Dr. sc.

AMIL HUSEJNBAI

Sigurnosni rizici s prekograninim efektima i

postizanje otpornosti na katastrofe
Saetak:

Uvod
Proteklo stoljee obiljeila su dva svjetska, Korejski, Vijetnamski i vie
lokalnih ratova, u kojima je poginulo oko 75 miliona ljudi. Ratovi, kao
drutvena pojava, stalno su prisutni u meunarodnim odnosima. U njima
ginu ljudi i nestaju dragocjena materijalna, kulturna i druga dobra.

SIGURNOSNI RIZICI S PREKOGRANINIM EFEKTIMA...

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

Dvadeseto stoljee obiljeila su dva svjetska rata, lokalni ratovi, diverzije i

terorizam, koji su u samom vrhu interesiranja nacionalnih sistema sigurnosti,
politika i politiara, vojnih strunjaka, civilnih struktura i civilne zatite punih
osamdeset godina.
Tu, pred oima cjelokupne svjetske javnosti dogaaju se velike prirodne
i druge nesree u kojima ginu desetine hiljada ljudi i nestaju ogromna i vrlo
vrijedna materijalna i kulturna dobra.
U velikim nesreama drave su nemone da im se samostalno suprotstave,
pa je potrebno iznalaziti integracijske forme djelovanja u meunarodnim odnosima. Od samog nastanka OUN i NATO imaju u svojoj strukturi organizacijske forme za zajedniko djelovanje u prirodnim i drugim nesreama, vre
zajednike pripreme kako bi se postigla otpornost na katastrofe.
Bosna i Hercegovina, kao nezavisna i suverena drava, ima svoje mjesto u
sigurnosnoj infrastrukturi OUN-a, u Vijeu za civilno-vojno planiranje za vanredne situacije u jugoistonoj Evropi i Partnerstvu za mir, pa samim tim moe
raunati na NATO-ovu koordinaciju meunarodne pomoi u katastrofama.
Najizraeniji sigurnosni problem za Bosnu i Hercegovinu je to nema dravni
zakon u oblasti zatite i spaavanja, nema dravno tijelo za rukovoenje u sis
temu zatite i spaavanja, to jo nije ratificirala konvencije o rizicima sa pre
kograninim efektima.

131

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

132

AMIL HUSEJNBAI

esto se navodi primjer da je u historiji razvoja ljudskog drutva voeno oko 15.000 ratova i da je u njima poginulo oko 3.650.000.000 ljudi.
I ostale destruktivne drutvene pojave, kao to su diverzije i terorizam,
stalno su prisutne i nalaze se u ii interesiranja sistema nacionalne sigurnosti savremenih drava i njihovih vojnih strunjaka, politiara i civilnih
struktura vlasti.
Prirodne i druge nesree takoer su prisutne kao pratioci ljudi u njihovoj neprekidnoj borbi u prirodi i s prirodom. Za njih je dugo prevladavalo
miljenje da su Bogom date i da se tu nita ne moe poduzeti. Nije poznato koliko je u nesreama kataklizmikih razmjera stradalo ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je podatak da je u drugoj
polovini XX stoljea u prirodnim nesreama poginulo oko etiri miliona
ljudi. Na mnoge prirodne pojave nauka nije dala konaan odgovor, ali ih
je locirala, utvrdila njihovo redovno ili ciklino pojavljivanje, definirala
tetnost po ljude i materijalna dobra i dala odgovor da je mogue preivjeti, smanjiti broj rtava, zatititi se primjenom preventivnih, operativnih i
asanacijskih mjera zatite i spaavanja.
Prirodne i druge nesree esto su takvih razmjera da ugroavaju ljude,
materijalna i druga dobra na vrlo irokom prostoru i pritom se ne zadravaju u granicama pojedinih drava. One imaju prekogranine efekte jedne
ili vie drava, zato je potrebno postizati otpornost i suprotstavljati im se
globalno. U ovom razmatranju eli se ukazati na najvanije sigurnosne rizike u Bosni i Hercegovini koji mogu eskalirati prema susjednim dravama,
kao i rizike koji iz blieg ili daljeg okruenja mogu tetno djelovati na ljude
i materijalna dobra u Bosni i Hercegovini, te ta se poduzima u pogledu
njenog ukljuivanja u globalni sigurnosni sistem zatite i spaavanja.
Teorijsko-pravni aspekti problema
Ne ulazei u dublja teorijska razmatranja, bitno je istai da je svjetska
nauka pozvana da prouava pojave i promjene u prirodi, a vlast je duna da
razvija sistem vanjske i unutarnje sigurnosti kako bi se postigla otpornost
na katastrofe prirodnog ili antropolokog porijekla. O odnosu vlasti i sigurnosti graana poznati filozof Tomas Hobs je rekao: Sigurnost graana
je vrhovni zakon. Onaj ko ima vlast i koristi svoju mo za druge ciljeve, a
ne za sigurnost graana, postupa protiv mira, odnosno protiv zakona prirode (Tomas Hobs, 1978:258). Onu vlast koja to ne moe osigurati nazvao
je nedemokratskom i nenarodnom.

