Ponesto o BIH

Ostaci iz starijeg kamenog doba u BiH su pronaeni u Varvari (strugalice, iljci, orue, oruje) i u
pilji u Badnju (gravura koja prikazuje napadnutog konja), a iz mlaeg kamenog doba u Zelenoj
peini, Ravlia peini, Lisiiima i Butmiru gdje su naene zemunice, ostatci kostura, glinene
figure itd.
Meu najznaajnije lokalitete iz metalnog doba ubrajaju se Donja Dolina i prostor Oania
(gdje se prije nalazio grad Daorson).
U prvim stoljeima nove ere, Bosna je bila dio Rimskog Carstva . Nakon pada carstva, Bosnu su
svojatali Bizant i zapadni nasljednici Rima .
Slaveni su se naselili u 7. stoljeu , a Srbija i Hrvatska vladale su nad dijelovima Bosne
u 9. stoljeu . Uz izuzetak dananjeg istoka Hercegovine i Huma veinom 10. i 11.
stoljea Bosna je sastavni dio hrvatskog kraljevstva. Nakon Pacte Convente i dolaska na vlast
dinastije Arpadovia u istonim dijelovima dananje BiH jaaju devolucijski procesi prema
ostatku Hrvatskog kraljevstva. Tu banovinu koja kasnije postaje kraljevstvom ( 1377.) hrvatsko
ugarski vladari su nazivali Ramom i u svoj kraljevski naslov su pridodali rex Ramae (kralj Rame).
Mnogi hrvatski povjesniari (poevi od V. Klaia, pa nadalje) samo enju za neovisnou bosanskog
kraljevstva vide u otporu koji su hrvatski plemii pruali prema kralju "strane krvi".
U 14. i 15. stoljeu broj stanovnika je teko odrediti, ali se pretpostavlja da je bio izmeu
500.000 i milijun. Specifinost srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma bijae i Crkva bosanska ,
kojoj je pripadao nemali dio puanstva (nemogue je utvrditi koliki). Povjesniari smatraju da je
veina stanovnitva u tom razdoblju bila katolika, uz dio pravoslavnih na istonijim podrujima.
Njih izravno bira narod (Federacija bira Bonjaka i Hrvata, a Republika Srpska bira Srbina).
Predsjedatelja Vijea ministara imenuje Predsjednitvo, a odobrava Parlamentarna skuptina.
Predsjedatelj zatim imenuje ministre.
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine.
Ima dva doma: Dom naroda i Zastupniki dom .
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije treine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bonjaka) i
jedna treina iz Republike Srpske (5 Srba).
Zastupniki dom se sastoji od 42 lana, od kojih se dvije treine biraju u Federaciji, a jedna treina u
Republici Srpskoj.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najvia i konana instanca u pravnim pitanjima. Ima devet
lanova: etiri se biraju iz Zastupnikog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skuptine
Republike Srpske, a tri lana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon
konzultacija s predsjednitvom