istorija

CRNOGORSKI SUKOB SA KOMINFORMOM

Jadranka Selhanovi
The political conflict between Yugoslavia and the SSSR had its victims real and symbolic. One of those victims was the cult of the
Soviet Union and Stalin which had been intensively fostered and
formed since 1945. From 1948 the Yugoslav communist regime
stopped keeping the cult alive through the institutions which served for
shaping public opinion. In Montenegro, the destruction of that cult had
more drastic consequences for the fates of many people.

Stvaranje kulta Sovjetskog Saveza i Staljina imalo je, kao to

je poznato, svoje izvorite u politikim razlozima. Razlozi koji su
uticali na njegovo stvaranje i uvrivanje, doveli su sredinom
1948. godine do prvih koraka ka njegovoj razgradnji i slabljenju.
Politiki sukob izmeu Jugoslavije i SSSR-a u potpunosti je promijenio spoljnopolitiku poziciju Jugoslavije, a umnogome i pravac njenog unutranjeg razvoja. Kao i svi drugi sukobi, i ovaj je
imao svoje rtve stvarne ili simbolike. Jedna od tih rtava
bio je i kult Sovjetskog Saveza i Staljina, koji je od 1945. godine intenzivno uvrivan i stvaran. Od 1948. godine nestaju ideoloki i politiki razlozi koji su taj kult odravali u javnom ivotu, i jugoslovenski komunistiki reim prestaje da ga preko svojih institucija za oblikovanje svijesti odrava u ivotu. Po prirodi
stvari, istu sudbinu taj kult je doivio i u Crnoj Gori.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

391

Jadranka Selhanovi

Sredinom 1948. godine jugoslovenskoj javnosti prvi put je

saopteno da je nastao ozbiljan nesporazum izmeu Jugoslavije
i SSSR-a. U stvari, bila je to samo zavrna faza sukoba koji je
zapoeo krajem rata 1944. godine i trajao do njegovog eskaliranja 1948. godine. Prve nesuglasice izmeu dva partijska rukovodstva nastale su oktobra 1944. godine, prilikom vojnih operacija za osloboenje Beograda. Tim povodom odreeni predstavnici najvie vojne i partijske vlasti u Jugoslaviji optuili su
pojedine pripadnike Crvene armije za nedolino ponaanje prilikom oslobaanja Beograda. Prepiska nastala ovim povodom
izmeu Staljina i Tita bila je ujedno i poetak Staljinovog podozrivog odnosa prema jugoslovenskom politikom vrhu.
Staljinovo nezadovoljstvo u odnosu na jugoslovensko rukovodstvo bilo je ispoljeno i prilikom formiranja Privremene vlade
DFJ marta 1945. godine, posebno izborom Milana Grola za njenog potpredsjednika. Ovakvo personalno rjeenje u jugoslovenskoj Privremenoj vladi, za Staljina predstavljalo je stvaranje
mogunosti za uplitanje britanske politike u nove jugoslovenske
prilike.1 Ni Deklaracija Privremene vlade koja je objavljena 9.
marta 1945. godine nije bila po ukusu Josifa Visarionovia.
Staljin je smatrao da je u Deklaraciji trebalo istai da e nova
Jugoslovenska vlada djelovati u potpunoj saglasnosti sa
Sovjetskim Savezom. Tim povodom na adresu novog jugoslovenskog rukovodstva stiglo je i prijetee pismo, na koje je jugoslovenska strana u svom odgovoru priznala neprikosnovenost
sovjetskog autoriteta.2 Godine 1946. na zaotravanje odnosa
1 O ovom vidi vie: R. Luburi, Istorijskopolitiki okvir sukoba
Jugoslavije i SSSR-a 1948. godine, Goli otok (1949-1956) Zbornik radova,
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica, 1998, 25-54.
2 Kako navode B. Petranovi i S. Dautovi, prijetee pismo Sovjetske vlade
je glasilo: Postoji drugi put koji se sastoji u tome, da Sovjetska vlada zvanino izjavi o svom nesudelovanju u pomenutim koracima Jugoslovenske vlade.
392

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

izmeu dvije socijalistike zemlje uticalo je i stvaranje mjeovitih drutava o ijem djelovanju su dva rukovodstva imala sasvim
oprene stavove. Ovi sukobi na liniji Jugoslavija - SSSR drani
su u strogoj tajnosti. to vie, sa njima su bili upoznati samo lanovi najueg partijskog rukovodstva.
Korak koji je nagovijestio kulminaciju sukoba izmeu
Jugoslavije i SSSR-a, bio je Staljinov zahtjev da se formira
jugoslovensko-bugarska federacija. Na stvaranje nove federacije, odnosno na karakter i vremenski period za njeno realizovanje, jugoslovensko i sovjetsko rukovodstvo imala su razliita
vienja. Sovjetska strana saoptavala je da treba odmah formirati dvolanu federaciju izmeu Jugoslavije i Bugarske.
Rukovodstvo Jugoslavije zastupalo je stav da ne treba uriti, a
buduu federaciju vidjelo je u pripajanju Bugarske kao sedme
federalne jedinice Jugoslaviji. Satljinov izriit zahtjev povodom
formiranja federacije izmeu Jugoslavije i Bugarske zvanino je
saopten februara 1948. godine. Zahtjev jugoslovenskoj strani
bio je iskazan u formi ultimatuma. Tako je moskovska naredba
o stvaranju nove federacije dovela do susreta jugoslovenske
delegacije sa Staljinom u Moskvi. Iako je u poetku izgledalo da
je nesporazum rijeen, moskovski sastanak samo je na kratko
odloio rjeavanje nametnutog ultimatuma. Ve 27. marta CK
VKP(b) uputio je pismo CK KPJ u kojem je iznio svoje optube na raun jugoslovenskog rukovodstva. U poduem pismu CK
Mi moemo dati takvu izjavu, poto naa zemlja jo nije povezana sa
Jugoslavijom bilo kakvim ugovorom o savezu ili uzajamnoj pomoi. To bi Vas
oslobodilo od obaveza da se konsultujete sa nama. Na ovo pismo uslijedio je
odgovor Politbiroa CK KPJ 15. marta 1945. godine u kome se kae: Za
Jugoslaviju postoji samo jedan put: ii samo sa Sovjetskim Savezom i pod njegovim rukovodstvom. To mislimo ne samo kao komunisti, ve i kao odgovorni dravnici. O konkretnim oblicima kako da ispravimo nae greke mi emo
se savetovati sa Vama. Jugoslovenska revolucija i SSSR (1941-1945),
Beograd, 1988, 350.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

393

Jadranka Selhanovi

VKP(b) optuivao je rukovodstvo KPJ da iri antisovjetske izjave, u smislu da se SKP(b) izroava, da u SSSR-u vlada velikodravni ovinizam, da SSSR eli da ekonomski osvoji Jugoslaviju.
U pismu je bilo navedeno da u KPJ nema unutarpartijske demokratije, kritike i samokritike, da su partijski kadrovi stavljeni pod
prismotru ministra dravne bjezbjednosti, da je na mjestu pomonika ministra inostranih poslova postavljen ovjek (Vladimir
Velebit) koji je engleski pijun...3 Ovo pismo sovjetska partija
proslijedila je i ostalim komunistikim partijama, lanicama Informbiroa. Pisma optubi, po sadrini slina sovjetskom, stizala su
na adresu CK KPJ od svih komunistikih partija, izuzev KP Francuske i KP Italije. Odgovor na optube, CK KPJ poslao je CK
VKP(b) 13. aprila 1948. godine. U odgovoru CK KPJ bilo je navedeno da je jugoslovensko rukovodstvo strahovito iznenaeno
sadrinom dobijenog pisma, odnosno da smatra da je sovjetski zakljuak nastao kao posljedica nedovoljnog poznavanja jugoslovenskih prilika. Informacije koje su dobijali Sovjeti o stanju u Jugoslaviji, CK KPJ tumaio je kao tendenciozne i zlonamjerne koje
imaju za cilj da napakoste Jugoslaviji i da joj oteaju i onako teak
rad na izgradnji socijalizma.4 Sovjetska reakcija na ovaj odgovor
KPJ, bila je iznijeta u upuenim pismima 4. i 22. maja 1948. godine.5 Uslijedilo je i zasijedanje Informbiroa u Bukuretu, ijem se
3 V. Dedijer, Dokumenti 1948., knjiga prva, Beograd, 1980, 201-207.
4 Isto, 239-249.
5 Podue pismo-odgovor CK SKP(b) upueno CK KPJ 4. maja, bilo je obrazloeno u 9. taaka: 1. O opozivanju sovjetskih vojnih savjetnika iz
Jugoslavije; 2. O sovjetskim civilnim specijalcima u Jugoslaviji; 3. O Velebitu
i drugim pijunima u aparatu Ministarstva inostranih poslova Jugoslavije; 4. O
sovjetskom ambasadoru u Jugoslaviji i sovjetskoj dravi, 5. O antisovjetskoj
izjavi druga ilasa o obavjetajnoj slubi i o trgovakim pregovorima; 6.O
nepravilnoj politikoj liniji Politbiroa CK KPJ u pitanjima klasne borbe u
Jugoslaviji; 7.O nepravilnoj politici Politbiroa CK KPJ u pitanju odnosa izme394

