Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet
Odsjek: Pedagogija psihologija
Predmet: Metodologija istraivanja I
Profesorica: Dr.sc. Mirzeta Hadi-Suljki,van.prof.
Asistent: Mr.sc. Gabriel Pinkas, v.ass

TURBO FOLK KAO DETERMINANTA

AGRESIVNOSTI, KONZUMIRANJA ALKOHOLA I
STILA OBLAENJA MLADIH

Markovi Vlasta
Tuzla, 2014

Uvod
Prema Gone, . (1998) mediji danas predstavljaju sastavni dio dekora privatne sfere.
Oni su umnogome promenili ponaanje djece i roditelja u odnosu na prethodne
generacije.
Uloga masovnih medija ogromna je u vremenu u kome ivimo. Mediji imaju svoje
radne standarde, odnosno tipove emisija, anrove vijesti, koji nepotpuno odraavaju
obilje i raznovrsnost egzistencija, dogaanja i problema unutar stvarnog ivota.
(Kronja I, 2008.)
Prema Cvitanovi M. (2009)., u analizi balkanskih identiteta putem popularne glazbe
turbofolk zauzima vano mjesto, iako se njegovi tekstovi vrlo rijetko bave izravno
pojmom rata ili Balkana. Beogradski glazbeni kritiar P. Lukovi (1994) u The
Economistu opisao je turbofolk kao odvratnu mjeavinu hip-hopa, techno ritmova,
staromodne disko glazbe, arapskog zavijanja i bosanskih ljubavnih pjesama, a prvu
svojevrsnu definiciju i naziv tom glazbenom anru dao je crnogorski pjeva Rambo
Amadeus u istoimenoj pjesmi:
Folk je narod, turbo je sistem ubrizgavanja goriva pod pritiskom u cilindar motora sa
unutranjim sagorijevanjem. Turbo folk je gorenje naroda. Svako pospjeivanje tog
sagorijevanja je turbo folk. Razbuktavanje najniih strasti kod homo sapiensa.
Muzika je miljenica svih muza, harmonija svih umjetnosti. Turbo folk nije muzika,
turbo folk je miljenica masa, kakofonija svih ukusa i mirisa.
Takoer Cvitanovi, M. (2009.) navodi da su Gordy (1999) i Kiossev (2002) pisali o
turbofolku ranih devedesetih. Obojica ga smatraju nesumnjivo autohtonom
balkanskom pojavom, no Gordy se koncentrira na ekspanziju tog anra u Srbiji i
njegovo irenje povezuje s dolaskom zloinakog reima Slobodana Miloevia na
vlast. Prema Gordyju, Miloevi je iskoristio nacionalistiki potencijal turbofolka za
dobivanje potpore kod velikog broja glasaa koji su naputali sela i doseljavali se u
gradove. Turbofolk te njegova kultura hedonizma, neukusa i naglaenog uivanja u
najniim strastima koje spominje Rambo Amadeus predstavljali su svojevrstan
bijeg od stvarnosti za vrijeme siromatva i meunarodne izolacije Srbije. Gordy
takoer turbofolk i njegovu publiku namjerno stavlja u kontrast s urbanim rockom i
njegovim asocijacijama na Zapad i zapadne vrijednosti. Kiossev se nadovezuje na to
suprotstavljanje balkanskog turbofolka i zapadnih vrijednosti primjeujui kako je
npr. u Bugarskoj chalga (svojevrsna bugarska verzija turbofolka) zamijenila ne
samo stare socijalistike naine zabave ve i ameriku te englesku glazbu u diskoklubovima. Za njega turbofolk, chalga ili manale predstavljaju kulturu uitaka
zabranjenu europskim normama koja objedinjuje elemente tradicionalnih balkanskih
orgijastinih svetkovina, opscenog folklora, turske i romske glazbe, novostvorene
kriminalne supkulture te modernih elektronikih ritmova. Rezultat je glazba koja
izvre negativnu sliku Balkana u au to parodiju te suprotno uvrijeenom mranom
imidu, ova popularna kultura slavi Balkan onakvim kakav jest: nazadan i orijentalan,
tjelesan, poluseoski, nepristojan, smijean, ali intiman (Kiossev, 2002: 185)
(Cvitanovi, M, (2009))
Od prvobitne ljudske zajednice do danas muzika je uvijek bila povezana sa
povijesnim, drutvenim, ekonomskim, politikim i kulturnim deavanjima. Uvijek je
zanimanje za muziku bilo dosta aktuelno zbog toga to je veoma rano utvrena
injenica da muzika djeluje i pozitivno i negativno na psihu ovjeka, na njegove
postupke i reakcije. Znameniti kompozitor i uenjak Abu-l-Hasan navodi pojedine
muzike ljestvice koje mogu biti dobre i tetne, zatim, Platon je uvjeren da djelovanje
muzike zavisi od naina muziciranja kojeg diktiraju pojedine muzike ljestvice.

