Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

[AD]
Forgot

LOG IN Password?

SIGN UP

Grab the Yuku app


0

Search:

GO

Hrvati AMAC - Forum > Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) > PRAVO HRVATA U BIH
NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ
0 Points

SEARCH TOPIC

FORUM JUMP

NEW TOPIC

<< Previous Topic

ADD REPLY
Next Topic >>

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ


Author
bobomostarac

Comment

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I


ODGOJ

Lead

[-]

TA GS : None

Prof. dr. fra Andrija Nikic

clan foruma
Posts: 704
Oct 28 05 7:33 PM
Moderator
Reply Quote More

PRAVO HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI


NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ
Uvod
Vjeran nacelima hrvatske, katolicke i franjevacke tradicije, postujuci
autenticne demokratske zasade, dizem i ovom prilikom svoj glas u
obranu temeljnih ljudskih prava i gradanskih sloboda svakoga covjeka i
naroda.
Na pocetku treceg tisucljeca, kada se cijeli civilizirani svijet opredijelio za
demokraciju i uvazavanje ljudskih prava, kada se mnogobrojne
antiratne, humanitarne i srodne organizacije i udruzenja zalazu za
postivanje ljudskih prava i sloboda bez obzira na rasnu, narodnosnu,
vjersku, spolnu ili ma koju pripadnost, mi se danas, u Mostaru, u kome
stranci u svojim rukama imaju banke i novac, nude uvezenu prehranu i
odjecu, nama kroje sudbinu i upravu, nasa sela ugrozavaju
nekonkurentnom hranom iz uvoza, 19. studenog 2004. godine
zaustavljamo na jeziku, narodu i odgoju.
Netko to moze smatrati kao da je medju nas bacena kost koju mi
trebamo glodati? Medjutim, kako se moze procitati na umrezenoj
povezanosti:
Hrvatska djeca u Bosni i Hercegovini (dalje-BiH) u obrazovanju nemaju
potrebna prava. Djeca imaju pravo na osobni kulturni identitet, to znaci i
na profesora koji ce im predavati na njihovu jeziku. Hrvatsko nacionalno
pitanje u BiH jos nije rijeseno u skladu s europskim civilizacijskim
standardima. To priznaje cak i Oslobodenje, a i jasno su o tome ove
godine progovorili i neki bosnjacko-muslimanski politicari. Zato kritikante
i politikante valja upitati neka upru prstom u bilo koju drzavnu ili
entitetsku instituciju u BiH koja je na svoj dnevni red stavila pitanje
polozaja hrvatskog naroda u toj zemlji, objavljeno je u Slobodnoj
Dalmaciji 12. studneog 2004. godine.[1]
Volio bih, npr., znati koliko posto Hrvata radi u veleposlanstvima i raznim
medjunarodnim institucijama kao prevoditelji, vozaci... U Bosni i
Hercegovini sve to nije nevazno. Ako medjunarodni predstavnici rade
pravedno, onda nemaju sto kriti. Osim toga, nuzno je vratiti povjerenje i
dobru volju za nas opstanak zajedno s drugima i drukcijima. Na jednoj
veceri s diplomatskim predstavnicima u Sarajevu jedan diplomat mi je
otvoreno rekao kako se mi Hrvati trebamo ili asimilirati ili seliti. Sto reci
na takvu izjavu?[2]

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

1/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

I sami Parlament Vijeca Europe na celu s Doris Pack organizirao je


dvodnevno savjetovanje, 22. i 23. rujna 2004. godine u Bruxellesu, za
parlamentarne delegacije jugoistocnih europskih zemalja o stanju i
perspektivama modernizacije obrazovnih sustava. Na tom savjetovanju
sudjelovala je i parlamentarna delegacija BiH s Mirsadom C emanom na
celu, predsjednikom Ustavne komisije. Na tom savjetovanju upozoreno
je na tesko stanje hrvatskog naroda u BiH, koji je ugrozen u svom
identitetu, sto se najbolje vidi na primjeru skolstva i zakonodavstva. O
tome smo razgovarali s prof. Ivom Mirom Jovicem, clanom
parlamentarne delegacije BiH.[3]
Imajuci u vidu da je covjek najvazniji kapital, poticem odgoj, skolovanje,
stimuliranje kulture i prosvjete, te razvoj znanosti, da se ne bi kod nas
ponovilo Matosevo doba u kome je glupost hvaljena, a talent osramocen
ili odbacen.
Uza sve, elektrizirane silnice koje se oko nas ukrstavaju, da bismo se
razumjeli, upozorit cu sto ja podrazumjevam pod pojmovima koji izviru iz
natuknica danasnjeg Okruglog stola - razgovora, a potom cu svratiti
pozornost na sadasnje stanje - privilegirane i potiskivane, suvremene
poteskoce, prisjetiti se stabilnih temelja i upozoriti na osobnu moralnu
izgradnju i samopouzdanje koje dovodi do zakljucka: tudje postuj, a
svojim se dici. Isticem da je za mene hrvatski jeziki zivot, a sto je za
vas vas jezik, odgovorite sami. Jedino s osobama koje cijene svoje
kulturne, eticke, moralne i vjerske vrednote moze se razgovarati,
dogovarati i zivjeti.
Da bismo se razumjeli, upozorit cu sto ja podrazumijevam pod
pojmovima koji izviru iz nabacenih natuknica.
1. Znacenje karakteristicnih pojmova
Da biste pomno pratili o cemu zelim govoriti i razumjeti znacenje
pojedinih pojmova, upozoravam vas na znacenje pojmova koji su
sugerirani temama ovog skupa. Najcesci pojmovi:
Narod je ukupnost ljudi povezanih osjecajem istovjetnosti u povijesti,
tradiciji, vjerskoj pripadnosti, jeziku itd. [4] A nacija je etnicka, politicka
i kultruna zajednica, povijesno oblikovana u razlicitim okolnostima i
uvjetima na osnovi jezika, teritorija, tradicije, ekonomskog zivota, vjere,
bitno prozeta teznjom za zajednickom pripadnoscu i vlastitom drzavnopolitickom organiziranoscu i suverenitetom; narod (hrvatski narod).[5]
Identitet je ukupnost cinjenica koje sluze da se jedna osoba razlikuje
od bilo koje druge (ime i prezime, opis itd.) i osjecaj pripadnosti naciji.[6]
Drustvo je ukupnost odnosa ljudi u organiziranoj zajednici (s javnom i
drzavnom vlascu, proizvodnjom, kulturom i civilizacijom).[7] Odgoj je
briga za potrebe djeteta (djece) i osiguranje njegova tjelesnog, dusevnog
i drustvenog razvoja, osposobljavanje koga za neki posao, vjestinu ili
duznost.[8] Jezik je sustav glasova, gramatike, naglasaka rijeci i fraza
kojima ljudi izrazavaju svoje misli i osjecaje.[9] Nadalje, jezik cine rijeci i
metode njihova kombiniranja koje upotrebljavaju i razumiju drugi ljudi.
[10] Tako se moze izreci definicija: Jezici su korice u kojima se krije noz
duha.[11] Hrvatskim jezikom govore Hrvati kao izvorni govornici. I
konacno, hrvatski standardni i knjizevni jezik je jezik tradicijom i
pismenoscu oblikovan sustav na glasovnoj i gramatickoj osnovi
stokavskog govora.[12] Kultura je ukupnost materijalnih i duhovnih
dobara, etickih i drustvenih vrijednosti, sto ih je stvorilo covjecanstvo, ali
je to i ukupnost obrazovanja, znanja, vjestina, ophodjenja i ponasanja
nekog pojedinca u odnosu prema drugome (opca kultura).[13] Znanost
je sustavni i argumentirani zbroj znanja o objektivnoj stvarnosti, dobiven
svjesnom primjenom objektivnih metoda istrazivanja. Prema tome,
znanost obuhvaca dvije temeljne grupe nauka: drustvene i prirodne.[14]
Umjetnost je ljudska duhovna djelatnost izrazena elementima
osjetljivosti; - u uzem smislu umjetnost je estetsko izrazavanje ili
oblikovanje odredenim sredstvima: rijecju (knjizevnost), linijom i bojom
(slikarstvo), zvukom (glazba), govorom i mimikom (gluma), pokretom
(ples); u tom smislu katkada ograniceno samo na likovnu umjetnost.[15]
Civilizacija je ukupnost kulturnih i materijalnih dostigunuca jednog
naroda u nekom vremenu i na nekom prostoru.[16]
To su pojmovi koji diraju u osinjak. Potrebno je poznavati pojmove, uciti
povijesti i pamtiti zbivanja, ali je jos potrebnije znati se tim pravilno
posluziti.
Najvazniji dio kulturne bastine hrvatskog naroda je njegov jezik, koji je
http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