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

pozivu nije odazvala KPJ. Na zasijedanju, odranom 29. maja,

doneena je Rezolucija IB-a komunistikih partija o stanju u KPJ.
Ovu Rezoluciju Informacioni biro, kako navodi Dedijer, nije
dostavio CK KPJ, pa je jugoslovenska strana bila prisiljena da se
slui agencijskim tekstom.6
O sukobu izmeu Jugoslavije i SSSR-a crnogorska javnost
zvanino je prvi put saznala iz tampe 30. juna 1948. godine.
Tog dana Pobjeda je prenijela Izjavu Centralnog komiteta KPJ
povodom doneene rezolucije Informativnog biroa komunistikih partija O stanju u Komunistikoj partiji Jugoslavije.
Plenum CK KPJ, koji je bio potpisnik objavljenog teksta, detaljno je informisao najiru javnost o toku i sadraju prepiske.7
u Partije i Narodnog fronta; 8.O zabrinjavajuem poloaju u Jugoslovenskoj
kompartiji; 9. O uobraenosti rukovodilaca CK KPJ i o njihovom nepravilnom
odnosu prema svojim pogrekama; Na kraju pisma bilo je navedeno da iako
drug Tito i Kardelj u svom pismu pozivaju predstavnike CK SKP (b), da dou
u Jugoslaviju da bi prouili pitanje sovjetsko-jugoslovenskog nesporazuma, to
smatraju nepravilnim u odnosu na druge kompartije. Zato su predloili da se
ovo pitanje rijei na najskorijem sastanku Informbiroa. Isto, 264-282.
6 Isto, 299.
7 Izjava CK KPJ povodom rezolucije Informbiroa komunistikih partija,
Pobjeda, 30. 06. 1948, br. 154, 1. U okviru ovog teksta objavljeni su i izvodi iz
pisama koje je Sovjetska partija uputila Jugoslovenskoj partiji 4. i 22. maja 1948.
godine. U pismima CK VKP(b) upuenim CK KPJ, kako je navedeno u tekstu,
rukovodstvo Sovjetske partije zahtijevalo je da rukovodstvo KPJ prizna sljedee greke: da rukovodei ljudi KPJ samo na rijeima uzdiu SSSR, a potajno ga
kleveu; da jugoslovensko rukovodstvo, takoe, klevee sovjetsku armiju i da se
prema sovjetskim strunjacima neprijateljski odnosi; da u KPJ nema demokratije; da Jugoslovenska vlada preko pijuna obezbjeuje sebi zatitu imperijalistikih sila; da se KPJ rasplinula u Narodnom frontu te se vie ne moe smatrati
marksistiko-lenjinistikom organizacijom; da je KPJ pretjerala sa hvalisanjem
o uspjesima u ratu, koji nijesu vei od onih koje su ostvarile komunistike partije Poljske, ehoslovake, Rumunije, Albanije i Bugarske.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

395

Jadranka Selhanovi

Samo nekoliko dana nakon objelodanjivanja Izjave CK KPJ,

tanije 04. 07. 1948. godine, u Pobjedi se pojavila nova rubrika naslovljena Poslije nepravedne optube Informacionog biroa protiv KPJ. Bila je to rubrika putem koje se vrilo intenzivno mijenjanje slike o nepogreivosti Sovjetskog Saveza i njegovog voe. Stupce novonastale rubrike iz broja u broj ispunjavali su tekstovi rezolucija, koje su bile donijete na sastancima
sreskih i mjesnih komiteta, omladinskih i sindikalnih organizacija, radnih kolektiva. U istoj rubrici objavljivana su pisma i
proglasi sa mitinga koje je narod odravao po gradovima i manjim mjestima irom Crne Gore. U njima je rezolucija IB-a proglaavana nepravednom i neosnovanom. Istovremeno iskazivano je bezgranino povjerenje i podrka CK KPJ na elu sa Titom. Slina novinska rubrika pojavila se i u Omladinskom pokretu. Istina, u listu crnogorske omladine, problem Rezolucije
IB-a nije bio tretiran koliko u Pobjedi. Do kraja 1948. godine
rubrika Protiv nepravednih optubi i kleveta objavljena je nekoliko puta. Aktivne pripreme koje su u to vrijeme sprovoene
za odravanje etvrtog kongresa SKOJ-a, koji je bio u oktobru
1948. godine i Kongresa ujedinjenja SKOJ-a i Narodne omladine, odranog u decembru 1948.godine, mogle su uticati da informacije vezane za ova dva dogaaja dobiju vie prostora u omladinskoj tampi. Ali, kongresne aktivnosti, kao odravanje sreskih konferencija, na kojima su birani delegati za Kongrese, to
se moe zakljuiti iz lista, bile su povod da se upute telegrami u
kojima je iskazivana odanost i podrka KPJ na elu sa Titom.8
8 Pred Kongres ujedinjenja SKOJ-a i Narodne omladine; Omladinski
pokret, 08. 12. 1948, br. 49, 1. Na naslovnici lista bili su objavljeni: pozdravni
telegram delegata Sreske konferencije SKOJ-a i NO Sreza titogradskog; telegram delegata Sreske konferencije Kotora; telegram delegata Sreske konferencije Nikia i telegram uesnika Sreske konferencije Berana. U telegramu
upuenom iz Titograda, omladina se zavjetovala voljenom Titu da e jedinstveno i nepokolebljivo pod zastavom Partije i herojskog CK nastaviti borbu
396

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

Nakon objavljivanja rezolucije IB-a, prva se reagovanjem u

tampi oglasila crnogorska omladinska organizacija. U objavljenoj rezoluciji, Pokrajinski komitet Saveza komunistike omladine Jugoslavije za Crnu Goru, potvrdio je potpunu solidarnost sa
izjavom CK KPJ. Tom prilikom omladinsko rukovodstvo saoptilo je da bezgranino vjeruje u herojski Centralni komitet jugoslovenske partije na elu s Titom. Pokrajinski komitet SKOJ-a,
pisalo je u tekstu rezolucije, izjavljuje da navedene optube nee
ni najmanje smanjiti nau ljubav prema bratskim sovjetskim
narodima i sovjetskoj omladini, slavnoj Boljevikoj partiji i
velikom Staljinu. No, opredijeljenost i konaan stav crnogorske omladine povodom rezolucije IB-a bio je saopten kroz
poruku: Izraavajui bezgranino povjerenje naem CK na elu
sa drugom Titom, zavjetujemo se da emo jo portvovanije
raditi na zbijanju redova nae omladine oko nae slavne Partije
i njenog herojskog CK, da emo i dalje neumorno vaspitavati
nau omladinu u duhu neizmjerne ljubavi prema naoj divnoj
domovini, da emo stalno i neprekidno iriti ideju komunizma... Ova omladinska rezolucija bila je objavljena u Pobjedi
i na naslovnoj strani Omladinskog pokreta9 U narednom broju
Pobjede objavljeni su rezolucija Sreskog komiteta Cetinja i
izvjetaj sa protestnog mitinga u Pljevljima.10 U rezoluciji SK
Cetinja bilo je navedeno da su cetinjski komunisti uvjereni u
pravilnost politike CK KPJ na elu sa drugom Titom, koji
za socijalistiku izgradnju svoje slavne otadbine. Nikakve klevete, nikakve
lai, niim osnovane optube, poruivali su omladinci, nee i ne mogu skrenuti omladinu sa puta kojim ih vodi Tito, voljeni uitelj i herojska KPJ.
9 Rezolucija Predsjednitva Zemaljskog vijea NO Crne Gore povodom
Rezolucije Informbiroa o stanju u KPJ, Omladinski pokret, 20. 07. 1948, br.
29, 1; Rezolucija PK SKOJ za Crnu Goru, Pobjeda, 04. 07. 1948, br. 158, 2.
10 Ispunjavajui svoje obaveze prije roka na narod na mitinzima i konferencijama manifestuje svoju odanost Partiji i Titu, Pobjeda, 06. 07. 1948,
br. 159, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