U svim nacionalnim sistemima sigurnosti nakon Prvog svjetskog rata

poeo se razvijati sistem zatite civilnog stanovnitva s obzirom na to da su
u tome ratu savremena borbena djelovanja prenesena s fronta na pozadinu,
tamo gdje su ljudi i materijalna dobra. Opi tehnoloki napredak usmjeren
u dobrobit ovjeanstva moe se nenamjerno (akcident) ili namjerno (diverzije, terorizam i rat) usmjeriti protiv ovjeka.
Zato postoje tehniko-tehnoloke i meunarodnopravne mjere zatite,
koje se stalno unapreuju u nacionalnim zakonodavstvima, meudravnim, najee multilateralnim aktivnostima izraenim u konvencijama,
protokolima, deklaracijama, sporazumima i sl. U tim odnosima postoje i
vrlo razliite forme povezivanja putem vladinih ili nevladinih organizacija
i pokreta koji ustaju u znak zatite kvaliteta ivljenja na planeti Zemlji.
Pravna ishodita za takvo djelovanje i za ovo razmatranje sadre sljedei
dokumenti:

U emu je problem?
Na ovako postavljeno pitanje mogue je potraiti rjeenje (ne samo odgovor) u globalnom pristupu problemu zatite i spaavanja. Svaka drava je
potencijalni izvoznik rizika za drave u bliem ili daljem okruenju i isto
tako nijedna drava nije apsolutno otporna na rizike, niti tako mona da
se samostalno suprotstavi prirodnim ili drugim nesreama kataklizmikih
razmjera

SIGURNOSNI RIZICI S PREKOGRANINIM EFEKTIMA...

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

1. Konvencija Evropske komisije OUN-a za Evropu o prekograninim

efektima industrijskih nesrea, Helsinki, 17. 3. 1992. (BiH je jo
nije ratificirala);
2. Konvencija Evropske komisije OUN-a za Evropu o zatiti i upotrebi
prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera, Helsinki, 17. 3.
1992. (BiH je jo nije ratificirala);
3. Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i koritenja hemijskog oruja i o njegovom unitenju (BiH je ratificirala ovu
konvenciju u Haagu 29. 4. 1997.);
4. Inicijativa za spremnost i prevenciju svih oblika katastrofa u jugoistonoj Evropi (Izvjetaj BiH za Pakt stabilnosti za JIE, Sarajevo,
februar 2001. godine);
5. Svjetska konferencija o smanjenju rizika, Kobe, Hyogo, Japan,
18-25. 1. 2005. (Hyogo okvir za djelovanje 2005-2015. Stvaranje
otpornosti drava i zajednica na katastrofe);
6. Metodologija i procjene ugroenosti od prirodnih i drugih nesrea: Federacije BiH, Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine.

133

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

134

AMIL HUSEJNBAI

Nesree ne poznaju dravne granice

Prethodno je istaknuto da je ovo razmatranje locirano na dravu Bosnu
i Hercegovinu i region jugoistone Evrope, pa je stoga potrebno podsjetiti
na najznaajnije rizike prirodnog ili antropolokog porijekla, koji se ne
mogu zadrati u okvirima dravnih teritorija, ne mogu se preutjeti ni sakriti. Nesree ne poznaju dravne granice, razliite politike sisteme, ekonomski jake ili nerazvijene drave i njihove nacionalne sisteme sigurnosti.
Prirodne nesree
Bosna i Hercegovina pripada regionu jugoistone Evrope i zapadnog
Balkana s povrinom 51.129 km kvadratnih i 4.354.911 stanovnika
prema popisu iz 1991. godine. Reljef je dominantno brdsko-planinski,
s prosjenom nadmorskom visinom 525 m i 75% pod umom. U graninim podrujima prema Republici Hrvatskoj i Republici Crnoj Gori
u ljetnoj sezoni svake godine se dogodi prosjeno 500 umskih poara,
koji prelaze na obje strane dravnih granica, zahvaaju naseljena mjes
ta, putne komunikacije i zavravaju se s ljudskim rtvama i velikim
materijalnim tetama.
Hidrografska mrea je dobro razvijena i podijeljena na Crnomorski sliv
sa 75% teritorije i Jadranski sa 25% teritorije. Rijeke su brdsko-planinske
i imaju pad sa 1.687 m na 0 m.n.m (nula metara nad morem). U gornjem
i srednjem toku su vrlo brze i jake, a u donjem toku sputaju se u ravnicu,
gdje su im plitka i neureena korita iz kojih se izlijevaju i priinjavaju
ogromne tete poljoprivrednom zemljitu, privrednim i stambenim objektima. Devastacijom umskih kompleksa, gradnjom tunela i komunikacija esto se naruava geomehanika struktura terena u dubokim i tijesnim
kanjonima rijeka, pa su mogui odroni i klizita, zaruavanja korita rijeka
i stvaranja akumulacija koje mijenjaju tokove rijeka i ugroavaju mnoge
gradove i naseljena mjesta nizvodno od privremenih akumulacija. Takav
meudravni incident, bez teih posljedica, dogodio se u kanjonu rijeke
Tare u Crnoj Gori krajem 2006. godine.
Sava je 354 km duga granina, ravniarska rijeka, izmeu Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Od Jasenovca do Rae prema Republici
Srbiji ima prirodni pad sa 94 m na 87 m.n.m. S obzirom na to da sa desne
strane prima plahovite planinske rijeke, Sava se svakog proljea i jeseni izlijeva iz plitkog korita i plavi ogromne poljoprivredne povrine, koje su jo
i minirane, te privredne i stambene objekte Posavine i Semberije. Rijeka
Sava priinjava iste takve tete i na lijevoj obali, u Republici Hrvatskoj.

