SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VARADIN

Enron
SEMINARSKI RAD

Varadin, 2013

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARADIN

Mario Pavi
Mario Juri
Organizacija poslovnih sustava
Redovni student
Diplomski studij

Enron
SEMINAR IZ KOLEGIJA KORPORACIJSKO UPRAVLJANJE

Nositelj kolegija:
doc. dr. sc. Marina Klameralopa
Asistentica:
Jelena Horvat, mag. oec.

Varadin, Studeni, 2013

Contents
1.

Uvod ................................................................................................................................................ 4

2.

Kako je sve poelo ........................................................................................................................... 5

3.

Mark to market................................................................................................................................ 8

4.

Poslovanje ....................................................................................................................................... 9

5.

Bankrot ............................................................................................................................................ 9

6.

Nakon Enrona .................................................................................................................................. 9

7.

Zakljuak ........................................................................................................................................ 10

8.

Literatura ....................................................................................................................................... 11

1. Uvod
Enron, kao jedna od najveih korporacija svijeta bila je predmet divljenja mnogih. Naalost,
kljune rijei koje emo upoznati kroz seminar su: pohlepa, kapitalizam i korupcija. Ako bi se
pria o Enronu mogla opisati u tri rijei upravo bi te tri bile odabrane. Moemo rei da su se
vodili krilaticom Wiliama Ralpha Ingea Let non of us delude himself by supposing that
honesty is always the best policy. It is not. U prii Enrona moemo rei da potenost nikada
nije bila najbolja odluka. Kompleksan sustav prevare nisu inili samo menaderi ili direktori.
Upleteni su bili svi, od banaka do revizorskih kua. Enron se uvelike moe usporediti s
popularnim Titanicom. Jedina razlika to za propast Enrona moemo odgovornim smatrati
vie osoba, a ne samo kapetana. Kako je kapetan Titanica zanemario upozorenja malih
ledenjaka u koje je brod udarao tako su i elnici Enrona prikazali iznimnu pohlepnost te nisu
odustajali od malverzacija koje su im donosile profit.
Kroz seminar emo pokuati pojasniti kako i zato su elnici Enrona dolazili do nezasluenog
kapitala.

2. Kako je sve poelo

Paragraf koji najbolje objanjava kakav je Enron put imao je Enrons failure was anything
but typical; it was one of the most thrilling rise-and-fall sagas of recent years. Starting in
1985, Enron grew in a decade and a half from a large natural-gas pipeline company to an
energy-trading firm that bought and sold gas as well as electricity. In the late 1990s, Enron
had even evolved beyond energy trading, trafficking in metals, paper, financial contracts, and
other commodities.1
Enron svojevremeno, kao 7. najvea korporacija u Americi imao je 30000 milja plinovoda i
15000 milja infrastrukture s optikim kablovima. Za usporedbu, Sony i IBM su bili iza
Enrona. Poslovali su u preko 40 drava meu kojima je jedna bila i Hrvatska. Jo neke zemlje
u kojima gradi elektrane: Engleska, Filipini, Indija, Juna Amerika, Kina Imali su 21000
zaposlenika, a Enron je osnovan 1985. godine spajanjem Huston natural gas i InterNorth.
Za prividan prikaz Enronovog uspjeha moemo prikazati poveanje njihove dobiti kroz 10
godina.
Koja je:

1990. dobit: 4.6 milijardi $

2000. dobit: 101 milijardi $

Kao to je spomenuto u gornjem paragrafu, Enron nije bio samo distributer zemnog plina
nego su prerasli u giganta koji trguje i metalima, papirom, financijskim ugovorima i ostalim
dobrima.

Loren Fox: Enron: The rise and fall, Joh Wiley & Sons Inc., Hoboken, New Jersey, 2003., str. 2

Slika 1: Prikaz osnovnih podataka o Enronu

Nakon injenica koje nam pojanjavaju to je Enron bio trebali bi pribliiti likove koji su
zasluni za propast. etiri osobe za koje su najodgovornije su: Kenneth Lee Lay, Jeffrey Keith
Skilling, Lou Lung Pai i Andrew Stuart Fastow.
Kada se Kenneth Lay pridruio organizaciji Huston Natural Gas kao CEO, odnosno izvrni
direktor, glavni cilj je bio proiriti plinovode kroz cijelu Sjevernu Ameriku. Kenneth Lay nije
bio vizionar kao Bill Gates ili Steve Jobs pa nije imao ideju kako Enron uiniti posebnim.
Svi znamo da je u velikim sluajevima ideja ona prekretnica koja ini velika poduzea
drugaijim. U njegovim oima ovjek s idejom je bio Jeffrey Skilling koji je radio za
McKinsey & Co (zaduen za poslovnu strategiju). Njegova ideja je bila gas bank u kojoj
Enron kupuje plin od dobavljaa i prodaje mrei kupaca, ugovorom obvezujui cijenu i
zalihu, naplaujui time i naknadu za transakciju, a tako i povezujui rizik. Sljedei ovjek
koji je moda i najzasluniji za prevare je Andrew Fastow. Fastow je bio ovjek koji je
provodio ideje Skillinga. Kao glavni ovjek financija ili CFO provodio je sve
2

http://www.reuters.com/

raunovodstvene prevare vezane za Enron. U sljedeem odlomku emo pokuati objasniti

kako je tono Fastow manipulirao podacima. Sljedei ovjek kojeg treba spomenuti je Lou
Lung Pai. Bio je izvrni direktor Enronovih energetskih usluga i odjela rizika (nude
ugovore poduzeima gdje Enron osigurava poduzee od propasti. U sluaju da doe do
propasti Enron izvlai poduzee iz krize). Bio je simbol bogatstva u Enronu.