397

Jadranka Selhanovi

nepokolebljivo i pobjedonosno vodi narod u socijalizam. Na

mitingu u Pljevljima bilo je 2.500 graana. Tom prilikom Savo
Raku, sekretar Sreskog komiteta saoptio je da je CK KPJ
teko oklevetan kod SKP (b). Ali ipak, smatrao je Raku, mi
vrsto stojimo uz na CK i naeg Tita, koji nam je i usadio bezgraninu ljubav u Sovjetski Savez. Sa mitinga u Pljevljima
upuen je i telegram generalnom skretaru CK KPJ. Telegram su
potpisali i komunisti i frontovci grada Pljevalja. U telegramu
Pljevljaci obeavaju Titu, da nita nee pokolebati njihovo
jedinstvo i radni polet, zato ostaju vjerni Partiji i Titu, jer znaju
da ih vodi sigurnim putem u socijalizam. Partija i cio radni
narod nae zemlje odluno stoje uz svoje rukovodstvo bila je
poruka sa naslovnice Pobjede od 09. jula 1948.godine. U
okviru ovog naslova bile su objavljene rezolucije Narodnog
fronta grada Cetinja, Sreskog komiteta KPJ Bara, Osnovne partijske organizacije Andrijevice, Partijske elije NIP
Pobjeda.11 Nakon dva mjeseca od prve rezolucije, omladina
je ponovo potvrdila odanost Partiji i Titu. U Omladinskom
pokretu objavljena je reportaa iz ljetovalita u Ulcinju. Meu
nagraenim omladincima, koji su boravili u ulcinjskom odmaralitu, bio je i polumaturant koji je na pitanje novinara ta misli
o posljednjim politikim dogaajima odgovorio: Peti kongres
je pokazao pravilnost politike nae Partije. Nas klevetaju, ali mi
emo pobijediti jer nas vodi Tito, na najvei sin i najbolji
komunista. On je tvorac svega dobrog kod nas i brine se o svakom. Pa i mi za sve ovo to smo ovdje doivjeli i vidjeli najvie smo zahvalni Titu i Partiji. Ovaj odgovor, kako je tumaio
novinar, bio je iskren i jednostavan izraz misli, ne samo svih
uenika u ljetovalitu, nego i itave omladine Crne Gore.12
11 Poslije nepravedne optube Informbiroa protiv KPJ, Pobjeda, 09. 07.
1948, br. 162, 1.
12 Za sve smo zahvalni Titu i Partiji-Ljetovalite u Ulcinju, Omladinski
pokret, 23. 08. 1948, br. 34, 3.
398

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

Doneene rezolucije i upueni telegrami, po sadrini, najee

su liili na poruke koje su samo par mjeseci ranije, raznim povodima bile upuivane velikom sovjetskom uitelju i voi. U stvari, sada je iskazivanje neizmjerne ljubavi i potpune odanosti bilo
usmjereno na novu adresu, odnosno namijenjeno Titu, novom
uitelju i voi kome je jedino trebalo vjerovati. Tako se u jednoj
od rezolucija kae: Pozdravljamo na slavni CK KPJ na elu sa
najboljim sinom nae Partije, radnike klase i itavog radnog
naroda nae zemlje, narodnim herojem, generalnim sekretarom
KPJ, rukovodiocem nae Vlade i nae zemlje, voljenim Titom, i
poruujemo da emo jo jedinstvenije i jo jae i upornije, pod
Titovim rukovodstvom izgraivati nau zemlju na temeljima
nauke Marksa-Engelsa-Lenjina-Staljina, onako kako nas je on
uio i kako nas danas ui da izgraujemo socijalizam u naoj
zemlji. U istom broju prenijet je i telegram koji su jugoslovenski studenti iz Moskve uputili CK KPJ. U njemu su studenti,
izmeu ostalog, iskazali ubjeenje u trijumf jugoslovenske partije pod Titovim rukovodstvom.13 Telegramom upuenom Titu,
koji je prenijela Pobjeda, oglasio se i narod Sreza durmitorskog. U telegramu Durmitorici su poruili Titu da je njegovo
ime duboko urezano u svim njihovim srcima, da oni ne mogu ni
sada, kao to nijesu mogli ni u toku rata, da ne veu svaku
pobjedu za Partiju kojoj je on na elu. Ti si drue Tito, stajalo
je u telegramu Durmitoraca, simbol nae velike NOB, danas
procvat nae zemlje i bolja budunost svih naih naroda.14
Plavljani su se u rezoluciji doneenoj na konferenciji grada
13 Telegram jugoslovenskih studenata u Moskvi CK KPJ, Pobjeda, 09.
07. 1948, br. 162, 3. U telegramu studenti kau: Mi studenti koji se kolujemo u Moskvi, duboko smo uvrijeeni netanom ocjenom rada naeg rukovodstva i nae slavne Partije. U toliko nam tee pada istorijska nepravda to ona
dolazi od slavne Boljevike partije u koju smo mi bezgranino vjerovali....
14 Radni narod kao i uvijek stoji uz svoju Partiju i njeno vostvo,
Pobjeda, 17. 07. 1948, br. 168, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

399

Jadranka Selhanovi

Plava, zavjetovali CK i drugu Titu da e jo portvovanije uestvovati u radu na stvaranju socijalizma u zemlji i da e time
dokazati itavom svijetu da CK KPJ pod Titovim rukovodstvom
sprovodi pravilnu marksistiko-lenjinistiku liniju.15 Govori sa
odranih mitinga povodom sukoba sa IB-om, redovno su objavljivani u tampi. Na mitingu u Tivtu, pred masom od 6000 ljudi,
kako je pisala Pobjeda govorio je Savo Joksimovi, lan PK
KP za Crnu Goru i ministar unutranjih poslova. Tom prilikom
Joksimovi je okupljenoj masi rekao: Rezolucija IB-a predstavlja za na CK, za nau Partiju, za svakog njenog lana, za sve
nae radne ljude, za sve nae narode uvredu i teku klevetu. Ona
predstavlja negiranje nae herojske prolosti, negiranje nae
borbe za izgradnju socijalizma. Ima li takvog srca u naoj zemlji, nastavio je Joksimovi, koje moe rei da su tvrdnje izneene u Rezoluciji IB-a istinite i da se mogu odnositi na na CK,
na nau Partiju, na nau otadbinu. Ako ima onda su to obini
beskimenjaci ili ljudi koji ne vide dalje od nosa, ili nemaju prosto ni malo ponosa, ili su to otvoreni neprijatelji ne samo nae
Partije i naeg naroda nego neprijatelji mira i socijalizma.16
Samo za dvije nedelje tanije, od 4. jula 1948. do poetka odravanja Petog kongresa KPJ, 20. jula 1948. godine, u 14 brojeva
Pobjede u okviru rubrike Poslije nepravedne optube Informacionog biroa protiv KPJ objavljeno je 58 rezolucija kojima
je iskazana svesrdna odanost i podrka CK KPJ i Titu.17 Tekstovi
15 Narod Plava i Gusinja izraava nepokolebljivu odanost CK i drugu
Titu, Pobjeda, 18. 07. 1948, br. 169, 1.
16 Na mitinzima i konferencijama narod Crne Gore izraava svoju nepokolebljivu odnost CK KPJ i maralu Titu, Pobjeda, 10. 07. 1948, br. 163, 1.
17 Rezolucija PK SKOJ-a za Crnu Goru, Rezolucija SK KPJ Cetinje,
Rezolucija radnog naroda Titograda, Rezolucija MK Cetinje, Rezolucija SK
Berane, Rezolucija SK Andrijevica, Rezolucija partijske elije Gruda,
Rezolucija OPO Smailagia Polje, Rezolucija SK Danilovgrad, Rezolucija NF
grada Cetinja, Rezolucija SK Bar, Rezolucija SNO Andrijevica, Rezolucija
400

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

sline sadrine objavljivani su i tokom 1949. godine, samo je

rubrika mijenjala nazive: Povodom klevetnike kampanje protiv FNRJ, a potom Za pobjedu istine protiv lai i klevata.
Protiv optubi IB-a oglasilo se i Drutvo za kulturnu saradnju
Crne Gore sa SSSR-om. Protestna rezolucija Drutva objavljena
je na naslovnici Pobjede. Drutvo je saoptilo da je njegovo
djelovanje postalo besmisleno usljed klevetnike kampanje zbog
koje su Sovjetski Savez i zemlje narodne demokratije prekinule
gotovo svaku kulturnu saradnju. U tim zemljama, kako je informisalo Drutvo, zabranjena je bila naa tampa, sa repertora su
bili skinuti nai filmovi i pozorina djela naih pisca. Posebno je
u rezuluciji Drutva bila apostrofirana osuda SSSR-a koji u
Rezoluciji IB-a omalovaava NOR i borbu za mir, uspjehe jugoslovenskih naroda na svim poljima djelatnosti. Jednom rijeju,
stajalo je u rezoluciji, oni su eljeli predstaviti kao da Jugoslavija
ak i ne postoji.18 Nekorektni postupci sovjetskog vostva