Druge nesree
Pod ovako uopenim naslovom podrazumijevaju se velike nesree u cestovnom, eljeznikom, zranom ili pomorskom prometu, poar, rudarske
nesree, ruenje brana, atomske, nuklearne ili druge nesree koje uzrokuje

SIGURNOSNI RIZICI S PREKOGRANINIM EFEKTIMA...

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

Na Drini i Neretvi nalaze se velike hidroakumulacije, koje bi zbog nepravilnog rukovanja reimom voda ili u sluaju pucanja njihovih brana
mogle prouzrokovati plavni val sa prekograninim efektima u Republici
Srbiji odnosno u Republici Hrvatskoj.
Seizmike aktivnosti mogu dovesti do katastrofa sa prekograninim
efektima. Trusna podruja prosjenog intenziteta 7-8 stepeni Merkalijeve
skale nalaze se u zapadnoj Bosni, u Hercegovini, istonom i centralnom
dijelu Bosne i Hercegovine. Na cjelokupnom podruju registrirano je preko hiljadu klizita, koja nisu bezazlena i s pravom se mogu svrstati u sigurnosne rizike. Ono to ih ini stranim, a istovremeno tako fascinantnim,
jest da se ona esto javljaju sa vrlo malo, ili bez ikakvog upozorenja, i da u
kratkom vremenu iza sebe mogu ostaviti smrt i razaranja. Prema podacima
iz amerikog Zavoda za geologiju u SAD-u je vie ljudi smrtno stradalo
u zadnja tri mjeseca 1985. godine zbog posljedica klizanja terena nego
u zadnjih 20 godina od ostalih geolokih hazarda kao to su zemljotresi
i vulkanske erupcije. tete koje prouzrokuju klizita Amerikance kotaju
tri puta vie nego zemljotresi, orkani, poplave i tornada zajedno (Redepovi R., Ferhatbegovi Z., 2001:4). U Tuzli je poznat fenomen slijeganja
terena. Uslijed izluivanja slanice u vremenu od 1907. do 2005. godine,
zemljite se sleglo 13 metara, nestala je stara jezgra grada, srueno je oko
2.700 stambenih jedinica, 66.975 kvadratnih metara proizvodnih objekata i 130.888 kvadratnih metara obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih
objekata, pokidane su desetine kilometara komunalne i komunikacijske
infrastrukture (Hadihrusti I., 2006). U sluaju zemljotresa jaeg intenziteta moglo bi doi do katastrofe regionalnih razmjera.
Epidemioloka situacija zbog bolesti ljudi, ivotinja i biljaka je nestabilna.
U nepovoljnim higijensko-epidemiolokim uvjetima mogue epidemije
parotitisa, variele, hemoragine groznice, hepatitisa, HIV-a, Q-groznice
i drugih bolesti mogle bi dovesti do prekograninog incidenta. Epizootije
mogu uzrokovati pojavu zoonoza tipa bruceloze, antraksa, trihineloze i dr.
Pandemija H5N1 u izoliranim sluajevima imala je tetne posljedice i u
Bosni i Hercegovini.
Biljne bolesti i tetoine prisutne su i brzo se ire s obje strane dravnih
granica.