2/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

ujedno temelj sveukupne hrvatske kulture i dokaz svijesti o pripadnosti


jedinstvenom hrvatskom nacionalnom bicu kroz citavu povijest. Jezik
zovem po narodu, a ne po zemljopisu.[17] Hrvatski jezik je oduvijek bio
simbol nacionalne svijesti i opstojnosti hrvatskog naroda, kojeg su
mnogobrojni neprijatelji uzaludno pokusavali unistiti. Ponovni napad na
hrvatski jezik potvrduje cinjenicu da se povijest ponavlja u ciklickim
krugovima. U nasoj dugoj i slavnoj povijesti ostali su zapisani mnogi
znacajni datumi i dogadaji u svezi s ocuvanjem hrvatskog jezika prisjetimo se Humacke ploce (oko 1185.), djela fra Matije
Divkovica i njegovih sljedbenika tijekom 17. stoljeca, fra Lovre
Sitovica i pisaca tijekom 18. stoljeca, fra Petra Bakule i pisaca 19. i
20. stoljeca. Prisjecam se brojnih velikana do dana danasnjega, bez
njihova nesebicnog doprinosa kultura BiH bi bila siromasnija.[18]
Prisjetimo se i riznice hrvatskog jezika u leksikografskom djelu fra
Ljudevita Lalica koji nam je koncem 17. stoljeca sastavio Blago jezika
slovinskoga-hrvatskoga do Deklaracije o nazivu i polozaju hrvatskog
jezika iz god. 1967. u Hrvatskoj i malo mladoj onoj u Bosni i Hercegovini
i brojnih drugih primjera do Deklaracije o pravima i polozaju hrvatskog
naroda u BiH, 28. listopada 2000. godine potpisane u Novom Travniku. U
Deklaraciji iz 19678., izmedu ostalog, stoji: Nacelo nacionalnog
suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhvaca pravo svakoga od nasih
naroda da cuva sve atribute svoga nacionalnog postojanja.
S druge strane, povijest je pokazala da narode i ljude zblizava prije
svega kultura i svijest o opcim moralnim, religijskim i civilizacijskim
vrijednostima. C vrst temelj mora biti moralni i duhovni, te identitetski.
Uvjeren sam da se narodi mogu povezati jedino ako nadju nesto vise od
same ekonomije i postulata potrosackog drustva.[19] Obicni covjek zna
prave velicine. One su imanentne svakom bitku. Tome smo svjedoci!
2. Sadasnje stanje
C esto se cuje da je danasnji svijet globalno selo. Medutim to nije ni samo
politicka ni informaticka ni ekonomska kategorija, nego sveukupnost
medjusobnog prozimanja razlicitih nacionalnih kultura drugim
nacionalnim kulturama odnosno nadnacionalnim sadrzajima. Danas su,
putem umrezene povezanosti (interneta i drugih medija), gotovo sve
vrste proizvoda materijalne i duhovne kulture prakticki dostupne svima,
neovisno kojoj nacionalnoj kulturi izvorno pripadale. Odnosno bas ovisno
o tome kojoj pripadale. Teznja za povezivanjem pa i sjednjenjem
naroda, drzava, kultura, vjera i cvilizacija u sustav zajednickih vrijednosti
i vrjednota koje bi svi mogli jednako ispovijedati ima i svoju idejnu i
duhovnu, a time i svjetonazornu i vjersku dimenziju.
U Europskoj uniji jedni bi zeljeli da se izradi jedinstven program europske
povijesti za sve clanice zrtvujuci nacionalne posebnosti i velikane, tvrdeci
da je to cijena integracija. Tu se zaboravlja da su nacionalne svijesti
oslonac obrane jednih od presizanjam drugih dijelova covjecanstva,
uporista otpora prema prevlasti tudjih nad svojima. Ideja nacionalne,
narodne, rodbinske i obiteljske te jezicne, kulturalne i ine razlicnosti te
pravo na tu razlicnost, posebnost i bliskost u odnosu na apstrahtnost
ljudskog roda. Pri tome se zaboravlja da se svjesno ljudsko bice ne ce i
ne zeli utopiti u covjecanstvo. C ovjekova dusa ne zeli biti poput bezlicne
amebe u ocenu prostora i vremena, nego jedincatost sposobna susretati
druge duse tako da se pri tome sama ne izgubi, ne stopi s drugima ili
zamijeni identitet s njima.
Katekizam Katolicke crkve u prvoj recenici izrazava osobnosti (a ne
skupnosti): C eznja za Bogom upisana je covjeku u srce, jer je od Boga i
za Boga stvoren.[20]
Podsjecam vas da je UNESCO 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne
skupstine proglasio dan 21. veljace Medjunarodnim danom
materinskog jezika.Vaznost toga dana potvrdena je 2001. godine
aklamacijom na 31. Glavnoj skupstini. Tada je usvojena Deklaracija o
kulturnoj razlicitosti, gdje u 5. clanku pise: "... svakoj se osobi mora
omoguciti izrazavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere,
posebice na materinskom jeziku..." Od tada se svake godine slavi u
svijetu Medjunarodni dan materinskog jezika kao jedan od zajednickih
simbola ravnopravnosti svih naroda (jos uvijek, na zalost, u praksi
nepostignute).[21]
A hrvatski narod u BiH, zbog svog katoliciteta, ostavljen je od svih,
razvlace ga po raznim sudistima, unistavaju mu jezik, skolstvo,
prekrajaju mu povijest, oduzimaju mu sva ljudska i gradjanska prava,
prava koja imaju i nacionalne manjine u svim demokratskim drzavama
http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

3/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

svijeta. Ovdje je ugrozeno poucavanje djece hrvatskih roditelja na


materinskom jeziku.[22] Hrvatski narod u Republici Srpskoj i vecem
dijelu Federacije BiH je politicka proslost. Sve to vodi stvaranju jedne
nacije s tri kulture.[23] Radi se na stvaranju bosanske nacije koju bi cinili
Bosanci katolici, pravoslavci i muslimani. To nagovjestaju i SFOR-ovi
plakati uz ceste na kojima je natpis SVI ZAJEDNO, a ispod kojeg stoji
oznaka C OPYRIGHT.
Umjesno je pitanja zbog cega se NATO-ova vojna komponenta uplice u
politicki zivot i sudbinu hrvatskog naroda u BiH. Ova poruka znaci da je
na djelu stvaranje jedne nacije. Posebnu zadacu asimilacije hrvatskog
naroda u BiH od OHR-a je dobila Regulacijska agencija za komunikacije,
jucer CRA, danas RAK.
Vijece RAK-a usvaja kodekse uredjivanja i pravila za emitiranje i
telekomunikacije kao i interna proceduralna pravila. Vrhunac rada
Agencije je zabrana nacionalnih predznaka javnim eketronskim,
uglavnom hrvatskim medijima, a sto se kosi sa svim medjunarodnim
konvencijama o zastiti ljudskih i nacionalnih prava. C ini to i uz prijetnju
(zlo)uporabom SFOR-a, sto ovu agenciju svrstava u red vojnih regulatora
za civilne elektronske medije, a to je presedan koji se nije dogodio od
vladavine Hitlera i Staljina.[24]
(nastavak slijedi)

bobomostarac

Re: PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I


ODGOJ

#1

[-]

(nastavak 1.)

clan foruma
Posts: 704
Oct 28 05 9:43 PM
Moderator
Reply Quote More

Dapace, ministar za civilna pitanja u Vijecu ministara BiH Safet Halilovic


je u listopadu 2004. pred nazocnima, medu kojima je bio hrvatski
ministar znanosti i prosvjete dr. Dragan Primorac, optuzio je
bosanskohercegovacke Hrvate za destrukciju BiH i kao drzave i kao
drustva jer su se okretali za pomoc politickim i drugim centrima izvan
nase zemlje i trazili pokroviteljstvo u Zagrebu. On je skliznuo i na put
prijetnji, jer prema njegovu misljenju takva politicka praksa apsolutno
dovodi u pitanje status autohtonosti i konstitutivnosti tih etnickih
skupina. Prijetnja je to hrvatskom narodu u BiH da ce biti proglasen
nacionalnom manjinom ako se bude utjecao Zagrebu za pomoc. On cak
tvrdi da je takva politicka praksa znak da se Hrvati u BiH smatraju
dijelom susjednih nacija, sto prema medjunarodnom i ustavnom pravu
znaci gubljenje statusa konstitutivnosti unutar BiH. Haliloviceve rijeci su
visestruko politicki destruktivne i sablaznjive. Kao prvo, on se ponasa
spahijski i misli da moze naredjivati s kim ce Hrvati u BiH komunicirati i
suradjivati na politickoj i svakoj drugoj razini. Halilovic je time javno
izrazio vladajuci mentalitet medu Bosnjacima - Muslimanima, prema
kojem je BiH njihova drzava i u kojoj su jedino oni temeljni narod. A
imalo obrazovan covjek zna da danas nacije nisu zatvorene u granice
jedne drzave. U tom ga je razgovoru na tesko stanje i cak ugrozenost
Hrvata u BiH upozorio biskup dr. Pero Sudar rekavsi da se dosad
nastojalo provesti reformu politike kroz skolstvo, ali ne i reformu
skolstva. Nijedna skola ne nosi naziv hrvatska, a u Varesu je izbrisano
ime fra Filipa Lastrica - oca historiografije u Bosni i Hercegovini. Ni
Nobelovac Ivo Andric nije dobro prosao. Zar smijemo zaboraviti
tankovsko zauzimanje i rusenje Hercegovacke banke u travnju 2001.
godine?
Rjesenjem Ustavnog suda BiH sva tri naroda su konstitutivna na cijelom
teritoriju te drzave. Jos ta odluka nije provedena u zivot, a ona ide
najvise u prilog hrvatskom narodu. I tko je odgovoran za neprovodjenje
odluke Ustavnog suda ako ne najbrojniji narod u BiH? [25]
Zar nije cudno da niti jedan elektronicki medij u BiH ne postoji niti bi
smio nositi takav naziv - hrvatski? Tek nedavno se u Bruxellesu o tome
pocelo javno raspravljati. U travnju 2001. kao gost konvencije DC -a
Doris Pack, izaslanica Vijeca Europe za jugoistocnu Europu, kazala je u
Zagrebu kako je tri dana bila u BiH pokusavajuci uspostaviti dijalog
medju svim stranama, poslije evidentnog neuspjeha medjunarodne
zajednice u toj zemlji. Naglasila je kako je medjunarodna zajednica dala
povoda za bojkot legitimnih tijela drzave BiH svojim neuspjelim potezima
sto i sama priznaje.
Takodjer je pozvala Hrvate u BiH da se vrate u tijela Federacije, gdje
pravom veta mogu sudjelovati u kreiranju politike. Dodala je da i
hrvatske politicke stranke trebaju pomoci Hrvatima u BiH, kao i u
povratku izbjeglih u Republiku srpsku, gdje su takoder konstitutivni