SK Kolain, Rezolucija NIP Pobjeda, Rezolucija SK Niki, Rezolucija SK

avnik, Razolucija SK Herceg Novi, Rezolucija MK Danilovgrad, Rezolucija
partijske elije Njegui, Rezolucija partijske elije Zelenika, Rezolucija partijske elije Kosovi Lug, Rezolucija SNO Cetinja, Rezolucija partijske elije
evo, Rezolucija MK Niki, Rezolucija partijske jedinice pri Zemaljskom
odboru ratnih vojnih invalida Crne Gore, Rezolucija partijske elije radne
zadruge Svetozar Vukmanovi-Tempo u Boljeviima, Rezolucija partijske
organizacije SNO Cetinje, Rezolucija partijske elije privrednih preduzea
Zelenika, Rezolucija NF grada Ulcinja, Telegram komiteta gradilita pruge
Niki-Titograd, Rezolucija MK Titograd, Rezolucija SK Titograd, Rezolucija
partijske elije Grahovo, Rezolucije MK avnik i Pluine, Rezolucija partijske
elije fabrike Lazine, Rezolucija NF Plava i Gusinja, Rezolucija MK
Gusinje, Rezolucija MK Vidrovan, Rezolucije partijskih elija Velimlje i
Ozrinii, Rezolucija partijske elije radnog kolektiva Vukman Krui...
18 Drutvo za kulturnu saradnju sa SSSR donijelo je rezoluciju povodom
klevetnike kampanje protiv nae zemlje, Pobjeda, 07. 05. 1949, br. 107, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

401

Jadranka Selhanovi

prema Jugoslaviji, kako je javljala Pobjeda, nijesu bili upueni samo na politike linosti, ve je nekorektnost ispoljena i
prema jugoslovenskim sportistima. Naime, sovjetski lovaki
avioni su sredinom 1948. godine, neopravdano prisilili na slijetanje avion u kome se nalazila naa fudbalska reprezentacija.
Zbog njihovog namjernog zadravanja aviona, naa reprezentacija koja je putovala na meunarodnu fudbalsku utakmicu u
Norveku, stigla je u Oslo sa izvjesnim zakanjenjem.19
Reagovanja crnogorske tampe povodom neprijateljskih potupaka SSSR-a, u prvim mjesecima nakon izbijanja Rezolucije IB,
bila su vrlo umjerena. Na to je obavezivala preporuka od strane
najvieg partijskog rukovodstva.2020o, kako su se tokom 1949.
godine odnosi zaotravali, i objavljeni tekstovi povodom sukoba sa IB dobijali su na jaini.
Ubistva jugoslovenskih graniara od strane pripadnika vojske
SSSR-a i zemalja narodne demokratije bila su dovoljan razlog
da diplomatski odgovori sa jugoslovenske strane postanu prolost. Tekst o ovom dogaaju Pobjeda je objavila 8. juna 1949.
godine.U tekstu novinar je saoptio da se rukovodstva informbirovskih partija slue sve prljavijim i nedostojnijim sredstvima u
borbi protiv nae zemlje. Naime, sramnim ciljevima, komunisti
Informbiroa su se, kako je bilo navedeno, izjednaavali sa najgorim imperijalistikim klevetnicima. U svojoj neobuzdanoj
mrnji i pakosnoj nemoi, isticao je novinar, informbirovska
propaganda pozajmljuje dokaze od reakcionarnih imperijalistikih i profaistikih agencija i listova. Tako se, zakljuio je
izvjeta, stvara njihova alosna i dirljiva zajednica interesa
koja jugoslovenskom granicom, po planu, organizuje incidente i
19 Zadravanje nae fudbalske ekipe na putu za Oslo, Pobjeda, 21. 06.
1948, br. 147, 6.
20 Na ovu preporuku ukazuje Edvard Kardelj u knjzi Sjeanja, isto o preporuci govori i Svetozar Vukmanovi Tempo u knjizi Revolucija koja tee.
402

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

ubija straare socijalistike Jugoslavije.21 Malo ko je mogao

ostati ravnoduan na lanak objavljen u Pobjedi 10. avgusta
1949. godine. I oni koji nijesu najbolje shvatali politiki sukob
izmeu Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, mogli su ovog puta
dobro razumjeti neprimjerene postupke sovjetskih vlasti. Sa naslovne strane Pobjede crnogorska javnost je mogla proitati
vijest da Sovjetska vlada odbija da vrati jugoslovensku djecu
koja se nalaze u vojnim uilitima u SSSR-u. U lanku je bilo
navedeno da se radi o 90-oro djece, uzrasta od 10 do 13 godina,
koja su nakon osloboenja 1945. godine bila upuena u tzv. Suvorovska uilita, po raznim gradovima Sovjetskog Saveza. Nakon Rezolucije IB-a, pisalo je, ovoj djeci bio je uskraen svaki
kontakt sa roditeljima i rodbinom iz Jugoslavije. Pisma koja su
im pristizala od kue nijesu dobijala, niti je njima bilo dozvoljeno da svojima piu. Ti maliani, navodio je novinar, bili su terorisani na razne naine. Oduzimali su im Titove slike i spreavali ih da se sastaju sa Jugoslovenima. Nakon izbijanja Rezolucije
IB-a, samo 12-oro ove djece uspjelo je da se vrati u Jugoslaviju.
Iako je Vlada FNRJ, bilo je istaknuto u lanku, ve due vrijeme ulagala ogromne napore kod Sovjetske vlade da se omogui
povratak ovoj djeci, od sovjetske strane nije bilo odgovora.22
U drugoj polovini 1949. godine crnogorska medijska scena bila
je pojaana sa dva nova lista, mjesenikom Politiki rad i
Zadruno selo koji je izlazio petnaestodnevno. Prvi je bio organ
CK KP Crne Gore, a drugi organ Glavnog zadrunog saveza zemljoradnikih zadruga NR Crne Gore. Iako namijenjeni partijskom
lanstvu, objavljeni tekstovi u Politikom radu mogli su ukazati urednitvu Pobjede na znaaj odreenih politikih tema koje
21 Jedinstveni hor Informbirovske i imperijalistike propagande protiv
nae zemlje, Pobjeda, 08. 06, 1949, br. 136, 2.
22 Sovjetska Vlada odbija da vrati jugoslovensku djecu koja se nalaze u
vojnim uilitima u SSSR, Pobjeda, 10. 08. 1949, br. 190, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

403

Jadranka Selhanovi

je bilo poeljno obraditi u jedinom dnevnom tampanom crnogorskom glasilu. Izlaenje ovog asopisa najavila je Pobjeda
na svojoj naslovnoj strani. Ve u prvom broju Politikog rada,
u tekstu posveenom zadacima lista, navedeno je da e, izmeu
ostalog, ovo glasilo sa svoje strane pomoi partijskom lanstvu
u razjanjavanju stvarne sutine spora koju vodi KPJ protiv kontrarevolucionarne kampanje Informbiroa, a time i protiv revizionizma u meunarodnom radnikom pokretu.23 U istom broju
objavljen je i tekst u kome se istie da je KPJ pripala asna uloga pobornika protiv neosocijalistike i revizionistike prakse
rukovodstva SSSR-a, a za uspostavljanje pravilnih odnosa izmeu socijalistikih zemalja i komunistikih partija. Pitanje odnosa izmeu socijalistikih zemalja, kako je navedno, jedino se
moglo rijeiti principijelnom borbom protiv revizionistike prakse rukovodstva Sovjetskog Saveza, koje pokuava da nametne
neravnopravne i nesocijalistike odnose izmeu socijalistikih
drava. Upravo zbog takvog pokuaja, naveo je novinar, nastao
je i spor izmeu jugoslovenske partije i partije SSSR-a, ije rukovodstvo eli da ostvari podreen poloaj socijalistikih zemalja prema njemu. Razjareni od bijesa zbog dosadanjih neuspjeha, bilo je naznaeno u tekstu, rukovodstvo Sovjetskog Saveza ne bira sredstva u borbi protiv nae Partije i naeg naroda.24
U novembarskom broju ovog lista bio je objavljen govor Blaa Jovanovia koji je odrao na seminaru organizovanom pri
Upravi propagande i agitacije CK KP Crne Gore. Tom prilikom
o sukobu sa IB-om, Jovanovi je izmeu ostalog rekao: Kao
to znate drugovi, CK SKP(b) na elu sa Staljinom, a zajedno sa
23 itaocima Partijskog rada, Partijski rad, 15. 10. 1949, br. 1, 1.
24 KPJ-prvoborac protiv revizionizma u meunarodnom radnikom pokretu, Partijski rad 15. 10. 1949, br. 1, 6. U ovom tekstu novinar komentarie i
sudski proces protiv Laslo Rajka odran u Budimpeti. Kako je naveo, suenje Rajku je primjena neljudskih i nepotenih sredstava, kojima se koriste
zagrieni revizionisti iz Moskve.
404

