STAVOVI I POTRONJA POSJETITELJA KULTURNIH

ATRAKCIJA I DOGAANJA U HRVATSKOJ

2008

KULTURNI TURIZAM

SAETAK
TOMAS 2008
Kulturni turizam

Prvo sveobuhvatno istraivanje stavova i potronje posjetitelja kulturnih atrakcija i dogaanja u Hrvatskoj.
Provedeno u 2008. godini za potrebe Ministarstva turizma RH, a u suradnji sa Savjetom za kulturni turizam Hrvatske turistike zajednice.

METODOLOGIJA
Ciljevi istraivanja

Prikupiti podatke o obiljejima turistike potranje i potronje posjetitelja kulturnih atrakcija i dogaanja kao podlogu za donoenje kvalitetnih odluka vezanih uz razvoj kulturno-turistikih proizvoda i njihovu promociju.
Definirati osnovu za kontinuirana istraivanja potranje za proizvodima kulturnog turizma Hrvatske.

Prostorni i
vremenski obuhvat

37 kulturnih atrakcija (16 kulturno-povijesnih znamenitosti, 9 muzeja

i galerija te 12 dogaanja), ravnomjerno rasporeenih u priobalnim i
kontinentalnim upanijama.
Srpanj - listopad 2008. godine.

Sadraj
istraivanja

Definiran na osnovu pregleda domae i inozemne literature i sadraja

TOMAS istraivanja turistike potranje.
Sadraj istraivanja obuhvaa:
socio-demografski profil kulturnih turista,
motivaciju za posjet kulturnoj atrakciji i dogaanju,
zadovoljstvo posjetom i tendencije posjeta ostalim kulturnoturistikim atrakcijama i dogaanjima tijekom boravka,
obiljeja putovanja kulturnih turista i potronju na putovanju.

Instrument
istraivanja

Strukturirani upitnik, tiskan na 11 jezika.

Metoda prikupljanja
podataka

Osobni intervju s posjetiteljima prilikom naputanja kulturne atrakcije

ili dogaanja.

Populacija

Svi posjetitelji 37 kulturnih atrakcija i dogaanja koji nemaju mjesto

stalnog boravka u mjestu gdje se vrilo istraivanje, u razdoblju od
srpnja do listopada 2008. godine.

Uzorak

Kvotni uzorak - ukupno 2.450 ispitanika; 1.699 ispitanika na kulturnim

atrakcijama i 751 na dogaanjima; 50 do 70 po atrakciji/dogaanju.

Prikaz rezultata

Profil posjetitelja svih kulturnih atrakcija i dogaanja; profil posjetitelja

prema vrstama atrakcija (kulturno-povijesne znamenitosti, muzeji
i galerije, dogaanja); profil posjetitelja u kontinentalnim i obalnim
upanijama.

Saetak

iii
2

STAVOVI I POTRONJA POSJETITELJA KULTURNIH

ATRAKCIJA I DOGAANJA U HRVATSKOJ

2008

KULTURNI TURIZAM

REZULTATI ISTRAIVANJA
Profil kulturnih
turista

Prevladavaju posjetitelji srednje (47%) i mlae (30%) dobi, s neto

veim udjelom mukaraca (53%). Posjetitelji muzeja i galerija neto su
stariji od prosjeka, dok na dogaanjima prevladavaju mlai posjetitelji.
Kulturni turisti su uglavnom fakultetski obrazovani (38%) ili sa
zavrenom viom kolom (24%). Veina (55%) ima ukupna mjesena
primanja kuanstva u rasponu od 7.300 do 21.900 kn (1.000 do 3.000
eura). Posjetitelji muzeja i galerija imaju neto vie, a posjetitelji
dogaanja neto nie prihode od prosjeka.
Meu kulturnim turistima prevladavaju inozemni posjetitelji (62%),
a pojedinano znaajniju skupinu ine posjetitelji iz Italije (15%),
Njemake (14%), Francuske (9%) te Velike Britanije (9%). Meu domaim, najbrojniji su posjetitelji iz matine ili okolnih upanija.
Kutlurni turisti uglavnom noe u mjestu gdje se nalazi kulturna atrakcija ili odrava dogaanje (43%) ili su izletnici, odnosno doputovali su
iz mjesta stalnog boravka (26%).
Meu inozemnim kulturnim turistima vei je udio onih u prvom posjetu Hrvatskoj (30%) u odnosu na ljetne stacionirane turiste u priobalnom dijelu Hrvatske (19%).

