podeanje

JOVAN STEFANOV(I) BALJEVI

PRVI CRNOGORAC DOKTOR FILOZOFIJE
Goran Sekulovi

In the dissertation Jovan Stefanov(i) Baljevi, AlbanoMontenegrin as he called himself, the first Montenegrin Doctor
of Philosophy, Philosophical discussions about spreading religion by militant means defended in Halle (Germany) 1752,
launched many of theoretical and practical, axiological and ethical, religious and ecclesiastical, metaphysical and anthropological, historical and governmental, legal and constitutional, social
and political issues.

Jovan Stefanov(i) Baljevi, kako je sam sebe nazivao

Albano-Crnogorac iz Bratonoia (Jovan Baljevi: 1757;
2002) ili Bratonoi-Albanac kako je napisano na naslovnoj
korici njegove disertacije u originalu na latinskom jeziku (Jovan
Baljevi: 1752; 2002), prvi je Crnogorac doktor filozofije.
Rodom je sa Peleva Brijega iz crnogorskog brdskog plemena
Bratonoia blizu Podgorice. On je iz jedne drevne pesnike
porodice Crne Gore poreklom (Milorad Pavi: 1970), to
upuuje na zakljuak da su mu i preci bili stvaraoci i umjetnici,
mada se o tome vrlo malo istraivalo. Doktorirao je odbranivi
rad Filozofska rasprava o irenju religije militantnim sredstvima u njemakom gradu Haleu (u to vrijeme cijenjenom univerzitetskom centru uene, prosvijeene i civilizovane Evrope)
1752. g. (zavrivi prethodno Pravni fakultet u istom gradu),
kada je i objavljena istoimena knjiga na latinskom jeziku
(Dissertatio philosophica de propagatione religionis armata).

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

429

Goran Sekulovi

Ove godine se, dakle, navrava dvjesta ezdeset godina od

ovog znaajnog dogaaja za crnogorsku i uopte junoslovensku i slovensku kulturu. Za razliku od Andrije B. Stojkovia koji
u svojoj knjizi Poeci filosofije kod Srba, objavljenoj 1970.
g., neutemeljeno tvrdi da je Baljevi u Haleu tampao svoju
filosofsku raspravu o propagandi vere (1752), prvu filosofsku
disertaciju u Srba..., ruski naunik J. V. Kostjaov istie da je
Baljevi bio prvi Crnogorac koji je odbranio doktorat iz oblasti filozofije (Duan J. Martinovi: 2002). Ova je tvrdnja sasvim na mjestu iz vie razloga, iako je i prije Baljevia sa tla
dananje dravne teritorije Crne Gore bilo vie doktora nauka,
izmeu ostalog i filozofije. Od kraja XV v. na raznim italijanskim univerzitetima to zvanje je steklo vie uenih Bokelja, koji
su postali profesori tamonjih fakulteta. (Duan J. Martinovi:
2002) Baljevi je, meutim, prvi doktor filozofije sa teritorije
dananje Crne Gore koji se nacionalno lino iskazao i potpisao
kao Crnogorac. Na ovaj nain se i istorijski objektivno i dokumentovano potvrdio kao prvi Crnogorac doktor filozofije.
Takozvani latinisti, odnosno doktori nauka (prava, teologije, filozofije...), sa podruja Boke Kotorske ni u jednom dosadanjem odgovarajuem istorijskom ili nekom drugom
naunom djelu nijesu predstavljeni i spomenuti kao Crnogorci,
tj. kao crnogorski naunici i doktori nauka, ve najee ili
direktno kao Srbi, tj. srpski naunici, ili pak kao naunici samo
teritorijalno vezani za Boku Kotorsku ili pak Crnu Goru, u najboljem sluaju za primorsku Crnu Goru. Ponekad bi se istaklo
da su porijeklom iz nekog mjesta ili podruja Crne Gore, bez
fakta, meutim, da su nedvosmisleno pripadnici crnogorskog
etnikog bia, iako je, uglavnom, u ovim sluajevima rije o slobodnoj StarojCrnoj Gori. Neki naunici su sami iskazivali tragove svoga porijekla kao to je touinio budvanski knjievnik i
istoriar Krsto Ivanovi koji je u Ljetopisu Budve svojom
rukom napisao da su njegovi Ivanovii doselili u Budvu sa
Cetinja iz Crne Gore. (Duan J. Martinovi: 2002)
430