135

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

136

AMIL HUSEJNBAI

ovjek svojim aktivnostima, rat, vanredno stanje ili drugi oblici masovnog
unitavanja ljudi i materijalnih dobara (Zakon o zatiti i spaavanju ljudi
i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea, broj 39/03, lan 2
stav 3). Neke vrste nesrea mogle bi se svrstati u obje kategorije, npr. poar
moe biti izazvan udarom groma, ali i ljudskom aktivnou: namjerno ili
nenamjerno.
Akcident hemijskim sredstvima uvijek je mogu, kao dvosmjerni rizik: iz Bosne i Hercegovine prema dravama u okruenju, i mnogo vie
iz okruenja prema Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da su se hemijska sredstva proizvodila ili skladitila u 43 industrijska mjesta socijalistikih republika i pokrajina bive SFRJ, bez Bosne i Hercegovine, koja ima
hemijsku industriju, ima skladita i vri transport hemijskih sredstava u
drumskom saobraaju. Do 1992. godine vrena je proizvodnja i skladitenje ovih sredstava u devet industrijskih mjesta u takvom obimu da je
na svakog stanovnika postojalo 100 kg visokorizinih hemijskih sredstava.
Poslijeratna Bosna i Hercegovina nema vojnu proizvodnju, niti skladitenje hemijskih sredstava, to su, pregledom, potvrdili inspekcijski timovi
Organizacije za zabranu hemijskog oruja sa sjeditem u Haagu (OPCW)
u skladu s Konvencijom o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i koritenja hemijskog oruja i o njegovom unitenju.
Bosna i Hercegovina je 1980-ih s bivim SSSR-om izgradila plinovod
dugaak 5.400 km (unutar teritorije BiH 191 km), proveden cijevima
poluprenika 406,4 mm, projektiranim pritiskom 50 bara i kapacitetom
jedne milijarde kubnih metara plina godinje. U proteklom vremenu nije
bilo akcidenata na plinovodu, osim onih u domainstvima, zbog nepravilnog rukovanja ili servisiranja ureaja i instalacija. Komercijalni plin sadri 80-90% metana (CH4), dobro sagorijeva i pritom ne oslobaa tetne
plinove.
Poznato je da se proizvodnja elektrine energije vri u hidroelektranama, termoelektranama, nuklearnim elektranama i sve vie pomou snage
vjetra. Bosna i Hercegovina vri proizvodnju elektrine energije u hidro- i
termoelektranama. Ove druge oslobaaju 100 puta veu koliinu CO2 i
veliki su krivac za razaranje ozonskog omotaa. Struja iz nuklearki duplo
je jeftinija iako je njihova gradnja skuplja za 40% i stalni su rizik u kontinentalnim razmjerima. Vijek trajanja im je 40 godina uz generalni remont
svakih 12 godina. U svijetu postoje 443 nuklearne elektrane prosjene
starosti 22 godine. U Evropi je izgraeno 148 nuklearki. Od 27 lanica
Evropske unije, 12 drava ne posjeduju nuklearne elektrane. Najvei i stalan problem u radu nuklearki je odlaganje radioaktivnog otpada, kojem

je potrebno 40.000 godina da se potpuno raspadne i postane bezopasan.

Dva najvea akcidenta u nuklearkama Pensilvanija 28. 3. 1979. i onaj u
ernobilu 26./27. 4. 1986. godine pokazali su strahote radioloke kontaminacije, koja ne poznaje dravne granice, nego se iri, kontaminira ljude
i ivotinje, vodu, hranu i zrak, i ukazuje na svu sloenost i (ne)mogunost
zatite i spaavanja.
Na osnovu navedenih rizika postavlja se pitanje nacionalne, regionalne
i globalne sigurnosti od prirodnih, ali naroito drugih samounitavajuih
opasnosti.
Globalno postizanje otpornosti na katastrofe
Citiranjem Hobsa u poetku ovoga razmatranja istaknuta je odgovornost vlasti za zatitu i spaavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesrea. Za sigurnost ljudi postoji opa obaveza i odgovornost i ona
se odnosi na pojedinca, na lokalnu zajednicu i sve vie forme udruivanja
i povezivanja od opinske do dravne i na kraju meunarodne zajednice
oliene u odreenim formama integracije. U nacionalnim sistemima sigurnosti postoje pravne, organizacijske, personalne i materijalne pripreme
za postizanje otpornosti na katastrofe. Poznato je da su neutralne drave u
pogledu vlastite sigurnosti i sigurnosti prema susjednim dravama ostvarile najbolje rezultate. Drave u tranziciji ka euroatlantskim integracijama
nastoje da se prilagode standardima koji vladaju u tim integracijama, da
usklade vlastite propise, da se ukljue u svjetske i regionalne organizacije i
izgrade korektne civilno-vojne odnose za djelovanje u zatiti i spaavanju
ljudi i materijalnih dobara. Koje su to organizacije i kako se moe traiti
odnosno pruiti pomo u katastrofi?

Ured Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova

(UNOCHA) uspostavljen decembra 1991. godine Rezolucijom Generalne skuptine OUN-a, broj: 46/182, sa zadatkom da se ojaa koordinacija humanitarne pomoi UN-a i odluno primijene principi osiguravanja

SIGURNOSNI RIZICI S PREKOGRANINIM EFEKTIMA...

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

Organizacija ujedinjenih nacija (OUN) opa meunarodna organizacija drava osnovana 26. juna 1945. godine u San Francisku radi
odravanja i zatite mira i sigurnosti u svijetu, razvijanja saradnje u svim
oblastima ivota i stvaranja humanih odnosa meu ljudima. Za ovo razmatranje bitno je izdvojiti i pruiti informacije o dijelu infrastrukture OUN-a
nosiocima pruanja pomoi dravama koje je zahvatila prirodna ili druga
katastrofa.