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

4/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

povratku izbjeglih u Republiku srpsku, gdje su takoder konstitutivni


narod.[26] A u rujnu 2004. Doris Pack je u Vijecu Europe organizirala
sastanak izaslanstava parlamenata jugoistocne Europe. Na njemu se
raspravljalo i o obrazovanju i pravu roditelja i djece da se skoluju na
svome jeziku. Doris Pack je u jednom trenutku istaknula da Hrvati u BiH
nemaju svojih skola i medija, a oni su u toj zemlji suveren i konstitutivan
narod a ne nacionalna manjina. Dodala da je danas, u odnosu prema
prijeratnom broju, u BiH zivi tek 53 posto Hrvata i da se nad hrvatskim
narodom u BiH proveo genocid. To je bilo prvi put da je
netko u Bruxellesu izrekao tu misao.[27]
Tako je Doris Pack priznala: Ono sto je hrvatskom narodu u BiH ucinjeno
u zadnjih 15-ak godina politicko je i kulturno obespravljenje Hrvata i
njegov pravi genocid.[28] Pack je na zavrsetku konferencije "Izgradnja
Europe - prosirenje danas i sutra" u Sarajevu ustvrdila kako godinu dana
poslije izbora visoki predstavnik medunarodne zajednice nije dopustio
izabranim duznosnicima raditi svoj posao. Svi pomocnici ministara i
danas su iz redova bivse vladajuce Alijanse za promjene, a koje sada
stiti Zakon o drzavnoj sluzbi. "Neka puste ljude da rade, pa neka i
grijese", rekla je Pack naglasavajuci da su posljednji izbori u BiH bili
posteni i korektni.[29]
Najnoviji dogadjaji oko politickih ubojstava u Nizozemskoj samo
pokazuju kako se zahvaljujuci nasilnom mijesanju rasa, kultura, religija i
civilizacija pod geslom tzv. multikulturnih drustava islamisticka fronta sve
vise prebacuje u srediste Europe. I u bruxellskoj federaciji brojcana
nadmoc islamskog svijeta samo je pitanje trenutka. Upravo je
Nizozemska na svojoj kozi prva iskusila sto znaci sukob s islamom.
To pak znaci da bi nakon upozorenja C IA-e o protjerivanju stotina tisuca
Hrvata iz BiH,[30] daytonska Federacija mogla ubrzo postati
jednonacionalna islamisticka zemlja. Mehanizme koji su jamcili Hrvatima
jednokopravnost unutar Federacije vec odavno su ukinuli europski
upravitelji.[31] Oni su jednostavno izbrisali stoljetne na moralnim
nacelima utemeljene propise: Regnum regni non prescribit leges Kraljevstvo krlajevstvu ne propisuje zakone. Doris Pack je 7.
studenog 2004. izjavila da se moze napraviti vise da bi se Hrvati osjecali
kao konstitutivni narod.
Mozda se to, nastavila je gospoda Pack, moze napraviti putem
radiotelevizijskog sustava i putem zakona o visokom obrazovanju.
Koristenje materinskog jezika mora biti omoguceno svugdje i svi Hrvati
bi trebali imati to pravo, kao i svi Bosnjaci i Srbi.[32] Kad bi imali svoj TV
program na Hrvatskom jeziku, oni bi se tada osjecali kao konstitutivni
narod i zato tome ne smije biti nikakve zapreke - kazala je Doris Pack.
[33]
3. Suvremene poteskoce
Nas je veliki problem bio u tome sto smo mi za vrijeme jugoslavenskog i
komunistickog terora u Zapadu gledali simbol slobode, demokracije,
postenja i morala, neku vrstu izbavitelja. No, zagledani u ideale, nismo
primijetili da je Zapad te ideale u velikoj mjeri izdao.
Obitelj, zavicaj, domovina, narod, vjera - oni vise gotovo nista ne znace.
C ovjek je iskorijenjen iz svoga prirodnoga i psiholoskog okolisa, da je
njime moguce do te mjere manipulirati, a da on to uopce ne primjecuje.
Iako je to kratka i vrlo sazeta analiza temeljnih i velikih problema, u tih
se nekoliko recenica nalaze odgovori na brojna pitanja. Nazalost, to je za
sada tako, jer je citavi Zapad zahvatila teska bolest. U zadnjih pedesetak
godina politicke vode su se toliko zamutile i pojmovi tako zamaglili da je
danas, i vecini visokoskolovanih ljudi, gotovo nepoznato da zapadnoj
kulturi i civilizaciji izvorno pripadaju samo danasnji potomci onih
europskih naroda koji su pocetkom sesnaestoga stoljeca bili katolicki
narodi i pripadali Katolickoj crkvi. Povijesno gledano, tada je Zapad bio u
svojoj punoj snazi, dok je jos ranije dozivio svoj kulturni zenit. Istina,
dosta kasnije, i Amerika je postala dio Zapada, ali tragedija Amerike,
kao i Kanade i Australije, jest u tome sto nije sudjelovala u njegovoj
vitalnosti, nego samo u dekadentnoj i senilnoj fazi zapadne civilizacije.
Zato je Amerika od takvog Zapada naucila samo goli materijalizam, i
dobro ga usavrsila te zahvaljujuci svojim bogatim i golemim
prostranstvima, stostruko ga uvecala. Zato se nije cuditi da su ti europski
iseljenici, iskorijenjeni i sasvim odsjeceni od maticne kulture i njenih
simbola, u Americi izrasli u neku cudnu sortu sintetickog naroda potpuno
materijaliziranih i automatiziranih osrednjaka-mediokriteta.
Zemlje Europske unije gospodarski su razvijenije, ekonomski bogatije.

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

5/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

Zemlje Europske unije gospodarski su razvijenije, ekonomski bogatije.


Njihova potpora, suradnja i pomoc u podrucju znanosti, tehnologije,
proizvodnje materijalnih dobara nije samo pozeljna nego je i prijeko
potrebna. Ali sto vrijedi za gospodarski razvitak, ne vrijedi i za duhovni.
Nase duhovne, moralne i nacionalne vrijednosti bitno se razlikuju od
ideoloskih vrijednosti Europske unije.
Trebamo europsku tehnologiju, ali ne treba nam njihova ideologoija. Na
eticko-aksioloskom podrucju bogatiji smo i superiorniji. Moralni zivot nam
je na visem stupnju. Nas narod se treba vratiti svojim moralnim i
kulturnim temeljima i na njima odgajati hrvatsku mladez i svekoliko
pucanstvo. Mora se oslanjati na najvrjednije stecevine hrvatske kulture i
njegovati u narodu sve one vrijednosti koje su prepoznatljive za vjerskumoralnu i kulturnu tradiciju i nacionalno bice hrvatskog vjernickog
naroda. Komunizam je dugo razarao, obezvrjedivao i pustosio, a sada
anarholiberalizam nastoji to dokrajciti. Vrijeme je za preporod. Dosta
nam je rusenja i moralnog pustosenja. Hrvatima treba duhovna obnova,
drustvena, moralna i odgojna preobrazba. Podsticaji i putokazi mogu se
naci u hrvatskoj katolicko-moralnoj tradiciji i filozofsko-pedagoskoj
vrijednosnoj bastini.
Estetsko stvaralastvo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini sadrzava i
esencijalnu potrebu iskaza bivstvovanja i trajanja narodnosne zajednice
kojoj povjesnicari, pisci, knjizevnici, pjesnici i umjetnici pripadaju.
Uvjerio sam se da hrvatski narod u Kanadi ima katedru hrvatskog jezika
na Sveucilistu u Waterloou, cuo sam da imaju katedru hrvatskog jezika u
Australiji. No iz razgovora s nasim iseljenicima uvjerio sam se da oni
dugo uce i spoznavaju sve relevantne cinjenice o hrvatskom narodu i
njegovu jeziku, no tek boravkom u domovini svojih predja nadju svoje
korijene.
Na temelju povijesnog znanja i iskustva moje generacije moram ponoviti
da je na nasim podrucjima tesko bilo Hrvat biti. Uza sve to moj narod je
kao najstariji na ovim podrucjima, s mnogo hrabrosti, ostao vjeran sebi i
svom jeziku. Svjesni smo da se ne mogu prihvacati interkulturalne
vrijednosti bez poznavanja vlastitog identiteta. Za mene osobno hrvatski
jezik zivot znaci. Da ne malaksemo, neka nam pomognu poruke
Zvonimira Bartolica:
Rekli su mi, da Te zaboravim,
-Ja te nisam zaboravio.
Rekli su mi, da si ruzan.
-Ja im nisam vjerovao.
Rekli su mi, da nisi hrvatski.
- Ja to nisam priznao.
Donosili su zakone, da Ti ime promijene.
- Ja ga nisam mijenjao.
Donosili su zakone, da Ti se ime brise,
- Ja sam ga pisao.
Kada su Te cupali iz Zemlji,
-Ja sam Te sadio u srce.
Kada si gorio u plamenu,
-Ja sam gorio s Tobom.
Kada su Tebe mucili,
- I ja sam bio mucen.
Kada su rekli, da si mrtav,
- Ja sam vjerovao u Tvoje uskrsnuce.
Kuda god sam hodao,
- Vidio sam Te u bojama cvijeca.
Ako je dazdilo,
-Vidio sam Te u dijademu duge,
u razgovoru sa slapovima
hrvatskih potoka, rijeka, jezera i mora.
Slusao sam Tvoje rijeci
Od milijuna hrvatskih pokojnika.

