Milan ipka: Rei opor, krdo i stado posebna su pria.

U jednoj ukrtenici, naime, stajalo je:

krdo, opor, a jedino mogue reenje, kad se pravilno popune sve rei uspravno, bilo je
stado. Kao da te rei u naem jeziku znae isto, kao da tu ne postoje ba nikakve semantike
razlike. Pre svega, krdo i stado razlikuju se po tome to prva re (krdo) oznaava vei broj
ivotinja koje se dre ili pasu zajedno u slobodnom prostoru, dok druga (stado) oznaava
uglavnom vei skup domaih ivotinja preivara, obino iste vrste, koje zajedno pasu i koje
su pod nadzorom jednog uvara (pastira). Differentia specifica ovde je upravo nadzor, uvanje.
Krdo niko ne uva, dok se stado uva, nadzire. Otuda i prenesena znaenja tih rei: stado
vernici koji imaju svoga pastira (pastora, svetenika), a krdo rasputena gomila ljudi bez
ikakve kontrole. Zamena ovih dveju rei u tom smislu nemogua je, pa nam i to govori da se radi
o reima s razliitim znaenjima u dananjoj upotrebi. I hungarizam (re maarskog porekla)
opor razlikuje se danas donekle od rei krdo. Ta su se dva sinonima, dakle, semantiki
izdiferencirala, to se moe zakljuiti i po njihovoj upotrebi u vezama s drugim reima. Tako se
obino govori opor vukova, opor pasa, opor (divljih) svinja, ali ne i opor bivola, opor
krava, a pogotovo ne opor ovaca. Kao da se u rei opor osea neki znaenjski prizvuk
agresivnosti i krvoednosti i sl. Ali ako se opor i krdo i mogu nekako dovoditi u vezu kao
slinoznanice, ni u kom sluaju ne bi ih, bar ne u negovanom jeziku, trebalo znaenjski
izjednaavati s reju stado. Nerazlikovanje i izjednaavanje semantiki ve jasno
izdiferenciranih rei utire put leksikom siromaenju jezika, emu, kako smo videli, doprinose i
sastavljai ukrtenica.
Nije tano, jer i stado takoe oznaava vei broj ivotinja koje se dre ili pasu zajedno u
slobodnom prostoru, tj. kako Ani definira i daje primer: zajednica nekih divljih ivotinja iste
vrste koje zajedno ive [stado muflona].
Differentia specifica bi, pre nego nadziranje ili uvanje (ah, kako je zgodna pravoslavna
lingvistika [roll]), bila veliina i divljanost kako navodi Ani, krdo je vei
broj krupnijih ivotinja ili divljai, a stado vie domaih ivotinja koje se izvode na pau.
Tj. ono to je intuitivno kao izvorni govornik primijetio i Dan.

. , , , .
? . .
, . .
6. , . .
. . .
. . .
. . 1957.
. . , , .
. .
. . , , . , .. .
. . .
. .

kdo sr G mn kd
1. zool. vei broj krupnijih ivotinja ili divljai koje se zajedno kreu (goveda, jeleni, srne)
2. pren. pejor. mnotvo, masa podlona utjecajima, koja se ponaa neorganizirano, nasilno,
bezglavo
stdo sr G mn std
1. a. vie domaih ivotinja koje se izvode na pau [stado koza; stado ovaca] b. zajednica nekih
divljih ivotinja iste vrste koje zajedno ive [stado muflona]
2. pren. vjernici jedne crkve; pastva
3. pejor. gomila ljudi koji nekritiki slijede koga, kreu se ili idu za kim [slijediti kao stado]
, .
(.)
(.)

(., .)
(.)

(.)

(.-.)
(., .)
(., .)

(., .)
: (-) (.)
.
delep to je uobiajena re za krdo stoke (i delebdija, onaj koji goni stoku).
Jatom se naziva vea grupa ivotinja koje zajedno lete, noe, gnijezde se, sele itd. kreui se pri
tome vrlo sinkronizirano. To su najeeptice, ali i imii se mogu okupljati u takve skupine, pa
se tada i te skupine nazivaju jato.
Slino ponaanje prisutno je i kod cijelog niza drugih ivotinjskih skupina, samo to se kod
drugih skupina okupljanje drugaije naziva. Tako se veliki kopneni sisavci okupljaju
u krda, kukci u rojeve, ribe u plove, a morski sisavci po jednima isto u plove, dok njihova
okupljanja drugi zoolozi nazivaju kolama.

Neke su ivotinje samotnjaci i brinu se za sebe, dok se neke okupljaju u zajednice u kojima
postoje hijerarhijski odnosi:

opor (omanja zajednica sisavaca)

krdo (vea zajednica sisavaca)

jato (zajednica ptica; inae vrlo velika)

plova (zajednica riba; veliina ovisi o vrsti)

roj (zajednica kukaca; inae vrlo velika).

Zajednice najee imaju sljedee stupnjeve:

alfa jedinka (mujak, enka ili par; najvie pozicionirani)

beta jedinka (mujak, enka ili par; prijatelj alfe, odgajatelj mladunaca)

ostali lanovi

omega jedinka (mujak, enka ili par; najnie pozicionirani)

Poloaj se dobiva najee fizikom superiornou.

Alfa par je najee jedini reproduktivni u zajednici. Alfe vode zajednicu i imaju
najvie sloboda. Prvi idu i jedu. Omege zadnji jedu i podreene su svim ostalim lanovima
zajednice.
U nekih ivotinja postoji dominantni spol.
Neke imaju u hijerarhiji samo alfu i ostale, a ogromna krda savanskih biljodera nemaju
hijerarhije.
Stado je naziv za veliku grupu ivotinja. Termin stado se koristi kada su u pitanju sisari,
najee papkari. Za druge grupe ivotinja postoje razliiti termini, kao npr. jato, roj, krdo i sl.
Kada se za grupu ivotinja kae stado, to implicira da se sve ivotinje u stadu ponaaju isto ili
slino, npr. kreu se u istom smjeru u isto vrijeme. Postoje i stada u kojima pojedine jedinke
individualno koordiniraju cijelo stado.
Stada kod divljih ivotinja se stvaraju spontano dok su kod domaih ivotinja veinom pod
uticajem ovjeka. Stada domaih ivotinja istih ili slinih vrsta se razlikuju od divljih po odnosu
meu polovima i porijeklu pojedinih jedinki.