137

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

138

AMIL HUSEJNBAI

humanitarne pomoi UN-a, te da se preporue posebne mjere za olakanje brzog i koordiniranog odgovora na sloena stanja u prirodnim i drugim
katastrofama (Terenski prirunik o procjeni katastrofa i koordinaciji UN,
2000:4-12). Ured je organizacijski dio Sekretarijata OUN-a, a koordinator za
pomo u katastrofama je po dunosti pomonik generalnog sekretara UN-a
za humanitarne poslove, kojem neposredno podnosi izvjetaje o radu.
UNOCHA ima sjedita u New Yorku i enevi. Ured u New Yorku
prua direktnu podrku generalnom sekretaru UN-a, stara se o politikim
i vojnim pitanjima angamana OCHA, dogovara koordinaciju rada brojnih agencija, planira integracijsku saradnju, rano upozoravanje i zajedniko djelovanje. Ured u enevi ima zadatak da priblii UNOCHA drugim
agencijama OUN-a koje se bave humanitarnim poslovima i time ovaj ured
ini efikasnijim za koordinaciju akcija hitnog odgovora na terenu. Ured u
enevi upravlja Centralnim fondom za finansiranje akcija i teina je taka
za podrku operacijama hitnog odgovora na prirodne ili druge katastrofe.
UNOCHA je prva i prava adresa na koju se treba javiti radi dobijanja ili
pruanja pomoi dravama zahvaenim katastrofom u kojima OCHA uspostavlja Centar za koordinaciju operacija na mjestu nesree (OSOCC).
Podsistem UN-a za procjenu katastrofe i koordinaciju pomoi
(UNDAC) globalni je model mobiliziranja timova prekonacionalnih
mobilizacijskih centara, vrenja procjene obima nastale katastrofe i koordiniranja akcije pomoi timova koji su preko mobilizacijskih centara pristigli
u pogoeno podruje na poziv UNOCHA.
Program UN-a za razvoj (UNDP) bavi se aspektima razvoja drava
od nastanka i u toku trajanja katastrofe u pogledu planova i programa
normalnog razvoja, planiranja i provoenja obnove i postkonfliktne rehabilitacije, razvoja naselja za izbjeglice i raseljene osobe, osigurava dugoronu tehniku pomo predstavnicima menadment timova za upravljanje
katastrofama. Akcijama UNDP-a usko koordinira UNOCHA.
Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) osigurava zatitu
izbjeglim i raseljenim osobama koji su uslijed prirodnih ili drugih (ratnih) katastrofa ostali bez krova nad glavom i drugih elementarnih ivotnih
potreba. Ovu pomo UNHCR dostavlja na lice mjesta vlastitim kapacitetima ili preko partnerskih humanitarnih agencija ili drugih vladinih ili
nevladinih organizacija.
Fondacija UN-a za djecu (UNICEF) bavi se posebnom zatitom djece i ena u stanju surove i iznenadne prirodne, a naroito ratne katastrofe,

na principima nepristrasnosti i nediskriminacije, za osiguranje integriteta

i opstanka porodice.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) primarna specijalizirana
agencija OUN-a sa sjeditem u enevi, osnovana 1946. godine za procjenu zdravstvenih potreba prema apelima OUN-a za pomo u katastrofama,
osigurava zdravstvene prioritete, posreduje izmeu domaih i meunarodnih partnera u zdravstvenoj zatiti stanovnitva, stara se o pravilnom rasporedu strunog osoblja na ugroenom podruju i dr.
Sjevernoatlantski vojni savez (NATO) osnovan 1949. godine. Od
tada se NATO bavi pruanjem meunarodne pomoi u katastrofama i
daje snanu podrku zatiti civilnog stanovnitva. Shodno tome NATO je
1951. godine u organizacijskoj strukturi uspostavio Komitet civilne odbrane, koji je 1995. preimenovan u Komitet civilne zatite (Pomo NATO-a u
katastrofama, 2004:1-5). Za djelovanje u katastrofama i civilno-vojnu saradnju NATO je svoje organizacijske forme prilagodio svim situacijama u
tzv. novom svjetskom poretku. Poetkom 1953. godine, zbog katastrofalnih poplava od Sjevernog mora, NATO je formirao Sjevernoatlantsko vijee (NAC), koje proiruje nadlenosti, mijenja procedure i 17. 12. 1997.
prerasta u Euroatlantsko partnersko vijee (EAPC). Politikom EAPC-a
formiran je Euroatlantski centar za koordinaciju i djelovanje u katastrofi
(EADRCC) i Euroatlantska jedinica za djelovanje u katastrofi (EADRU).
U programu djelovanja, NATO ima dobro razraene procedure saradnje s Odjelom UN-a za humanitarne poslove (UNDHA), koji je kasnije
preimenovan u UNOCHA, za pruanje pomoi lanicama NATO-a. Uspostavljanjem NATO-ovog programa Partnerstvo za mir (PfP) omoguena
je izravna pomo NATO-a u katastrofama i lanicama PfP-a, koje su u
pripremi za prijem u NATO.