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Jovan Stefanov(i) Baljevi - prvi Crnogorac doktor filozofije

to se tie odrednice Albano-Crnogorac koju je sam

Baljevi naveo, treba rei da su Mleani u XVII i u XVIII vijeku dananje Crnogorsko primorje nazivali Mletaka Albanija,
pa je, na primjer, Krsto Ivanovi napisao da njegova porodica
nosi plemstvo u Albaniji. Umjesto tvrdnji samih stvaralaca o
tome da oni ili njihove porodice vode porijeklo iz nekog kraja
Stare Crne Gore ili pak Brda, dakle, umjesto razliitih geografskih odrednica, kojima pripada i ona o Mletakoj Albaniji,
nesumnjivo istorijski uslovljenih, sa Jovanom Baljeviem prvi
put imamo njegovu nacionalnu samopotvrdu i samosvijest o
crnogorskom identitetu. Na osnovu svog temeljnog identitetskogosjeanja, Baljevi ne staje samo na tome, ve i opisuje za
potrebe Ruskog dvora svoju otadbinu, staru Crnu Goru, ali i
Brda, kao i Malisore, tvrdei da su i Crnogorci, i Brani i
Malisori privreni ruskoj carevini i da su to pokazali i u vrijeme
rata Austrije i Rusije sa Turcima 1737 g.Baljevi, u Crnogorce
svrstava, slino vladici Vasiliju Petroviu Njegou, i pravoslavno i katoliko stanovnitvo, koje je ivjelo blizu granice Stare
Crne Gore i Turske carevine, sa svijeu da je to jedna jedinstvena i, u sutini, suverena i neotuiva dravna teritorija i matica jednog jedinstvenog nacionalnog osjeanja crnogorstva,ostavivi neposredno i direktno iskazano svjedoanstvo o svom
crnogorskom nacionalnom pripadnitvu.

Uvod

Povodom dvjesta pedeset godina od pisanja, odbrane i publikovanja Baljevieve doktorske disertacije, 2002. g. se u knjizi akademika dr Duana J. Martinovia Dr Jovan Stefanovi Baljevi
(ili epan Mali) ivot i rad, u izdanju DOB-a, prvi put crnogorska i ira kulturna javnost mogla cjelovitoupoznati sa njegovim djelom. Filozofska disertacija je prevedena sa latinskog, a
druga dva manja istoriografska, odnosno geografsko-etnografska
rada sa ruskog jezika. Objavljivanje ove monografije je bio

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

431

Goran Sekulovi

nesumnjivo znaajan crnogorski kulturni i civilizacijski projekat, naroito sa aspekta ouvanja, osvjetljavanja, valorizovanja
i afirmisanja crnogorske filozofske batine.
Do tada se u literaturi nailazilo samo na neke aspekte Baljevievog djela. Prvi put je crnogorska nauna i kulturna javnost
bila u prilici - prije svega zahvaljujui dugogodinjim naporima i
minucioznim istraivanjima akademika dr Duana J. Martinovia,
bez sumnje najboljeg poznavaoca Baljevievog ivota i rada i
pisca i prireivaa knjige, odnosno autora Baljevieve bibliografije i obimne studije i literature o njemu, koji je i pronaao originalni primjerak Baljevieve disertacije u Haleu - da ima uvid u
kompletnu duhovnu zaostavtinu Jovana Stefanovia Baljevia.
Akademik dr Duan J. Martinovi, osim to je u Haleu pronaao originalni primjerak disertacije, uloio je maksimalan napor
da se isti prevede sa latinskog, kao i da se istrae i prevedu i
druga dva manja priloga Baljevia o Crnoj Gori koja je bila
objavljena na ruskom jeziku, da se proui i objelodani njegov
ivot, djelo, njegove knjige i lanci drugih o njemu, kontroverze i hipoteza o tome da li je on zapravo epan Mali, itd.
U prvom dijelu knjige nalazi se obimna i sadrajna
Baljevieva biografija (curriculum vitae, istorijat prouavanja
Jovana St. Baljevia i njegovog djela, njegov stvaralaki opus i
hipoteza da je Baljevi zapravo epan Mali), zatim Baljevieva
bibliografija i literatura o njemu, kao i zakljuna razmatranja dr
Martinovia. U drugom dijelu prezentovani su sljedei
Baljevievi spisi: na latinskom (reprint izdanje originala) doktorska disertacija iz filozofije Dissertatio philosophica de propagatione religionis armata, prevod Filozofska rasprava o irenju religije militantnim sredstvima sa vrlo instruktivnim istorijsko-teorijsko-filozofsko-teolokim napomenama i objanjenjima prof. Darka Todorovia sa katedre za neohelenske studije
na Filolokom fakultetu u Beogradu, Geografsko-istorijski opis
Crne Gore (prevod s ruskog Marko Dragovi) i Stvarni opis
432

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Jovan Stefanov(i) Baljevi - prvi Crnogorac doktor filozofije