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

6/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

Od milijuna hrvatskih pokojnika.


Jezice hrvatski, jedino si Ti neumrli![34]
(nastavlja se)

bobomostarac

Re: PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I


ODGOJ

#2

[-]

(nastavak 2.)

clan foruma
Posts: 704
Oct 29 05 7:12 PM
Moderator
Reply Quote More

Bosna i Hercegovina je vec gotovo cijelo desetljece, od potpisivanja


Daytonskog sporazuma, pod protektoratom medjunarodne zajednice u
kojoj je stvarni vladar njezin visoki predstavnik. Prvi je bio Svedski
diplomat C arl Bildt, potom C arlos Westendorp, spanjolac koji je dolazak
u Sarajevo trebao iskoristiti kao priliku da postane europski ministar
vanjskih poslova. Nije uspio i otisao je u anonimnost. Naslijedio ga je
Wolfgang Petritsch, austrijski povjesnicar koji je imao ambiciju postati
ministrom vanjskih poslova u svojoj zemlji. Ni on nije ostvario zelje.[35]
Posljednji, a moguce i zadnji visoki predstavnik medjunarodne zajednice,
koji je za 25.000 eura neto mjesecne place pristao doci u BiH, jest
Britanac Paddy Ashdown. Njemu je taj polozaj, po svoj prilici, ponudjen
kao nagrada za nekoliko obavljenih specijalnih zadataka koji su epilog
imali u njegovim svjedocenjima na Haaskom sudu. Njegova zelja, tako
se moze cuti, a ne mora to ni biti, je da bude zadnji na toj duznosti te da
nakon njega vlast u BiH pripadne izabranim predstavnicima naroda. No
sudec i prema tome kakvo stanje iza sebe ostavlja, iz Bruxellesa ce ipak
trebati uputiti njegovog nasljednika da bi i stabilizirao BiH koju je
Ashdown nekim potezima ili propustima umjesto naprijed vratio barem
korak unatrag. Banjolucki biskup Komarica to stanje je nedavno opisao
pitanjem u ime kojih se europskih nacela politicari ponasaju kao zlocinci
prema BiH, poglavito prema tamosnjim Hrvatima.[36]
4. Stabilni temelji
Katekizam Katolicke crkve naglasava da sva bit nauke i poucavanja
mora smjerati k ljubavi i koja nema kraja. Doista, bilo da se izlaze ono
sto treba vjerovati, ili nadati se ili ciniti, uvijek i u svemu treba isticati
ljubav nasega Gospodina Isusa Krista, da se shvati kako svi cini
savrsene krscanske kreposti mogu izvirati samo iz ljubavi i da im je
ljubav konacni cilj.[37] Katolicka crkva je, kako je poznato, nacelno
protiv toga da vrijednosti ili misaone sustave jedni namecu drugima, a
zauzima se za punu slobodu izbora i za dostojanstvo svake osobe, obitelji
i naroda.[38]
Vec je postalo bolest optuzivanje Katolicke crkve u BiH da je sukrivac
sadasnjeg teskog polozaja Hrvata u BiH i njegova vrlo skromnog
povratka u svoje domove iz prognanstva i izbjeglistva. Zalosno je da
tako nisu nastrojeni samo neki politikanti nego cak i pojedinci na najvisim
drzavnim i politickim duznostima u BiH. To je zorno pokazao i Sulejman
Tihic, i to kao gost u Zagrebu, a u nazocnosti hrvatskog predsjednika
Stipe Mesica, koji je tu neistinu i objedu kukavicku precuo.
Polozaj Katolicke crkve i Hrvata u BiH ponajprije je politicko pitanje. No
ono je i egzistencijalno za Katolicku crkvu u BiH. Katolicka crkvu u BiH
cini 98 posto Hrvata pa ako njih nestane iz te zemlje nestat ce i Katolicke
crkve na tim prostorima. A ta je C rkva na tim prostorima, mogli bismo
reci, od apostolskih vremena.[39]
Uime Hrvatskog kulturnog drustva Napredak Mostar, cini mi se,
presucenim, ali aktualnim potvrditi neke zakljucke sto su ih 11. rujna
2003. godine obnarodili nasi biskupi.
1. Hrvatski narod kao suveren, drzavotvoran i ravnopravan s drugima
narodima u Bosni i Hercegovini, ima neotudjivo pravo cuvati i razvijati
svoj nacionalni, kulturni i vjerski identitet. On time, prema
medjunarodnim dokumentima i standardima,[40] nicim ne osporava i ne
ugrozava nego afirmira nacionalna i kulturna prava drugih naroda i
nacionalnih manjina u BiH.[41]
2. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini sluzi se hrvatskim jezikom,
normiranim i govornim, i ima pravo svoj jezik nazivati vlastitim narodnim
imenom, izucavati ga, na njemu svoju djecu poucavati u svim

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

7/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

imenom, izucavati ga, na njemu svoju djecu poucavati u svim


predmetima i upotrebljavati ga na svakom podrucju svoga privatnog i
javnog zivota i djelovanja. Smatram da su jezicne razlike medu
konstitutivnim narodima u BiH bogatstvo, a nasilno brisanje tih razlika
znacilo bi osiromasenje, jer se nijece mogucnost zajednistva u
razlicitosti.[42]
3. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ima naravno, povijesno i ustavno
pravo na prosvjetne, znanstvene i druge ustanove odgoja i obrazovanja
na hrvatskom jeziku latinicnim pismom u cjelini svoga odgojnoobrazovnoga sustava.
4. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ima takoder pravo na svoj tisak i
elektronske medije, radio i televiziju na hrvatskom knjizevnom jeziku i
latinicnom pismu s ciljem suvremenog informiranja,[43] odgoja,
obrazovanja i promicanja svoje duhovne bastine i nacionalne tradicije.
[44]
5. Imajuci u vidu medjunarodne dokumente o pravima djece i roditelja te
nacela, norme i praksu suvremene demokratski usmjerene skole u
europskim zemljama, ucenici svih uzrasta u skolama kao pripadnici
Katolicke C rkve u BiH imaju pravo na skolski vjeronauk, tj. primati
vjerski odgoj i obrazovanje u skoli u duhu katolickoga nauka i tradicije.
6. Katolicka C rkva u hrvatskom narodu ima svoju dugu povijest, bogatu
tradiciju i vjersku bastinu, svoje simbole i vrijednosti, svoje duhovne
velikane, blazenike i svece; knjizevnike, znanstvenike, kulturne
preporoditelje i narodne vodje o kojima je povijest izrekla svoj
neprijeporno pozitivan sud. Hrvatski katolicki narod ima pravo svoje
skole, kulturne i znanstvene ustanove naslovljavati imenima svojih
velikana.[45] U skolama mora biti mjesta za simbole iz duhovne i
kulturne bastine hrvatskoga naroda kao sto je to praksa u drugih
europskih naroda.[46]
Ima nade! Doris Pack je za vrijeme svog boravka u Mostaru
kazala da Hrvati, kao konstitutivan narod u BiH, imaju pravo
na svoju televiziju, svoje skolstvo i svoje obrazovanje. Tom
izjavom postala je prva istaknuta zapadna duznosnica koja je javno
iskazala potporu utemeljenju televizije u BiH na hrvatskom jeziku. Tako
se Doris Pack i direktno suprotstavila Ashdownovim tezama koje je u
nedavnoj izjavi ponovio i britanski veleposlanik u BiH Ian C liff, a prema
kojima bi televizijski kanal na hrvatskom jeziku potaknuo nove podjele
u BiH s nacionalnom pozadinom.
Znakovito je da se veleposlanik C liff pritom zauzeo za uspostavu
ravnoteze tri jezika (bosanskog, hrvatskog i srpskog) na novopokrenutoj
drzavnoj Televiziji BiH, a obecao je da ce se ubuduce povecati upotreba
hrvatskog i bosanskog jezika na Televiziji Republike Srpske.
Slicna situacija kao s televizijom bila je donedavna i s prijedlogom
zakona koji je ukidao pravo Hrvatima na obrazovanje na vlastitom
jeziku. I tada se Doris Pack suprotstavila tvrdnjom da se time zapravo
zeli provesti asimilacija Hrvata u BiH, istaknuvsi pritom pravo
konstitutivnog naroda na obrazovanje na vlastitom jeziku. Nedugo potom
i Ustavni sud BiH je donio presudu kojom je taj prijedlog zakona
proglasen suprotnim vitalnim interesima hrvatskog naroda u BiH.
U cijeloj prici je najzalosnije da se Hrvati u BiH radi ostvarivanja svojih
temeljnih prava zapisanih u Ustavu i Daytonskom sporazumu moraju
boriti i protiv visokog predstavnika medjunarodne zajednice koji bi im
trebao pomagati u tome.
Jedno od najvaznijih prava je i pravo na povratak koje Ashdown, kada su
u pitanju prognani i izbjegli Hrvati iz Republike Srpske - barem tako
govore brojke koje hrvatski biskupi u BiH stalno ponavljaju - ne smatra
dovoljno vaznim da bi u vezi s tim poduzeo odredjene korake. Ocito ce
mu na taj problem, kao i na pravo obrazovanja na materinskom jeziku te
hrvatski kanal u BiH, trebati ukazati Doris Pack. Ako Hrvati u BiH
opstanu i izbore se za svoju ravnopravnost, najvece zasluge za
to pripast ce, osim vodstvu Katolicke crkve u BiH, zakljucuje
dopisnik zagrebackog Vjesnika, toj politicarki koja jedina
glasno i uporno urusava Ashdownove pokusaje pretvaranja
tamosnjih Hrvata iz pozicije konstitutivnog naroda u
kriminaliziranu manjinu.[47] Ujeidnjujem svoja pitanja sa Stjepanom
Jurkicem: Vrijede li i u BiH europska nacela? Kako se to Svicarska i
Belgija nikako da podijele nakon toliko godina postojanja s vise
nacionalnih TV kanala? Kako se to nacionalno pluralna Europa ujedinjuje