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

rukovodstvima drugih informbirovskih partija, preduzima najodvratnije mjere i slui se najprljavijim sredstvima protiv nae
socijalistike zemlje, naih naroda i nae Partije. Oni izmiljaju
takve drske klevete i bezone lai protiv nae zemlje koje izazivaju kod svakog potenog ovjeka odvratnost i prezir. Oni su
zapravo izgubili svaki osjeaj za moral, za potenje, za istinu i
pravinost. Osvrui se na problem politikog vaspitanja pojedinca u Sovjetskom Savezu, Jovanovi je u govoru istakao: Oni
ljude ue da lau i da podlo klevetaju. Rukovodstvo SKP(b) u
tom pravcu vaspitava i ostala informbirovska rukovodstva i od
njih pravi posluno roblje to e mu se kad-tad grdno osvetiti...
Oni vie ne vode rauna o karakterima i asti ljudi, nego te karaktere lome i nagone ljude da pljuju sami na sebe. U njihovom drutvu poten ovjek vie ne smije rei to misli i osjea nego samo
ono to eli i to prija njegovom gospodaru.25 U tekstu posveenom izborima za sreska i gradska partijska rukovodstva koji su
odrani septembra 1949. godine, stajalo je da je partijsko lanstvo iskazalo nepokolebljivo jedinstvo protiv kontrarevolucionarne politike rukovodilaca SKP(b) i Informbiroa.26 U posljednjem
25 Shvatiti to da naa politika agitacija treba da bude iva i konkretna znai shvatiti njen ogroman znaaj, Partijski rad, 15. 11. 1949, br. 2, 1.
26 Na izborima za partijska rukovodstva manifestvovano je nepokolebljivo
jedinstvo partijskih redova, Partijski rad, 15. 11. 1949, br. 2, 2. Znaaj partijskih izbora, stajalo je u tekstu, koji su odrani u svim partijskim organizacijama,
nesumnjivo je velik. Njihov znaaj poveava se time to su odrani u periodu
kada kontrarevolucionarna politika rukovodilaca SKP(b) i Informbiroa, u odnosu na nau Partiju i zemlju, postaje sve drastinija i perfidnija. Ovi izbori pokazali su elino jedinstvo nae Partije, njenu snagu i odlunost za dalju borbu u
odbrani socijalistike izgradnje nae zemlje. U ovom broju bio je objavljen i
opiran tekst Pravilna borba socijalistike Jugoslavije postie sve vee uspjehe
u kome se govori o neprijateljskim stavovima koje su SSSR i ostale informbirovske zemlje ispoljile na etvrtom zasijedanju Generalne skuptine
Ujedinjenih nacija, koja je odrana u Njujorku, septembra 1949. godine.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

405

Jadranka Selhanovi

broju Partijskog rada za 1949. godinu bilo je najavljeno otvaranje veernjih partijskih kola, koje su trebale da otponu s radom
u januaru 1950. godine. Iz predvienog kolskog programa moglo
se zakljuiti da je izuavanje staljinistike teorije i prakse bilo
nepoeljno. Programom kole bila je predviena obrada tri predmeta: osnovi Lenjinizma, istorija KPJ i partijska izgradnja.27
Zadnja stranica lista Zadruno selo bila je rezervisna za
komentare posveene sukobu sa IB-om. Tako je javnost, a posebno seosko stanovnitvo kome je bio prvenstveno i namijenjen
ovaj list, moglo proitati tekstove, iz ijeg naslova je bilo mogue predvidjeti i sadrinu: Neslavna godinjica klevetnike
kampanje, Za pobjedu istine - Ko izdaje oslobodilaku borbu
grkog naroda, Informbirovska politika - uzrok tekog stanja
na bugarskom selu, O neuspjelim pokuajima izvrtanja istine, Borac za istinu - naa zemlja dobija istaknuto mjesto u svijetu.28 U jednom od ovih tekstova naslovljenom Naa socijalistika izgradnja ne moe se sakriti laima pisalo je da kampanja lai i kleveta koju vie od godinu i po dana vode protiv
Jugoslavije rukovodioci SSSR-a i po njihovom diktatu rukovodioci drugih zemalja i partija Informbiroa, nije mogla pokolebati radne ljude u ostvarenju zadatka Petogodinjeg plana.
Naprotiv, na sve pakosti, klevete, pogranine incidente, povlaenje strunjaka, sabotiranje isporuka i otkazivanje trgovinskih
ugovora, oni su odgovorili s nevienim radnim poletom. Samo
radne pobjede u toku ove godine, istaknuto je u tekstu, dokaz
su da nas lai i saboterski postupci nijesu zastraili i pokolebali,
ve naprotiv jo vie uvrstili nae redove.29
27 Pred otvaranje veernjih partijskih kola, Partijski rad, 15. 12. 1949,
br. 3, 5.
28 Zadruno selo, 01. 07. 1949, br. 1, 6; 18. 07. 1949, br. 2, 6; 01. 08. 1949,
br. 3, 6; 01. 09. 1949, br. 5, 6; 15. 09. 1949, br. 6, 6.
29 Naa socijalistika izgradnja ne moe se sakriti laima i klevetama,
Zadruno selo, 05. 12, 1949, br. 11, 6.
406

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

Na stranicama crnogorske tampe objavljivani su tekstovi kojima se uvjeravala crnogorska javnost da je Sovjetski Savez, nekada odani zatitnik na spoljno-politkoj pozornici, postao otvoreni
jugoslovenski neprijatelj. U jednom takvom tekstu govorilo se o
pristigloj noti iz SSSR-a u kojoj Sovjeti podsjeaju jugoslovensku
javnost na izdajstvo njenog rukovodstva prilikom rjeavanja statusa Slovenake Koruke. U noti je stajalo da je, navodno, jugoslovensko rukovodstvo u tajnim pregovorima sa zapadnim zemljama, a zbog linih interesa, u Moskvi 1947. godine izdalo slovenaki narod u Korukoj.30 Povodom lanih i neprijateljskih stavova, saoptenih u sovjetskoj noti, narod je, kako je javljala
Pobjeda, brzo i spontano reagovao odravajui mitinge i donosei rezolucije. Po ve uhodanom pravilu, mitinzi su se odrali u
Nikiu, Cetinju, Podgorici. Na mitinzima su doneene rezolucije. U njima, kako je objavila Pobjeda narod je jednoduno saoptio da su metodi koji se od pojave zloglasne Rezolucije IB-a upotrebljavaju protiv nae zemlje, samo obine gnusne klevete protiv
herojskog jugoslovenskog rukovodstva na elu sa Titom.31
30 Iako je u poetku rjeavanja pitanja odreivanja granice izmeu
Jugoslavije i Austrije, Sovjetski Savez pruao podrku jugoslovenskom zahtjevu da granica izmeu ove dvije zemlje bude promijenjena, tako da
Slovenaka Koruka ue u sastav nove Jugoslavije, Sovjeti su kasnije izmijenili prvobitni stav. Na Ministarskom savjetu u Moskvi, od 10. marta do 24.
aprila 1947. godine, zastupajui sopstvene interese, Sovjeti su podrali stav
zapadnih sila o nepromjenjivosti granice izmeu Jugoslavije i Austrije.
31 Najodlunije protestujemo protiv neuvenih i uvredljivih nota Sovjetske
vlade upuenih naoj Vladi, Pobjeda, 02. 09. 1949, br. 210, 1. U okviru ovog
teksta bila je objavljena i rezolucija sa mitinga u Titogradu upuena Titu, u
kojoj se kae dosadanja klevetnika kampanja, bez trunke morala, kao i ton
i sadrina sovjetskih nota, pokazuju da su rukovodioci SSSR-a neprijatelji
izgradnje socijalizma u Jugoslaviji. Ali oni su se grdno prevarili jer istina o
naoj zemlji sve vie prodire u svijet. Visoke pei i huka motora po naim
novim fabrikama, djelo naih ruku, pokazuju vrstu rijeenost da izgradimo
socijalizam u naoj zemlji pod rukovodstvom Tvojim i Partije.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

407

Jadranka Selhanovi

Na sovjetsko neprijateljsko irenje neistina o Jugoslaviji,

tampa je ukazala objavljivanjem teksta o sudskom procesu protiv Laslo Rajka, koji je odran septembra 1949. godine u
Budimpeti.32 Prilikom suenja Rajku, jugoslovensko partijsko
rukovodstvo je optueno da priprema obaranje postojeeg
dravnog sistema u Maarskoj. Takve insinuacije, pisala je
Pobjeda odvijale su se po diktatu Moskve. Propagandni aparati SSSR-a i ostalih lanica Informbiroa, kako je navedeno, bili
su mobilisani na irenju neistina o navodnim vezama
Jugoslavije sa obavjetajnim slubama zapadnih sila.33
Povodom suenja Rajku oglasio se i Partijski rad. U listu
crnogorskih komunista pisalo je da suenje Rajku predstavlja
primjenu neljudskih i nepotenih sredstava, kojima se koriste
zagrieni revizionisti iz Moskve.34 injenice koje su, navodno,
otkrivene prilikom ovog procesa bile su povod da sovjetska
vlada 28. septembra 1949. godine, obavijesti jugoslovensku
vladu o raskidanju Ugovora o prijateljstvu, uzajamnoj pomoi i
posljeratnoj saradnji izmeu SSSR i Jugoslavije, zakljuenog
1945. godine. Sovjetska strana je optuivala vladu FNRJ da je,
kako je navela, ovaj Ugovor grubo pogazila i rastrgla u parad.
Do kraja 1949. godine note o raskidanju Ugovora o saradnji sa
Jugoslavijom dostavile su i Vlade Maarske, Poljske, Bugarske,
Rumunije, ehoslovake.35 Novonastale ekonomske prilike u
zemlji, nakon prekida privredne saradnje sa Istokom, mogle su
32 Laslo Rajk, bio je lan Politbiroa CK Maarske, ministar unutranjih
poslova. U montiranom procesu sueno mu je za izdaju koju je uinio kao
ministar spoljnih poslova Vlade Republike Maarske.
33 Proces u Budimpeti-nova antijugoslovenska provokacija, Pobjeda,
20. 09. 1949, br. 225, 1.
34 KPJ-prvoborac protiv revizionizma u meunarodnom radnikom pokretu, Partijski rad, 15. 10. 1949, br. 1, 6.
35 Vie o ovom V. Dedijer, Dokumenta 1948, knjiga druga, Beograd, 1980.
408