Crne Gore (prevod s ruskog dr Duan J. Martinovi). Publikovano je i vie kopija autentinih i prvi put objelodanjenih dokumenata na njemakom jeziku pisanih goticom, pohranjenih u
Arhivu u Sremskim Karlovcima (Karlovaki magistrat), koja su
vrlo korisna za rekonstrukciju Baljevievog ivota i rada u
Austrougarskoj i sadre relevantne podatke o njegovom poloaju uoi odlaska u Rusiju i zapoinjanja vojnike karijere.
Baljevievi spisi na ruskom su takoe veoma znaajni.
Naunu, kulturoloku, etnografsko-istoriografsku i informativno-dokumentarnu vrijednost posebno ima spis Kratki i stvarni opis sadanjeg stanja Crne Gore, koji je u Martinovievoj
knjizi naslovljen kao Geografsko-istorijski opis Crne Gore.
Pronaao ga je u moskovskoj arhivi Ministarstva spoljnih poslova Rusije, preveo i objavio crnogorski istoriar Marko
Dragovi. Prvo ga je publikovao 1882. g. u petrogradskom asopisu Hrianska knjiga, a 1884. g. i u svojoj knjizi Mitropolit
crnogorski Vasilije Petrovi-Njego koja je odtampana na
Cetinju. Ovaj Baljeviev tekst je do sada vie puta publikovan
pod sljedeim naslovima: Geografsko-istorijski opis Crne
Gore (N. S. Martinovi, R. Kovijani, S. Mijukovi i . Vukovi: Prednjegoevsko doba, Biblioteka Lua, Gragiki
Zavod, Titograd, 1963.) i Kratak i objektivan opis sadanjeg
stanja Crne Gore (Beograd, 1997., 1998.)Radi se o drugom
dokumentu jednog crnogorskog pisca u Rusiji o Crnoj Gori i
Crnogorcima,napisanom tri godine poslije Istorije o Crnoj
Gori Vasilija Petrovia Njegoa. U njemu autor daje podrku
crnogorskom mitropolitu: U Crnoj Gori nema uprave ni reda
svjeckoga i ako se dananji arhijepiskop Vasilije stara zavesti
meu njima red i poredak dravni. Baljevi je tekst napisao u
Beu na latinskom jeziku na insistiranje ruskog ambasadora K.
Kajzerlingai kasnije je preveden na ruski jezik. Svojeruno ga je
potpisao 29. jula 1757. u Sankt Peterburgu pod imenom Jovan
Stefanovi Balevi, Albano-Crnogorac iz Bratonoia.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

433

Goran Sekulovi

Original ovog dokumenta se nalazi u Arhivu spoljne politike

Rusije, u fondu Odnosi Rusije sa Crnom Gorom. Dokument ima
izuzetno veliku naunu, istorijsku, identitetsku i kulturoloku
vrijednost zbog autentinog potpisa autora spisa i vlastitog potvrivanja crnogorskog nacionalnog osjeanja, ali je veoma znaajan i kao geografsko-etnografski spis.
Tekst Stvarni opis Crne Gore u prevodu sa ruskog prvi put je
publikovan u knjizi akademika dr Duana J. Martinovia Dr Jovan Stefanovi Baljevi Ovaj skoro dva ipo vijeka nepoznati
Baljeviev geografsko-etnografski kratki zapis pronaao je iobjavio Jurij V. Kostjaov 1998. g. U originalu na ruskom bio je
naslovljen kao Opis Crne Gore, a u Martinovievoj knjizi kao
Stvarni opis Crne Gore. Od jednog Baljevievog teksta na latinskom jeziku nastala su dva prevoda na ruski jezik, prvi koji je
pronaao Marko Dragovi i drugi pronaen od strane Jurija
Kostjaova. Spis Jovana Baljevia, nazvan u prevodu Sutinski
opis Crne Gore (zapravo, precizno reeno, kao Stvarni opis Crne
Gore, primj. G. S.), vie je jedan geografsko-istorijski kroki, nego
stvarni i potpuniji opis. (Duan J. Martinovi: 2002). Ovaj prevod sa Baljevievog latinskog originala unekoliko je razliit od
prevoda koji je pronaao Marko Dragovi. Krai je i manje pregledan, a Baljevi ga nije ni potpisao.