Historija muzike pamti da se muzikom uvijek moglo djelovati kako na pojedinca tako
i na ire mase.
Kao muziki anr, takozvana. novokomponovana ili folk-muzika pojavljuje se tokom
sedamdesetih godina 20. stoljea i za nepunih dvadeset godina, do 1990. godine, kada
poinje disolucija ex Jugoslavije, apsolutno je prihvaena u iroj drutvenoj zajednici.
Po odreenim kriterijima moe se definirati kao oblik narodne muzike koji se u
mnogim segmentima, od muzike, poezije i ostalih izraajnih elemenata, bazirao na
sevdalinci kao najreprezetativnijem muzikom izrazu u bosanskohercegovakoj
narodnoj muzikoj tradiciji. Tekstovi novokomponovanih pjesama bili su obino
lirskog ljubavnog ili patriotskog karaktera u kojima se spominjala Bosna, ljudi i
njihovi obiaji i sl. Te kompozicije su se izvodile uz narodne orkestre u kojima je
dominantnu ulogu imala harmonika. Meu njihovim autorima bilo je i nekih
znaajnijih imena koji su vodili rauna o svim elementima, poevi od odgovarajueg
vokala, muzike, teksta, araniranja, prateih vokala, interpretacije, produkcije itd.
Iz spomenutog novokomponovanog folk-stila, pod uticajem zapadne subkulture,
nastaje tzv. turbo-folk anr, iji je epicentar na istoni susjed Srbija. Turbo-folk je
kontroverzni muziki anr, koji je tipino prisutan u balkanskoj regiji. Na njegovu
popularnost, izmeu ostalog, utie i velika slinost jezika (bosanski,hrvatski, srpski,
makedonski, bugarski). Turbo-folk u Bosni i Hercegovini najvjerovat-nije poinje
osamdesetih godina 20. stoljea. sa Junim vetrom i Lepom Brenom. Euforija i me
-tastaziranje te pojave u Bosni i Hercegovini po -elo je 1992. godine, zajedno sa
borbenim dej-stvima, granatiranjima Sarajeva i ostalih grado -va irom nae
domovine. Poznato je da su se za vrijeme estokih bombardiranja Sarajeva, na pijacama na veliko prodavale piratske kasete srbi -janskih turbo-folk zvijezda. Svjedoci
smo da su se iste te kasete prodavale i u Graanici za vrije -me estokih napada na
grad i ostale dijelove ta-danje opine Graanica. Najvei nonsens je to se taj ki
odrao u Bosni i Hercegovini i nakon rata, a drutvo ne poduzima nita da ga svede na
razumnu mjeru.
Kao to je reeno, muzikologija i ostale komparativne nauke nisu sistemski pristupile
prouavanju ove pojave. U principu, sve je svedeno na turbo-folk to nema odreeni
umjetniki kvalitet, pa se taj naziv pojavio u narodu i postao prihvaen.
Muziki kritiari ga nazivaju svojevrsnim i openarodnim kiem (Ki, njem. Kitsch
iz engl. Sketch skica neukusni nazovi umjetniki proizvod, neukusno djelo bez
umjetnike vrijednosti, umjetniko smee i und ) i muzikim undom, (und
njema. Schund, nikakva loa roba ...).
Po svim analizama na odreenom broju kompozicija u segmentu melodije, harmonije,
tekstova, aranmana, produkcije i vokala, radi se o klasinoj komercijalizaciji muzike
koja je tipina za drutvo u tranziciji. Sigurno je ne bi sluao tako veliki broj ljudi u
normalnim uslovima, s obzirom da ta muzika, po svim relevantnim parametrima,
proklamuje sistem poremeenih vrijednosti. Usput treba napomenuti da je muzika u
raznim epohama, sistemima i drutvima, ali ne non ex capite (ne napamet...) bila
zloupotrebljavana i manipulirana u razliite svrhe. Zato nije udo ako danas
preovladava miljenje, da je glavni pokreta i promotor turbo-folka bio reim
Slobodana Miloevia u Srbiji, za vrijeme ratova na Balkanu i meunarodne izolacije
Srbije, kada je trebalo pronai naine da se stanovnitvo zabavi. Glavni protagonisti te
muzike demagogije bili su, uglavnom, vezani za nacionalistike elite, ideologije i
kriminal. (prema Mejremi, M. 2008.)

