O POJMOVIMA I NJIHOVOM SADRAJU

Politika
Definicija politike je :
Politika je mo,politika je sposobnost posredovanja u odreenim dru tvenim
i unutardravnim ,meudrutvenim i meunarodnim odnosima ,odnosno
mo utjecaja na rjeavanje tih odnosa.
Viedimenzionalna karakteristika politike je nadmetanje dviju ili vie
moi,takmienje ,sudar , borba za vlast ,sukob moi na odreenome nivou,koji
moe biti drutveno,pa i pravno reguliran ili ne ,etian ili ne , legitiman ili ne.
Degan preciznije navodi kriterije po osnovu kojih se neka zajednica
podrazumijeva dravom:
Dravni teritorij(podruje)
Stanovnitvo i
Organizirana politika vlast (suverenost)
Suverenost se u meunarodnom pravu definira kao vrhovna vlast drave na
njenome podruju koja iskljuuje vlast drugih drava , i nije podvrgnuta nikakvoj
vioj vlasti.Samim time drava prestaje postojati nestankom nekoga od triju
elemenata koji je ine dravom.(Degan)

-Sigurnost openito podrazumijeva stepen zatienosti ljudi od razli itih

oblika ugroavanja,zatitu materijalnih i kulturnih dobara u li noj i
dravnoj/drutvenoj svojini,zatita drutva i njegovih vrijednosti,cjelovitu
zatitu naroda , nacije , drave ..., svijetske zajednice,od svih vidova
ugroavanja,a naposlijetku , sigurnost podrazumijeva stepen za ti enosti od
ugroavanja na kozmikom i planetarnom nivou ivota op enito , ljudskoga
roda u cjelini.
Redoslijed pojmova od opeg ka pojedinanom je:
Nacionalna sigurnost
Nacionalna odbrana
Vojna odbrana
Pod nacionalnom sigurnou se podrazumijeva integralna funkcija i stanje na nivou
i unutar jedne drave.Nacionalna odbrana je segment nacinalne sigurnosti koji
podrazumjeva stanje i funkciju drave u cilju zatite njenoga suvereniteta
prvenstveno od napada ,od agresije na njen teritorij, dok je vojna odbrana osnovni

izraz nacionalne odbrane i podrazumijeva vojne pripreme za odbranu , za odbranu

od napada oruanih snaga druge drave.
Sigurnosna i odbrambena politika

Pod sigurnosnom politikom podrazumijeva jedinstven politi ko-filozofski ,

ideoloki , dravno-politiki , dravno-nacionalni , nacionalni , vojnopolitiki , pa i nauni pogled na pitanja rata , sigurnosti i odbrane skup
osnovnih opredjeljenja i rjeenja o organiziranju i pripremanju dr ave ,
drutva , nacije , pokreta , za odbranu i za titu u ratu i drugim oblicima
ugroavanja.
Doktrina
Definicija doctrine je:
Doktrinu odbrane ini jedinstven sistem
usvojenih stavova , skup
fundamentalnih principa kojima se rukovode dr ave , dru tva , narodi ili
pokreti u ostvarivanju ciljeva odbrane , o organizaciji za odbranu , pripremi
oruanih snaga za voenje oruane borbe , i voenje oru ane borbe radi
postizanja dravnih , nacionalnih , politi kih , vojnih i drugih ciljeva
odbrane..
Vojnu doktrinu ini skup usvojenih principa o pripremama za oruanu borbu i
voenje oruane borbe radi postizanja politikih , vojnih i drugih ciljeva jedne
drave , naroda ili pokreta.
Uvjetno je mogue doctrine razdijeliti na tri osnovne skupine:
Doctrine optereene ideoloko-politikim okvirima
Predimenzionirane doctrine
Doctrine koje uvaavaju realitet faktora koji ih odreuju.
Strategija nacionalne sigurnosti
Strategija je izraz koji potjee iz starogrkog jezika i u slobodnom prijevodu
podrazumijeva zapovjedaku mudrost , upravljanje vojskom , ratno lukavstvo
vojskovoe , umjetnost ratovanja , generalsko lukavstvo , ratnu varku...Pojam
strategije podrazumijeva ciljeve i zadatke djelovanja kao npr.strategija
ekonomskoga razvoja , politika strategija , strategija obrazovanja itd.

