MODUL PREDROMANTIZAM I ROMATIZAM

Predmet: hrvatski jezik

Struka: hotelijersko-turistiki tehniar, turistiko hotelijerski
komercijalist
Tema: predromantizam i romantizam
Predvieno vrijeme obrade: 3 kolska sata, od toga dva sata obrade i
jedan sat provjere znanja
CILJ:
U sklopu ovog modula upoznat ete se s knjievnom epohom
predromantizma i romantizma. Nauit ete odrediti vremensko trajanje
epohe i prostorno irenje u nacionalnim knjievnostima. Usporeujui
romantizam s prethodnim knjievnim razdobljem klasicizmom, uoit
ete odnos romantiarskih knjievnika prema prethodnom razdoblju i
uope knjievnoj tradiciji koja im prethodi i iz suprotnosti koje ete
prepoznati usustavit ete estetiku i poetiku romantizma. Upoznat ete
glavne predstavnike romantizma iz pojedinih nacionalnih knjievnosti i
itajui njihova djela, uoavat ete obiljeja romantizma i posebnosti
pojedinih opusa.
POSTUPAK:
1. Pozorno slijedite upute modula pri rjeavanju zadataka.
2. itajui teorijske dijelove modula, biljeite najvanije podatke.
3. Svaki knjievni tekst u ovome modulu namijenjen analizi i
interpretaciji proitajte dva puta prije nego to ponete odgovarati na
interpretacijska pitanja koja iza njega slijede.
4. Na kraju modula sami izradite saetak ove teme.
5. Naueno primijenite u pisanju eseja na temu zadanu na kraju ovoga
modula.
UVOD:
Prije nego to ponemo otkrivati obiljeja romantiarske knjievne
epohe, prisjetimo se osnovnih obiljeja epohe koja prethodi
romantizmu klasicizma.
U sljedeu tablicu upiite osnovna obiljeja klasicistike
estetike i poetike.
KLASICIZAM

ROMANTIZAM

Nakon to ste se sami prisjetili osnovnih obiljeja klasicizma,

usporedite svoju tablicu sa sljedeom. Stupac romantizma jo
uvijek nam je prazan i njega emo tek popunjavati.

KLASICIZAM
pokret u europskoj kulturi i
knjievnosti od sredine 17.
do druge polovice 18. st.
najdublje korijene ima u
francuskoj knjievnosti
uzori: antika knjievnost i
u tematskom i u teorijskom
smislu
umjetnikova je zadaa
oponaati prirodu, mislei
pri tome na ovjekovu
narav, a ne pejza koji se
tada jo ne pojavljuje kao
samostalna tema
ideal je prikazati ono
opeljudsko i prosjeno to
je karakteristino za ovjeka
kao moralno bie
oponaanje antikih
knjievnih rodova i vrsta
najuglednije vrste su
tragedija i ep
strogo pridravanje
knjievnih pravila i normi,
pogotovo antikog teorijskog
naela o trima jedinstvima
(mjesta, vremena i radnje)
naelo dolinosti (lika i
jezika)
moral, didaktinost,
racionalizam (N. Boileau:
Pjesniko umijee)

ROMANTIZAM

filozofija: racionalizam
samo se razumom moe
spoznati istina

Nakon to smo utvrdili ve poznata nam obiljeja klasicizma, usporedit

emo ih s obiljejima romantizma. Prije toga moramo se prisjetiti na
koji nain i kako se knjievne epohe smjenjuju.
Najlake nam je zamisliti klatno koje se kree svojom putanjom lijevodesno. Klatno kree s desne strane na lijevu u onome trenutku kada na
desnoj strani dotakne krajnju toku. Knjievne epohe smjenjuju se
upravo na taj nain: kad odreena knjievna epoha dosegne svoju
krajnju toku, kad se u potpunosti iscrpi, a ne pronae traene
odgovore, knjievno klatno (koje ine autori i njihova djela) kree se
prema drugoj krajnjoj toki traei uvijek odgovore u suprotnosti.
Znajui ovo, moemo pretpostaviti da e romantizam znaiti
suprotnost klasicizmu.
Pogledajmo:

KLASICIZAM
pokret u europskoj kulturi i
knjievnosti od sredine 17.
do druge polovice 18. st.