3. Mark to market
Mark to market (usklaivanje prema tritu) je raunovodstvena konvencija prema kojoj se
knjina vrijednost (book value) imovine usklauje tako da odraava objektivnu trinu cijenu
(fair market value) na odreeni dan. 3
Kako bi pojednostavnili definiciju moemo rei da je mark to market raunovodstvena
metoda kojom se moe manipulirati prikazivanje imovine u financijskom izvjetaju.
Kako su funkcionirale prevare u Enronu pokuati emo objasniti na sljedeem primjerima.
Uzmimo na primjer kako poduzee odluuje izgraditi elektranu koja e trajati 50 godina i
oekivano uprihoditi 1M$ istog novanog toka godinje. Trenutna vrijednost buduih
prihoda 1M$ godinje tokom 50 godina iznosi 9.9M$ uz pretpostavku kamatne stope koja je
trenutno na tritu od 10% (postupak diskontiranja - izraunavanje sadanje vrijednosti prema
buduih novanih iznosa4). Ako je konstrukcija pogona kotala 4M$ to je neto dobit u iznosu
od 5.9M$. Uz sustav raunovodstva Mark-to-market koji u obzir uzima sadanju vrijednost
portfolia (uz amortizaciju) umjesto knjiene vrijednosti, zavravanje konstrukcije pogona bilo
bi prikazano kao unos od 5.9M$ prihoda iako poduzee nije zaprimilo niti centa prihoda.
Knjiili su oekivane budue novane tokove.
Slijedom promjene oekivanja, oekivani gubitak promijenio se za 2M - i to u razlici izmeu
trenutne procijenjene vrijednosti 1M$ dobiti godinje i 800 000$ godinje u situaciji kada je
kamatna stopa na tritu 10% u slijedeih 50 godina. Praktini je problem to nakon knjienja
5.9M$ godinje zarade (uslijed odbijanja poetnih uloga) knjienje gubitka uslijed promjene
oekivanja na tritu (moda bi bilo dobro da si provjeri makroekonomsku teoriju oekivanja
i kretanja na tritu). Upravo zbog toga, je tvrtka Mark-to-market knjiila usprkos snanim i
stalnim pekulacijama oko projekta.5

S interneta: http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/M/Mark-to-Market
Prilagoeno prema: http://limun.hr/main.aspx?id=31627
5
Prilagoeno prema: http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/enron.htm#NGAS
4

4. Poslovanje
Naa stara izreka kae bez muke nema nauke. Upravo je tako bilo zaposlenicima Enrona
koji su, moe se rei, bili izloeni svakojakim, u najmanju ruku udnim odlukama
menadmenta.
Skilling instituted the PRC, which became known as the harshest employee-ranking system in
the country.6
Skillingov PRC je funkcionirao na nain da je svaki zaposlenik ocjenjivan s ocjenom od 1 do
5 gdje je 5 najloija ocjena. Na godinjoj bazi se otputalo 10-15% najloije ocjenjenih
zaposlenika. Ne udi uspjeh Enrona kada znamo da su zapoljavali samo the best and the
brightest.

5. Bankrot

6. Nakon Enrona

Tomas W.: Journal of Accountancy, Texas Society of CPAs, 2002, Str. 41-45, 47-48.

7. Zakljuak
Moemo rei da se menadment Enrona vodio krilaticom Let non of us delude himself by
supposing that honesty is always the best policy. It is not. profesora Williama Ralpha Ingea s
Cambrigea. Ne udi injenica da je na amerika sveuilita uveden kolegij Etika u
menadmentu. Kako je spomenuto u seminaru pojedinci su krivi za propast. Enron je najbolji
pokazatelj kako se mora promijeniti svijest pojedinca kako se sline situacije ne bi ponavljale.
Naravno da su i poduzea nakon Enronovog sluaja bila u iskuenju raditi financijske prevare
i poele su redovitije raditi financijske izvjetaje. Kada je u organizaciji manjak nadzora nad
onim to se radi posljedice su katastrofalne, kao to je i prikazano. Mislimo da bi i Hrvatska
politika i gospodarstvo mogla nauiti poneto iz Enronovog sluaja.

8. Literatura
[1] Loren Fox, Enron: The rise and fall, Joh Wiley & Sons Inc., Hoboken, New Jersey
[2] Peter C. Fusaro, Ross M. Miller: What went with Enron, Joh Wiley & Sons Inc., Hoboken,
New Jersey
[3] http://www.journalofaccountancy.com/Issues/2002/Apr/TheRiseAndFallOfEnron.htm
[4] www.reuters.com
[5] http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/enron.htm#NGAS
[6] http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/M/Mark-to-Market
[7] http://limun.hr/
[8] Tomas W.: Journal of Accountancy, Texas Society of CPAs, 2002.