I Teorijske osnove
1. Pojmovna analiza:
Temeljni pojmovi ovog istraivanja su: turbo folk, mladi, alkoholizam, agresija i
moda;
1.1 Turbo folk
Mejremi, M. (2008.) u svom lanku Sluanost i negativni uticaji turbo folka daje
dvije definicije turbo-folk-a:
1.1.1. U muzikim okvirima on predstavlja svojevrsnu postmodernistiku fuziju
najradikalnijih tradicionalnih stilova muzike balkanskih naroda, kako
urbanih tako i ruralnih sa novim agresivnim elektronskim plesnim stilovima koji
potiu iz zapadnjake supkulture
1.1.2. Turbo, lat. turbo vrtlog; vitlo, volk narod
1.2 Mladi
1.2.1.Prema zakonu o mladima Federacije Bosne i Hercegovine lan 4., definicija
prva omladina ili mladi su osobe u ivotnoj dobi od navrenih 15 do navrenih 30
godina starosti
1.2.2 U Biltenu o mladima (2010) govori se da istraivanja o mladima govore kako
su mladi kao skupina od 15 do 30 godina najraznovrsnija drutvena skupina i kako se
njihovi problemi, potrebe i drutveni poloaj razlikuju od mjesta do mjesta, od
generacije do generacije, s obzirom na uvjete njihove socijalizacije i izbora,
dostupnost obrazovanja ili zaposlenja.
1.3. Alkoholizam
1.3.1.Prema ari H., (2010) za Freud-a alkoholizam predstavlja iskrivljenu potrebu
ovjeka za tenou u pogledu naina i sadraja zadovoljenja, to je uslovljeno
prevashodno drutvenim uslovima.
1.3.2.Alkoholizam je jedna od najrasprostanjenijih toksikomanija. Po pravilu
alkoholizam je psihogenog porijekla ali uz znatan uticaj situacionih faktora zbog ega
je ranije smatran prorokom a ne boleu. ari, H (2010) Prema Vidanovi, I., (2006)
1.3.3. Petz, B. (2005) u psiholokom rijeniku alkoholizam opisuje kao dugotrajno i
prekomjerno konzumiranje alkoholnih pia, koje dovodi do niza promjena u
doivljavanju i ponaanju, te teti zdravlju i onemoguava zadovoljavanje socijalno
ekonomskih zahtjeva koje drutvo pred pojedinca postavlja. Usprkos brojnim
fiziolokim, psihijatrijskim psihoanalitko-psiholokim i sociolokim isttraivanjima,
jo nema dovoljno sveobuhvatnog tumaenja uzroka alkoholizma. Unutar
medicinskog modela nije definitivno potvreno postojanje genetikih dispozicija,
endokrinolokih ili biokemijskih poremeaja, modanih lezija ili disfunkcija, pa tako
nije prihvaeno ni stajalite da je alkoholizam bolest. Kako se izjednaavanjem
alkoholizma s boleu skida odgovornost sa alkoholiara, sve se vie prihvaa model
soijalnog uenka, koji alkoholizam smatra soclijalno nauenim oblikom ponaanja,
koje se odrava nizom nepotrebnih potkrepljenja fizioloke, psiholoke ili socijalne
prirode
1.4. Agresija