Stavovi o posjeenoj Veina posjetitelja kulturnih atrakcija i dogaanja motivirana je eljom

kulturnoj atrakciji/
za uenjem (26%), u kombinaciji s imidem ili reputacijom atrakcije/
dogaanju
dogaanja (18%), znatieljom (18%) te eljom za druenjem s oso-

bama u pratnji (17%). elja za druenjem prevladava kod posjetitelja

dogaanja, dok su posjetitelji muzeja i galerija vie od prosjeka motivirani uenjem o kulturi, povijesti i batini.
Kulturni turisti prikupljaju informacije o kulturnoj atrakciji ili
dogaanju vie od godinu dana unaprijed (46%) ili po dolasku u destinaciju (26%). Pri tome se najee oslanjaju na preporuke prijatelja,
roaka ili lokalnih itelja. Od formalnih kanala, najvie koriste Internet
(21%), tiskane promotivne materijale (18%), radio/TV (16%), tiskane
turistike vodie (14%) te novine/asopise (14%).
Veina posjetitelja (59%) u prvom su posjetu kulturnoj atrakciji/
dogaanju, a 22% u drugom posjetu. Kulturna dogaanja imaju najvei
udio onih u ponovnom posjetu (52%).
Velika veina zadovoljna je posjetom. Za 48% posjet je nadmaio
njihova oekivanja, a za 47% u skladu je s oekivanjima. Posjetitelji
su osobito zadovoljni kvalitetom postava/programa, mogunou da
naue neto novo, profesionalnou osoblja te istoom i urednou.
Posjetitelji su nezadovoljni tek nekolicinom aspekata - signalizacijom
na prometnicama, dostupnou informacija prije polaska na put te po
dolasku u destinaciju.
Stavovi o hrvatskoj
kulturno-turistikoj
ponudi

Zadovoljstvo posjetom kulturnoj atrakciji/dogaanju ima pozitivan

utjecaj na elju za posjetom istim ili slinim atrakcijama tijekom boravka u destinaciji - za 51% posjetitelja interes za posjet istim ili slinim atrakcijama se poveao.
Veina posjetitelja ve je posjetila ili planira posjetiti svjetovne (65%)
i sakralne (64%) znamenitosti, muzeje i galerije (59%) i kulturna
dogaanja (42%). Oko treine pokazuje interes za glazbeno-scenske
predstave te tematske rute/putove. Veliki udio (60%) posjetitelja

Saetak

iv
3

STAVOVI I POTRONJA POSJETITELJA KULTURNIH

ATRAKCIJA I DOGAANJA U HRVATSKOJ

2008

KULTURNI TURIZAM

izraava interes za sudjelovanje u kreativnim radionicama, meu

kojima su najpopularniji gastronomski teajevi (24%), sudjelovanje u
berbama (23%) te arheoloka iskapanja (21%).
Veina inozemnih kulturnih turista poistovjeuje Hrvatsku s bogatom kulturno-povijesnom batinom (84%), gostoljubivou (82%),
oputenim nainom ivota (75%), jedinstvenim obiajima i tradicijom
te gastronomijom (72% svaki), bogatstvom muzeja i galerija (71%)
te ivom atmosferom (70%). Oko 50 do 60% poistovjeuje Hrvatsku s
festivalima i dogaanjima, bogatim kulturno-umjetnikim ivotom te
destinacijom pogodnom za kulturom motivirana putovanja.
Obiljeja putovanja
kulturnih turista

Treina posjetitelja moe se smatrati ciljanim, kulturom motiviranim turistima koji putuju specifino zbog posjeta kulturnoj atrakciji/
dogaanju ili su na kulturom motiviranom odmoru. Dogaanja privlae
najvei udio kulturom motiviranih posjetitelja (46%), a slijede kulturne
znamenitosti (34%) i muzeji/galerije (30%). Takoer, kulturne atrakcije
i dogaanja u kontinentalnim upanijama privlae znatno vei udio
kulturom motiviranih posjetitelja (49%) u odnosu na one u obalnim
upanijama (27%).
Oko 70% kulturnih turista su na viednevnom putovanju na kojem osvaruju, u prosjeku, 8 noenja. Uglavnom borave u privatnom smjetaju
(32%), kod prijatelja/roaka (25%) i u hotelu (22%).
Velika veina (85%) putovanje organizira samostalno. Od onih koji koriste usluge turistike agencije, rije je uglavnom o rezervaciji smjetaja
(76%) i prijevoza (74%).

