Professional Documents
Culture Documents
Čujem Šum, Prijatelja Ne Vidim - Hasan El-Basri
Čujem Šum, Prijatelja Ne Vidim - Hasan El-Basri
297:17
El-Basri, El-Hasan
ujem um, prijatelja ne vidim: kazivanja o
moralu (ahlaku), pravilima islamskog ponaanja,
pobonosti i jo poneem / El-Hasan El-Basri; preveo s
arapskog Mehmedalija Hadi. - Zagreb: Islamska
zajednica, 1989. - 126 str. 17 X11 cm - (Biblioteka Ahlak;
knj. 1)
Str. 7-16: Predgovor / Hasan engi
Naslovna strana
Sead Hasanefendi
EL-HASAN EL-BASRI
UJEM UM,
PRIJATELJA NE VIDIM
kazivanja o moralu (ahlaku),
pravilima islamskog ponaanja,
pobonosti i jo poneem
S arapskog preveo
Mehmedalija Hadi
Lektorirao
Dzemaludin Lati
Izdava
Islamska zajednica Zagreb
Zagreb 1989.
3
Redakcijski odbor
Edib Mufti, Sulejman amdi
Fahira Fejzi
Urednik
Hasan engi
Naslov originala
el-Hasan el-Basri
Esme` hasisen we la era enisen
el-Hasan el-Basri adabuhu
we hikemuhu we ne'etuhu
we hajatuhu we belaghatuhu
we zuhduhu we tafiqatuhu
Ebu el-Fered 'Abdurrahman
ibn el-Dewzi
el-Tab'ah el-ula
Metbe`ah el-rahmanijjah bi masr
1931.
Tisak
Ker Offset
5
SADRAJ
Sadraj ................................................................. 6
Predgovor ............................................................ 7
Odgoj i moralne vrline....................................... 19
Mudre izreke i savjeti ........................................ 39
Korijenje ovog svijeta i
zabrana vezanja za njega ................................... 55
Traenje oprosta i dova ..................................... 61
Uenje kur'ana ................................................... 72
Razgovori i prepiska sa upravljaima i
susreti sa dobroiniteljima ................................. 83
Savjeti i mudre izreke ...................................... 101
Iz recenzije....................................................... 126
6
PREDGOVOR
Allah neka se smiluje Hasanu.
On nas stalno ui,
traei da budemo budni
i da nemar ostavimo.
Omer ibn Abdul Aziz
Na granici izmeu stvarnosti i legende,
Hasan Basri obiljeava itavu jednu epohu.
Stalno aktualan, svaki puta nanovo vraa nadu u
smislenost ljudskog zalaganja i mogunost
dostojanstvenog ivljenja unato raznovrsnosti i
nepredvidivosti prilika.
Prvo stoljee islama u kome je ivio
7
18
(Kur'an, 59:9).
Plemenit ovjek uri uiniti dobro to
prije, a pokvarenjak odugovlai s injenjem dobra
i od njega bjei.
Nije pravedan onaj koji trai da ga
potuje, a on ti uskrauje svoju pomo.
Mi smo ubrajali u krte ljude sve one koji
su htjeli dati na zajam svome bratu u vjeri, jer mi
smo se meusobno pomagali. Brat bratu je volio
vie nego samom sebi. Tako mi Allaha, gledao
sam kako musliman svoj ogrta polovi da bi
pomogao onome koji ogrtaa nije imao. A drugi
bi prepostio dan, i kada doe vrijeme iftara,
otiao bi kod svog brata u vjeri i rekao: Ja sam
danas postio u ime Allaha delleanuhu! elim da
i ti ima udjela u mom dobru, pa prui mi neto
ime bi okonao svoj post!" I on bi mu davao
au vode ili aku hurmi zato da bi mu Allah
delleanuhu podario nagradu kao i postau.
Upamtio sam vrijeme kada se ovjek
brinuo oko porodice svoga brata, kada umre, i
etrdeset godina. Upamtio sam vrijeme kada su
ljudi nareivali svojima da ne odbiju nijednog
potrebnog (pomoi) i ne ostave ga razoaranim.
20
23
iskrenost
najbolja
su
30
postupaj
ljudima
jer
je
37
nikada
zajedno:
38
42
prevaren.
Ko se borio protiv Istine, izgubio je.
ovjek je stalna meta: iskuenjima,
nesreama ili smrti.
ovjee, pripremi dobro ili neto drugo,
ali, znaj naie ono to si pripremio. A odgodi
to god eli, ali znaj da nema povratka iako e
moliti da bude vraen na ovaj svijet.
Ko zapamti Zadnji as, neka ne naputa
svoj dom.
ta je ovo: ujem um, prijatelja ne
vidim?!
Ko sebe pred svijetom kudi - hvali se; a
loe je to to ini.
Da nije plemenitih, zemlja bi se
prolomila; da nije dobrih, stradao bi itav narod,
da nije uenih, ljudi bi bili kao ivotinje; da nije
vlasti, ljudi bi se meusobno unitili; da nije
blesavih, svijet bi bio razruen; da nije vjetra, sve
bi se ustajalo i usmrdilo!