Doktorska disertacija na latinskom jeziku

Ipak, od najveeg naunog znaaja je Baljevieva filozofska

disertacija, koja je do sada bila u sjenci njegova dva kraa istoriografska i geografsko-etnografska rada o Crnoj Gori i koja sva
odie uenim i osvjedoenim evropskim manirima i civilizovanom tradicijom iz vremena njenog pojavljivanja. Iako je, naravno, Baljevieva rasprava izraz i proizvod vremena u kojemu je
nastala, sa svim istorijskim, naunim i religijskim ogranienjima toga doba, ona, simboliki reeno, predstavlja sublimovan i
434

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Jovan Stefanov(i) Baljevi - prvi Crnogorac doktor filozofije

sintetizovan duh vievjekovnog evropskog obrazovnog, naunog i kulturnog prosvjetiteljstva, pa je, izmeu ostalog, zahvaljujui i njoj i Jovanu Baljeviu, civilizacijskim liberalnim, graanskim i progresivnim blagodetima i tekovinama modernog
doba, posebno na planu humanistike i racionalne filozofske
batine, na posredan nain pripadala i pripada i Crna Gora. To
je svojom intencijom i danas moderno i aktuelno djelo, budui
da u njemu autor postavlja osnovnu tezu kojom se suprotstavlja
irenju religije militantnim sredstvima. Njegovo insistiranje da
se to pitanje rjeava na principu tolerancije u dananjem svijetu
u kojemu djeluje mnotvo religija, predstavlja kategoriki imperativ savremenog drutva. (Duan J. Martinovi: 2002)
U disertaciji Filozofska rasprava o irenju religije militantnim sredstvima pokrenuta su mnoga teorijska i praktina, filozofska, aksioloka i etika, religijska i crkvena, metafizika i
antropoloka, istorijska i dravna, pravna i ustavna, drutvena i
politika pitanja. Baljevi o cilju svoje doktorske disertacije
pie: Polazei od filozofskih naela, dokazaemo da je irenje
religije militantnim sredstvima neto to valja odbaciti... Ako ko
treba da bude istinski ubijeen, onda ga valja pouiti, podstai
mu razum i razgaliti volju; a kako sve ovo postii orujem, to
niko razuman nee moi da pojmi. (Baljevi: 1752; 2002)
Baljevi se bavi optim pojmom religije, utvruje razliku
izmeu unutranje i spoljanje religije i zakljuuje: ... Religija
se uistinu ne mijenja bez promjene ubjeenja. Mijenja se,
dodue, na... spoljanji nain, ali ako spoljanja nije saglasna s
unutranjom, onda je valja drati za nita. Ako, pak, treba da se
promijeni ona unutranja, onda valja mijenjati ubjeenje u
istinitostreligije. (Baljevi: 1752; 2002)
Na osnovu najrazvijenijih evropskih humanistikih, filozofskih, racionalistikih i prosvjetiteljskih naela i uenja svoga vremena, Baljevi je anticipirao ak i neke od temeljnih principa na
kojima danas poivaju meunarodni odnosi, kao i meunarodna
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

435

Goran Sekulovi

zajednica i savremeni svijet u cjelini. Nacionalno zakonodavstvo mora biti usklaeno sa meunarodnim standardima. Zalae
se za individualizovanje krivice i kanjavanje zloinaca kao
konkretnih jedinki, a ne za kolektivno kanjavanje naroda ili
neke grupe ljudi kao cjeline zbog njihovih religija kada se radi
o oruanim vjerskim sukobima. Baljevi se kritiki odnosi
prema svakom klerikalizmu, vjerskom fanatizmu, ekstremizmu
i fundamentalizmu. Ne moe se, meutim, rei da je religija u
optem smislu oskrnavljena ve samim postojanjem razlike u
religijama. To, meutim, kralja ne oslobaa obaveze da vodi
brigu ne samo o sopstvenim podanicima nego i o itavom ljudskom rodu, u onom smislu u kome nas H. Grocijus podsjea na
mjesto iz Temistijeve besjede Valentu,gdje autor zahtijeva da
kraljevi, vode rauna ne samo o jednom narodu koji im je povjeren, nego i o itavom ljudskom rodu, i da im je dunost da
budu ne samo pristalice, simpatizeri Makedonaca, makedonofili ili pristalice Rimljana, romanofili, ve i filantropi. (Baljevi:
1752; 2002)
Baljevi pokazuje da ne dolazi toliko do izraaja izvrsnost
religije koja je proirena putem rata, ve da istinitost same religije vie dolazi do izraaja ako se ona iri bez primjene spoljanje sile. Kad bi, dakle, sve religije svojim vjernicima propisivale onu normu da svoju religiju, gdje god je mogue, ire
silom i ognjem, zar bi igda ijedna religija, sve donde dok ih je
vie, mogla oekivati ma kakvo spokojstvo i sigurnost? Ne bi li
se vazda trebalo pribojavati da joj neki drugi narod koji slijedi
drugu vjeru ne objavi rat, ako bi dovoljan razlog za ratovanje
bila ve sama razlika u religijama? Ali, ta onda rei o religiji
koja bi za nune i neodvojive pratioce imala neprekidno ubijanje i najkrvavije pogrome? Ako bi, dakle, trebalo doi do vjenog mira, onda bi svi narodi imali da se okupe i donesu odluku koja je to religija istinska, pa da je, onda, svi skupa prigrle.
Ali kako bi se to, doista, moglo ujediniti i na jedno svesti toliko
436