Meunarodni komitet Crvenog kria/krsta (ICRC) nezavisna humanitarna i mirotvorna institucija osnovana 1863. godine, bavi se neutralnim
posredovanjem u sukobima, traga za nestalim osobama u prirodnim ili
drugim nesreama, osigurava zdravstvenu i socijalnu pomo, bavi se razvojem svijesti o postojanju mina, radi na suzbijanju narkomanije, HIV-a,
AIDS-a i drugih patolokih i asocijalnih pojava i ponaanja.

SIGURNOSNI RIZICI S PREKOGRANINIM EFEKTIMA...

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

Meunarodna organizacija Civilne odbrane (zatite), (ICDO) okuplja drave koje su u vladinom sektoru razvile Civilnu zatitu, prihvatile
Ustav ICDO-a, prihvatile, potpisale i potuju sve meunarodne konvencije, protokole, sporazume, i uskladile vlastite akte s meunarodnim humanitarnim pravom. ICDO prua svojim lanicama pomo u katastrofama.

139

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

140

AMIL HUSEJNBAI

Vijee za civilno-vojno planiranje za vanredne situacije u jugoistonoj

Evropi (CMEPC SEE) sporazumna asocijacija drava u regionu za razvoj
i unapreenje procjene rizika, koordinaciju regionalnih planova za odgovor
na katastrofu, te razvoj standardnih operativnih procedura interoperabilnih
meu dravama, za djelovanje u katastrofama iji sastav ini civilno-vojno
osoblje lanica. Pokreta i glavni inicijator bile su Sjedinjene Amerike Drave
u Varni (Bugarska) u septembru 1999. godine. U Bukuretu 2000. godine for
mirane su etiri radne grupe za provoenje djelatnosti Vijea:
1. Radna grupa za informativni menadment (IMWG),
2. Radna grupa za informacione tehnologije (ITWG),
3. Radna grupa za standarde i procedure (SPWG), i
4. Radna grupa za planiranje i vjebe (PEWG).
Ovo su kljune meunarodne, svjetske i regionalne organizacije u koje
suverene drave pristupaju dobrovoljno nakon to ispune odreene meunarodne standarde. U njihovoj viegodinjoj historiji postojanja sazreli
su uvjeti da se svojom djelatnou okrenu to vie civilnim strukturama i
civilnoj zatiti, da okupe drave i njihove potencijale usmjere na zatitu ivotne sredine. U meunarodnim propisima, kao i programima navedenih
meunarodnih asocijacija, postoje optimalne pretpostavke za zajedniko
djelovanje i postizanje vieg stupnja otpornosti na katastrofe.
Pozicija Bosne i Hercegovine u globalnoj otpornosti na katastrofe
Bosna i Hercegovina ima znaajno iskustvo i dobre rezultate u razvoju civilne zatite. Historijska zbivanja bila su veoma dinamina. Ratovalo
se na njenom tlu svakih 30 do 50 godina. Uvijek je bila u znatnoj mjeri ekoloka kolonija razvijenijeg okruenja, a ni prirodne nesree nisu je
potedjele. Zbog nepovoljnog ekonomskog stanja nisu potovane mjere
zatite okoline, neureena je hidrografska mrea, nerazvijene komunikacije, devastirani umski kompleksi, degradirano zemljite. U prethodnom
razmatranju istaknuti su neki najznaajniji rizici sa prekograninim efektima, kojima se ne bi mogla suprotstaviti ni ekonomski jaa, po ljudskom
potencijalu brojnija i po resursima bogatija drava.
Iz rata 1992-1995. godine Civilna zatita je izala takoer devastirana,
razjedinjena, bez finansijskih i materijalno-tehnikih sredstava. Dala je ona
u ratu svoj doprinos: zbrinjavala izbjeglice i prognanike, gasila poare, istila teritoriju od zaostalih i neeksplodiranih ubojitih sredstava, spaavala
stanovnitvo u masovnim stradanjima, vrila asanaciju terena i dr. U znak