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

uticati na pojavu straha i oajanja kod naroda. Za uklanjanje

takvih primisli pobrinula se i tampa. U periodu nakon raskida
ugovora sa SSSR-om na stranicama crnogorskog tampanog
dnevnog lista i slikom i rijeju ukazivano je na znaajan privredni prosperitet.36 No, neki su se upravo tada mogli prisjetiti obeanja koje im je prije dva mjeseca dao savezni ministar
Milovan ilas u svom govoru na Cetinju prilikom proslave 13.
jula Dana ustanka crnogorskog naroda. Tom prilikom, kako je
prenijela tampa, ilas je saoptio da e, i pored pritisaka koje
na Jugoslaviju vre SSSR i zemlje Kominforma, sprovoenjem
Petogodinjeg plana, mala, napaena i herojska Crna Gora pretvoriti se u industrijsko i poljoprivredno razvijenu zemlju, u
cvjetni vrt, u primjer ta sve moe postii jedan mali narod kad
slono sa drugim bratskim narodima krene u radne pobjede.37
36 Nakon prekida saradnje sa SSSR-om u Pobjedi je objavljeno niz tekstova, koji su ukazavali na uspjean privredni razvoj: vreno je isuivanje
Skadarskog jezera; gradila se hidrocentrala na Glavi Zete; najvee graevine
na Crnogorskom primorju podizale su se za najmlae; ciglana Lazine je
uspjela da za veoma kratko vrijeme ispee 120 000 cigli; u Nikikom i
Durmitorskom srezu postignuti su bili vidni uspjesi na unapreenju stoarstva;
izgraivani su zadruni domovi u Barskom srezu. Uporedne fotografije
Bijelog Polja, nekada i sada, ukazivale su na uoljivi napredak u izgradnji
ovog grada; u rudniku Zagrad u Nikikom srezu, eksploatisana su velika nalazita boksita; uzgajivai pamuka bili su ostvarili vidne uspjehe; slikom je bio
zabiljeen i momenat sa putanja u pogon termoelektrane u Kotoru. U poruenom Titogradu nicale su brojne viespratnice, privodila se kraju i izgradnja
zgrade Narodnog magacina. Industrija ribe u Bijeloj je u oktobru izvrila
godinji plan; Industrija maslinovog ulja u Baru obavila je pripreme za otkup
i meljavu maslina. Turistika sezona u 1949. godini bila je proglaena veoma
uspjenom. Uspjenom bila je ocijenjena i berba kukuruza u 1949. godini....
37 Govor druga Milovana ilasa na velikom mitingu u Cetinju, Pobjeda,
14. 07. 1949, br. 167, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

409

Jadranka Selhanovi

Sa istim optimizmom, na ovom mitingu, narodu se obratio i

Blao Jovanovi. U svom govoru Jovanovi je ukazao da se vjekovni crnogorski san o isuenju Skadarskog jezera upravo
ostvaruje. Tamo, rekao je Jovanovi, ve se nalaze radni ljudi
Crne Gore, a 1. avgusta otpoinjemo sa najteim i najveim
radovima na ovom velikom objektu.38 Na postignute privredne
uspjehe u Crnoj Gori ukazao je i opiran tekst, koji je povodom
godinjice odravanja Osnivakog kongresa KP Crne Gore,
objavila Pobjeda. U tekstu se kae da su uspjesi KPJ i svega
to je jugoslovensko postali simbol odbrane pravinosti i istine.
To potvruju znaajni uspjesi rekonstrukcije sela u Crnoj Gori.
Takvi uspjesi, navedeno je, najbolji su bili dokaz besmislenosti
IB kontrarevolucionarne kampanje. Rezultati agrarne politike
koju je spovodila KPJ, sluili su kao dokaz njene ispravnosti u
odnosu na osporavanja koja su dolazila od strane SSSR-a. U prilog tome, u tekstu je navedeno: Samo u jednom naem srezu,
ima vie seljakih radnih zadruga nego na primjer u itavoj NR
Rumuniji.39 O uspjenosti crnogorskog agrara povodom seljakih radnih zadruga, redovno je pisano u listu Zadruno selo.
U jednom od tekstova, izvreno je poreenje crnogorskih i
bugarskih seljakih radnih zadruga. Bugarska KP, bilo je navedeno, osnivala je zadruge nasilnim oduzimanjem zemljita i
stoke, grubim zastraivanjem, pa ak i prijetnjom da e djeci
seljaka koji ne stupe u zadruge uskratiti svako kolovanje. Zbog
ovakvih injenica, pisalo je u lanku, bugarski rukovodioci su
preutkivali ogromne uspjehe koje je KPJ postigla na socijalistikoj rekonstrukciji sela.40
38 Govor druga Blaa Jovanovia, Pobjeda, 14. 07. 1949, br. 167, 2-3.
39 Godinjica Osnivakog kongresa KP Crne Gore, Pobjeda, 04. 10.
1949, br. 237, 1.
40 Informbirovska politika-uzrok tekog stanja na bugarskom selu,
Zadruno selo, 01. 08. 1949, br. 3, 6.
410

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

Na moguu vojnu intervenciju kojom se prijetilo sa Istoka,

Pobjeda je odgovarala prigodnim tekstovima kojima je unosila spokoj. Jedan takav tekst objavljen je 05. oktobra 1949. godine. Ovim tekstom eljelo se ukazati da je Jugoslavija vojno
spremna i snana drava, koja svom narodu moe pruiti sigurnu
zatitu. Tog dana na naslovnoj strani lista bila je objavljena vea
Titova slika u maralskoj uniformi i tekst njegovog govora, koji
je odrao pred 600 generala i oficira u Beogradu na sveanom
ruku prireenom povodom izvedenog manevra i defilea pripadnika Narodne armije. U svom govoru Tito je saoptio da su izvedeni manevri prvobitno pokazali da je Narodna armija ostvarila
ogroman napredak od 1947. godine. Iako je maralov govor najveim dijelom bio usmjeren na objanjavanje opte politike
situacije, u dijelu govora posveenom Jugoslovenskoj armiji,
mogla se prepoznati glavna poruka. Obrativi se oficirima i generalima, Tito je naveo da su manevri Narodne armije izvreni u
jednoj izuzetnoj situaciji u vrijeme kada se u spoljno-politikom
pogledu Jugoslavija nalazi u dosta tekom poloaju. To je vrijeme, kako je naveo Tito, kada se na Jugoslaviju sa svih strana vri
moralni i politiki pritisak, u trenutku kada se na nju sipaju najraznovrsnije klevete i lai. Jednom rijeju, vrijeme kada se pokuava da se jugoslovenski narod zastrai i razbije njegovo jedinstvo, a uspjena izgradnja socijalizma onemogui. Mi, rekao je
Tito, nijesmo vrili ove manevre kao protivmjeru raznim zastraivanjima, ve zato to je to bila uobiajena potreba kod jedne
moderne armije, ako ona hoe da opravda sebe kao takvu, to jest
modernu armiju, naoruanu savremenim naoruanjem.41
Neprijateljski i izdajniki stav Sovjetskog Saveza prema Jugoslaviji, kako se esto moglo proitati u tampi, potvrdilo je i sovjetsko reagovanje na zasijedanju etvrte Generalne skuptine
41 Govor marala Tita na zavretku velikih manevara jedinica
Jugoslovenske armije, Pobjeda, 05. 10. 1949, br. 238, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