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Jovan Stefanov(i) Baljevi - prvi Crnogorac doktor filozofije

razliitih naroda koliko ih pod kapom nebeskom pristaje uz

suprotna mnjenja to se teko moe uvidjeti. (Baljevi: 2002)
Rat u cilju nasilne promjene religije je nepravedan i tetan
kako prema sopstvenim graanima (dravljanima) i vlastitoj
dravi, bez obzira na njihova vjerska ubjeenja i pripadanja,
tako i prema drugim narodima (stranim dravljanima), ali i
prema religiji samoj, jer se time spreava njeno zakonito irenje,
a podstiu neprekidni vjerski ratovi. Spis govori o mnogovrsnim
tetama u ljudskoj istoriji izazvanim neprekidnim ratovima zbog
vjerskog neslaganja, koji su pohodili itavi svijet i posebno
Evropu, kao samo sredite moderne ovjekove prosvijeenosti i
civilizovanosti.
Ko je, doista, ikad i pomislio da je ovjeka orujem mogue
ubijediti u istinitost jedne religije? Orujem se ovjek tjera da
proglasi za istinito neto to samo protiv svoje savjesti moe
drati za istinito. Jer vie ljudi pridobije ona (religija, prim. G.
S.) za ispitivanje svojih dogmi ukoliko opaze da je mnogi prihvataju premda nijesu niim natjerani na to, i da se, tavie,
dobrovoljno liavaju spoljanjih dobara, koja nijesu zanemarljiva, premda u religiji na koju prelaze ne mogu oekivati nita
drugo osim istine. (Baljevi: 2002)
Baljevi se zalae za toleranciju i trpeljivost kada je u pitanju
multikonfesionalizam i vjerska razuenost, fragmentarnost i
razliitost. Tako, to se tie odnosa magistrata prema svojim
podanicima koji se razilaze s njim u svetenim pitanjima,
Baljevi smatra da ukoliko je mogue i ukoliko vladar smatra
da ne bi bilo podesno da ih udalji iz drave, valja ih tolerisati i
pustiti neka samo potuju onoga Boga koji im se ini da je najbolji i najpodesniji za Boga. (Baljevi: 2002) Multikonfesionalizam, odnosno postojanje inovjernika, prirodno je pravo i slobodan, etiki izbor po savjesti svakog pojedinca. Religiozni,
etniki i drugi sukobi nastaju zbog upotrebe sile, netolerancije,
nepotovanja razlika, neuvaavanja Drugih kao samostalnih i
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

437

Goran Sekulovi

nezavisnih subjekata, predrasuda i neznanja, a ne zbog tolerancije, dobroinstva, trpeljivosti, racionalnog, argumentovanog i
razlonog dokazivanja.
Baljevi polazi od pojma ovjeka kao umnog i slobodnog
bia, kadrog i sposobnog da, prema sopstvenoj savjesti kao
duhovnog bia najvie vrijednosti, procjenjuje svojim suverenim izborom proisteklim i datim od Apsoluta dobro i zlo i
ivi kao linost dostojna Boga. Kao dostojanstvena, asna, istinita i pravedna linost. Savjest je kriterijum za procjenjivanje
istinske religije. Svaijoj savjesti treba ostaviti na volju da se
opredijeli koju religiju hoe da slijedi a koju da napusti.
(Baljevi: 1752; 2002)
Baljevi pie da je na osnovu prirodnog zakona jasno da nikome ne smije biti priznato pravo svojine nad savjeu. U dravi
graani ne mogu svoju volju u pogledu religije podrediti volji
najviih gospodara, ako je ve na osnovu prirodnog zakona
jasno da nikome ne smije biti priznato pravo svojine nad savjestima. (Baljevi: 1752; 2002) Dakle, pravo svojine nad savjestima i religijama ne moe imati ni bilo koja crkvena odnosno
vjerska i religijska vlast. Svaki probueni ovek, celog svog
ivota, vodi ivi razgovor sa svojom saveu, sa bogom... Pojam
vertikalne ose sveta samo je projekcija moralne vertikale oveka. (uro unji: 1997)
Svaki ustupak u ovom smislu i neko polovino rjeenje
otvorili bi vrata tutorstva, neslobode i prava svojine nad savjeu koja je nastala iz vjere, a to bi znailo onda i prava svojine
nad religijom, to bi dalje, gledajui logiki dosljedno i samozakonito, znailo i ukidanje autonomije, dostojanstva i suvereniteta linosti svakog, ne samo vjernika ve i ovjeka. To bi apsolutno protivrjeilo i osnovnom principu Baljevieve doktorske
disertacije o protivljenju svakom irenju religije militantnim
sredstvima, budui da bi onaj ko ima pravo svojine nad religijom, vjerom i slobodnom savjeu, bilo u liku svjetovne ili
438

