Na osnovi dobivenoga zakljuujemo da za z r cos i sin vrijedi


z 2 r 2 cos 2 i sin 2 , odnosno da za bilo koji prirodni broj n vrijedi
z n r n cos n i sin n . Ovu formulu nazivamo Moivreova5 formula.

Moivreova formula za
potenciranje kompleksnoga broja

z r cos i sin
z n r n cos n i sin n

Drugim rijeima, kompleksni broj potenciramo tako da potenciramo modul, a


argument pomnoimo eksponentom.

Moivre, Abraham de (1667. 1754.), francuski matematiar. Radi politikih prilika prebjegao u
Englesku. Izveo formulu za potenciranje i korjenovanje kompleksnih brojeva. Znaajno pridonio
razvoju teorije vjerojatnosti i aktuarske matematike.
5

30

MATEMATIKA 1

Dijeljenje kompleksnih brojeva


Neka su z1 r1 cos 1 i sin 1 i z2 r2 cos 2 i sin 2 dva kompleksna
broja. Tada vrijedi
z1 r1 cos 1 i sin 1 r1 cos 1 i sin 1 cos 2 i sin 2

z2 r2 cos 2 i sin 2 r2 cos 2 i sin 2 cos 2 i sin 2

cos 1 cos 2 sin 1 sin 2 i sin 1 cos 2 sin 2 sin 2


cos( )
sin( )

r1
cos(1 2 ) i sin(1 2 ) ,
r2

z1
arg( z1 ) arg( z2 ) .
z2

arg

Korjenovanje kompleksnih brojeva


Odrediti n z znai nai sve kompleksne brojeve w takve da vrijedi wn z .
Zapiimo z u trigonometrijskom obliku. Dakle, neka je z r cos i sin ,
r 0.

Za

zk n r cos

svaki

2k
n

i sin

kompleksni

broj

2k
, pri k 0, 1, 2,
n

zk

oblika

, n 1 , vrijedi zkn z .

U ovoj formuli n r oznaava n-ti korijen iz pozitivnog realnog broja r.


Pokaimo istinitost ove tvrdnje. Dakle,

zkn n r cos

2 k
n

i sin

2 k

2 k i sin n 2k

n
n

r cos 2 k i sin 2 k

r cos n

r cos i sin z

Svi n-ti korijeni nalaze se na krunici polumjera n r i vrhovi su pravilnoga nterokuta. Prvi korijen na toj krunici ima argument n , dok ostale korijene
dobivamo tako da tom argumentu dodajemo redom viekratnike od 2 n .

31

KOMPLEKSNI BROJEVI

z r cos i sin

Moivreova formula za
korjenovanje kompleksnoga broja

zk n r cos

2k

n
gdje je k 0, 1, 2,

i sin

2k
,
n

, n 1.

2k
2k
, k = 0, 1, ..., n 1. Ove
i sin
n
n
kompleksne brojeve nazivamo korijenima iz jedinice.
Toke koje u kompleksnoj ravnini predouju korijene iz jedinice su vrhovi
pravilnoga n-terokuta upisanoga u krunicu polumjera 1. Primjerice za n = 3
korijeni iz jedinice su:
0
0
z1 cos i sin 1 ;
3
3

Posebno za z 1 , dobit emo

z2 cos
z3 cos

2
3
4
3

i sin
i sin

2
3
4
3

1 cos

3
2
3
2

;
.

Rijeeni zadatci
35. Napiite svaki od kompleksnih brojeva u algebarskom obliku:
a) 3 cos 90 i sin 90 ;
3 cos(3 / 2) i sin(3 / 2) ;

b)

c) 4 cos180 i sin180 ;
6 cos( / 3) i sin( / 3) .

d)
Rjeenje

a) 3i;

b) i 3 ;

c) 4;

d)

6
2

3 2
2

i.

36. Napiite u algebarskom obliku


3 cos150 i sin150 2 cos 300 i sin 300 .
Rjeenje

3 cos150 i sin150 2 cos 300 i sin 300 6 cos 450 i sin 450
6 cos 90 i sin 90 6i

32

MATEMATIKA 1

37. Odredite imaginarni dio kompleksnoga broja


cos

i sin

Rjeenje

Zapiimo brojnik u trigonometrijskom obliku i cos

i sin

i primjenimo
2
2
pravilo za dijeljenje dvaju kompleksnih brojeva (podijelimo duljine i oduzmemo
argumente):
i
cos

cos

i sin

i sin

38. Izraunajte

cos

i sin

2 cos i sin

2 3
2 3
cos i sin
.
3
3

3
2

1
2

1 i 3 .
1 i 5

Rjeenje

z1 3 1 i 3

z2 5 1 i 5

2
2
i
2 2
2 2i ,
4
4
2
2

5
35
35

2 cos
i sin

4
4

2 cos

i sin

2 cos 8 34 i sin 8 34
5

2
2
4 2
i
4 4i,
2
2

z1 3
z2 5

33

2 2i
4 4i

2 2i
2( 2 2i )