najdublje korijene ima u

francuskoj knjievnosti

ROMANTIZAM
opeeuropski kulturni i
knjievni pokret, ali sada
pokret graanstva koje se
bori protiv ostataka
feudalizma iz neposredne
drutvene stvarnosti izlaz
trae u BIJEGU najee
matom: u daleke egzotine
krajeve i davna minula
vremena mata
preobraava stvarnost
vremensko trajanje: poetak
19. st. vrhunac oko 1830.
do oko 1860. godine
najsnaniji u njemakoj,
ruskoj, engleskoj
knjievnosti; neto kasnije
javlja se i u francuskoj
knjievnosti; u slavenskim

uzori: antika knjievnost i

u tematskom i u teorijskom
smislu

umjetnikova je zadaa
oponaati prirodu, mislei
pri tome na ovjekovu
narav, a ne pejza koji se
tada jo ne pojavljuje kao
samostalna tema
ideal je prikazati ono
opeljudsko i prosjeno to
je karakteristino za ovjeka
kao moralno bie

oponaanje antikih
knjievnih rodova i vrsta

najuglednije vrste su
tragedija i ep

zemljama s posebnostima
pojavljuje se i u amerikoj
knjievnosti
uzori: postoje, ali se prema
njima ne ponaaju
oponaateljski povijest,
posebno srednji vijek,
daleko, neistraeno,
mistino; usmena predaja,
mitologija i folklor
otpor prema tradiciji;
negiranje tradicionalnih
vrijednosti
pejza se prvi put pojavljuje
kao samostalna tema to je
doivljeni pejza, priroda
koja odraava pjesnikova
raspoloenja i osjeaje
pejza kao ogledalo due
ideal je prikazati neto to je
drukije, posebno, to
odstupa od svakodnevnog i
obinog; esto je to i
iracionalno, podsvjesno,
onostrano, fantastino i nije
nuno dobro, nije nuno
vrlina, ve moe sezati u
ovjekovu mranu stranu
romantiarski pjesnici ne
oponaaju prvi put javlja
se zahtjev za originalnou i
individualnou
mijeanje knjievnih rodova i
vrsta: najzastupljenija je
lirika, poeme (lirsko-epska
vrsta), putopisne poeme,
romani memoarskog tipa i
romani u pismima, roman u
stihovima, gotski roman
(roman strave i uasa),
bajka uvijek naglaeno
subjektivna perspektiva

strogo pridravanje
knjievnih pravila i normi,
pogotovo antikog teorijskog
naela o trima jedinstvima
(mjesta, vremena i radnje)

naelo dolinosti (lika i

jezika)

moral, didaktinost,
racionalizam (N. Boileau:
Pjesniko umijee)

filozofija: racionalizam
samo se razumom moe
spoznati istina
estetika: antika estetika,
pravilnost i sklad

krenje knjievnih pravila i

normi; piu slijedei
trenutano pjesniko
nadahnue i tee pjesnikoj
slobodi koja ne smije biti
sputavana normama
ne potuju naelo dolinosti;
likovi su esto s drutvenoga
dna, lutalice, a i ako su iz
drutveno privilegiranih
slojeva, do izraaja dolaze
njihove mrane strane
moral se propituje; istrauju
se mrane ovjekove strane,
prostori podsvijesti, nagoni,
zlo u ovjeku, zloin
ne tei pouavanju ve
slobodnom pjesnikom
izraavanju doivljaja i
osjeaja
umjesto racionalizma
namee se IRACIONALIZAM
zakoni prirode i ovjeka ne
mogu se otkriti razumom
ve uvstvenom
doivljajnou i pjesnikom
vidovitou
filozofija: - klasini njemaki
idealizam, kriticizam,
iracionalizam, pesimizam
estetika: novo poimanje
ljepote ukljuuje estetiku
runoga, mijeanje traginog
i kominog, grotesknog i
uzvienog, svjesnog i
podsvjesnog, stvarnog i
fantastinog

to zakljuujete nakon to ste prouili tablicu? U kakvom su

odnosu klasicizam i romantizam?
Jo nekoliko pojmova koje moramo zapamtiti vezano uz
knjievnu epohu romantizma:

predromantizam meurazdoblje koje se javlja pred kraj

klasicizma i prosvjetiteljstva, a donosi subjektivizam i osjeajnost
nasuprot klasicistikoj objektivnosti i racionalizmu; u francuskoj
knjievnosti Jean Jacques Rousseau i njegov roman Julija ili Nova
Heloiza; u njemakoj knjievnosti predromantiarski pokret zove
se Sturm und Drang i najvaniji stvaratelji toga pokreta su mladi
Johann Wolfgang Goethe (roman Patnje mladog Werthera) i
Friedrich Schiller (drama Razbojnici)
pojam svjetskoga bola uveo je u knjievnost franc.
knjievnik Chateaubriand, a predstavlja pesimistino ope
osjeanje svijeta, osjeaj suvinosti, nepripadanja, melankolije,
tuge; prisutan kod veine romantiarskih junaka
suvini ovjek romantiarski junak koji s osjeajem
svjetskoga bola najee odlazi, bjei, trai neki novi svijet,
luta bez jasnoga cilja, sam, naputa i ostaje naputen, izgubljen,
otuen, neshvaen naglaen individualizam
sinestezija najea stilska figura romantizma stapanje
osjetilnih dojmova