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Jovan Stefanov(i) Baljevi - prvi Crnogorac doktor filozofije

duhovne vlasti, uvijek mogao da svakog ovjeka i vjernika

(zlo)upotrijebi za svoje parcijalne i otuene svrhe i koristi, pa i
za uee u irenju religije militantnim, vojnim, ratnim i oruanim putem i sredstvima.
Baljevi ivi u doba modernog miljenja o dravi. Tri-etiri
vijeka prije vremena njegovog djelovanja zapoeo je proces
konstituisanja moderne drave i modernog odnosa prema njoj u
teoriji i praksi. U srednjem vijeku je bila dominantna misao
dravne vlasti kao u sutini privatnog vlasnitva. Mada se tada
vie govorilo o svjetovnoj, nego o dravnoj vlasti. Nasuprot
svjetovne, bila je duhovna, crkvena vlast. Ove dvije vlasti,
odnosno zajednice su pokrivale, kako se tada smatralo, univerzalni hrianski prostor. Kako se Evropa vremenom poela oslobaati i emancipovati od srednjevjekovnog primata religijskog
nad svim drugim drutvenim sferama, svjetovna, dravna i
duhovna, crkvena vlast postale su zasebne, ravnopravne i odvojene jedna od druge. Svaka od njih je postala nadlena i arbitrarna u svojim suverenim oblastima i poslovima.
Rije je o modernoj i civilizacijskoj ideji odvojenosti crkve
od drave. Ona se rodila u Zapadnoj Evropi i vai prije svega
upravo u zemljama koje joj pripadaju i geografski i istorijski,
i kulturno i duhovno. Istono, pravoslavno hrianstvo, zadugo nije moglo prihvatiti ideju o odvojenosti drave i crkve. U
njemu je svjetovna, dravna vlast tradicionalno bila nadreena
duhovnoj, crkvenoj vlasti. Nehrianskim religijama jo je
manje, ak i danas, bliska i realna ideja o odvojenosti drave
od crkve.
U savremenim demokratskim drutvima u dravama, pa i u
onima u kojima je istorijski tradicionalno pretean dio pripadao pravoslavnom stanovnitvu, takoe su na snazi ustavnopravna naela o odvojenosti crkve od drave. U njima su danas,
iako su graani pravoslavne vjeroispovijesti i dalje u veini, na
djelu multikonfesionalni, multietniki i multikulturalni sistemi
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

439

Goran Sekulovi

i obrasci drutvenog ivljenja. Pa ak i u zemljama tvrdih

nehrianskih zajednica, poetkom dvadeset prvog vijeka sve
su snaniji i masovniji zahtjevi za odvajanjem drave od religije, a tamo gdje je ve formalno i ustavno-pravno uvedena laika i sekularna drava, kakva je recimo islamska Turska, izuzetno su motivisani i narasli civilizovani, prosvijeeni i kulturni napori, protesti i predlozi da se i u praksi, u ivotu i svakodnevici, takvo stanje dosljedno sprovodi, realizuje i odri.
Upravo primjeri iz Turske pokazuju kako su njeni graani koji
se opredjeljuju za odvojenu dravu od religije izuzetno osjetljivi na svaki pokuaj ili na svaku makar i slutnju da se ti jednom ve osvojeni civilizacijski rezultati ponite i vrate na preanje, istorijski i emancipacijski gledano predmoderno i
neslobodno stanje.
Ali, Baljevi ivi i u doba slobodnog ispoljavanja slobod(n)e
savjesti. Sve do novog vijeka slobode savjesti praktino nije
bilo, dakle, ak ni u Grkoj i Rimu, a kamoli u srednjem vijeku. Baljevi je sudionik, odnosno duhovni batinik a i mi,
savremenici, tj. Crna Gora, i njegovi i evropski, i geografski i
istorijski, duhovni potomci i pripadnici istog civilizacijskokulturnog kruga svih (zapadno)evropskih istorijskih, konfesionalnih, filozofskih i duhovnih promjena od srednjeg vijeka
i poetka novovjekovlja do dananjeg vremena poetka dvadeset prvog vijeka. A Evropa je evoluirala od stava da svaki ovjek mora imati jednu pravu vjeru do stava da se svakom ovjeku mora dopustiti da ivi u skladu sa naelima one vjere
koja je za njega prava ili koja mu se (samo) ini da je prava.
Lako je uvidjeti da je promjena ovog temeljnog stava o religiji teorijski izraz svih onih praktinih (r)evolucionarnih dogaaja kojima se jedna vrsta dogmatska i pravovjerna evropska
hrianska zajednica transformisala u nepovratni i autentini
pluralitet multikonfesionalizma.
440