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

8/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

nacionalnih TV kanala? Kako se to nacionalno pluralna Europa ujedinjuje


s mnostvom nacionalnih kanala na mnostvu jezika? Jesu li nacionalni TV
kanali u europskim drzavama bili korak k podjeli ili ujedinjenju Europe?
[48]
(nastavit ce se)

BiH Hrvat

Re: PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I


ODGOJ

#3

[-]

Quote:
Dapace, ministar za civilna pitanja u Vijecu ministara BiH
Safet Halilovic je u listopadu 2004. pred nazocnima,
medu kojima je bio hrvatski ministar znanosti i prosvjete
dr. Dragan Primorac, optuzio je bosanskohercegovacke
Hrvate za destrukciju BiH i kao drzave i kao drustva jer
su se okretali za pomoc politickim i drugim centrima
izvan nase zemlje i trazili pokroviteljstvo u Zagrebu.
On je skliznuo i na put prijetnji, jer prema njegovu
misljenju takva politicka praksa apsolutno dovodi u
pitanje status autohtonosti i konstitutivnosti tih etnickih
skupina. Prijetnja je to hrvatskom narodu u BiH da ce
biti proglasen nacionalnom manjinom ako se bude
utjecao Zagrebu za pomoc. On cak tvrdi da je takva
politicka praksa znak da se Hrvati u BiH smatraju
dijelom susjednih nacija, sto prema medjunarodnom i
ustavnom pravu znaci gubljenje statusa konstitutivnosti
unutar BiH.

clan foruma
Posts: 86
Oct 31 05 12:33 AM
clan foruma
Reply Quote More

"Ovo nije nas rat" izjavio je Izetbegovic, i sto je onda preostalo Hrvatima
u BiH nego da potraze pomoc Hrvatske u naoruzanju, a Hrvatska primi
nasu pomoc u ljudstvu. Nije li Hrvatska bila napadana i sa teritorija BiH?
Sve to je Halilovic zaboravio. Je li zaboravio i to da su Muslimani BiH,
kada se i njima pocelo raditi o glavi, potrazili podrsku (novcanu i vojnu)
muslimanskih drzava i "uvezli" Mudjahedine? Nije li to, prema njegovoj
definiciji - "destrukcija BiH i kao drzave i kao drustva".
Hrvati u BiH se ne smatraju dijelom susjednih nacija, nego nisu zaboravili
da je BiH zemlja Hrvata od vajkada. Unistavaju nas mic po mic, pa danas
imamo zalosnu situaciju da smo stvarno u manjini. Sve zahvaljujuci
takvima, nekada i danas, koji gledaju kratkorocne vlastite interese, a
potpuno ignoriraju interese Hrvata kao naroda.

bobomostarac

Re: PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I


ODGOJ

#4

[-]

Tocno BiH Hrvat i dobro nam dosao!


Ima jos puno toga da se kaze i ispravi, ali hvala Bogu ima i nas, koji to
radimo i nije nam tesko.
Sreca je nismo sami, imamo i pomoc jer:
Covjek snuje, a Bog odredjuje!

clan foruma
Posts: 704
Oct 31 05 6:27 PM
Moderator
Reply Quote More

bobomostarac

Re: PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I


ODGOJ

#5

[-]

(nastavak 3.)
Umjesto zakljucka
http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

9/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

clan foruma
Posts: 704
Oct 31 05 8:07 PM
Moderator
Reply Quote More

Imajuci na pameti pritiske na hrvatski jezik ponavljam ono sto su nasi


fratri objavili 1891. godine: narodni je jezik vremena svakog ono bio, sto
je najvise prigledao (=vrijedilo), u koji sve sile uma svoga ulozio, sve
darove srca svoga izlio; kao zjenicu duha svoga, kao dusu vlasti svoje,
kao proroka slave svoje, za koji i oruzja se hvatao, vojevao i umirao kao
poklad, koji kada jednom stracen, ne bude povracen. Zatres li narodni
jezik, zatro si narod... Ostani kost i mozak, ostani krv i koza naroda koga
ista: kako jezik mijenja - drugo mu ime dajte, nije narod isti. Po jeziku
narodi vjekuju i gospoduju; kako im ga uzmes sluguju. Ne plasite se
truda i napora, na znojnom celu se lovorov list najljepse zeleni." [49] Ta
izjava potvrduje jezicno nasljede od Humacke, preko Kocerinske ploce.
Nakon sto i trinaest godina od objavljivanja navedenog teksta cini mi se
da se situacija nije poboljsala. Naprotiv! Pocetkom 1990-tih godina, prije
izbijanja rata u Bosni i Hercegovini strani diplomat je biskupu dr. Franji
Komarici rekao da ce medjunarodna zajednica uciniti sve sto je u
njezinoj moci da katolicanstvo iz Bosne i Hercegovine iskorijeni, a da ga
u Republici Hrvatskoj sto je vise moguce razvodni.[50] A
predsjedavajuca odbora Europskog parlamenta za odnose sa zemljama
jugoistocne Europe Doris Pack, na zavrsetku konferencije Izgradnja
Europe - prosirenje danas i sutra u Sarajevu optuzila je, prema izvjescu
Hina-e od 29. rujna 2003., u razgovoru za sarajevsko Oslobodenje,
medunarodnu administraciju u BiH da ne dopusta izabranim duznosnicima
preuzeti vlast te da nametanjem obrazovne reforme nastoji asmilirati
Hrvate u BiH. "Jednom narodu ne dopusta se nastava na materinskom
jeziku i to je asimilacija", rekla je Pack. Istaknula je, nadalje, da ce se
Hrvati iseliti ukoliko im se ne omoguci ucenje iz svojih udzbenika i
nastava na materinskom jeziku.[51]
Doris Pack je prva istaknuta zapadna duznosnica koja je javno iskazala
podrsku utemeljenju televizije u BiH na hrvatskom jeziku.[52]
Vise nego dobronamjerna Doris Pack, na temelju povijesnih iskustava,
znam da su ratovi, islamizacija i pravoslavizacija, te migracije i
emigracije isle na stetu Hrvata u BiH, da od nekadasnjeg vecinskog
pucanstva pretvaraju se u manjinsko. Svaki novi rat, ili propisana i
provodena kanunama na tim prostorima, tjerao je hrvatski zivalj na
pomjeranja prema zapadu, sjeveru ili jugu pa se tako njihov broj sve
vise smanjivao. Kao jedan od najpopustljivijih i najsnosljivijih naroda,
Hrvati su stoljecima bili tjerani na iseljavanja i migriranja. Nasli su ga
najcesce u maticnoj domovini Hrvatskoj, gdje su se trajno zadrzali. Mali
je, nazalost, broj onih koji se vracaju na pradjedovska ognjista. Postavlja
se pitanje, sto je to, cime bi se moglo stimulirati povratak Hrvata u BiH?
Odgovor, nazalost, nisam u stanju dati osim poruke i sugestije, tudje
postuj a svoje voli, a sto je to sto se vise moze voljeti od rodne nam
grude. C ak je i visoki predstavnik medunarodne zajednice i posebni
predstavnik Europske unije u BiH Paddy Ashdown uvidio i 17. studenog
2004. izjavio u C entru za islamske studije u Oxfordu a prenosi mostarski
ured Visokog predstavnika (OHR) da tradicija tolerancije i suzivota u BiH
pobijaju ideju da islamska i krscanska civilizacija ne mogu zivjeti
zajedno.[53]
Spomenuti ministar Primorac je na zavrsetku svog pohoda BiH, prema
izvjestaju Ivice Mlivoncica od 18. listopada 2004., obecao da ce Hrvatska
osnovati posebnu skupinu strucnjaka za pomoc u obrazovnim procesima
osnovnog, srednjeg i visokoskolskog obrazovanja BiH. Bosna i
Hercegovina i Hrvatska trebaju suradivati u obrazovanju, znanosti i
kulturi jer imaju zajednicki cilj - ulazak u EU. Takoder je istaknuo da se
Hrvatska ne namjerava upletati u politicka pitanja u BiH. Ali Hrvatska ima
pravo znati sto se dogada s Hrvatima u BiH i ima pravo maksimalno stititi
interese hrvatskog naroda u BiH i pomoci mu u obrazovanju i znanosti.
[54]
Zakljucit cu ovo starim upozorenjem protiv poprimanja i uporabe stranih
rijeci u obiteljskim ozracjima i nasim sredinama: "Ustanimo otvoreno
proti svim siriteljima tudjinstine, jer se tudjinstinom ubija narodni duh,
rusi narodno pravo, oskvrnjuju narodni osjecaji i otima narodni kruh, pa
tjeramo tu kugu sa narodnog tiela, ako nam je do srece i napredka
naseg naroda".[55]
Za mene jezik, vjera, nacija, kultura i civilizacija zivot znaci.
Suosjecajuci s navedenim porukama, ucim, pamtim i ne zaboravljam da
su dobre knjige napisane na materinskom jeziku vrjednije i od piramida,
jer one grade spomenike u srcima onih koji ih citaju. Zelim da i navedeni
razgovori u