1.4.1.Petz, B, (2005) u psiholokom rijeniku pojam agresije opisuje kao: Fiziko ili
verbalno ponaanje koje se oituje u neprijateljstvu prema osobama ili predmetima i
namjeri da im se nanese teta. Agresiju mogu izazvati razliite zapreke, konflikti i
doivljaji osobne ugroenosti. esti izvor agresije su frustracije o ije intenzitetu ovisi
koliko e biti pobuene agresivne tenje i impulsi. Tako agresija kojoj je u osnovi
srdbom potaknuta namjera da se nekome nanese teta, bol i ugrozi njegov integritet
predstavlja impulzivnu ili neprijatejsku agresiju. Meutim postojanje takvih impulsa
nije pimarno za >instrumentalnu agresiju oblik ponaanja kojem je osnovna svrha
postizanje nekog cilja, pri emu je nanoenje tete rtvi sporedno i bez znaena za
agresora. Kako je agresivno ponaanje najee socijalno nepoeljno i nastoji se
socijalzacijom suzbiti, to su smer agresije i oblik nezina izraavanja pod znatnim
utjecajem socijalnih faktora. Frustracije i druga navedena stanje ne dovode uvijek do
agresije nego se u tim stiuacijama javljaju i drugi oblici reagiranja. Osim toga, kada
agresivni poticaji i prevladaju, postoji niz osobnih i socijalnih inilaca koji odreuju
hoe i agresija biti otvoreno pokazana ili e biti inhibirana; kamo e biti usmjerena i
koji e oblik poprimiti. Stoga agresija nije uvijek usmjerena na izvore koji su pobudili
agresivne poticaje (direktna agresija), nego moe biti premjetena na druge,
zamijenjene ciljeve (pomaknuta agresija). Fizika agresija i drugi oblici otvorenog
izraavanje bijesa i neprijateljstva mogu biti inhibirani tako da se agresija javi samo
na prikrivenom, verbalnom planu (zajedljivost, ismijavanje). Ove razlike u
izraavanju i inhibiciji pojedine vrste i smjera agresije povezane su s razlikama u
statusu i moi koji imaju ciljevi agresije, ugraene su u socijalne norme i dio su
socijalizacijskog iskustva zasnovanog na reakcijama okoline.
Dok agresivnost opisuje kao osobinu socijalnog ponaanja osobe za koji je
karekteristian napad, agresija. Relativno je trajna i stabilna osobina koja usmjerava
ponaanje u razliitim socijalnim situacijama, a oituje se u estom doivljaju srdbe i
bijesa, u lakom nalaenju brojnih ciljeva za direktnu i indirektnu agresiju, u
svadljivosti, negativizmu i prkosu prema autoritetima.
1.5 Moda
1.5.1.Loschek, I., (2001) prema Odak I., (2003): Moda je za ovjeka sredstvo
identifikacije i socijalizacije, prijepor s okolnim svijetom, simbolika komunikacija,
obaveza prestia, predmet uitka i primijenjena umjetnost.
1.5.2.Kako pie Galovi (2001)., prema Odak, I., (2003), rije 'moda' (od latinski
'modus') odnosila se izvorno na 'vrstu i nain ivota' jednog naroda, osobito na
osebujnost odijevanja

2. Pregled ranijih istraivanja

Na ovu temu nije bilo mnogo istraivanja, a jedno je ipak izvreno.
2.1. Turbo folk i mlada generacija Anketiranje je izvreno u periodu od 01. 04. 2008.
do 18. 04. 2008. godine. Na pitanja iz ankete odgovarali su pripadnici mlade
populacije od 12 do 14 godina, (od VIVIII razreda osnovne kole ) i od 15 do 18
godina (od IIV razreda srednje kole )10 i to mukih 40,53% i enskih 59,46%. Rije
je o uzorku od 643 djeaka i djevojice ili 10% te populacije na opini Graanica (od
6434, koliko ih ima po slubenoj statistici).