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Jovan Stefanov(i) Baljevi - prvi Crnogorac doktor filozofije

Baljevieva filozofija i
misao evropskog multikonfesionalizma

Dakle, vidimo da je Baljevieva filozofija i misao evropskog

multikonfesionalizma proizala iz ova prethodna dva paralelna,
a zapravo iz jednog jedinstvenog procesa izrastanja evropske
drave u modernu graansku zajednicu koja, upravo zato to je
nezavisna od religijskih i crkvenih poslova, moe garantovati
pravo svakom svom graaninu, tj. pripadniku te odreene politike zajednice da se slobodno, u skladu sa svojom slobodom
savjesti nad kojom niko ne moe imati vlast (ni bilo koja dravna, ali ni bilo koja crkvena zajednica, jer sve mimo toga bi bilo
grubo krenje osnovnih ljudskih prava i sloboda), moe opredjeljivati za bilo koju vjeru i religiju, tj. za svaku onu za koju on
smatra da je prava, da je njemu (samo)odgovarajua i pripadna,
bilo u skladu sa njegovim pogledom na svijet ili istorijskim,
nacionalnim, kulturnim, filozofskim, etikim, civilizacijskim i
drugim shvatanjima.
Baljevi otvara mnoge teorijske kontroverze. Jedna od njih se
tie rasprostranjenosti religije... Baljevi je apstrahovao postojanje ateista.... Zanemarivanje ateista utoliko vie udi to se J.
Baljevi u svojoj raspravi poziva na francuskog filozofa, prosvjetitelja Pjera Bela (1647-1706), koji je zastupao ideju o nespojivosti religije i znanja, vjere i filozofije. Bel je bio na stanovitu
da drutvo ateista moe ispunjavati ne samo svoje graanske
nego i svoje moralne obaveze i dunosti, nita loije od drutva
vjernika. Ovo pitanje je i danas izuzetno aktuelno. (Nikola
Rackovi: 2002) Ateizam je u savremenosti nezaobilazan inilac
kada se razmatra odnos religije sa dravom i drutvom, kao i
pitanje same religije, njene sutine i ontolokog bia. Ni multikonfesionalizam se ne moe u potpunosti sagledati bez ateizma,
budui da predstavljaju neodvojive sadraje odnosa graana
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

441

Goran Sekulovi

prema religiji, dravi i drutvu u modernoj, laikoj i sekularnoj,

demokratskoj i graanskoj, dravnoj politikoj zajednici, iako je
i dalje paradigma moderne drave nacionalna drava, i pored
snanih izazova globalizacije i multikulturalizma.
Baljeviev spis moe da slui na ast ne samo Crnoj Gori i
Crnogorcima, ve i svim drugim zemljama i nacijama iz ovog
dijela Evrope, jer je polovinom osamnaestog vijeka bilo vrlo
malo uenih ljudi sa ovih prostora koji su u Evropi doktorirali iz
filozofije ili na slian nain iskazivali svoju obrazovanost.
O Baljeviu su pisali njegovi savremenici, najuenije glave ondanje prosvijeene Evrope: Ti si doista prvi meu hrianima
grkog obreda koji iznosi neko javno svjedoanstvo o svojoj marljivosti i napretku; a ovaj Tvoj napredak zasluuje utoliko veu
pohvalu ukoliko je Tebi, koji si u ranoj mladosti dopao turskog
ropstva i bio lien svih sredstava, te nastavio ivot u tuini, bilo
tee da se zaputi stazom plemenitih umjetnosti... (J. J. Lange,
lan carske pruske Kraljevske akademije).
Na naim akademijama ima vrlo malo primjera da studenti
grke (pravoslavne) otadbine i vjere polau ispit za neko vie
akademsko zvanje. Utoliko mi je drae to si upravo radosno
ugrabio ovu priliku da se sam ne vrati u svoju otadbinu bez
svjedoanstva. Neka bi TVOJA otadbina ubrala odatle izvrsne
plodove, i neka bi TVOJ primjer privukao i mnoge druge da vrijedno prionu uz ove spasonosne nauke, kako biste svoju vjeru
mogli da branite ne samo orujem, nego i pouzdanim i nesumnjivim argumentima! (G.T. Caharijas, predsjedavajui filozofije
i slobodnih umjetnosti na Univerzitetu u Haleu Magdeburkom).
Najvanije je da se nije dozvolilo, bez obzira na evidentno
istorijsko kanjenje, da ovaj drugi, konani, duhovni, po Crnu
Goru i njenu kulturu najvaniji, povratak Jovana Baljevia u
njegovu i nau otadbinu, proe bez svjedoanstva (kada ve
postoji), tj. bez objavljivanja disertacije u originalu na latinskom, odgovarajueg i kvalitetnog naunog prevoda i isto
442