potovanja enevskih konvencija, usklaene su vlastite regulative, Vladi

Republike Bosne i Hercegovine ponuen je Ustav Meunarodne organizacije Civilne odbrane, koji je prihvaen na sjednici 29. marta 1994. godine.
Ovim inom steeni su i formalnopravni uvjeti da se Bosna i Hercegovina
na 10. konferenciji u Amanu 3-5. aprila 1994. godine primi kao 43. punopravna lanica Meunarodne organizacije Civilne odbrane (ICDO).
U Bosni i Hercegovini postoji Civilna zatita, primjerena ustrojstvu
drave, pa je teko govoriti, a posebno djelovati s nivoa Civilne zatite
Bosne i Hercegovine. Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i
Brko Distrikt Bosne i Hercegovine imaju pravno zaokruen, ali organizacijski nedovren sistem civilne zatite. Entiteti i Brko Distrikt meusobno
sarauju, ali se postavlja pitanje meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i njene pozicije u evropskom sistemu sigurnosti s drugim dravama o
pitanju rizika s prekograninim efektima.
Drava je nosilac suvereniteta u svim oblastima. Ona to treba biti i u
oblasti civilne zatite. Bosna i Hercegovina je lanica OUN-a, lanica Part
nerstva za mir, i samo ona moe saraivati u meunarodnim odnosima.
Samo drava moe traiti meunarodnu pomo preko UNOCHA i na isti
nain pruiti pomo drugoj dravi ako je zahvaena katastrofom.
Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 5/03) obrazovano je Ministarstvo
sigurnosti Bosne i Hercegovine, koje u organizacijskoj strukturi ima Sektor civilne zatite i Zakonom utvrene nadlenosti (lan 14) da u oblasti
civilne zatite vri:

Aktivnostima Ministarstva sigurnosti (Sektora civilne zatite) Bosna i

Hercegovina je zastupljena u meunarodnim organizacijama u kojima se
rjeavaju pitanja sigurnosti u regiji jugoistone Evrope. Potpisivanjem Sporazuma o pristupanju 2. 9. 2005. godine u Ohridu, Bosna i Hercegovina
je ula u lanstvo Vijea jugoistone Evrope za civilno-vojno planiranje za
vanredne situacije (CMEPC SEE) sa SAD-om, Turskom, Grkom, Bugarskom, Rumunijom, Albanijom, Makedonijom, Hrvatskom, Slovenijom i
Italijom, a od 14. 12. 2006. godine u Bukuretu je preuzela ulogu predsjedavajueg Vijea za 2007. godinu. Istoga dana u Bruxellesu predsjedavajui

SIGURNOSNI RIZICI S PREKOGRANINIM EFEKTIMA...

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

koordinaciju djelovanja entitetskih slubi civilne zatite,

usklaivanje planova za djelovanje u prirodnim i drugim nesreama
(katastrofama) na teritoriji Bosne i Hercegovine,
donoenje programa i planova zatite i spaavanja od prirodnih i
drugih nesrea (katastrofa),
koordinaciju pomoi drugim dravama za ublaavanje katastrofa.

141

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

142

AMIL HUSEJNBAI

Predsjednitva BiH potpisao je pristupnicu NATO-ovom Programu Partnerstva za mir.

U Vijeu i u Partnerstvu za mir Bosna i Hercegovina ima vrlo znaajnu
ulogu. Na seminarima, radionicama i vjebama ukljuena je u sve aktivnosti. Za svaku lanicu znaajno je uee u radnim grupama Vijea. Tako
naprimjer kroz angaman u Radnoj grupi za informativni menadment
(sistem informativnog menadmenta Partnerstva za mir engl. PIMS), ili
u grupi za informacione tehnologije, eksperti drava lanica putem web
portala doprinose informativnom umreavanju drava, boljem koritenju
savremenih sistema za satelitsko pozicioniranje mjesta rizinih lokacija ili
mjesta nesree, kao i broj razmjeni informacija od znaaja za efektivniju
civilno-vojnu pripravnost za prirodne i druge katastrofe. Znaajne za spomenuti su i radne grupe za standarde i procedure, i planiranje i vjebe, jer
se kroz struni rad u ovim grupama doprinosi olakavanju procedura prelaska granica u pruanju meunarodne pomoi u katastrofama, te podie
nivo spremnosti za katastrofe kroz obuke i vjebe (kao npr. simulacijske
vjebe koordinacije meunarodne pomoi kroz rad isturenih operativnih
centara drava lanica Vijea, poznatije kao vjebe SEESIM).
Zahvaljujui svesrdnoj strunoj i finansijsko-materijalnoj podrci vlade
SAD-a, putem Inenjerijskog korpusa Vojske SAD-a, znaajno je poboljana pripravnost drava za prirodne i druge katastrofe, kao i uzajamna saradnja drava inicijative jugoistone Evrope, ali i sve vea razmjena znanja
i iskustava u pripravnosti na katastrofe drava Inicijative za jugoistonu
Evropu i Crnomorske inicijative.
Unutarnja potreba i podrka predstavnika meunarodne zajednice u
Bosni i Hercegovini usmjerena je na aktivnost za donoenje zakona o zatiti i spaavanju na dravnom nivou, kojim bi se definirali organi upravljanja
i rukovoenja i njihovi zadaci u sistemu zatite i spaavanja. Civilna zatita
Bosne i Hercegovine imala bi adresu sa koje bi se preko Euroatlantskog
centra za koordinaciju odgovora na katastrofu (engl. EADRCC) i UNDP-a
i/ili UNOCHA-e mogla traiti ili ponuditi pomo dravama koje je zahvatila katastrofa. Ovim bi Bosna i Hercegovina imala nosioca planiranja
sigurnosnih aspekata rizika sa prekograninim efektima, odgovornost i postizanje otpornosti na katastrofe.
Zakljuak
Bosna i Hercegovina po geografskom poloaju, privrednoj razvijenosti,
demografskom potencijalu i drutveno-historijskim kretanjima spada u
red ugroenih zemalja jugoistone Evrope i zapadnog Balkana. Sa aspekta