Pod opom strategijom sigurnosti podrazumijevamo teoriju i praksu ,

umijee i vjetinu u oblasti sigurnosti , odnosno skup zadataka i pravaca
praktinoga djelovanja politikih i vojnih organa dr ave,naroda , pokreta ... ,
u pogledu sigurnosti , u miru , pripremanja za odbranu i voenje oru ane
borbe.

njenim doktrinarnim dokumentom.

STRUKTURA SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI

Struktura sistema nacionalne sigurnosti
Interpretacija trendova i irine pojma nacionalne sigurnosti:
Koncept sigurnosti je proiren od sigurnosti nacija prema sigurnosti
pojedinaca i skupina
Od sigurnosti nacija iri se prema sigurnosti meunarodnog sustava
odnosno njegove fizike okoline
Sigurnost je proirena vodoravno i iri se od vojne prema politi koj ,
gospodarskoj , socijalnoj i sigurnosti eko-okruenja
Politika odgovornost za jamenje sigurnosti je sama po sebi pro irena- iri
se na sve strane od nacionalne drave , ukljuujui prema meunarodnim
organizacijama,prema regionalnim i lokalnim jedinicama , prema nevladinim
organizacijama , javnom mnijenju i medijima.

Strukturu sistema nacionalne sigurnosti u osnovi ine:

Funkcije sistema sigurnosti
Snage ( nosioce ) sistema sigurnosti
Djelatnosti sistema sigurnosti
Mjere sistema sigurnosti

Rat je sveobuhvatan i intenzivan sukob dr ava , vojnih saveza , ili razli itih
drutvenih snaga unutar jedne drave u kojemu se u provoenju nasilja
obostrano , masovno i organizirano koristi vojna sila i vodi oru ana borba ,
radi ostvarivanja odreenih politikih , ekonomskih , vojnih i drugih ciljeva.

Oruani sukob e prerasti u rat kada potraje due , kada postane obostrano
masovan i intenzivan i kada se proiri na vei teritorij.
Zakljuimo:
Temeljno obiljeje rata jeste oruana borba
Kao djelatnost , oruana borba je osnovni sadraj i oblik ispoljavanja rata
Samo oruane snage mogu meusobno voditi oruanu borbu , pa time i
rat
I ako je osnovni , oruana borba nije i jedini sadraj rata ; u ratu oruanu
borbu upotpunjavaju politika , ekonomska , diplomatska , propagandna
i druga djelovanja.
Oruana borba

Oruana borba je obostrano masovna , planirana i organizirana primjena

oruanog nasilja , koje provode oruane snage zara enih strana , radi
ostvarivanja politikih , ekonomskih , vojnih i drugih ciljeva.
Osnovni cilj oruane borbe jeste fizikom silom u ratu uni tavati i onesposobljavati
ivu silu , borbena i druga materijalna sredstva protivnika pokuavajui ga prisiliti
na poslunost , potiniti ga svojoj volji.
Obiljeja oruane borbe su:
Obostrana masovnost uesnika u oruanoj borbi
Planirana i organizirana primjena oruanoga nasilja
Oruane snage su nosioci oruane borbe
Oruana borba zavisi od sljedeih meusobno uvezanih i uvjetovanih faktora:
Ljudskog
Materijalnog
Prostora i
Vremena
Oblici oruane borbe
Sad ve klasina podjela oblika oruane borbe jo uvijek jeste sastavnim dijelom
vojnih strategija velikog broja zemalja:
Gerilski , odnosno partizanski
Frontalni
Kombinirani oblik oruane borbe
Vidovi borbenog djelovanja

Osnovni vidovi borbenog djelovanja su:

Napad ( ofanziva )
Odbrana ( defanziva )
Napad je odluujue oruano djelovanje.Njime se zadrava i ostvaruje inicijativa ,
ometa neprijateljevo napadno djelovanje,osiguravaju uvjeti za iznenaenje ak i u
uvjetima kada je neprijatelj po omjeru snaga u boljoj poziciji.
Odbrana ima za cilj odbijanje i usporavanje napada neprijateljskih snaga.