Najvaniji predstavnici svjetske knjievnosti romantizma:

njemaka knjievnost: Johann Wolfgang Goethe (roman Patnje

mladog Werthera; dramski spjev Faust); Friedrich Schiller (drama
Razbojnici)
ruska knjievnost: Aleksandar Sergejevi Pukin (roman u
stihovima Jevgenij Onjegin); Mihail Jurjevi Ljermontov (roman
Junak naeg doba)
engleska knjievnost: predromantiari: pjesnici William Blake i
Robert Burns; prva generacija: William Wordsworth i Samuel
Taylor Coleridge (zajednika zbirka poezije Lirske balade
nazivaju se jezerski pjesnici); druga generacija: pjesnici Percy
Byshhe Shelley, John Keats i George Gordon lord Byron (putopisni
spjev Putovanja Childea Harolda)
amerika knjievnost: Edgar Allan Poe (pjesma Gavran,
Annabell Lee; novela Crni maak)
francuski romantizam: Victor Hugo (romani Jadnici, Zvonar
crkve Notre-Dame); Alphonse de Lamartine (pjesma Jezero)

RAD NA TEKSTU
I. Johann Wolfgan Goethe: Patnje mladog Werthera
U Prilogu 1. nalazi se ulomak iz romana J. W. Goethea Patnje
mladog Werthera. Paljivo proitajte tekst i odgovorite na
sljedea pitanja.
1. U kojoj formi je pisan Goetheov roman?
Kakav je pripovjeda i kome pripovijeda?
Kojim pripovjednim tehnikama se slui?
Kakav je jezik i stil njegova pripovijedanja?
Je li stil u cijelome ulomku isti ili se mijenja? Kako?
Nakon to ste odgovorili na navedena pitanja, zakljuite: koja
ste obiljeja romantizma razotkrili odgovarajui na pitanja iz
prve skupine?
2. Kako je Werther opisao svoj prvi susret Lottom?
Kojim sredstvima se sluio kako bi prijatelju to vjernije
doarao dogaaj?
Kakve je posljedice taj susret ostavio na Wertheru?
Kako se Werther osjea?
Kako doarava svoja osjeanja i raspoloenja?
Nakon to ste odgovorili na navedena pitanja, zakljuite: koja
ste obiljeja romantizma razotkrili odgovarajui na pitanja iz
druge skupine?
3. Kako Werther karakterizira Lottu?
to o njoj saznajemo od Werthera?
Koji dogaaj je Werther detaljno opisao?
Zato mu se Lotta okruena djecom tako usjekla u
pamenje?
to za Werthera znai taj prizor?
Koje osjeaje budi u njemu i kako ih mi kao itatelji
prepoznajemo?
Zato se Werther zaljubljuje u Lottu?
Moe li on to sam sebi objasniti
Kako to objanjava prijatelju?
Zato se zaljubljuje unato upozorenju?
Moe li kontrolirati svoje osjeaje?
Nakon to ste odgovorili na navedena pitanja, zakljuite: koja
ste obiljeja romantizma razotkrili odgovarajui na pitanja iz
tree skupine?

RAD NA TEKSTU
II. Edgar Allan Poe: Gavran
U Prilogu 2. nalazi se pjesma Edgara Allana Poea Gavran.
Paljivo proitajte pjesmu i odgovorite na sljedea pitanja.
1. Nakon prvog itanja pjesme poigrajte se vrue olovke.
Spustite olovku na papir i bez organiziranja reenica spontano
ispisujte svoje impresije, osjeaje, misli, ugoaj i doivljaj.
Prenesite na papir svijet koji je u vama pobudila Poeova
pjesma.
2. Proitajte pjesmu drugi put.
3. Iz pjesme ispiite motive i pratite kako su rasporeeni u
pjesmi.
4. Opii ugoaj iz pjesme i objasni kojim je pjesniki sredstvima
postinut?
5. U kakvom se stanju nalazi pjesniki subjekt prije susreta s
pticom?
5. Koji odgovor trai pjesniki subjekt? to ga mui?
6. Analiziraj vrijeme, svjetlo i zvukove u pjesmi. to se njima
postie?
7. Tko je gavran? Objasni simboliku ove ptice.
8. U kojoj strofi se razotkriva smisao gavranovih rijei?
9. Koje je ivotne odgovore gavran donio i to je time pjesniki
subjekt dobio?
10. Zato se vie nikada nee osloboditi ptice imena nikad
vie?