1
2

KOMPLEKSNI BROJEVI

39. Izraunajte z 5 , rabei trigonometrijski zapis kompleksnog broja, gdje je


z = 1 i.
Rjeenje

Predoimo kompleksni broj z = 1 i u


Gaussovoj ravnini. Oito odgovarajua
toka pripada IV. kvadrantu.

Im

Re

x 2 y 2 12 ( 1)2 2

tg

z5

z 1 i

1 , odatle zakljuujemo da
x
7
. Dakle,

4
7
7

z 2 cos
i sin
.
4
4

2 cos 5 47 i sin 5 47 4
5

4 2 cos 8
4 2

2 cos

35
4

i sin

35

3
3
3

i sin 8 4 2 cos i sin


4
4
4
4

3
2

4 4i

7
40. Izraunajte z , rabei trigonometrijski zapis kompleksnog broja, gdje je
z = 1 + i.

Rjeenje
z 1 i

Toka koja predouje kompleksni broj je


z = 1 + i pripada II. kvadrantu.
Odreujemo modul i argument od z.

Im

Re

x 2 y 2 ( 1)2 12 2

tg

3
4

y
x

1 , odatle zakljuujemo da

. Dakle,

z 2 cos

3
4

i sin

34

MATEMATIKA 1

z7

2 cos 7 43 i sin 7 43 8
7

2 cos

21
4

i sin

21

5 4 i sin 5 4 8 2 cos 5 i sin 5

4
4
4

8 2 cos
8 2

8 8i.

41. Kompleksan broj 1 i prikaite u Gaussovoj ravnini. Zapiite 1 i u


algebarskom obliku i prikaite ga u Gaussovoj ravnini.
5

Rjeenje

Zapiimo z 1 i u trigonometrijskom obliku z r cos i sin , gdje je

r 2 i tg

z 1 i 2 cos

1 , a kako je z u III. kvadrantu, imamo

i sin

. Primjenom Moivreoeve formule za

potenciranje, dobivamo
z5

2 cos 5 7 i sin 5 7 4
5

2 cos

35

i sin

35

Iz
cos
sin

35

35

cos 8
sin 8

i
cos

sin

imamo

z5 4 2

4 4i .

42. Rijeite jednadbu z 3 8 0 u skupu kompleksnih brojeva. Rjeenja


prikaite u Gaussovoj ravnini.
Rjeenje

Rijeiti jednadbu z 3 8 0 znai odrediti sve kompleksne brojeve z 3 8 .


Trigonometrijski zapis kompleksnog broja 8 je 8 8(cos0 i sin 0) . Prema
Moivreovoj formuli dobivamo:

35

KOMPLEKSNI BROJEVI

0
0

z1 3 8 cos i sin 2 ,
3
3

z2 3 8 cos

0 2
3

i sin

0 2
2
2

i sin
2 cos

3
3
3

3
i 1 3i,
2

2
0 4
0 4

z3 3 8 cos
i sin
3
3

2 cos 4 i sin 4

3
3

3
i 1 3i.
2
z2 1 i 3

Im

Re

z1 2

z3 1 i 3

Dobivena rjeenja predstavljaju vrhove jednakostraninoga trokuta

43. Rijeite jednadbu z 3 8 0 u skupu kompleksnih brojeva. Rjeenja


prikaite u Gaussovoj ravnini.
Rjeenje

U ovome zadatku odreujemo kubni korijen iz broja 8. Trigonometrijski oblik


kompleksnog broja 8 je 8 cos i sin .
Rjeenja su z1 2 , z2 1 i 3 i z3 1 i 3 . Usporedite s prethodnim
zadatkom.

36

MATEMATIKA 1

44. Odredite sva rjeenja jednadbe z 3 8i .


Rjeenje

Odredimo sve kubne korijene


kompleksnoga broja 8i. U
trigonometrijskom zapisu imamo

8i 8 cos i sin .

Primijenimo De Moivreovu formulu za


korjenovanje

2 k
2 k

z 3 8 cos
i sin

k = 0, 1, 2.
Dakle,

i sin 3 i ,

z2 2 cos
i sin 3 i ,

z3 2 cos
i sin

2 cos
i sin
2i

3 i .