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Jovan Stefanov(i) Baljevi - prvi Crnogorac doktor filozofije

takvog komentara. To je izvanredan osnov za dalja ispitivanja

svih aspekata Baljevieve filozofske disertacije, kao i njegovog
ukupnog rada i ivota.
Moramo biti zadovoljni to je jedan ovakav crnogorski duhovni biser, ipak, na kraju doputovao iz davne dobi do nas dananjih i savremene Crne Gore, posebno kada se zna da region
jugoistoka Evrope, istorijski gledano, esto nije, sticajem raznih
drutvenih okolnosti, bio ba najskloniji pravim, temeljnim i
ozbiljnim duhovnim temama.
Baljevieva otadbina, Crna Gora, tek danas u prilici je da
ubira plodove njegove intelektualne ambicioznosti da pie o
religiji, najdubljoj metafizikoj i trajnoj duhovnojupitnosti ovjeka, i multikonfesionalizmu kao njenom jedino plodnomi
moguem svjetovnom i istorijskom, posebno savremenom i
demokratskom, civilizacijskom i prosvijeenom, ovaploenju,
potvrivanju i afirmisanju.
itanje ovako vrijednih djela i primjena u praksi njegovih
poruka oplemenjuje ljude i utie da se smanji broj slinih sukoba. Iz vie istorijskih razloga, tek poslije vie vjekova, otkrivamo vrijedne crnogorske domete u evropskoj kulturi koji, to je
izuzetno podsticajno za itavo drutvo, a posebno za mlade, u
potpunosti korenspondiraju sa savremenim tokovima ne samo
humanistike misli ve i demokratske prakse i vjerske tolerancije u najrazvijenijim zemljama svijeta.
Filozofske ideje Jovana Baljevia ine znaajan dio crnogorskog duhovnog nasljea. Batina se ne prenosi mehanikim putem i ne nasljeuje spontano i automatski. Moramo je prepoznati,
zavrijediti, osvojiti, sauvati, kritiki ocijeniti i valorizovati, unaprijediti, aktuelizovati, modernizovati, predstaviti javnosti, pronositi i prenijeti je i dalje i jae kroz prostor i vrijeme. Nae je samo
ono to prepoznamo kao nae, to nas utemeljuje, ali to i mi sami
utemeljujemo, razvijamo i osavremenjujemo. Baljevieva filozofska disertacija o religiji i multikonfesionalizmu dolazi i do nas
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

443

dananjih. Svojim porukama ona brani, jaa i iri civilizovanost

evropskog prostora na kojem ivimo, ali i svijest o humanitetu i
dijalogu i u ovom vremenu, budui da je u pitanju rad sa svevremenskim i trajnim filozofskim i religijskim vrijednostima.
Rasprava nosi snaan peat vjekovne crnogorske upuenosti
horizontima evropske misli i civilizacije. Ona govori o tetama
izazvanim neprekidnim ratovima zbog vjerskog neslaganja i
ima veliki znaaj i za na region u kojem su se vodili vjerski
ratovi i u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka, ali i za evropski kontinent u cjelini, budui da se i na zapadu Evrope u prolosti vjerski ratovalo neprekidno i vie decenija, pa ak i itav
jedan vijek.
Disertacija, ukupno djelo i linost Jovana Baljevia svjedoe
o neunitivoj tenji i ovog evropskog prostora i Crne Gore u
njemu da se na miran, civilizovan i prosvijeen nain rjeavaju
postojee i potencijalne etnike, religijske i kulturne razlike i
najkrupniji dravni, nacionalni, drutveni i duhovni problemi.
To je nesumnjivo naa, crnogorska, evropska, civilizacijska i
demokratska batina, ali i stvarnost, koju danas, na poetku dvadeset prvog vijeka otkrivamo, objelodanjujemo, prezentujemo i
potvrujemo pred licem evropske i svjetske javnosti kao suverena i demokratska drava zarad same Crne Gore, sadanjih i
buduih generacija i njihove evropske, integrativne i prosperitetne budunosti.

444

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me