II Metodologija istraivanja
1. Definicija i znaaj problema istraivanja
Problem istraivanja u ovom radu ima 3 aspekta:
Teorijski znaaj ovog istraivanja jeste da teorijski obradi i sastavi pojmove
turbo folka na jednu mjesto u cilju boljeg razumijevanja samog znaenja ove
pojave.
Praktini znaaj ovog istraivanje se ogleda u tome to je ova tema aktuelna
ve dugo godina, ali ni jedno poznato istraivanje nije isvreno na podruju
Opine Tuzla niti kakvo je stvarno stanje sa ovim fenomenom, to e se ovim
istraivanjem pokuati rasvijetliti.
Drutveni znaaj ovog istraivanja ogleda se u tome to turbo-folk predstavlja
fenomen koji je dio drutva i do bilo kojeg saznanja da se doe, postojat e
skromnija jasnija slika o stanju turbo folka u dananjem drutvu.

2. Cilj istraivanja
Cilj istraivanja jeste utvrditi, istraiti, analizirati i interpretirati popularnost turbo
folka meu mladima, te kako turbo folk utie na konzumiranje alkohola u ranijim
godina, pojavu u agresivnost i na dananju modu i stil oblaenja mladih.

3. Zadaci
3.1.
3.2.

Utvrditi popularnost turbo folka meu mladima

Utvrditi da li i kako turbo folk utie na konzumiranje alkohola u ranijim
godinama
3.3.
Utvrditi da li i kako turbo folk utie na pojavu agresivnosti
3.4.
Utvrditi da li i kako turbo folk utie na modu i stil oblaenja mladih

4. Glavna hipoteza
Pretpostavlja se da je turbo folk popularan meu mladima, da utie na pojavu
konzumiranja alkohola u ranijim godinama, na pojavu agresivnosti, te da diktira
dananju modu i stilove oblaenja mladih.

5. Podhipoteze
5.1 Pretpostavlja se da je turbo folk popularan meu mladima.
5.2 Pretpostavlja se da turbo folk utie na konzumiranje alkohola u ranijim godinama
5.3 Pretpostavlja se da turbo folk utie na pojavu agresivnosti kod mladih
5.4 Pretpostavlja se da turbo folk utie na modu i stil oblaenja madih.

Literatura
1. Gone, . (1998) Obrazovanje i mediji. Beograd. AB tamparija.
2. Kronja, I. (2007). ovjek tranzicije u mas medijskom drutvu (sluaj Srbija).
Filozofska istraivanja,. 109 God 28, str. 97 106.
3. Cvitanovi, M. (2009). (Re)konstrukcija balkanskih identiteta kroz popluarnu
glazbu. Istraivanje identiteta: Migracijske i etnike teme 25, str. 317-335.
4. Mejremi, M. (2008). Sluanost i negativni uticaji turbo folka. Graaniki
glasnik: asopis za kulturnu historiju,. Godina XII, Broj 25, str. 29 38.
5. Buinki, E. i suradnici (2010). Mladi i drutvo: pitanje identiteta. Nacionalna
zaklada
za
razvoj
civilnog
drutva.
Dostpno
na
http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/MMH_biltenWEBOK.pdf 10. Novembra,
2013.
6.Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine Dostupno na:
http://www.mladi.org/index.php?
searchword=zakon+o+mladima&ordering=&searchphrase=all&Itemid=1&option
=com_search&lang=ba) 22. Decembra, 2013
7. ari, H. (2010) Socijalni rad s ovisnicima. Tuzla. Off-set, Tuzla.
8. Petz, B. i autori (2005) Psihologijski rijenik. Drugo izmjenjeno i nadopunjeno
izdanje. Jastebarsko: Naklada Slap.
9. Odak, I. (2003). Moda u drutvu: suvremena sociologijska tumaenja. Revija za
sociologiju,. Vol. XXXIV No 1-2, str 97-107