Rjeenje
Im

37

z 8i

z2

z1

z1 2 cos

45. Izraunajte

Im

Re

z3

Re

KOMPLEKSNI BROJEVI

Kompleksni broj z 3 i zapisat emo u trigonometrijskom obliku


z r(cos i sin ) . Raunamo modul i argument.
r

1 2 .
2

Iz cos 3 2 i sin 1 2 dobivamo 7 .


Dakle, pomou Moivreove formule raunamo kubni korijen iz
7
7

z 3 i 2 cos
i sin
, dobivamo

7
7

7
7

z1 3 2 cos i sin 3 2 cos


i sin
,
3
3
18
18

7
7

2
2

19 i sin 19 ,
z2 3 2 cos
i sin
3 2 cos

3
3
18
18

7
7

31
31

z3 2 cos
i sin
3 2 cos
i sin
.

3
3
18
18

Uoimo da su kompleksni brojevi z1 , z 2 i z3 predoeni tokama ravnine koje su vrhovi


istostraninog trokuta.

46. Odredite sve kompleksne brojeve z za koje z 3 2 4 2 4 2i .


Rjeenje

Kvadriranjem

z 4 2 4 2i
3

obiju
2

strana

z 3 2 4 2 4 2i

64i . Sada raunamo

dobivamo

64i . Broj 64i zapisujemo u

trigonometrijskom obliku:

64i 64 cos i sin . Traena rjeenje su


2
2

38

MATEMATIKA 1

2k
2k

4 cos 2
i sin 2
, k = 0, 1 i 2, odnosno 2 3 2i , 2 3 2i i
3
3

4i .

47. Odredite kubni korijen iz kompleksnog broja 2 2i .


Rjeenje

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja 2 2i je

z 2 2i 2 2 cos
i sin .
4
4

1 1

z1 3 2 2 cos 4 i sin 4 2 cos i sin i ,


3
3
4
4 2 2

2
2

i sin ,
z2 3 2 2 cos 4
i sin 4
2 cos

3
3
12
12

4
4

i sin .
z1 3 2 2 cos 4
i sin 4
2 cos

3
3
12
12

Im

z1

Re

z2
z3

39

KOMPLEKSNI BROJEVI

48. Rijeite jednadbu z 4 4 0 u skupu kompleksnih brojeva. Rjeenja


prikaite u Gaussovoj ravnini.
Rjeenje

Rijeiti jednadbu z 4 4 0 znai odrediti sve kompleksne brojeve z takve da

z 4 4 . Kompleksni broj 4 4 0 i zapisujemo u trigonometrijksom


obliku kao 4 4(cos i sin ) .
Im

Re

Sada primjenom Moivreove formule za korjenovanje kompleksnih brojeva,


dobivamo

z1 4 4 cos

2
i sin 2
i
1 i ,
4
4
2
2

2
2
3
3

i sin
2 cos i sin
4
4
4
4

2
2
2
i
1 i,
2
2
4
4
5
5

z3 4 4 cos
i sin
2 cos i sin
4
4
4
4

2
2
2
i
1 i,
2
2
6
6
7
7

z4 4 4 cos
i sin
2 cos i sin
4
4
4
4

z2 4 4 cos

2
2
2
i
1 i.
2
2

40

MATEMATIKA 1

Im

z2

z1
Re

z3

z4

Toke koje predouju dobivene kompleksne brojeve z1 , z 2 , z3 i z 4 predstavljaju


vrhove kvadrata.

49. Izraunajte

16i .

Rjeenje

Zapiemo li 16i u trigonometrijskom oblik, imamo 16i 16 cos

i sin .
2
2

2 2

2 2

z1 4 16 cos 2 i sin 2 2 cos i sin 2


i

4
4
8
8
2
2

2 2 i 2 2,

2
2

z2 4 16 cos 2
i sin 2
2 cos
i sin

4
4
8
8

2 2

2 2

2 2

2 2 i 2 2,

4
4

z3 4 16 cos 2
i sin 2
2 cos
i sin

4
4
8
8

41

2 2
2

2 2 i 2 2,

KOMPLEKSNI BROJEVI

6
6

i sin
z4 4 16 cos 2
i sin 2
2 cos

4
4
8
8

2 2
2 2
i
2 2 i 2 2.

2
2

50. Izraunajte

2i .

Rjeenje

Zapiimo kompleksni broj

z 2i

2 i r cos i sin . Za modul

u trigonometrijskom obliku kao


r z

dobivamo

r 22 1 5 .