411

Jadranka Selhanovi

UN-a. Na ovom zasijedanju UN-a oktobra 1949. godine, saoptavala je tampa, glavni zadatak sovjetske delegacije bio je da
sprijei izbor Jugoslavije u Savjet bezbjednosti. Sovjetska delegacija, javljao je Tanjug, a prenosila Pobjeda, sluila se
svim moguim intrigama i mahinacijama, prijetila predstavnicma pojedinih zemlja koje su bile odluile da glasaju za Jugoslaviju, ak i molila mnoge da podre sovjetsku namjeru. U tekstu je bilo saopteno da je konferencija za tampu, koju je odrao sovjetski ministar inostranih poslova Andrej Viinski, samo
dan pred glasanje za Savjet bezbjednosti, bila jaka neprijateljska
kampanja protiv Jugoslavije. Objanjavajui takav stav SSSR-a,
pisalo je u tekstu, ef nae delegacije u Njujorku, Edvard
Kardelj, saoptio je da izbor Jugoslavije u Savjet bezbjednosti,
izmeu ostalog, znai i onemoguiti sprovoenje bezuslovne
hegemonije, zaustaviti pritiske i prijetnje koje vlada Sovjetskog
Saveza sprovodi prema Jugoslaviji.42
Reagovanje Sovjetskog Saveza povodom izbora Jugoslavije u
Savjet bezbjednosti UN-a, slikovitije od saveznog ministra, uesnika zasijedanja, predstavio je Blao Jovanovi u odranom
govoru na partijskoj izbornoj konferenciji u Titogradu. Tom prilikom Jovanovi je saoptio da su informbirovska rukovodstva
na elu sa Boljevikom partijom zaslijepljena mrnjom i neprijateljstvom prema Jugoslaviji. To se jasno vidjelo, kazao je
Jovanovi, na etvrtom zasijedanju Generalne skuptine UN-a.
Na tom zasijedanju, kako je istakao, sovjetski delegati bili su
tako niski i besprincipijelni da su ulazili u pojedine sumnjive
nagodbe sa imperijalistikim zemljama. Lai i klevete koje su
dolazile iz raznih kuhinja, rekao je Jovanovi, na narod prezire. Sa takvim injenjem svi bivi autoriteti se rue pa i autoritet
42 Izbor Jugoslavije u Savjet bezbjednosti predstavlja ozbiljan doprinos dijelu dosljednijeg potovanja onih demokratskih i miroljubivih principa OUN-a bez
kojih se trajan mir ne moe zamisliti, Pobjeda, 22. 10. 1949, br. 253, 1.
412

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

Staljina, koji je, kako je rekao, na elu sramne hajke koja se vodi
protiv Jugoslavije. Ni ovoga puta Jovanovi nije zaboravio, da u
ve prepoznatljivom maniru ukae na one koji su bili oznaeni
kao izdajnici KPJ. Poznato nam je drugovi, iz herojske prolosti crnogorskog naroda da su izdajnici i kukavice uvijek prezirani od svog naroda i da su se njihovi potomci stidjeli od njih.
Nesumnjivo je da i dananji izdajnici naeg naroda moraju biti
prezreni, jer su izdali svoj narod u njegovoj tekoj borbi za
izgradnju socijalizma.43
O neprijateljskom odnosu SSSR-a prema Jugoslaviji, u tadanjoj tampi esto je citiran ministar Joksimovi. U Pobjedi,
ovoga puta bio je preneen njegov govor, kojim se obratio Cetinjanima na Gradskoj partijskoj konferenciji. U govoru Joksimovi je podsjetio na neprijateljski odnos sovjetske partije prema
KPJ prije nego je doneena Rezolucija IB-a. Godine 1939., kako
je saoptio Joksimovi, Boljevika partija je zakljuila pakt o
prijateljstvu i trgovinski ugovor sa nacistikom Njemakom, koja je slovila za najveeg neprijatelja socijalizma uopte. Nejasnoa ovog sovjetskog postupka, kako je kazao, objanjavana je
injenicom da je to samo potrebna Staljinova taktika. Meutim,
ta injenica je kasnije pokazala da Boljevika partija na elu sa
Staljinom nije vodila rauna o meunarodnom radnikom pokretu, o ostalim komunistikim partijama, o narodima koje su
Njemci porobljavali. To je u stvari bio dokaz, tvrdio je Joksimovi, da je Sovjetskom Savezu bilo tue sve to je van njegovih granica. Po njemu nije se trebalo uditi to se Boljevika
partija u sprovoenju jugoslovenske Narodne revolucije, nije
slagala sa linijom KPJ. Zato je trebao biti jasan tadanji sovjetski stav i preporuka CK SKP(b), da se ne treba boriti protiv
Izbjeglike vlade u Londonu, protiv kralja Petra, da se treba
izmiriti sa njima i sa Draom Mihailoviem. Prihvatiti takvu
43 Govor druga Blaa Jovanovia na Gradskoj partijskoj konferenciji u
Titogradu, Pobjeda, 09. 11. 1949, br. 268, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

413

Jadranka Selhanovi

liniju CK SKP(b), istakao je ministar Joksimovi, znailo je

prihvatiti samoubistvo za NOP Jugoslavije. U daljem izlaganju
Joksimovi je podsjetio i na sovjetske neprimjerene postupke u
vezi osporavanja odluka Drugog zasijedanja AVNOJ-a, slanja
roendanskih estitki kralju Petru od nekih rukovodilaca
SKP(b), kao i tajnih dogovora sa Englezima o podjeli interesnih
sfera na Balkanu. No, takvi i slini postupci Sovjetske partije,
rekao je Joksimovi, pobijeeni su bili zahvaljujui politici
naeg CK i Titu koji je znao u svakoj prilici da osujeti sve napade neprijatelja.44
Na neprekidnu klevetniku kampanju, kako je u tampi nazivana Rezolucija IB-a, stihovima pjesme Klevetniku odgovorila je Nevenka o.
ta kae za nas da smo onakvi

I pitaj nau djecu pionire

kakvi nikada nijesmo bili?

kako su proveli ljeto na moru

ta radili smo i ta radimo

i kako kod nas ive grka djeca.

mi nijesmo nikada krili.

I pitaj brigadire to znaju ruiti goru

za koga izgrauju zemlju ovu.

Pogledaj kod nas, otvori oi,

i pitaj svakog kako se ivi,

Pogledaj duu svoju i vidjee

i kako omladina gradi pruge,

svjetlost sve vie preputa mjesto sjeni.

i kako rade nai kolektivi.

emu ti lai?
Kod nas se istina cijeni.45

O pogledaj, rairi oi
pogledaj pobjeda naih vrhunce
ne nagoni zemlji naoj oblake sive,
jer kod nas sija sunce.

44 Govor druga Sava Joksimovia na Gradskoj partijskoj konferenciji u

Cetinju, Pobjeda, 09. 11. 1949, br. 268, 3.
45 Klevetniku, Pobjeda, 03. 07. 1949, br. 158, 5.
414

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

Na stranicama Pobjede crnogorski graani su obavjetavani

i o navodnom stavu obinih ljudi u zemljama tzv. narodne
demokratije o sukobu Jugoslavije sa IB-om. Oni, naravno, ne
podravaju svoja rukovodstva, iako to ne smiju javno saoptiti,
ve indirektno iskazuju podrku i priznanje jugoslovenskom
rukovodstvu. U novinskom lanku, posveenom velesajmu u
Pragu, koji je odran marta 1949. godine, pisalo je da je paviljon
u kome su bila izloena jugoslovenska ostvarenja teke industrije, posjetilo 100.000 ehoslovakih graana. Ogromna veina
posjetilaca na velesajmu je svoju privrenost Jugoslaviji saoptila kroz knjigu utisaka. Skoro na svakoj stranici, kako je istaknuto u tekstu, mogle su se proitati poruke: Neka ivi Tito,
Neka ivi jugoslovenska partija, Kada emo opet moi u
Jugoslaviju?. Ove poruke, tumaio je novinar, bile su dokaz da
ehoslovaki narod, uprkos estokoj propagandi ne vjeruje laima Informbiroa.46 Neslaganje sa svojim dravnim rukovodstvom, kako je obavjetavala tampa, saoptili su i dravljani
Albanije koji su bili prebjegli u Crnu Goru. Albanski emigranti,
pisalo je u Pobjedi, javno su osuivali politiku Envera Hode
prema Jugoslaviji. Prilikom formiranja radne brigade za isuivanje Skadarskog jezera, komandant brigade, albanski emigrant
Nik Vuksan, iskazao je zahvalnost crnogorskom narodu i njegovoj Vladi za srdaan prijem i pruanje pomoi. Tom prilikom
Vuksan je saoptio da je njihova brigada formirana da na djelu
pokae jugoslovenskim narodima da je albanskom narodu strana izdajnika politika koju vodi lider albanske partije.47
Pobjeda od 29. novembra 1949. godine, kao da je htjela, da
ukae na dva praznika. Prvi, to je bilo razumljivo, bio je obiljeavanje godinjice Dana republike. Na prvoj strani, pored
46 Na velesajmu u Pragu ukradena knjiga utisaka u kojoj su ehoslovaki
trudbenici odavali priznanje Jugoslaviji, Pobjeda, 23. 03. 1949, br. 69, 1.
47 Formirana je brigada albanskih prebjeglica Koi Dzodze koja e raditi na isuenju Skadarskog jezera, Pobjeda, 13. 09. 1949, br. 219, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