potencijalnih prirodnih i drugih nesrea sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini i sigurnosni rizici prema Bosni i Hercegovini podjednako su mogui.
S obzirom da nesree ne poznaju granice drava i pred njima se ne zaustavljaju, potrebno je:
1. Na dravnom nivou ostvariti pravne, organizacijske i materijalne
pripreme kako bi sistem sigurnosti bio kompatibilan i prihvatljiv za
euroatlantske i regionalne integracije;
2. Afirmirati stajalite o nedjeljivosti ivotnog prostora i upuenosti drava
na interaktivno djelovanje i postizanje otpornosti na prirodne i druge katastrofe u globalnim razmjerima;
3. Postizati globalnu otpornost aktivnim odnosom u meunarodnim
organizacijama koje imaju programsku orijentaciju u pruanju pomoi dravama pogoenim katastrofom;
4. Pratiti domicilnu legislativu i standarde i usklaivati ih sa meunarodnim standardima i procedurama zatite ivotne sredine, ljudi,
materijalnih, kulturnih i drugih dobara;
5. Ukljuiti se u informativni menadment, informacione tehnologije i
sisteme mrea osmatranja putem satelita i razmjene informacija usvajanjem i instaliranjem meunarodnog karakteristinog broja 112;
6. Teiti ka standardima i planiranju djelovanja, obuke i vjebi u interakciji sa dravama iz neposrednog okruenja;
7. Stalno unapreivati civilno-vojnu saradnju i koordinaciju prema
standardima CMEPC SEE, sa vlastitim Oruanim snagama, i proce
durama NATO pomoi u katastrofama.
Literatura

Prirunici i zakonska regulativa

Stvaranje otpornosti drava i zajednica na katastrofe Hyogo okvir za djelovanje
2005-2015, Svjetska konferencija o smanjenju rizika 18-25. 1. 2005, Kobe, Japan

SIGURNOSNI RIZICI S PREKOGRANINIM EFEKTIMA...

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

Hadihrusti I. (2006): Projekat istraivanja i monitoring masiva sonog leita u Tuzli

sa prognozom procesa slijeganja terena nakon prestanka eksploatacije soli nekontroli
sanim izluivanjem, Rudarski institut, Tuzla.
Hobs T. (1978): Graanin, Glouchester, London.
Huseinbai . (2007): Civilna zatita u sistemu sigurnosti, FPN, Sarajevo.
Huseinbai . (2006): Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sejtarija, Sarajevo.
Redepovi R., Ferhatbegovi Z. (2001): Kako ivjeti na klizitu, Zavod za geologiju,
Sarajevo.

143

Fakultet politikih nauka GODINJAK 2007

144

AMIL HUSEJNBAI

(Izvod iz zavrnog Izvjetaja, prijevod s engleskog jezika, UNDP za BiH, Ured

Sarajevo, 2007);
Terenski prirunik o procjeni katastrofa i koordinaciji OUN, UN OCHA, eneva,
2000, prijevod sa engleskog jezika, Federalna uprava CZ, Sarajevo, 2004;
Pomo NATO u katastrofama, Projekt Evropske unije, prijevod s engleskog jezika,
Federalna uprava civilne zatite, Sarajevo, 2004;
Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea,
Slubene novine FBiH, broj 39/03 i 22/06), Zakon o civilnoj zatiti RS, Slubeni
glasnik RS, broj 26/02, Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne
i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj 5/03.

Abstract
Twentyeth century was featured by many events- two world wars, local wars,
diversions and terrorism, all of them have been in focus of interest of national security systems, states policies and politicians, military experts, civilian authorities
and civil protection for eighty years.
Here, in the sight of entire worlds publics major natural and other disasters
take place causing losses in human lives, property and cultural heritage. .
In major disasters countries are incapable of responding to them, and therefore seek for integrative forms of response in international relations. Since the
beginning OUN and NATO have been building and developing adequate structures of response to natural and other types of disasters and perform joined preparations to achieve resilience to disasters.
Bosnia and Herzegovina, as an independent and sovereign state has its place
in security infrastructure of the OUN, as well as in Civil- Military Preparedness
Council for South East of Europe and Partnership for Peace, and accordingly can
count on NATOs coordination of assistance in disasters.
The most characteristic security problem to Bosnia and Herzegovina is a lack
of: the State law on protection and rescue against disasters, the State disaster
management authority, and in addition Bosnia and Herzegovina has ratified yet
significant conventions on disasters with transboundary effects.