Civilna zatita podrazumijeva organiziranje , pripremu i

funlcioniranje zatite i spaavanja ljudi , materijalnih , kulturnih i
drugih dobara i vrijednosti od posljedica ratnih i teroristi kih
djelovanja , prirodnih i tehnolokih katastrofa , saobra ajnih i
drugih nesrea.
Dva su nivoa civilne zatite:
Samozatita , odnosno lina i uzajamna zatita
Mjere zatite i spaavanja
Samozatita podrazumijeva samopomo ili angaman svakoga
graanina u pogledu sopstvene samozatite i pomoi drugima u
porodici , najuoj ivotnoj sredini i mjestu ugroavanja ili nesree.
Mjere zatite definiraju se u skladu sa nacionalnim interesima , u
skladu sa potrebama i procjenama stepena i obima ugroavanja.

SNAGE SIGURNOSTI
Organi drave
Osnovni zadaci resornih ministarstava , za oblast nacionalne sigurnosti najee su:
Provoenje usvojene sigurnosne politike , odnosno njenih specifi nih
komponenata
Predlaganje budeta drave za svaki resorni utroak i njegovo
provoenje nakon zakonodavnog usvajanja
Zakonito upravljanje snagama sigurnosti i odbrane dodijeljenim to
ministarstvu u uvjetima mira , vanrednih situacija i u ratu
I druge funkcije.

Organizacije , agencije i direkcije u sistemu nacionalne sigurnosti

U cilju izvravanja funkcija vanjske i unutranje sigurnosti , drave formiraju
odgovarajue organe , agencije ili direkcije koje se popunjavaju odgovaraju im
kadrovima , opremaju , koluju i obuavaju za izvravanje specifinih zadataka
zbog kojih su formirane.Ti organi i agencije su zapravo produ ena ruka
zakonodavne , izvrne i sudske vlasti svake drave, specijalizirani za izvr avanje
spectra funkcija koje podrazumijeva sistem nacionalne sigurnosti , kao to su:
Oruane snage
Policije za izvravanje razliitih funkcija
Agencije
Direkcije
Inspekcijski organi
Pravosudni organi
I drugi organi u sistemu sigurnosti.
Oruane snage
Pojmovi koji u svom znaenju podrazumijevaju naoruanje i mogunost njegove
organizirane i masovne primjene su:
Vojna mo
Vojna sila

Oruane snage
Vojna organizacija
Vojska i
Armija

Vojna mo podrazumijeva ukupne potencijale jedne koalicije,drave , nacije ili

pokreta , odnosno postojanje mogunosti za uee u ratu i za voenje oru ane
borbe.
Vojna sila podrazumijeva opu sposobnost koalicije, dr ave , nacije ili
pokreta da potencijale vojne moi organizirano upotrijebi u interesu pobjede
u oruanoj borbi.Prema tome,vojna sila jeste djelatna vojna mo , ona je
organizirani segment vojne moi koji je u stanju da djeluje ,preko vojne sile se
vojna mo ispoljava.
Oruane snage predstavljaju posebnu organizaciju u dravi,organizaciju koja se
obuava i oprema za voenje ( oruane ) borbe u ratu.

Svaka drava organizira tip i obim oruanih snaga prema svojim potrebama ,
mogunostima i u odnosu na stajalita svoje odbrambene politike , koje po obliku
mogu biti:
Profesionalne
Kombinirane
a) Profesionalne sa svojom rezervom
b) Profesionalne sa svojom rezervom i regrutnim sastavom
U skladu sa vojnim strategijama vidovi oruanih snaga se dijele na rodove:
Kopnena vojska:
Pjeadija
Artiljerija
Oklopno-mehanizirane snage
Ininjerija
Rod veze
Rod atomskobiolokohemijske odbrane
Protivzrane snage itd.
Pomorske snage:
Povrinske jedinice

 Podmornice
Rijene jedinice
Ostrva i obalna pjeadija itd.

Zrane snage:
Lovako zrakoplovstvo
Bombardersko zrakoplovstvo
Transportna avijacija
Padobranske snage
Protivzrana odbrana
Pored vidova i rodova postoje i slube kao to su:
Finansijska
Pravna
Zdravstvena
Graevinska
Slube koje obavljaju logistike poslove
Transport
Tehniko odravanje itd.
Pod formacijom oruanih snaga podrazumijeva se precizno odreen njihov
organizacijski sustav i struktura.Formaciju oruanih snaga u osnovi ine:
Jedinice
Ustanove

Djelatnosti sistema sigurnosti

Djelatnosti sistema nacionalne sigurnosti predstavljaju cjeline , zapravo skupine
poslova koje razliiti dravni organi i organizacije obavljaju u interesu cjeline
sistema.Te djelatnosti mogue je grupisati u sljedee cjeline:

 Utvrivanje i ostvarivanje sigurnosne politike

Izuavanje pojava od znaaja za odbranu i sigurnost
Razvoj strategije sigurnosti
Planiranje u oblasti odbrane i sigurnosti
Nadzor i kontrola sistema nacionalne sigurnosti
Zatita integriteta sistema nacionalne sigurnosti
Mjere sistema nacionalne sigurnosti
Osnovnih je pet mjera koje su u prirodi funkcija drave i njene integralne sigurnosti:
Utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja
Utvrivanje neposredne ratne situacije
Mjere pripravnosti
Mobilizacija
Proglaavanje ratnog stanja
Mobilizacija predstavlja planiran i organiziran prelazak oru anih snaga i
drugih struktura sistema nacionalne sigurnosti , dr avnih organa , privrednih
i drugih organizacija iz mirnodopskog stanja na ratne uvjete rada i
organizacije na teritoriji drave kojoj prijeti rat ili je ve po eo.
Ratno stanje kao odnos meu dravama i njihovim oruanim snagama mogu e je
promatrati sa vise stajalita:
Sa stajalita objektivnoga stanja na prostoru oruanoga sukoba
Sa stajalita politike svake od sukobljenih strana
Sa stajalita meunarodnih politika
Objektivno stanje na prostoru oruanoga sukoba u cilju procjene njegova nivoa
podrazumijeva:
Veliinu prostora na kojemu se void oruani sukob
Masovnost u oruanom sukobu dviju ili vise sukobljenih strana
Intenzitet borbenih djelovanja
Vrijeme trajanja sukoba
Brojevi poginulih i ranjenih na obje ili vise sukobljenih strana u svakome
danu i u odreenom period
Raznovrsnost naoruanja koje koriste sukobljene strane
Opi odnos snaga na prostoru oruanoga sukoba i
Ostale injenice koje jarakteriziraju odreeni oruani sukob.

DEMOKRATSKI NADZOR I KONTROLA

KOMPONENATA SISTEMA NACIONALNE
SIGURNOSTI

Demokratski nadzor i kontrola komponenata sistema nacionalne sigurnosti

Osnovnu konstituensu dravne/nacionalne moi ine oruane snage , a potom i
ostale komponente nacionalne sigurnosti.Paradoksi u kojima mo-mati postaje
rtvom moi-keri u politikim odnosima oitovala se i o ituje se kroz:dr avne
udare, vojne pueve , graanske ratove , revolucije , totalitarne re ime, primjene
autokratske vladavine.

Revolucija prevrat , preokret , buna , ustanak , temeljna nasilna promjena

drutvenog poretka koja nastupa kao rezultat prethodno nagomilanoga
nezadovoljstva , drutvenih protivurjenosti i sukoba.
Totalitarizam nain ostvarivanja vlasti u jednoj dravi od jedne politike
structure njene elite ili pak jedne linosti na njenome elu , to podrazumijeva
potpuni utjecaj te vlasti u svim sferama drutvenog ivota.
Mo koju u sistem nacionalne sigurnosti ubrizgava drava posredno ili
neposredno , jeste najskuplji njen sector.Upravljanje , rukovoenje sistemom
sigurnosti i njegovim komponentama jeste specifino u odnosu na sve druge
dravne organe i agencije , naroito oruane snage i unutar njih.Zna ajna odlika
svih komponenata sistema nacionalne sigurnosti a po prirodi njihovoj , jeste tajnost
planiranja i izvravanja pojedinih zadataka , misija i operacija.
Dvije su injenice neosporne:
Svaka zloupotreba sistema nacionalne sigurnosti , ili neke od njegovih
komponenata , ostavila je negativnoga traga na stanje u jednoj dr avi
sukladno stepenu te zloupotrebe
Svaki krupni poremeaj i pad nivoa sigurnosti u jednoj dravi nadrasta
nju samo i utie na globalnu sigurnost.