Tri najvee propasti su:
je
in
svijetu, a dvojica
Reformatori su:
su
bili
sijai
sumnje.
54
56
odgovori Omer.
"Ja sam na ovom svijetu poput konjanika
koji jae u ljetnom danu i odjednom ugleda drvo s
debelim hladom. On svrati i na trenutak se
odmori, a zatim ustane i hlad ostavi," mirno
dodade Poslanik.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, ivio je obinim ivotom, vrlo skromno i
jednostavno; jahao je na magarcu, nosio je odjeu
od grubog sukna, jeo sjedei na tlu, i esto je
ponavljao: "Ja sam samo ovjek, jedem kao to
jede obian ovjek."
Na kamenu je ostalo zapisano: 'ovjee,
kad bi vidio ono malo to ti je preostalo od ivota,
sve elje svoje bi odmah napustio nastojei da to
vie dobra uini. Tako bi ostavio pohlepu i
lukavstvo iz straha od kajanja koje e sutra doi
"kada se noge budu klizale, porodica te predala,
blinji te se odrekao, prijatelj te zaboravio, kada
bude u pomo zvao, a niko ti se ne bude
odazivao."
Ueni meu neznalicama su kao lijenici
meu bolesnicima.
uo
sam
Haddadza
kako
govori
59
60
Boe,
koji
si
najmilostiviji,
61
blagoslovi
Muhammeda
posljednjeg
vjerovjesnika, a meni i svim vjernicima podari
oprost. "Dovoljan mi je Allah i divan li je On
gospodar."
dovu:
rekao:
umrtvio!"
Aia, radijjallahu anha, vidjela je ovjeka
koji se ponaao poput mrtvaca pa se o njemu
raspitivala. Kad su rekli da je od dobrih ljudi,
kazala je: "Omer je bio bolji od njega, ali, kad je
iao, on je urio, kad je udarao, bol je zadavao, a
kad je hranio, do sitosti je to inio. Ostavite
pretvaranje, jer Allah delleanuhu nee primiti
djelo onoga koji se pretvara!"
Jedan prosvijeeni u vjeri je izjavio:
"Najbolja pobonost je sakriti pobonost.
Jedan sahat dubokog razmiljanja bolji je
kod Allaha delleanuhu od klanjanja itavu no.
spas."
ljudi
bili
prokuani
71
UENJE KUR'ANA
Zabiljeeno je da je Omer ibn el Hattab,
radijallahu anhu, rekao: "O ljudi, uite Kur'an
traei ono to je u Allaha delleanuhu prije
nego to ga ljudi budu uili traei ono to je u
svijeta."
Kada ovjek trai znanje Kur'ana i znanje
uope u ime Allaha delleanuhu, to se mora
vidjeti u njegovom imanu, skruenosti,
pobonosti, blagosti i skromnosti.
Kur'an je lijek vjernicima i vodi
pobonima. Ko se po njemu uputio - upuen je, a
ko je Kur'an odbacio - propao je.
Ljudi koji ue Kur'an a ne postupaju po
njemu, najgori su ljudi. Zato to put Kur'ana ne
72
zabranjuje.
Tri su vrste uaa Kur'ana:
jedni ga uzimaju za trgovinu kupujui
njime ono to je u svijeta;
drugi
ga
pak
ue
pravilno
izgovarajui njegova slova, ali ne
potuju njegove granice. Oni uenjem
Kur'ana zgru novac namjesnika i
dobivaju povlaten poloaj meu
svijetom. Njihov se broj danas
umnoio, dabogda ih Allah sa zemlje
zbrisao;
trei ue Kur'an duboko razmiljajui
o porukama njegovim. Kur'an je za
njih lijek.
Hasan Basri je prouio Allahove rijei:
"Allah ini da se no i dan smjenjuju, to je pouka
za onoga koji hoe da razmisli ili eli da bude
blagodaran." (Kur'an, 25:62) i rekao:
- Subhanallah! Kako je milost Allahova
neograniena, Njegova dobrota prostrana, a divno
djelo Njegovo! Allah delleanuhu je dao no
onom koji to u toku dana stii nije mogao, a dan
onom koga je no prevarila.
Prouio je: "... i lijepo obeanje Stvoritelja
74
Prouio je: "Oni koji poslije njih dolaze govore: 'Gospodaru na, oprosti nama i brai
naoj koja su nas u vjeri pretekla, i ne dopusti da
u srcima naim bude imalo zlobe prema
vjernicima; Gospodaru na, ti si, zaista, dobar i
milostiv." (Kur'an, 59:10) i "... i oni koji, kad
udjeljuju, ne rasipaju i ne krtare, ve se u tome
dre sredine." (Kur'an, 25:67) i rekao:
- Neka se Uzvieni Allah smiluje ovjeku
koji zarauje na dozvoljen nain i dijeli umjereno
od zaraenog aljui tako ispred sebe dobro koje
e mu biti najpotrebnije na Danu sudnjem, kada
nita vie ne bude imao! Zato, Allah vam se
smilovao, dijelite viak svoga imetka tamo kuda
su odredili Allah i Njegov Poslanik, jer oni prije
vas su se zadovoljavali malom koliinom
(dobara), a dobrima svojim su otkupljivali svoje
ivote od Allaha delleanuhu.
