DOIVI AGRESIJU...

POINI
AGRESIJU

Najvei socijalni problem

Socijalna psihologija bavi se problemom
agresije
Jedan od ciljeva socijalnih psihologa
definirati agresiju
Albert Bandura : Ulazak u podruje
agresivnosti predstavlja ulazak u podruje
semantike guve.

to je agresija?
Latinska rije aggredi pristupiti
nekome, navaliti
Agresija je ponaanje kojemu je u osnovi
nakana da se nanese teta, da se
nekoga fiziki ozlijedi ili psihiki
povrijedi ili onemogui
Aktivna i pasivna
Neprijateljska i instrumentalna

Uzroci agresije
Bioloka osnova tjelesne promjene koje
poveavaju
spremnost na
agresiju ( npr. nalet adrenalina ili ubrzani
puls
Situacijski faktori frustracija (nagonsko
stanje koje potie agresivne tenje)
Agresija kao naueno ponaanje
promatranjem agresivnog ponaanja drugih

Albert Bandura
Najznaajnija teorija agresivnosti
provedena 1961. na Sveuilitu Stanford
Studija s lutkom Bobo
Jedan od utemeljitelja psiholoke kole
ponaanje moe biti oblikovano jednostavnim opaanjem
i
imitiranjem ponaanja drugih ljudi
Pitanje: da li se uenje oponaanjem generalizira na
okruenje u
kojem se dijete nalazi bez prisutnosti modela?

Teorijske pretpostavke

Ispitanici koji su promatrali agresivnu osobu e imitirati

osobu ak i ako model nije prisutan
Ispitanici koji su promatrali neagresivnu osobu biti e
manje agresivna od ispitanika koja su gledala agresivno
ponaanje i onih koji nisu vidjeli odraslu osobu u
svojstvu modela
Ispitanici e u veem stupnju oponaati ponaanje
modela istog spola
Djeaci e vie pokazivati agresivnost od djevojica i to
najvie oni kojima je model bio mukarac

Metode
Kontrolna
grupa (24
djece)

12
djeaka
Djeca koja
promatraju
agresivne 12
modele (24
djece)djevoji

72 djece,
36
djeaka i
36
djevojica

ca

12
djeaka
12
Djeca koja
promatraju djevoji
neagresivne
ca
modele(24

Promatrala osobu istog

spola
Promatrala osobu
suprotnog spola
Promatrala osobu istog
spola
Promatrala osobu
suprotnog spola
Promatrala osobu istog
spola
Promatrala osobu
suprotnog spola
Promatrala osobu istog
spola
Promatrala osobu
suprotnog pola

Eksperimentalni postupak

Pri ulasku u igraonicu djete susree odraslu osobu, modela

Na stolu se nalaze igovi od krumpira, naljepnice ivotinja i
cvijea u razliitim bojama
U drugom kutu prostorije se nalazi djeji alat, eki, lutka za
napuhivanje (150 cm)
U agresivnim uvjetima nakon jedne minute model napada lutku
Bobo (Bobo lik iz amerike djeje serije)
Agresivne radnje traju 10 minuta nakon ega model odlazi, a
dijete odlazi u drugu igronicu
U neagresivnim uvijetima model se mirno igrao ignorirajui lutku

Ispitanici se odnose u zajedniku igraonicu

Izazivanje frustracije- testiranje agresivnih reakcija
Mjere agresije:
a. Oponaanje fizike agresije modela
b. Oponaanje verbalnih izjava
c. Udaranje ekiem
d. Agresivne radnje koje nisu bile oponaanje modela

Rezultati

Potvrene tri od etiri hipoteze

Jasne razlike meu spolovima
Promatranje modela jednakog spola poveava
agresivno ponaanje
Djeaci su fiziki agresivniji (270 agresivnih radnji)

ozbiljnost kriminalnih radnji do 30.

g.

Izloenost nasilju u medijima

Huesman, 1985
preferencija gledanja nasilja na TV u dobi od 8 g.

Televizija, kao i internet imaju vanu ulogu u socijalizaciji djece

Djeca koja vide veu koliinu nasilja na TV-u pokazuju veu
koliinu nasilja prema svojim vrnjacima
Faktori prihvatljivosti nasilja u medijima:
1.

Nasilje prikazano kao efikasan nain postizanja cilja i ostaje

nekanjeno

2.

Nasilje prikazano bez negativnih posljedica po rtvu

3.

Nasilje opravdano jer ga ine pozitivni likovi

4.

Slinost gledatelja s poiniteljem nasilja

5.

Nasilje prikazano na realistian nain

6.

Podlonost nasilju ako se gleda u stanju emocionalnog uzbuenja

to sprjeava kritiki stav gledatelja