MEUNARODNA SIGURNOST
Razaznajemo tri vrste sigurnosti:
Globalna , odnosno svjetska sigurnost
Regionalna sigurnost
Nacionalna sigurnost
Globalna sigurnost podrazumijeva sigurnost globalnog bia , odnosno globalnog
organizma.
Meunarodna sigurnost podrazumijeva stanje u svijetu u kojem dr ave i
narodi mogu bez rata i drugih sukoba opasnih po svjetski mir slobodu ,
nezavisnost i teritorijalni integritet dr ava , usmjeravati svoj razvoj i
ostvarivati meunarodne politike , gospodarske , kulturne i druge odnose.
Na meunarodnoj sceni egzistiraju :Ujedinjene nacije , NATO , Evropska unija ,
Vijee Evrope i OSCE.

UJEDINJENE NACIJE ( UN )
Preteu Organizaciji ujedinjenih naroda predstavlja Liga naroda kao veliki pokus ,
kao pokuaj udruivanja drava radi odravanja mira u svijetu.Ideje o zasnivanju
Lige naroda potekle su od strane vlada nekoliko evropskih i Sjedinjenih Dr ava jo
1915 g.tri godine prije kraja Prvoga svjetskoga rata.Konaan Pakt Lige naroda inio
je sastavni dio Versajskog ugovora a 10.januara 1920 g.se rauna slu benim
datumom nastanka Lige naroda kada je Ugovor ratificiran.Osnovna tri tijela Lige bila
su : Skuptina , Vijee i Sekretarijat.Liga naroda je najvie brojala 63 lanice.
Konferencija Ujedinjenih naroda o stvaranju meunarodne organizacije odrana
je u San Francisku od 25 maja do 26 juna 1945 g. na kojoj su posljednjeg dana rada
Konferencije iskonske lanice potpisale cjelovit tekst Povelje Ujedinjenih
nacija.Krajem 1945 g. odlueno je da sjedite UN-a bude u SAD-u.Povelja je
predviala da se objavi njeno stupanje na snagu nakon ratifikacije od strane pet
stalnih lanica Vijea sigurnosti.Sjedinjene Drave su prve dostavile akt o
Ratifikaciji Povelje do listopada 1945.g . potreban broj ratifikacija bio je deponiran
pri Vladi SAD i time Povelja stupila na snagu.
Povelja Ujedinjenih nacija je predvidjela est glavnih tijela ove organizacije i
definirala njihove funkcije:

Generalna skuptina
Vijee sigurnosti
Ekonomsko i socijalno vijee
Starateljsko vijee
Sekretarijat
Meunarodni sud pravde.

Generalna ili Opa skuptina je jedino tijelo Ujedinjenih nacija u kojemu su

predstavljene sve drave lanice ove Organizacije.Poveljom je odreeno zasjedanje
ovoga tijela jednom godinje , uz mogunost vanrednih zasjedanja po
potrebi.Generalna skuptina UN-a ima ovlasti da raspravlja o svim pitanjima u
nadlenosti Organizacije i da daje preporuke o nainima njihovoga rje avanja ,
direktno na zasjedanju odnosno preko svojih est glavnih odbora:
Odbor za politiku i sigurnost
Odbor za ekonomska i finansijska pitanja
Odbor za drutvena , humanitarna i kulturna pitanja
Odbor za pitanja starateljstva
Administrativno proraunski odbor
Odbor za pravna pitanja
Generalna skuptina bira nestalne lanice Vijea sigurnosti , vri izbor sudija
Meunarodnog suda pravde na prijedlog Vijea sigurnosti imenuje Generalnog
sekretara Organizacije te prihvata nova lanstva drava u Organizaciju ujedinjenih
nacija.Vijee sigurnosti je svojevrstan izvrni organ UN-a kojeg sainjavaju pet
stalnih i deset nestalnih drava lanica ( koje se biraju na rok od dvije
godine ).Osnovna je nadlenost i odgovornost Vijea sigurnosti odravanje
meunarodnog mira i sigurnosti. Prema odredbama glave VII Povelje , Vijee ima
ovlast i za nametanje i uvanje mira u meunarodnim odnosima , to
podrazumijeva donoenje obavezujuih odluka za sve lanice UN-a.
Mirovne operacije su specifini oblici djelovanja UN-a koje Povelja nije precizno
definirala.Uobiajne se u praksi kao podrka miroljubivom rjeavanju sporova uz
upotrebu vojne sile , ali bez primjene sredstava prinude , osim u slu ajevima nu ne
samoodbrane.
NATO
Sjeveroatlanski savez ( NATO ) utemeljen je sporazumom zemalja lanica koje su
svojevoljno pristupile Savezu.Sporazum zagovara individualna prava zemalja