Potronja kulturnih
turista

Prosjena dnevna potronja posjetitelja kulturnih atrakcija i dogaanja

na viednevnim putovanjima iznosi 45 eura u prosjeku.
Posjetitelji koji su odsjeli u plaenim (komercijalnim) oblicima smjetaja troe dnevno 57 eura u prosjeku (4 eura ili 7% ukupne dnevne
potronje za kulturu i zabavu), dok oni koji odsjedaju u vla-stitoj vikendici, kui ili stanu ili kod rodbine ili prijatelja, zbog toga jer nemaju
troak smjetaja, troe dnevno znaajno manje 20 eura u prosjeku
(2,5 eura dnevno ili 13% ukupnih dnevnih izdataka za kulturu i zabavu).
Od ukupno 28 eura koliko u prosjeku troe jednodnevni posjetitelji
kulturnih atrakcija i dogaanja, na kulturu se izdvaja 3,5 eura ili 13%
ukupnih dnevnih izdataka.
S obzirom na vrstu posjeene atrakcije/dogaanja, najbolji potroai su
posjetitelji muzeja i galerija. Na viednevnim putovanjima oni troe u
prosjeku 57 eura, a na jednodnevnim 35 eura.
S obzirom na lokaciju, posjetitelji kulturnih atrakcija i lokacija na kontinentu troe prosjeno vie na viednevnim putovanjima s plaenim
noenjem (65 eura prosjeno dnevno u odnosu na 55 eura koliko troe
posjetitelji u priobalju i na otocima), a dvostruko manje od posjetitelja
na jednodnevnim posjetima u priobalju i na otocima (23 eura u odnosu
na 47 eura).

Saetak

v
4

TOMAS Kulturni turizam

2008.
Zrinka Marui,
j
Renata Tomljenovi
Naruitelj:
Ministarstvo turizma RH
NACIONALNI
"DAN KULTURNOG TURIZMA"
Varadin, 26. svibnja 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Ciljevi
- Opisati segment potranje za kulturnim turizmom
- Profil posjetitelja kulturno-turistikih atrakcija i dogaanja
- Motivacija posjetitelja kulturno-turistikih atrakcija i dogaanja
- Zadovoljstvo posjetom kulturnim atrakcijama i dogaanjima

- P
Postaviti
t iti metodologiju
t d l ij kontinuiranog
k ti i
istraivanja
i t i
j
posjetitelja s tenjom da kulturni sektor sam provodi
istraivanje
j svojih
j posjetitelja
p j
j

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Sadraj
- Zasnovan na:
- Metodologiji istraivanja trita kulturnih atrakcija i dogaanja
koje u velikom broju europskih zemalja provodi ATLAS Cultural
Tourism Research
- Metodologiji istraivanja TOMAS
- Suradnji
j sa Savjetom
j
za kulturni turizam Hrvatske turistike
zajednice

- Obuhvaena:
- Obiljeja cjelokupnog putovanja
- Obiljeja posjeta odreenoj kulturnoj atrakciji ili dogaanju

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

2008
Sadraj shema
OBILJEJA POSJETA
KULTURNOJ
ATRAKCIJI/DOGAANJU

OBILJEJA

PUTOVANJA
Svrha
Duljina
boravka
Organizacija
Izvori info.

SOCIO-DEMOGRAFSKI
PROFIL

Imid

Motivacija

TOMAS
Kulturni turizam 2008.