Kompleksni broj je u prvome kvadrantu, pa za njegov argument vrijedi


arctg1 2 , odnosno arctg 0,5 26,565 26 33 54 .
Dakle, 2 i 5 cos 26 33 54 i sin 26 33 54 .
Sada primjenimo Moivreovu formulu za korjenovanje kompleksnih brojeva:
2k i sin 2k , gdje k 0, 1, 2 , odnosno
zk 3 r cos

3
3

i sin , z 3 r cos 2 i sin 2 i

1
3
3
3
3

4 i sin 4 .
z2 3 r cos

3
3

z0 3 r cos

Sada je:
z0

5 cos

26 33 54
3

i sin

26 33 54
3

6 5 cos8 51 18 i sin 8 51 18
1, 308 0,988 0,154i
1, 292 0, 201i ,

42

MATEMATIKA 1

z1

5 cos

26 33 54 360
3

i sin

26 33 54 360
3

6 5 cos128 51 18 i sin128 51 18
1, 308 0, 627 0,779i
0,820 1, 019i,
26 33 54 720
26 33 54 720

z2 3 5 cos
i sin

3
3

6 5 cos 248 51 18 i sin 248 51 18


1, 308 0, 361 0,933i
0, 472 1, 220i.

51. Izvedimo formulu za cos 3x i sin 3x .


Rjeenje

U Moivreovu formulu postavimo n = 3. Dobivamo

cos x i sin x 3 cos 3x i sin 3x . No, primjenom formule za kubiranje binoma


dobit emo:

cos x i sin x 3 cos3 x i 3cos2 x sin x 3cos x sin 2 x i sin 3 x

cos3 x 3cos x sin 2 x i 3cos2 x sin x sin 3 x

Izjednaavanjem realnih i imaginarnih dijelova dobivamo:


cos 3x cos3 x 3cos x sin 2 x ,
sin 3x 3cos2 x sin x sin3 x .

52. Neka je z bilo koji kompleksni broj i neka je n prirodni broj. Pokaite da je
z n z n realan broj.
Rjeenje

Ako z 0 , tada je z n z n 0n 0 n 0 realan broj.


Pretpostavimo sada da je z 0 i neka je z r cos i sin .
Trigonometrijski zapis pripadnog konjugirano kompleksnog broja je
z r cos i sin .
Prema Moivreovoj formuli za potenciranje vrijedi:
z n r n cos n i sin n .
z n r n cos n i sin n
Zbrajanjem dobivamo:

43

KOMPLEKSNI BROJEVI

z n z n r n cos n i sin n r n cos n i sin n 2r n cos n .

53. Odredite algebarski zapis kompleksnog broja (1 i )100 .


Rjeenje

Zapiimo broj 1 i u trigonometrijskom obliku i primijenimo formulu za


potenciranje:

1 i 2 cos

100


i sin
4
4

100

cos 25 i sin 25

250 cos 12 2 i sin 12 2 250 cos i sin


250 ( 1) 250.

No, zadatak moemo rijeiti i na ovako. Uoimo da vrijedi

1 i 2 1 2i i 2 1 2i 1 2i .
Tada

1 i 100 1 i 2

50

2i 250 i 50 250 i 412 i 2 250 1 ( 1) 250 .


50

54. Izraunajte sve este korijene iz jedinice.


Rjeenje

1 1 , 2

3
2

, 3

1
2

3
2

, 4 1 , 5

1
2

3
2

55. Pokaite da ako je bilo koji n-ti korijen iz jedinice, onda je k , gdje je k
bilo koji cijeli broj, takoer n-ti korijen iz jedinice.
Rjeenje

Neka je bilo koji n-ti korijen iz jedinice, tj. n 1 . Tada je


( k )n ( n )k 1k 1 . Dakle, k je n-ti korijen iz jedinice.
56. Pokaite da je umnoak bilo kojih dvaju n-tih korijena iz jedinice takoer nti korijen iz jedinice.
Rjeenje

Neka su 1 i 2 bilo koja dva n-ta korijena iz jedinice, tj. 1n 1 i 2n 1 . Tada


je (1 2 )n 1n 2n 1 . Dakle, umnoak 1 2 n-tih korijena iz jedinice je takoer
n-ti korijen iz jedinice.

44

MATEMATIKA 1

57. Pokaite da vrijedi 1 i 2n 2 cos


n

n
4

i cos

Rjeenje

Kompleksni broj z 1 i zapiimo u trigonometrijskom obliku kao

1 i 2 cos i cos . Tada prema Moivreovoj formuli za potenciranje


4
4

kompleksnih brojeva dobivamo


n
n
n
n
1 i n 2n cos i cos 2n 2 cos i cos .
4
4
4
4

58. Pokaite da vrijedi

3 i

2n cos

n
6

i sin

Rjeenje

Kompleksni broj z 3 i zapiimo u obliku




3 i 2 cos i sin . Primjenimo li Moivreovoj formulu za
6
6
potenciranje kompleksnih brojeva, dobit emo:
n
n
n
n
n

3 i 2n cos i sin 2n cos


i sin .
6
6
6

6
Uoimo da smo primjenili parnost funkcije kosinus, tj. svojstvo cos( x) cos x
i neparnost sinusa, tj. svojstvo sin( x ) sin x .