lanica kao i njihove meunarodne obaveze sukladno Povelji Ujedinjenih nacija

ime su se obavezale na kolektivnu sigurnost a naro ito na pru anje uzajamne
pomoi u sluaju napada na jednu od njih .Na samitu u Vaingtonu 1999 g. NATO je
usvojio novi Strateki concept i u punopravno lanstvo primio tri nove dr ave
:eku , Maarsku i Poljsku.NATO je organiziran kao meudravna organizacija
unutar koje svaka zemlja lanica zadrava pravo na svoju samostalnost.Sve odluke
NATO-a donose se zajedniki , konzensusom.
Najvanije tijelo za donoenje odlluka je:
1. Sjeveroatlansko vijee u kojem su zastupljeni predstavnici svih lanica
NATO-a na nivou veleposlanika , ministara vlada , te efova vlada i
drava.Sjeveroatlansko ili Ministarsko vijee se sastaje najmanje dva puta
godinje na proljetnoj i zimskoj sesiji.Ono je najvii organ koji void
konsultacije i definira politiku , a pod rukovodstvom generalnoga sekretara
NATO-a.Pomoni organi Vijea NATO-a su brojni , a najvaniji jesu odbori
za : pitanja politikih odnosa , ekonomskih odnosa , infrastrukturu ,
odbranu , nuklearnu znanost , vojni proraun , civilni proraun i sl.Odbor za
planiranje odbrane i Odbor nuklearne odbrane su najznaajniji odbori
NATO-a.
2. Na elu Sekretarijata NATO-a nalazi se Generalni sekretar koji rukovodi
sastancima pojedinih tijela NATO-a .Ovlaen je da nadzire provoenje
prihvaenih odluka , da priprema izvjetaje o aktivnostima te da posreduje
izmeu pojedinih lanica u pitanjima koja se odnose na suradnju u NATOu.
3. Vojni odbor ili komitet NATO-a ine efovi tabova svih drava
lanica.Podreen je direktno Sjeveroatlanskom vijeu odnosno Odboru za
planiranje odbrane , a rukovodi radom zapovjednitva i predlae nadlenim
politikim tijelima preporuke u pogledu odbrambenih pitanja.
4. Vojno-komandna struktura NATO-a : temelji se na hijerarhijskoj strukturi
Stratekih i podreenih komandi koje pokrivaju cjelokupno sjeveroatlansko
podruje.
Pored ostalih , tri su osnovne karakteristike NATO-a:
Od njegova osnutka do danas dvije ili vise njegovih lanica nisu
meunarodno vodile ratove
U meuvremenu niti na jednu dravu NATO-a nije izvrena agresija
oruanim snagama
Dobrovoljni pristup NATO-u i konsenzualni princip odluivanja i uea
u vojnim i nevojnim njegovim operacijama.

EVROPSKA UNIJA
Evropska unija je proizala iz:
a) Evropske zajednice za ugalj i elik o kojoj je est drava 18.aprila 1951
g.potpisalo Ugovor (Belgija , Francuska , Njemaka , Italija , Luksemburg
, Holandija )
b) Evropske odbrambene zajednice o kojoj je istih est drava 27.maja
1952 g.potpisalo Ugovor
c) Evropske ekonomske zajednice
d) Evropske zajednice za atomsku energiju ( ugovori o obje ove zajednice
potpisani u Rimu 25 marta 1957 g.)
U Mastrihtu je 7 februara 1992 .g. potpisan Ugovor o Evropskoj uniji kao krovnom
pojmu kojeg ine tri stuba:
Evropska zajednica
Zajednika vanjska i sigurnosna politika
Suradnja u podruju pravosua i unutarnjih poslova
Osnovne institucije Evropske unije su:
Evropsko vijee
Vijee Evrope
Evropski parlament
Evropska komisija
Sud pravde Evropske unije
Revizicijski sud
Pored osnovnih tijela , znaajna su i dva savjetodavna:
Ekonomsko-socijalni komitet
Komitet regija
1. Evropsko vijee ine efovi drava ili vlada lanica Evropske
unije.Evropsko vijee se , zajedno sa predstavnikom Evropske komisije
sastaje najmanje dva puta godinje i razmatra pitanja i donosi odluke
koje je neophodno razrjeiti i potaknuti na politikom nivou.
2. Vijee ministara je sloeno tijelo i najznaajnija institucija Evropske
unije koja donosi odluke.Okuplja minister vanjskih poslova ili resorne
minister drava lanica , to zavisi od pitanja o kojima se
odluuje.Vijee donosi odluke , directive , uredbe , odluuje o
aktivnostima i ciljevima Unije , definira budue aktivnosti Unije , te
usklauje zajednike politike drava lanica.evropska komisija
predstavlja izvrno tijelo Evropske unije .Ima nadlenost iniciranja ,