Kvaliteta
usluge
Zadovoljstvo

POTRONJA

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Populacija od interesa
Populacija NE OBUHVAA:
Posjetitelje iz mjesta u kojem se provodi istraivanje (lokalni
stanovnici)

Populacija OBUHVAA:
Jednodnevne posjetitelje iz mjesta stalnog boravka
Stacionirane
St i i
goste
t
u mjestu provoenja istraivanja
u nekom drugom mjestu
Posjetitelje
P j tit lj na proputovanju
t
j (u
( tranzitu)
t
it )
Sudionike grupnog (krunog) putovanja

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Uzorak principi odabira
Princip 1: zastupljenost tri glavne vrste kulturnih
lokacija
Kulturno-povijesne
Kulturno povijesne znamenitosti
Muzeji i galerije
Dogaanja

P
Princip
i i 2:
2 podjednaka
dj d k zastupljenost
t lj
t kulturnih
k lt
ih
lokacija na obali i u unutranjosti Hrvatske
Princip 3: minimalni broj ispitanika po jednoj lokaciji
(atrakciji/dogaanju)

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Uzorak dizajn i veliina
Odabir pojedinanih lokacija unutar svake pojedine
grupe zasnovan je na broju posjetitelja
odabrane su lokacije s veim brojem posjetitelja
obuhvaeni su UNESCO spomenici
dogaanja vremenski ograniena i koncentrirana
(prema programu dogaanja)
zastupljene razliite vrste dogaanja

Izabrano ukupno 37 kulturnih atrakcija i dogaanja

Planirana veliina uzorka: 2500 ispitanika/posjetitelja
atrakcija i dogaanja

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Uzorak alokacija
Kulturno
-povijesne
znamenitosti

Muzeji i
galerije

Dogaanja

Ukupno

12

37

broj lokacija
Ukupno

16

9
broj ispitanika

Ukupno

1.050

700

750

2.500

Obala

630

420

370

1.420

Kontinent

420

280

380

1.080

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Metoda provoenja
- Instrument prikupljanja podataka:
- strukturirani upitnik (jedinstven za sve lokacije)
- tiskan na 11 jezika
- pitanja zatvorenog tipa, s ponuenim odgovorima

- Nain prikupljanja podataka:

- metoda
t d osobnog
b
intervjua
i t
j
- prilikom naputanja atrakcije, odnosno dogaanja
- kontrola rada anketara, suradnja s nadlenim institucijama

- Vrijeme anketiranja:
- 4. srpnja do 31. listopada 2008. godine

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Rezultati

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Profil posjetitelja dob i obrazovanje

Posjetitelji
P
j tit lji srednje
d j i mlae
l ivotne
i t d
dobi
bi
najvaniji su segment kulturno-turistike
potranje
Prosjena starost: 39 godina
U skladu s profilom europskih kulturnih
turista

60% posjetitelja ima vie ili visoko

obrazovanje
tek 13% profesionalno je vezano uz
kulturu (u Europi oko 30%)

Kontinent: Posjetitelji mlai od prosjeka

zastupljenija generacija Y (do 27 godina)

prosjena dob 38 prema 40 godina

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Profil posjetitelja mjesto boravka

geografski heterogeno trite

struktura razliita od strukture turista u
komercijalnim smjetajnim objektima
Kontinent:
Prevladavaju domai posjetitelji
(67 prema 16%)
Vei udio posjetitelja iz susjednih
upanija (29 prema 18%)
TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Profil posjetitelja vrsta posjetitelja i poznavanje HR

Inozemni posjetitelji

Kontinent:
Gotovo polovicu ine izletnici iz mjesta
stalnog boravka (49%)

TOMAS Kulturni turizam 2008.

meu kulturnim turistima vie je onih u

prvom posjetu Hrvatskoj (30%)
(TOMAS Ljeto: 19%)
Kontinent:
Vie vjernih posjetitelja sa 6 i vie
posjeta ( 35 prema 24%)

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

O posjeenoj atrakciji/dogaanju motivacija

Klasina motivacija kulturnih turista elja za uenjem o kulturi, povijesti i batini

posjeenog kraja dominantan motiv posjeta

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

O posjeenoj atrakciji/dogaanju izvori informacija

Kontinent:
Vie zastupljene preporuke rodbine i prijatelja
prijatelja,
prijanji boravak, mediji (radio, TV, novine, asopisi)
TOMAS Kulturni turizam 2008.