Kad je prouio: "... i oni koji od onoga to
im se daje udjeljuju, i ija su srca puna straha
zato to e se vratiti svome Gospodaru." (Kur'an,
23:60) i rekao:
- Oni ine to dobroinstvo i dijele od
dobara koja su im data aljui tako ispred sebe
svoja dobra djela, ali su puni straha da ih ni to
77
82
RAZGOVORI I PREPISKA SA
UPRAVLJAIMA I SUSRETI SA
DOBROINITELJIMA
Allah delleanuhu je uzeo obavezu od
vladara, zapovjednika i namjesnika da nee
upravljati po vlastitom nahoenju, da e se Allaha
a ne svijeta bojati i da Allahovom Rijeju
(Kur'anom) nee trgovati. Ko od njih ispuni dato
obeanje - on se spasio, a ko ga prekri - on je
sam sebe upropastio.
Ne gledajte udoban ivot i raskono ruho
u vladara, nego gledajte u nain njihova kraja, u
hrav zavretak!
Kad Allah, delleanuhu, hoe nekom
narodu dobro, On uini da njihovi vladari budu
83
100
robovi,
osim
smrti
Allah
102
svojih.
njegovu zahvalnost."
Preneseno mi je da je Ebu Hazim rekao:
"Mi ne elimo umrijeti dok se ne pokajemo, a
umiremo ne pokajavi se. Ko od vas susretne
Allaha delleanuhu kao nasilnik koji se nije
pokajao, On e ga baciti u Dehennem, o, grozno
je to prebivalite!"
Jedan od uenih i dobrih ljudi je uo kako
ljudi izjavljuju elje svakojake, pa je zatraio da i
on elju srca svoga kae: "Kamo sree da stvoreni
nismo bili, a kad smo ve stvoreni, kamo sree da
neemo umrijeti, a kad umiremo, kamo sree da
oivljeni ne budemo, a kad emo ve oivljeni
biti, kamo sree da neemo odgovarati! Kad
emo ve odgovarati, kamo sree da ne budemo
kanjeni i da kazna ne bude vjena!"
Prije vas su ljudi imali njenija srca i vie
strahovae za svoju vjeru. Meutim, vaa je vjera
danas tanja, a srca grublja.
ovjek e napustiti grijeh ako ga on baca
u brigu. Kajanje je klju istinskog pokajanja.
Brinuti se za svoje grijehe (da se ne grijei) bolje
je od nekih dobrih djela.
Istina je teka, pa se za nju odluuju samo
121
IZ RECENZIJE
Hasan El-Basri roen 642. godine u
Medini, umro 728. godine u Basri.
Hasan Basri je simbol islamske
pobonosti. On je bio inspiracija za mnoge
duhovne pokrete u klasinom islamu: sufizam,
muetezilizam, sunnizam...
Nisu tako este osobe u povijesti koje su
sposobne sagledati savremene dogaaje u
perspektivi budunosti, a izuzetno su rijetke one
koje su to kadre u perspektivi vjenosti. Kada se
tome doda lini karakter i izvanredan moralni i
intelektualni autoritet graen samodosljednou,
onda takva rijetkost prelazi u izuzetnost. Basri je
bio ba to!
Traktat "ujem um, prijatelja ne vidim"
nastao je kao neautorske biljeke Hasana Basrije.
Ova knjiga predstavlja sie dugogodinjeg
plodnog i angairanog javnog istupanja ovog
odlinog poznavaoca prilika svoga vremena i
hrabrog kritiara izopaenja i odstupanja
islamskog drutva od prvotne jednostavnosti i
126
skromnosti.
Osnovna Basrijina misao: ivot posveen
Bogu kroz aktivno uee u tokovima ovog
svijeta, odreena je "zuhdom" - njegovom
upotrebnom a ne finalnom vrijednou. Svijet
treba koristiti s mjerom i umjerenou, a ne biti
mu potinjen, ne biti mu sluine. Ova misao nije
zavrila u ekstremnom tesavvufu, ve je bila
snana i dosljedna zapitanost nad smislom ivota
uope i devijacijama zajednice muslimana u
prvom stoljeu islama. Njegov stav je bio protest
savjesti, in line dosljednosti i glas uma u prvim
kovitlacima "talasanja" islamskog sistema
vrijednosti, koje nije ostavljalo ravnodunim ni
vladaoce ni podanike, ni uene ni neuke, ni
imune ni bijedne.
... Sublimiranost, preciznost i lahkost u
izrazu granie sa najfinijom poezijom. Stvarno
poznavanje duha Kur'ana i Hadisa i smisao za
realnost najvieg karaktera daju Risali izuzetnu
vrijednost i svrstavaju je u nezaobilaznu
literaturu: etike, bontona, retorike, pedagogije,
tesavvufa i islamske duhovnosti uope.
127
128