20

1 i 3
59. Izraunajte
.
1 i
Rjeenje

Za potenciranje kvocijenta dvaju kompleksnih brojeva vrijedi:

20

n
n
1 i 3
z1 z1 , to u naem sluaju daje 1 i 3
.

n
2 z2
1 i 20
1 i
5 i sin 5 . Tada vrijedi:
Neka je z1 1 i 3 2 cos

3
3

20
100 i sin 100 220 cos 4 i sin 4
z120 1 i 3 220 cos

.
3
3
3
3

Neka je z2 1 i 2 cos i sin . Tada vrijedi:


4
4

20

45

KOMPLEKSNI BROJEVI

z220 1 i 2 20 cos
20

20
4

i sin

20

2
4

10

cos 5 i sin 5

2 cos i sin
Sada imamo
10

20

1 i 3


1 i

1 i 3

1 i

210 cos

20

20

4
4
i sin

3
3
210 cos i sin .

2 20 cos

i sin 29 1 3
3
3

46

MATEMATIKA 1

EULEROVA FORMULA

Moe se pokazati da vrijedi Eulerova formula koja povezuje


trigonometrijske funkcije s eksponencijalnom:
eix cos x i sin x .
Posebno za x vrijedi ei cos i sin 1 . Kaemo da dobivena
formula ei 1 (koju nazivamo i Eulerovim identitetom) povezuje
razliite grane matematike: algebru (koju predstavlja i), geometriju (broj
) i matematiku analizu (broj e).
Kompleksni
broj
z
zapisan
u
trigonometrijskom
obliku
z r (cos i sin ) , gdje je r z i arg( z) , moe se pisati u
eksponencijalno polarnom obliku kao z rei .
Primjerice, za z 3 i , vrijedi r z 2 i arg( z)

z 2ei (5 6) .

5
. Dakle,
6

Moe se pokazati da za algebarske operacije meu kompleksnim


brojevima zapisanim u eksponencijalno polarnom obliku vrijede sva
formalna pravila koja inae vrijede pri raunanju s potencijama:
i
i
Pretpostavimo da z1 r1e i z2 r2 e . Tada vrijedi:
i
z1 z2 re
r2ei r1r2 ei i r1r2ei ( ) ,
1

z1 r1ei
r
i 1 e i ( ) .
z2 r2 e
r2

47

Pretpostavimo da z rei . Tada je:


1
z 1 (rei )1 e i ,
r
Pretpostavimo li z rei , imamo:
z n (rei )n r n ein .

KOMPLEKSNI BROJEVI

Leonhard Euler, veliki matematiar, fiziar i astronom (1707. 1783.). Roen u Baselu, u
vicarskoj. Prva matematiku poduku dobio je od oca, pastora. Zanimljivo je da su i
Eulera i njegova oca pouavala dvojica Bernoullija, prvoga Johann, a drugoga Jacob,
izdanci slavne obitelji koja je dala niz velikih matematiara.
Euler je najvei dio svoga radnog vijeka proveo u Berlinu i Sankt Peterburgu. Pridonio je
razvoju praktino svih podruja tadanje matematike i njegovi su rezultati od
fundamentalnog znaaja. Svestranost ovoga genija vidi se i po tome to se bavio
balistikom, teorijom hidraulikih turbina, navigaciojm i filozofijom. Suraivao je s mnogim
znanstvenicima svoga doba. Njegova znanstvena prepiska sadri vie od 3000 pisama.
Simbol e prvi je uporabio Euler, vjerojatno potaknut rijeju eksponencijalno i zacijelo nije
uveo tu oznaku sebi u ast (kako se danas pie u veini udbenika). Postoje miljenja da je
Euler uveo oznaku e jednostavno zato jer je ve slovo a uporabio za neto dugo, a sljedei
samoglasnik je e. Tako se ponekad broj e naziva Eulerov broj, a ponekad Napierova
konstanta (ali nikada Eulerova konstanta, jer taj pojam znai neto drugo). U stvari John
Napier je uveo logaritme, ali nije raunao s bazom e pa je potpuno pogrjeno nazivati e
njegovim imenom.

48

You might also like