Mogunost
g
vie odgovora.
g

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

O posjeenoj atrakciji/dogaanju uestalost posjeta

Kontinent:
55% posjetitelja u prvom posjetu u odnosu na 61%
na obali i na otocima

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Udio ponovnih posjeta neto je

manji nego u Europi

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

O posjeenoj atrakciji/dogaanju zadovoljstvo

Kontinent:

za 50% posjet u skladu s oekivanjima (obala 45%)

za 44% posjet bio iznad oekivanja (obala 51%)

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Op
posjeenoj
j
j atrakciji/dogaanju
j
g
j zadovoljstvo
j
elementima

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Op
posjeenoj
j
j atrakciji/dogaanju
j
g
j zadovoljstvo
j
elementima

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Stavovi o hrvatskoj KT ponudi interes za ponovni posjet

Kontinent:

za 49% posjetitelja interes povean (obala 53%)

za 47% posjetitelja interes isti (obala 43%)

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Stavovi o hrvatskoj KT ponudi popularnost

Posjeene kulturne atrakcije/dogaanja ili
one koje posjetitelji namjeravaju posjetiti:

Kontinent:

vea popularnost festivala 65% (obala 42%)

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Mogunost vie odgovora.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Stavovi o hrvatskoj KT ponudi kreativni turizam

Interes za sudjelovanjem u aktivnostima:

Mogunost vie odgovora.

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Stavovi o hrvatskoj KT ponudi imid Hrvatske

za inozemne posjetitelje

Hrvatska kao
destinacija s:

Kontinent:

iva atmosfera, kulturno-umjetniki ivot

TOMAS Kulturni turizam 2008.

Mogunost vie odgovora.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Obiljeja putovanja glavni razlog putovanja

26% putuje specifino zbog posjeta

k lt
kulturno-turistikoj
t i tik j atrakciji
t k iji ili
dogaanju
U Europi je taj udio 25%

Kontinent:

41% putuje zbog posjeta kulturnoj

atrakciji/dogaanju (obala 15%)
25% VFR (obala 10%)
TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Obiljeja putovanja vrsta odmora

Udio
Udi k
kulturom
lt
motiviranih
ti i
ih
posjetitelja: 37%

U Europi prevladava odmor s ciljem

upoznavanja kulture (34%) te kruna
(22%) i gradska (21%) putovanja

Kontinent Udio kulturom motiviranih posjetitelja: 49% (obala 27%)

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Obiljeja putovanja duljina,

duljina smjetaj,
smjetaj prijevoz i organizacija
70% posjetitelja je na viednevnom putovanju, najee u trajanju od 4 do 10 dana
Najee
N
j odsjedaju
d j d j u privatnom
i
smjetaju
j j (32%)
(32%), kkod
d prijatelja
ij lj ili roaka
k (2
(25%),
%)
hotelu (22%)
Veina posjetitelja dolazi vlastitim automobilom (68%)
Posjetitelji najee samostalno organiziraju svoje putovanje (85%)
Najee su u pratnji samo partnera (33%), lanova obitelji (32%) ili prijatelja (23%)
Kontinent:

prevladavaju posjetitelji na jednodnevnom putovanju (54%)

kod viednevnih putovanja prevladavaju ona kraa (29% do tri dana)
44% odsjeda kod rodbine i prijatelja, 27% u hotelima

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Potronja kulturnih turista na viednevnom putovanju

Kontinent:

via prosjena dnevna potronja u plaenim oblicima smjetaja uslijed

vee zastupljenosti hotelskog smjetaja (65 prema 55 eura dnevno)
identini izdaci onima na obali u nekomercijalnim oblicima smjetaja

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Potronja kulturnih turista na jednodnevnom putovanju

Kontinent:

nia prosjena potronja na jednodnevnim izletima

(23 u odnosu na 47 eura na obali i u priobalju)

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.

Institut za turizam
Vrhovec 5, 10000 Zagreb
telefon: +385 1 3909 666
fax:
+385 1 3909 667
E-mail: zrinka.marusic@iztzg.hr
@
g
renata.tomljenovic@iztzg.hr
Web:
www.iztzg.hr

TOMAS Kulturni turizam 2008.

NDKT, Varadin, 26. 5. 2010.