provoenja ,menadmenta i kontrole ; ona je zatitnik i garant

provoenja Ugovora i interesa Unije , priprema zakonske prijedloge ,
primjenjuje naela zajednikih politika Evropske unije i nadgleda
njihovu provedbu , nadziru primjenu evropskoga prava i dodjelu
proraunskih sredstava.
3. Evropski parlament ine predstavnici zemalja lanica Evropske
unije.Broj zastupnika , poslanika u Parlamentu utvruje se na osnovu
broja stanovnika svake lanice Evropske unije.Sjedite parlamenta je u
Strazburgu.Evropski parlament ima u osnovi tri funkcije :
Sa Vijeem dijeli zakonodavnu mo
Sa Vijeem rukovodi budetom Unije , a na kraju procedure
usvaja budet u cjelini
Zaduen je za demokratski nadzor nad svim drugim evropskim
institucijama
4. Sud pravde Evropske unije osnovan je nakon Rimskog ugovora
( 1957 ).Sjedite mu je u Luxemburgu.Osnovna zadaa Suda je da
tumai i pravno razvija evropsko zakonodavstvo.

VIJEE EVROPE
Vijee Evrope je prva organizacija na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog
rata.Osnovalo ju je deset evropskih drava u Londonu 5 maja 1949 g.Sjedi te Vije a
je u Strazburu.Ova organizacija danas broji 46 drava lanica.U svojstvu
promatraa u Vijeu Evrope akreditirano je pet zemalja i to:Sveta Stolica , SAD ,
Kanada , Japan i Meksiko.Novi politiki ciljevi Vijea Evrope postavljeni sun a
Prvom sastanku na vrhu , odranom u oktobru 1993 g. u Be u.Novi prioriteti
saradnje odreeni sun a Drugom sastanku na vrhu efova drava odr anom u
oktobru 1997 g.u Strazburu , gdje je utvren akcioni plan kako bi se osna io rad
Vijea Evrope na etiri polja :demokracija i ljudska prava , socijalna kohezija ,
sigurnost graana i demokratskih vrijednosti te kulturna raznolikost.U cilju
unapreenja zatite ljudskih prava , dogovoreno je osnivanje jedinstvenog stalnog
Evropskog suda za ljudska prava , koji je poeo s radom 4 novembra 1998 g.Vije e
je odralo svoj Trei sastanak na vrhu u maju 2005 g.u Varavi.
Osnovni ciljevi Vijea Evrope su:
Zatita ljudskih prava , pluralistika demokracija i vladavina prava
Unapreenje svijesti o evropskom kulturnom identitetu i podsticanje
njegova razvoja i raznolikosti

 Traenje rjeenja za problem sa kojima se suoava evropsko drutvo

Razvoj demokratske stabilnosti u Evropi kroz pomo politikim ,
zakonodavnim i ustavnim reformama.
Osnovna tijela i institucije Vijea Evrope su:
Odbor ministara parlamentarna skuptina Vijea Evrope
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Evrope
Ured Generalnog sekretara Vijea Evrope
Evropski sud za ljudska prava
Komesar za ljudska prava Vijea Evrope
Evropska konvencija o ljudskim pravima je potpisana je 4 novembra 1950 g. u
Rimu.Vijee Evrope je u Sarajevu otvorilo svoj ured u aprilu 1996 g. , dr ava BiH je
lanica od 24 aprila 2002 g.

ORGANOZACIJA ZA SIGURNOST I SARADNJU U EVROPI ( OSCE )

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi ( OSCE ) je osnovana u Helsinkiju 1975
g. kao Konferencija za sigurnost i saradnju u Evropi ( KESS ).Prvobitni cilj
Organizacije je bio stvaranje uvjeta i mehanizama za dogovore izmeu Zapada i
Istoka i to na tri nivoa:
Sigurnosno-politikom
Ekonomskom,ekolokom , kulturnom i drugom
Zatita ljudskih prava