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

10/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

razgovori u
vasim dusama sagrade spomenike bogoljublja, covjekoljublja i
domoljublja, te uvelike oplemene vas zivot i djelovanje. Dok ovo trazim
za hrvatski narod, nimalo ne umanjujem zahtjeve drugih naroda i
narodnosti koji zive u Bosni i Hercegovini. Jedino uz prakticiranje
stoljetne poruke tudje postuj, a svojim se dici, moguc je suzivot i
dobrosusjedni odnosi u nasim krajevima. Na taj nacin moguce je stvoriti
BiH kao ravnopravne zajednice zadovoljnih i sretnih naroda. U
protivnom, suzivota nema, nego samo zivotarenje! I Bosna i Hercegovina
kao bacva baruta koja tinja, nece se ugasiti, nego, naprtoiv eksplodirati i
nanijeti neocekivau stetu i posljedice.
Svjestan sam ispravnosti zivotne mudrosti potvrdjene
nebrojenim porukama ljudskih zivota da covjek snuje, a Bog
odreduje, te prihvacam ono sto Bog odluci, nakon sto ja svim
postenim sredstvima onemogucim zlo oko sebe, da konacno
dobro mora pobijediti u mom zivotu. Ovom porukom tematsko
razmisljanje zavrsavam molitvom: Boze, posvijescuj nam
neprolazne moralne i eticke poruke u nasem svakodnevnom
zivotu.
- Prof. dr. fra Andrija Nikic,
Predsjednik Hrvatskog kulturnog drustva Napredak Mostar

Mostar, 22. rujna 2005.

--------------------------------------------------------[1] www.vjesnik.hr/html/2004/11/12/C lanak.asp?r


[2] To je rekao biskup dr. Ratko Peric u razgovoru s novinarom.
[3] www.slobodnadalmacija.com/20040928/bih01.asp
[4] Hrvatski enciklopedijski rjecnik, Zagreb, Novi liber, 2002., str. 794.
[5] Hrvatski enciklopedijski rjecnik., str. 777.
[6] Hrvatski enciklopedijski rjecnik., str. 459.
[7] Hrvatski enciklopedijski rjecnik., str. 277.
[8] Hrvatski enciklopedijski rjecnik., str. 853.
[9] Budi slobodno svakom covjeku nazivati jezik kojim se sluzi kako
hoce.
[10] Hrvatski enciklopedijski rjecnik., str. 531.
[11] Jezik je najdragocjenije ogledalo narodne duse. Narodi ne ginu dok
njihov jezik zivi. Usp. Andrija Nikic, Mudroslovice, Mostar, 1994., str. 72.
[12] Hrvatski enciklopedijski rjecnik,. str. 454.
[13] Hrvatski enciklopedijski rjecnik,. str. 643.
[14] Ponekad se u uzem smislu pod pojmom znanosti misli na prirodne i
matematicke znanosti. Usp. Znanost kod Hrvata, Enciklopedija hrvatske
povijesti i kulture, Zagreb, 1980., str. 774.-775. Malo nijansiranija
definicija znanosti susrece se u. Hrvatski enciklopedijski rjecnik,. str.
1495.
[15] Hrvatski opci leksikon..., str. 1036.
[16] Hrvatski enciklopedijski rjecnik,. str. 181. Ova definicija me
podsjeca na ubijanje preko sto fratara, rusenja osam franjevackih
samostana i preko 155 crkva u Hercegovini. Usp. Andrija Nikic, Luconose
nase vjere i uljudbe - Mrtvoslovnik hercegovackih fratara, Mostar, 2004.
[17] Dr. Ante Stracevic je rekao o hrvatskom jeziku: Mi jezik zovemo po
narodu, a ne po zemljopisu.
http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

11/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

narodu, a ne po zemljopisu.

[18] Usp. Andrija Nikic, Luconose nase vjere i uljudbe - Mrtvoslovnik


hercegovackih fratara, Mostar, 2004. Tu je poimenicno navedeno preko
1.100 fratara koji su gotovoo kroz posljednjih osam stoljeca zivjeli,
stvarali, cuvali i pisali nasu povijestu Herceg-Bosne.
[19] Usp. Zoran Vukman, Sto je to Europljanin?, Hrvatsko slovo, 12.
studenoga 2004., str. 5.
[20] Usp. Katekizam Katolicke crkve. Izd. Hrvatska biskupska
konferencija. Glas Koncilam Zagreb, 1994. Usp. Zdravko Gavran,
Neotudivo pravo na nacionalnu povijest, Fokus, br. 236., od 19. studenog
2004., str. 18.-19.
[21] - Medunarodna zajednica Hrvatima je ukinula televiziju, radio,
tiskovine, smijenila izabrane predstavnike i politickog vodu, plebiscitarno
izabranog od tog naroda. Visoki predstavnik medunarodne zajednice
otvoreno je rekao kardinalu Puljicu da je sudbina Hrvata BiH da se
asimiliraju ili isele. Hrvatsko slovo, br. 343., od 16. XI. 2001. Razgovor
Gordane Dujic s Josipom Muselimovicem, predsjednikom Odvjetnicke
komore Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kardinal dr. Vinko Puljic je
navedenu izjavu komentirao: Ako je netko kriv, zatvorite ga, nemojte
cijeli narod zigosati. Hrvati ne smiju biti sitnis za "potkusurivanje".
Previse je "ubojica nade". Ucinimo svi zajedno da bude vise nade i
pravde na ovoj bosanskohercegovackoj grudi za sve njezine stanovnike.
Nedzad Hodzic priznaje da nikada Kantonalno ministarstvo nije tiskalo
vozacke dozvole, prometne dozvole, ucenicke knjizice, svjedodzbe na
hrvatskom jeziku, a duzno je to uraditi prema Ustavu. Naime, treba znati
da medu bosnjackim politicarima ta Odluka Visokog predstavnika nikada
nije priznata. Ante Marinic, Hrvati u BiH, Hrvatsko slovo, br. 358., 1.III.
2002.
[22] Branka Janko, Djeca bez prava na materinski jezik, Vecernji list, 22.
studenog 2004., str. 3. upozorava na poteskoce s kojima se susrecu
hrvatski roditelji i njihova djeca u Zepcu.
[23] Za to se javno zalozio predsjednik Svjetske banke James
Wolfensohn kazavsi kako mu je drago sto Svjetska banka moze pomoci
domacim vlastima da izgrade jednu naciju s tri kulture Fokus, 19.
studenog 2004., str. 33.
[24] Zvonko Dragic, Jedna nacija, tri kulture, Fokus, 19. studenog 2004.,
str. 33.
[25] www.vjesnik.hr/html/2004/11/12/C lanak.asp?r=sta&c=3
[26] www.vjesnik.hr/html/2001/04/22/C lanak.asp?r=unu&c=3
[27] http://www.vjesnik.hr/html/2004/10/18/C lanak.asp?r=sta&c=1
[28] Bozo Goluza, Antikatolicka inkvizicija, C rkna na kamenu, 25/2005.,
br. 11., str.7.
[29] Ponedjeljak, 29.9.2003. http://www.index.hr/HINA.
[30] Prema popisu iz travnja 1991. u BiH se kao Hrvati izjasnilo 760.522
osoba, a prema statistici Katolicke crkve bilo je preko 800.000 Hrvata u
BiH, a danas ih ima ispod 400.000? U postotcima broj Hrvata u BiH je
spao sa 17 na oko 14% ukupnog stanovnistva. Ne samo BiH, nego,
primjerice Mostar, ako se nesto ne ucini, postati ce glavni hrvatski grad
umirovljenika, jer ce se odseliti radno sposobno stanovnistvo. Zapadna
Hercegovina je, iz politickih razloga, protjerana u "gastarbajterstvo" u
Zapadnu Europu. http://www.slobodnadalmacija.hr/20041117/bih03.asp
[31] Mate Kovacevic, C etiri jahaca BiH apokalipse, Hrvatsko slovo, br.
500., od 19. studenoga 2004., str. 11. Mate istice: Dok podrucje
odgovornosti francuske vojske skriva srpske ratne zlocince, a britanske
snage cuvaju zapadno krilo Republike Srpske, nahuskana muslimanska
strana jos uvijek ne
odustaje od provedbe svojih ratnih planova i potpunog nadzora u
sredisnjoj Bosni te izlaska na more dolinom rijekem Neretve i zakljucuje:
Vanjska politika, bez obzira na ideologiju, ima svoje zakonitosti, a onaj
tko ih ne poznaje u njoj ne moze ni sudjelovati. Zato i jest osuden da se
kao nasi raniji narastaji vrlo obrazovano bavi tek ideologijom. (str. 11.)
http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

12/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

[32] www.vecernji- ist.hr/newsroom/news/bih/140694/index.do.


