Interkulturno obrazovanje i

drutve napravda

Pristup nastavnika u pouavanju za

ljudska prava:
Percipiranje svih studenata kao sudionika u izgradnji
znanja, postavljanje visokih oekivanja na studente i
sebe samog te zajednicu za uenje (razred)
Priznavanje, uvaavanje i izgradnja znanja na temelju
predznanja, postojedih interesa i jezinih resursa
Pouavanje za buenje interesa kod uenika
Suradnja s obiteljima i zajednicom
Koritenje i kritiko razmatranje razliitih oblika
vrednovanja znanja
Pouavanje o aktivizmu, raspodjeli modi i prisutnoj
nejednakosti u kolama i cjelokupnom drutvu

Tri osnovne dimenzije nastave za

drutvenu pravdu:
nastavni plan i program
pedagoki rad nastvanika
drutvena akcija

Nastava za drutvenu pravdu zahtjeva

program koji:
Odrava osobni i kulturni identitet uenika
Sadri eksplicitne poruke o ugnjetavanju,
predrasudama i nejednakosti
ini vezu izmeu kurikularnih standarda i
tema za drutvenu pravdu

Razlozi za odbijanje uenja za

drutvenu pravdu od strane
nastavnika:
Nastavnici ne razumiju koncept drutvene
pravde
U politikom ivotu se suprotstavljaju takvoj
praksi

Istraivanje
Provedeno 2013. u SAD-u
Ispitanici: 24 profesora Engleskog jezika iz
seoskih i gradskih kola (integriraju u svoj
nastavni plan pouavanje za ljudska prava)

Istraivanje
Dvije problemske skupine:
Individualni i institucionalni otpor
- Ograniavajudi kurikulum i politika
- Nedostatak potpore od strane kolega
- Otpor uenika
Manjak osobnih i nastavnih sredstava

Justice or care?
Pravda ili skrb?
etiko rasuivanje 27 bududih nastavnika
problematina podruja: suglasnost upravljanja,
opde blagostanje, vlasnitvo i moralnost
Autori su bili zainteresirani istraivati koriste li
uenici etiku pravde ili etiku skrbi u svom
razmiljanju, osobito ako je spol bio faktor u
etikom smislu
Rezultati su pokazali da je to priroda sluaja, a ne
studentskog spola, najeda je etika etika pravde

 Cilj: potaknuti nastavnike na raspravu kroz

drutvene znanosti - pitanja koja zahtijevaju
etiku odluku
Kohlberg - osjedaj za pravdu Heinz dilema
etika skrbi je izgraena na stabilnoj vezi izmeu
jedan brian" i jedan zbrinut
Koriste li nastavnici etiku pravde ili etiku skrbi?

Moralni razvoj - Kohlberg

1.
2.
3.

4.
5.

6.

individualna perspektiva; moralno ponaanje usmjereno na

poslunost i izbjegavanje kazne
osobni interes i razmjene; pravila se slijede dok su u skladu s
osobnim interesom, a moral se zasniva na ravnopravnoj razmjeni.
oekivanja, odnosi i konformnosti; moralno ispravno ono to je u
skladu s oekivanjima
moralno ispravno se prestaje gledati u terminima lokalnih normi i
zauzima se ira drutvena perspektiva. Moral se definira zakonima
i normama
temeljna pravda i drutveni ugovor osoba temelji svoje
shvadanje morala na naelima koja se nalaze u osnovi pravila i
normi, mogudnost sukoba zakona i morala (zbog nesavrenosti
zakona). Ljudska prava su vanija od prava zakona
stupanj moralnog rasuivanja teorijski je vrhunac moralnog
razvoja, stvar osobne savjesti, napredak i dobrobit drugih

 Za preispitivanje vrijednosti i transformaciju

drutva potreban je razvoj metakognitivnih
vjetina

Najvedi izazov predstavlja transformacija

onoga onoga to je ved naueno
Visoko obrazovanje i humanistike znanosti
kljune za razvoj vjetina kritikog miljenja

 Kognitivna zrelost
Metakognitivni pristupi ukljuuju:
dubinu i irinu vizije, pravednosti, jasnode, konceptualnog
miljenja , planiranje , etike , donoenja odluka , sudjelovanje s
ukljuivanja drutvenih normi i predviajudi posljedice odluke i
akcije , razviti uinkovitija naela i prakse , kao i sposobnost za
rjeavanje sustavnih izazova

Metakognitivni pristupi uenju imaju

tendenciju usredotoiti se na:
- vrijednosti , svrhe , ciljeve i najuinkovitije alate uenja,
- kako razviti bolje naine razumijevanja svijeta, tekstova i druge
ljude ,
- kako povezati nove informacije s postojedim znanjem , i
- Kako odabrati najuinkovitije strategije miljenja i uenja

Pristupi u obrazovanju za drutvenu

pravdu
- Freire: kritika teorija
- Elizabeth Ellsworth:
Tredi sudionik u odnosu uenik-uitelj
nesvjesnost uenika i uitelja
- Herbert Kohl: aktivno ne-uenje

NEnasilje
Nasilje je nedostatak razuma bilo da je razlog
ljudski ili prirodni, fiziki ili psihiki,
materijalistiki ili duhovni.
NEnasilno obrazovanje: detektirati nasilje i
pretvoriti ga u suosjedajno razumijevanje
Nenasilje kao:
1. tradicijski pokret
2. antikolonijalistiki pokret ( Gandhi)

Drevna uenja
afriki ubuntu:
pomirdba rtve i poinitelja oko za oko
budistika nedualnost
razliitost ZBOG
razliitost OD
taoistika dinamika
unutarnji mir

Pedagogija nenasilja
Ujedinjavanje unutarnjeg i vanjskog
Iz borbe s razliitosti do meuovinosti s
razliitostima
Upotreba nenasilnih metoda uenja