Nakon to ste odgovorili na gore navedena pitanja, ponovno

proitajte svoju vruu olovku i zakljuite: koja obiljeja
romantizma prepoznajete u Poeovoj pjesmi Gavran?

PROVJERA ZNANJA grupa A

1. Odredi vremensko trajanje romantizma i knjievnosti u kojima se
javlja.
2. Koje knjievne vrste se piu u romantizmu i to je to gotski roman?
3. Kako romantiarski pjesnici doivljavaju pejza?
4. Objasni pojam svjetskoga bola.
5. Po emu se razlikuje estetika romantizma od klasicistike estetike?
6. Slijede li romantiari neke uzore u svome stvaralatvu i koji su to
uzori?
7. Navedi barem tri predstavnika engleskog romantizma.
8. to je to iracionalizam i kako se romantiari njime slue?
9. Kakav je Byronov junak?
10. Koji su najznaajniji pjesnici pejsane romantiarske lirike?
ODGOVORI grupa A
1. Zapoinje poetkom 19. stoljea, vrhunac doivljava oko 1830.
godine, a traje do oko 1860. Najsnaniji je u njemakoj, ruskoj i
engleskoj, a kasnije se javlja i u francuskoj knjievnosti i u slavenskim
knjievnostima s nekim posebnostima.
2. Najvie se pie poezija, ali i ostale vrste koje se najee mijeaju s
obiljejima poezije: poeme, romani u stihovima, romani u dnevnicima
ili pismima, a sve to omoguava subjektivnu izraavanje. Gotski roman
je roman strave i uasa.
3. Pejza u romantizmu postaje samostalna tema. Pjesnici opisujui
pejza zapravo opisuju svoje vlastite osjeaje i doivljaje, preko prirode
se odraava njihov unutarnji svijet. Pejza je za njih ogledalo due.

4. Svjetski bol je ope pesimistino osjeanje svijeta koje u sebi nose

romantiarski junaci.
5. Estetika romantizma ukljuuje u umjetnost i ono runo, i ono loe,
mranu stranu ovjekove prirode. Postie se naglaavanjem runoga,
mijeanjem kominoga i traginoga, uzvienoga i groteske.
6. Romantiari svoje uzore pronalaze u srednjovjekovnim predajama,
mitovima i legendama, svemu onome to je mistino, neistraeno,
nedoreeno, davno i egzotino, ali romantiari ne oponaaju svoje
uzore, ve se njima kreativno slue slijedei nadahnue i pjesniku
slobodu.
7. G. G. lord Byron, W. Wordsworth, S. T. Coleridge
8. Iracionalizam je filozofija koja kae da se zakoni prirode i ovjeka ne
mogu otkriti razumom ve uvstvenom doivljajnou i pjesnikom
vidovitou. Tako romantiari u svojim djelima ne pokuavaju do istine
doi razumom i logikom, ve lutaju po predjelima sna, mate i
podsvijesti i tako odgovore trae na mjestima koja se razumom ne
mogu dosegnuti, npr. pjesniki subjekt u Poeovoj pjesmi Gavran
odgovor dobiva od mistine ptice u stanju polusna.
9. Byronov junak je gordi individualist, krajnje je subjektivan, osjea
prezir prema svijetu i ivotu, osjea se predodreenim za traginu kob,
vjeruje u mrane, maglovite ideale, prezire blinje, ali se i rtvuje za
njih, nijee ljubav, ljubi slobodu, posebno se odijeva, odbacuje moral
svoje sredine, izaziva sudbinu, bjei od drutva u divljinu, pati od Etne
osjeaja i Vezuva strasti.
10. To su jezerski pjesnici: William Wordsworth, Samuel Taylor
Coleridge, Robert SRobert Southey i francuski pjesnik Alphonse de
Lamartine.