Razgovor za Vecernji list je vodio Miroslav Vasilj.
[33] www.slobodnadalmacija.com/20041105/bih02.asp. Izvjesce za
Slobodnu Dalmaciju napisao je Zoran Zekic.
[34] Iz pjesme Razgovor s duhom hrvatskog jezika, 31. prosinca 1989.
[35] Za utjehu ce mu ostati samo vila u Mlinima pokraj Dubrovnika gdje
ce na miru moci razmisljati u cemu je pogrijesio.
[36] e-mail: November 05, 2004 5:30 PM, Marko Barisic, Vjesnik: Sama
protiv Ashdowna. Prisjetimo se da su za mandata W. Petrischa u
knjigama hrvatskih skolaraca gustim flomasterom precrtavali
hrvatske svetinje, medu ostalim i
Odu slobode iz Dubravke Ivana Gundulica .
[37] Katekzam Katolicke crkve, br. 25.
[38] Usp. Zdravko Gavran, Neotudivo pravo na nacionalnu povijest,
Fokus, br. 236., od 19. studenog 2004., str. 18.-19.
[39] www.vjesnik.hr/html/2004/11/12/C lanak.asp?r=sta&c=3. Pise
poznati novinar iz Splita Ivica Mlivoncic.
[40] UNESC O je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupstine 21.
veljace proglasio Medunarodnim danom materinskog jezika. Vaznost toga
dana potvrdena je 2001. godine aklamacijom na 31. Glavnoj skupstini.
Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj razlicitosti, gdje u 5. clanku
pise: "... svakoj se osobi mora omoguciti izrazavanje i stvaranje djela na
jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku..."
[41] Preporucam da ljudi uce i strane jezike, jer vrijedi: Quot linguas
scis, tot homines vales.
[42] U fondu pisanog blaga u Franjevackoj knjiznici cuva se, prema
objavljenim Katalozima, najstariji arpsko-perzijsko-turski rjecnik na
svijetu. To je, uz ostale rukopise i dokumente na starim jezicima, dokaz
prakticnog stava hercegovcakih fratara prema kulturnom blagu drugih
naroda.
[43] Poglavar hercegovackih fratara fra Lujo Rados je 29. prosinca 1886.
u Mostaru napisao Okruznicu svim hercegovackim fratrima i naglasio:
Vama je dobro poznato, da dan danas moc javnih glasila jest najjaca i
najmocnija sila te jedino orude naobrazenoga svieta, s kojim se vojuje i
brane vlastiti interesi... Andrija Nikic, Fra Lujo Rados, Framost, br. 39.,
str. 27.-31.
[44] To je nedavno podrzala i voditeljica izaslanstva Europskog
parlamenta Doris Pack.
[45] Usp. Andrija Nikic, Luconose nase vjere i uljudbe - Mrtvoslovnik
hercegovcakih fratara, Mostar, 2004. Medu koricama ove knjige
poimenicno je upisano preko 1100 fratara koji su ugradili svoje zivote za
dobro naroda u
Hercegovini i cuvanje identiteta hrvatskog puka. Prisjetimo se da rijeci
poticu, a primjeri privlace. Upozorio bih na neprotumacivo brisanje imena
dr. fra Dominika Mandica s gimnazije u Mostaru. Isti dr. Mandic je 1970.
proglasen Odlicnom, istaknutom licnoscu Amerike, a, eto, u gimnaziji u
kojoj je polozio ispit zrelosti i predavao, ne moze biti uzor
gimnaziljalcima samo zato sto je bio fratar. Prorok je svugdje dobro
dosao, osim u svom zavicaju!
[46] www-KTA/ Sarajevo 11. rujna 2003.
[47] e-mail: November 05, 2004 5:30 PM, Marko Barisic, Vjesnik: Sama
protiv Ashdowna.
[48] www.hnd.hr/novine/vijest.php?id=2796

[49] A.A. Hrvatskim gospojam. Glas Hercegovca, 8/1891.,br. 86., /str.1/ i


br. 74., str. 1-2. Andrija Nikic, Humacka ploca i njezine poruke. Mostarski
dani hrvatskog jezika. Mostar 1999., str. 209-248, ovdje 234-236.
http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

13/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

dani hrvatskog jezika. Mostar 1999., str. 209-248, ovdje 234-236.


[50] Tu izjavu je cuo, ponovio i za istinitost svjedoci Robert Sreter, glavni
urednik HKR-a (HRVATSKI KATOLIC KI RADIO) - 29. 04. 2004.
[51] Ponedjeljak, 29.9.2003. http://www.index.hr/
[52] Srijeda, 3. studenog 2004. http://www.index.hr/
[53] www.hic.hr/bih03.htm
[54] http://www.vjesnik.hr/html/2004/10/18/C lanak.asp?r=sta&c=1
[55] Ipak se krece. Osvit, 7/1904., br. 85, str.1.
(Kraj)

bobomostarac

Tribina: FRA DIDAKU BUNTIU


OCU HERCEGOVINE

#6

[-]

MLADA LJETA - BUDUNOST SVIJETA!


HRVATSKO KULTURNO DRU
TVO
NAPREDAK
MOS TA R
prireuje drugu
Napretkovu
tribinu u 2006. godini s prigodnim
programom.

clan foruma
Posts: 704
Jan 18 06 5:56 PM
Moderator
Reply Quote More

Tribina e se odr
a ti u Napretkovom domu
Liska br. 2. u Mostaru u
subotu, 21. sijenja 2006. godine s poetkom u 18.00 sati.
Tribina je posveena:
FRA DIDAKU BUNTIU
OCU HERCEGOVINE
(predstavit emo knjigu: Andrije Nikia, Fra Didak Bunti
hrvatski i
crkveni velikan, Mostar, 2005.)
U PROGRAMU SUDJELUJU:
Prof. Fabijan Lovri iz Knina
Prof. Ankica Ravli iz Makarske,
i fra Andrija Niki.
Voditeljica programa: Dr. Marijana Peji.
Doite, pozovite svoje susjede i budite dragi gost na ovoj kulturnoj
manifestaciji!
Prof. dr. fra Andrija Niki, predsjednik HKD
NAPREDAK
Mostar.
Mostar, 14. sijenja 2006.
Trea tribina u 2006. bit e odr
a na 28. sijenja tekue godine i
posveena na
im muenicima. Na tribini e biti predstavljena knjiga
Andrije Nikia,
irokobrije
k a bazilika
majka muenika. Program poinje
u 18. sati u Napretkovom domu u Mostaru
Liska br. 2.
HRVATSKO KULTURNO DRU
T VO NAPREDAK MOSTAR
88000 Mostar, p.p. 17. Liska, br. 2
Telefaks: 00387 36 32 33 10
e-mail: nikic.andrija@tel.net.ba
Predmet: Zamolba za namje
tenje Napretkova doma u Mostaru i potpore
studentima!
C ijenjeni prijatelju!
Vjerojatno Vam je poznato kako su hercegovaki fratri sa svojim vjernim
katolikim pukom u srednjem vijeku imali na podruju dana
nje
Hercegovine svojih osam samostana i oko 160 crkava. To potvruje da
je bila napuena brojnim katolicima-Hrvatima. Po uzoru na svoju
subrau u drugim dijelovima Europe franjevci su se bavili ne samo
du
obri
ni
tvom nego i
irenjem prosvjete, lijeni
tvom i ljekarni
tvom. Tako
mo
e mo pretpostaviti da je u navedenom razdoblju bilo brojno katoliko
puanstvo i da su franjevci dr
a li
k ole u samostanima ili njihovoj blizini,
kao i po udaljenijim
upnim sredi
tima.

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

14/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

U drugoj polovici 15. stoljea Osmanlije


Turci su nakon Bosne okupirale
i Hercegovinu. Kroz prvih stotinjak godina pripadnici islama i prisilno
islamizirani domai ljudi su poru
ili sve crkvene objekte u Hercegovini,
ubili preko 113 franjevaca i veliko mno
tvo katolika, odveli u ropstvo
nekoliko desetaka tisua katolika. Kroz slijedea stoljea su nastavili
odvodili djeake u janjiare, a djevojice u hareme.
Usprkos svim pote
k oama franjevci su po selima
ivjeli s preostalim
katolicima i pouavali ih u temeljnim elementima pismenosti. Tek u 16., a
vi
e u 17., 18. i 19. stoljeu franjevci pi
u i tiskaju knjige. Polovicom 19
stoljea otvaraju
k ole po hercegovakim
upama u kojima po onda
njim
programima pouavaju djecu u dva ili etiri razreda. Godine 1872.
hercegovakim franjevcima je uspjelo nabaviti strojeve za tiskaru koja
je poela radom 1873. godine u Mostaru. U Tiskari su franjevci tiskali
svoja djela namijenjena ueoj mlade
i i vjernicima.
Nakon oru
a nog ustanka od 1875. tek 1978. doilazi do prekretnice u
politikom, dru
tvenom, socijalnom i kulturnom pogledu u Hercegovini.
Austro-Ugarsko zaposjednue Bosne i Hercegovine provedeno je
usprkos protivljenju nekih muslimanskih aga i begova. Nova vlast
preuzima
k ole od franjevaca
njih 12 i uvodi nove programe. Tek koncem
19. stoljea uvode se srednje
k ole, a gimnazija u Mostaru tek 1895.
godine. Iste godine 1895. u Mostaru poinje radom Franjevaka
bogoslovija. Srednje
k ole i gimnaziju je pohaalo najvi
e katolike djece.
Nakon zavr
e tka srednjih
k ola, posebice gimnazije franjevci su poticali
katoliku mlade
da tra
i stipendije od dr
a vnih vlasti i da nastave studij na
Sveuili
tima u Zagrebu, Beu i drugdje u Monarhiji.
Nakon
to su dr
a vne vlasti prote
irale muslimanske i pravoslavnu mlade
,
franjevci su se odluili na osnivanje Dru
tva za pomaganje katolikoj
ueoj mlade
i
srednjo
k olcima i studentima. Kada su franjevci nai
li na
odobrenje njihovih ideja dana 7. sijenja 1902. u Franjevakom
samostanu u Mostaru odluili su napisati Statut i zatra
iti odobrenje za
osnivanje Dru
tva za pomaganje poslovino nadarene, a siroma
ne mlade
i
iz Hercegovine i Bosne. Nakon odobrenja Statuta, u nedjelju 14. rujna
1902. odr
a li su konstituirajuu sjednicu i za prvog predsjednika izabrali
rektora Franjevake Bogoslovije prof. fra Radoslava Glava
a.
Slijede3we godine Mostarsko Dru
tvo je imalo svoje podru
nice u vi
e
mjesta
primjerice i u Sarajevu.
Kako se broj srednjo
k olaca u Mostaru poveavao Dru
tvo je za njih
1906. sagradilo Dom u kome je prefekt bio sveenik, a domainstvo su
vodile asne sestre franjevke. Slino Dru
tvo za pomo zanatl.ijama
osnovano je i u Sarajevu, te su se 1907. ujedinili pod zajednikim
imenom Hrvatsko kulturno dru
tvo Napredak. Da bi stvorili
to vi
e prostora
za uenike u Napretkovom domu, godine 1926. dozidali su jo
jedan kat.
Tako je zgrada dobila konani izgled, kako i danas postoji. U Domu je do
1949. godine na
lo hranu i stan preko 1350 srednjo
k olaca. U
meuvremenu 1919. provincijal fra Didak Bunti je na
a o smje
taj za
hercegovake srednjo
olce koji su nastavili studij na Fakultetima
Sveuili
ta u Zagrebu.
Godine 1949. onda
nje komunistike vlasti su zabranile rad Napretku,
oduzele njegovu imovinu, a srednjo
k olce rastjerali njihovim kuama.
Godine 1990. ni
e potpisni predsjednik Mostarskog Napretka, uz pomo
nekolicine hrvatskih rodoljuba, obnovio je Mostarski Napredak i razvio
raznoliku i zavidnu kulturnu aktivnost. Imamo 372 lana.
Kroz minule sto i etiri godine, uza sve protiv
tine i zabrane, Hrvatsko
kulturno dru
tvo Napredak Mostar osiguravalo je budunost, olak
a valo
brige, otiralo suze brojnim generacijama hrvatske mlade
i da bi zavr
ili
k olovanje i pomagali svom narodu koji je stenjao pod okupacijama. Kroz

posljednjih etrnaest godina HKD Napredak Mostar odr


a lo je preko 145
manifestacija, te zapoelo i ostvarilo Tjedan hrvatske kulture, objavilo 51
knjiga u Knji
nici HKD Napredak Mostar i osam Povijesnih kalendara.
Kalendari su nam gotovo jedini izvor prihoda da mo
e mo opstojati i
djelovati. Minule akademske 2004./2005. godine podijeli smo 107.
potpora
za Bo
i, Uskrs i na svr
e tku godine u visini od 150 maraka,
odnosno 72,30 eura i na dar po jednu knjigu (Luono
e na
e vjere, str. 736

cijena 40 eura) i po dva kalendara (za 2004. i 2005. godinu = po 10


eura). Pro
le godine smo uz pomo Svjetske banke obnovili Napretkov
dom u Mostaru izvana
zgrada ima preko 1.500 m/2 slobodna prostora. U
Domu planiramo otvoriti Institut za hrvatske i europske studije
studij
http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

15/17

8/16/2014

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

informatike u dvije uionice, studij stranih jezika sa suvremenim uilima,


pokrenuti asopis sa sa
e tcima na europskim jezicima, serijska izdanja,
osnovati Hrvatsko kulturno-umjetniko-pjevako dru
tvo i sekcije koje
e prouavati, usavr
a vati i predstavljati hrvatsku kulturnu ba
tinu,
obiaje, sakupiti narodne no
nje. Da se potonje mo
e ostvariti p
otrebno je
kupiti materijal, sa
iti, izvesti, ukrasiti i obnoviti pokrajinske narodne
no
nje
. Da se to pone ostvarivati potrebno je urediti unutra
njost Doma,
uvesti klima-ureaje (zimo grijanje, a ljeti hlaenje) postaviti parket u
gotovo cijeloj zgradi, nabaviti odgovarajui namje
taj za svaku prostoriju
od stala
a za knji
nici, do uredskih potrep
tina. Tako Hrvatsko kulturno
dru
tvo Napredak Mostar kani nastaviti sa svojim djelovanjem i u
budue.
A da uzmognemo zapoeti s ostvarenjem na
ih Statutom propisanih
programa potrebna su nam znatna novana sredstva. Stoga Vam se
obraamo da nam, prema svojim mogunostima, pomognete namjestiti
opremiti unutra
njost Napretkova doma sa suvremenim pomagalima i na
taj nain potpomognete
k olovanje na
e mlade
i i ostvarivanju Napretkovih
Statutom predvienih planova.
Poznato Vam je da u Mostaru djeluje jedino Sveuili
te s hrvatskim
jezikom u BiH. Na njemu ove godine studira preko 12.500 studenata s
na
ih strana. Brojni nam se obraaju za pomo
do konca 2005. su nam
se za pomo obratila 104 studenta i studentice.
Zaista, mnogima treba pomoi, jer mlada su ljeta budunost svijeta!
Svoj prilog mo
e te uplaivati na ime: HKD NAPREDAK MOSTAR br.
iro
rauna za KM 22-10-01-98-0-5 kod Zagrebake banke d.d. Mostar br.
3381002201980532. Identifikacijski broj je 4227038540008 kod
HN
upanije, a za strane valute: SWIFT ZABA BA 22. br.
iro rauna 710048-06-17093-8. kod Zagrebake banke d.d. Mostar br.
3381002201980532. U povodu 15. obljentice obnoviteljskog rada HKD
Napredak Mostar planiramo objaviti posebnu knjigu u kojoj emo upisati
i sve potpomagae obnove i namje
tenja Napretkova doma u Mostaru.
Na dobro vam do
la Nova 2006. godina.
Unaprijed zahvaljuje na svakom daru i pozdravlja
predsjednik HDK Napredak Mostar
Prof. dr. fra Andrija Niki
Mostar, 14. sijenja 2006.

gigabyte.3tforum10807

#7

[-]

#8

[-]

for a dream tomorrow we try

clan foruma
Posts: 5
Jun 28 10 3:02 PM
Reply Quote More

denqian.literature
bobomostarac wrote:

clan foruma
Posts: 2
Aug 1 10 2:34 PM

Tocno BiH Hrvat i dobro nam dosao!


Im a jos puno toga da se k aze i Dating Eve nts ispravi, ali
hvala Bogu im a i nas, k oji to radim o i nije nam short sale
com pany te sk o.
Sre ca je nism o sam i, im am o i pom oc je r:
Covjek snuje, a Bog odredjuje!

Reply Quote More


http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

16/17

8/16/2014

Reply Quote More

PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI JEZIK I ODGOJ in Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) Forum

I'd say that I made a responsible and well thought out decision. Well
done. :) I will sent you mail about this.

<< Previous Topic

Next Topic >>


SHARE THIS

FORUM JUMP

ADD REPLY

Hrvati AMAC - Forum > Hrvati AMAC - Bobomostarac (Kanada) > PRAVO HRVATA U BIH NA MATERINSKI
JEZIK I ODGOJ
C lick to subscribe by RSS
C lick to receive E-mail notifications of replies

Yuku forums

Forum Find

Forum Help

Legal

2014 Yuk u. All rights re se rve d.

http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/925#.U-9wPsWSwmc

17/17

You might also like