PROVJERA ZNANJA grupa B

1. Navedi osnovna obiljeja romantizma kao knjievne epohe.
2. Objasni obiljeja junaka kojega nazivamo suvinim ovjekom.
3. Tko je autor djela Patnje mladog Werthera i to je to djelo po vrsti?
4. Navedi predstavnike ruskog romantizma i njihova djela.
5. U klasicizmu je knjievno djelo moralo potovati naela moralnosti,
didaktinosti i racionalizma. Kako se prema tim naelima odnose
romantiari?
6. Postoje li u romantizmu strogo zadane knjievne norme i pravila?
Zato?
7. Kako se romantiari odnose prema tradiciji?
8. Tko je autor pjesme Gavran i koji je sredinji motiv pjesme?

9. Tko je childe Harold i to je opisano u poemi Putovanje Childea

Harolda?
10. to je zajedniko pjesmi Jezero i pjesmi Sunovrati?
ODGOVORI grupa B
1. Romantizam se svojim obiljejima suprotstavlja prethodnoj epohi
klasicizma. Negira postojanje knjievnih normi i pravila i stara pravila
kri, ne vodi se razumom, ve emocijama i matom. Ne oponaa uzore
i stvara nove knjievne oblike. Prvi put postavlja zahtjeve za
individualnou i originalnou. Ope osjeanje svijeta je pesimistino,
a junaci su lutalice i suvini ljudi koji tragaju za neim neimenovanim,
otuuju se i odlaze. esto se koriste fantastini i mistini motivi,
ugoaji noi, sna, stanja izmeu sna i jave. U tim razumu nepoznatim
prostorima trae se odgovori.
2. Suvini ovjek osjea svjetsku bol, najee odlazi, bjei, trai neki
novi svijet, luta bez jasnoga cilja, sam, naputa i ostaje naputen,
izgubljen, otuen, neshvaen naglaeno individualan.
3. J. W. Goethe. To djelo je roman u pismima.
4. Pukin: Jevgenij Onjegin. Ljermontov: Junak naeg doba.
5. Moralnosti u klasicistikome smislu u romantiarskim djelima nema.
esto se propituju rubna stanja ovjekove svijesti i podsvijesti, a esta
je tema i zlo u ovjeku. Romantiarska djela ne tee pouavanja i nisu
pisana s ciljem da nekoga neto poue, ve s ciljem da propituju i
trae. Racionalizam je neto to romantiari svojim djelima pobijaju.
Odgovori se ne mogu pronai razumom, ve samo ondje gdje razuma
vie nema podsvijest, mata, osjeaji.
6. Romantiari kre postojee norme i pravila knjievnoga stvaranja jer
postavljaju zahtjev za originalnou i zahtjev za pjesnikom slobodom
Pjesnik moe stvarati samo pod trenutanim pjesnikim nadahnuem i
ne smije biti ogranien normama.
7. Romantiari negiraju tradiciju i kre pravila koja je tradicija
uspostavila. Ne ele oponaati uzore i zahtijevaju originalnost i
individualnost.
8. Edgar Allan Poe. Sredinji motiv pjesme je smrt, odnosno beskrajno
sjeanje na ljubav personificiranu u Lenori. Gavran donosi pesimistinu
viziju budunosti: bez ljubavi, bez nadenikad vie nee biti sretan i
nikad nee zaboraviti Lenoru.

9. Childe Harold je glavni junak Byronove poeme od etiri pjevanja u

kojoj pjesnik opisuje putovanja i prole i suvremene dogaaje u
zemljama u kojima boravi, opisuje krajolik kao i osjeaje i misli
glavnoga junaka. Harold (pjesnik) putuje Europom traei smirenje.
Smirenje ne nalazi i kraj poeme proet je pesimizmom i svjetskim
bolom.
10. U obje pjesme opisana je priroda i osjeaj usamljenosti. U pjesmi
Jezero priroda je utjeha i uvarica uspomena na sretnu prolost, a u
pjesmi Sunovrati priroda je izvor radosti i ljepote, izbavlja ovjeka iz
sumornih raspoloenja.
SAMOSTALNO PISANJE ESEJA
Da, zaista sam tek putnik, lutalica na ovoj Zemlji. A zar ste vi
neto vie? (Goethe) romantiari u lutanju
Samostalno napiite esej na zadanu temu koristei se znanjem
koje ste stekli o knjievnoj epohi romantizma, o romantiarskoj
poetici i estetici, romantiarskim tenjama i zahtjevima.
Takoer koristite itateljsko iskustvo koje ste stekli itanjem
romantiarskih tekstova na kojim ste se upoznavali s
romantizmom. Kako biste proirili svoje itateljsko iskustvo,
predlaemo da proitate i novelu E- A. Poea Crni maak i
putopisni spjev G. G. lorda Byrona te poeziju engleskih
romantiara.