415

Jadranka Selhanovi

naslova, koji je ovom prilikom bio crvene boje, prikazana je

slika grandioznog spomenika Josipa Broza Tita, izvajanog u
bronzi. Pored Titove slike objavljen je govor ministra Gojka
Garevia, koji je odrao na sveanoj akademiji u Cetinju, prireenoj povodom Dana republike. U svom govoru Garevi je
istakao znaaj odluka Drugog zasijedanja AVNOJ-a za FNRJ.
Tom prilikom, to je bilo za oekivati, Garevi se dotakao
aktuelnog politikog problema. Govorei o sukobu sa
Sovjetskim Savezom, ministar Garevi ukazao je na neprijateljske postupke rukovodioca SSSR-a i ostalih informbirovskih
zemlja, koji su se, kako je naveo, srozali u blato besprincipijelnosti, revizionizma i kontrarevolucionarnosti. Takvim postupcima, smatrao je ministar, preli su na liniju izdaje meunarodnog
radnikog pokreta. Svi njihovi metodi i sredstva koje su primjenjivali protiv Jugoslavije, nijesu ostvarili eljene rezultate.
Naprotiv, ona su, kako je naveo, ostala bez ikakvog dejstva i
potpuno su propala. Na kraju svog govora ministar je naglasio:
Istina o naoj zemlji prokrila je sebi put van naih granica i
sve dublje prodire u meunarodnu demokratsku javnost, demaskirajui informbirovske lai i klevete48 Na simbolian nain,
na zadnjoj strani lista, bio je obiljeen i drugi praznik. Prvi put
u listu bila je objavljena Staljinova karikatura. Na podrugljiv
nain karikatura nazvana Sudite, prikazivala je Josifa
Visarionovia Staljina kao velikog sudiju. Sa izgledom gusara,
koji u jednoj ruci dri vagu, u drugoj veliki ma, a preko koljena lentu na kojoj je pisalo Rezolucija Inforbiroa, Staljin je presuivao ljudima koji su, sa primjetnim izrazom snishodljivosti i
straha, stajali pred njim drei u rukama spise na kojima je pisalo: proces u Varavi, proces u Tirani, proces u Budimpeti, proces u Sofiji. Objavljivanje ove karikature, moglo je imati vie
48 ivjela naa slavna socijalistika domovina, Pobjeda, 29. 11. 1949, br.
285, 1.
416

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

poruka. U svakom sluaju, jedna od njih mogla je glasiti kult

velikog Staljina se uruava.49
I dok je crnogorska tampa iz broja u broj pisala o jedinstvu
Partije i naroda u odnosu na optube iz Rezolucije IB-a, iza oiju
javnosti deavali su se veliki politiki lomovi. Povodom prvog
pisma CK VKP(b) i odgovora CK KPJ, partijski vrh u Crnoj Gori
je raspravljao 19. aprila 1948. godine. Na osnovu zapisnika sa
sastanka plenuma PK KPJ za Crnu Goru, moe se zakljuiti da je
pismo sovjetske partije na lanove crnogorskog Pokrajinskog
komiteta djelovalo kao grom iz vedra neba. lanovi Komiteta
bili su zaprepaeni sovjetskim nepovjerenjem prema jugoslovenskom rukovodstvu i njegovoj odanosti prema bratskom
Sovjetskom Savezu. Optuiti nae partijsko rukovodstvo, bilo je
miljenje jednog od lanova PK, (Jovo Kapii) da na rijeima
hvali Sovjetski Savez, a da u stvari radi da potkopa njegov ugled
i slavu, znai ogrijeiti se o poznatu injenicu kao to je uporni rad
naeg rukovodstva u vaspitavanju partijskog lanstva u bezgraninu ljubav prema SSSR-u, VKP(b), i drugu Staljinu, ukazujui pri
tom na njih kao na svijetle primjere od kojih treba da uimo.
Takav rad naeg rukovodstva, tolike ljubavi prema SSSR-u nema
ravne nigdje van granica Sovjetskog Saveza. Na drugog lana
PK (Vuko Tmui) ovi dogaaji su ostavili muan utisak. To je,
kako je istakao, bila posljedica velikog vjerovanja u Sovjetski
Savez i njegovu nepogreivost. Prema njegovom shvatanju, bila
je neobjanjiva sumnja CK VKP(b) po pitanju odanosti KPJ
prema herojskoj Boljevikoj partiji i njenom rukovodstvu. I dok
je jedan od lanova PK (Savo Joksimovi) iskazao osjeaj linog
bola zbog sadrine pisma CK VKP(b)-a, drugi (Radivoje
Vukievi) nije mogao vjerovati da su takvo pismo mogli potpisati Staljin i Molotov, jer, kako je saoptio, poslije Boljevike
partije, KPJ je bila najvjerniji i najdosljedniji uenik voa i uitelja meunarodnog proletarijata: Marksa, Engelsa, Lenjina i
49 Sudite, (karikatura), Pobjeda, 29. 11. 1949, br. 285, 8.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

417

Jadranka Selhanovi

Staljina. Na sastanku se ulo i miljenje (Boo Ljumovi) da je

odve suvino diskutovati o poznatim stvarima, kao to je provjerena odanost i ljubav prema Sovjetskom Savezu i Boljevikoj
partiji. Tih injenica morali su biti svjesni lanovi CK VKP(b). Za
prvog ovjeka crnogorske KP (Blao Jovanovi) pismo CK
VKP(b) predstavljalo je najvee iznenaenje koje je doivio.
Mogao sam, rekao je Jovanovi, misliti na sve mogue, ak i
nemogue, ali nikad na to da CK VKP(b) moe ovako i ovim
tonom da pie jednoj bratskoj i herojskoj Partiji kakva je naa.
Iznenaenje je kod mene i zbog toga to postoje svi drugi naini
da se meusobno sporazumiju i objasne dvije bratske partije po
svim pitanjima na drugaiji nain, a ne da uslijed optubi prije
nego se ita unaprijed preduzme u tom pogledu, da se utvrde
injenice, da se provjere izvjesna obavjetenja i da se vidi u emu
je nesporazum. Posebnu nepravdu, kako je naveo Jovanovi,
inile su optube, upuene rukovodstvu KPJ i narodima
Jugoslavije, da navodno ne vole bratski, iskreno i bezgranino
Sovjetski Savez, Boljeviku partiju i druga Staljina. Za njega je
ljubav, koju je narod, a posebno komunisti osjeao prema
Sovjetskom Savezu, bila tokom kao i poslije rata, silna, velika,
neugasiva. Ovom sastanku, kao predstavnik CK KPJ, prisustvovao je Svetozar Vukmanovi Tempo. Tom prilikom Vukmanovi
je rekao: Meni je jasno da je ovo pismo CK VKP(b) dolo i kao
rezultat nepoznavanja stanja u naoj zemlji, kao i pogrenih informacija koje je CK VKP(b) bilo kojim putem dobijao. No, meni
je neshvatljivo da drugovi iz CK VKP(b) su mogli donijeti jednu
tako teku osudu koja je u sutini klevetnika za nau Partiju i
njeno rukovodstvo, a da prethodno i ne pokuaju provjeriti navode i informacije raznih sumnjivih informatora koji su smiljeno
klevetali i nau Partiju i njeno rukovodstvo.50
50 Zapisnik sa sastanka plenuma PK KPJ za Crnu Goru od 19.04. 1948. g.
DACG, OSIO-PG, CKSKCG, k. 15/48; Povodom ovog sastanka Vukmanovi
u svojim memoarima pie: Na sastanku u Crnoj Gori svi su usvojili rezoluci418

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

Povodom nastalog sukoba sa SSSR-om, predstavnici najvie

dravne vlasti u Republici izjanjavali su se na sastanku Ministarske elije KPJ- Cetinje, odranom 10. i 12. jula 1948. godine. Iako su u svojim diskusijama najee saoptavali da podravaju odluku CK KPJ, sadraj pojedinih diskusija ukazivao je
na drugaija razmiljanja. Jedan od lanova Prezidijuma (Jaka
Brajovi) smatrao je da KPJ preivljava najtee dane od svog
postanka. Po njemu neispravno je bilo za sve okriviti samo jednu stranu. Nemoguim je smatrao da Boljevika partija sa Staljinom na elu na bilo koji nain prihvati da povue svoje optube i rezoluciju Kominforma. Ali, nepovlaenje rezolucije IB i
neostajanje KPJ u sastavu komunistikih partija svijeta, za njega
je znailo nemogunost daljeg izgraivanja socijalizma. Predsjednik Skuptine (Petar Komneni) je nastalo politiko stanje
tumaio kao donoenje najtee i najsudbonosnije odluke. Takvo
stanje znailo je zaokret, za koji se, kako je saoptio, nije moglo
znati da li e zemlju povesti desno ili lijevo. Osnovu sukoba, po
njegovom miljenju, inilo je nepotovanje partijske discipline
koju je propisivao Kominform. Je li opravdan stav nae Partije
to se toj disciplini nije pokorila, ne znam, bila je dilema prvog
ovjeka Crnogorskog parlamenta (Petar Komneni). U svom
daljem izlaganju predsjednik parlamenta saoptio je da, po njegovom miljenu, kritika i samokritika u KPJ nijesu na visini kao
kod Partije boljevika. Neopravdanim postupkom smatrao je i
neodazivanje KPJ pozivu Kominforma za sastanak u Bukuretu.
ju kojom se odbacuju Staljinove optube i usvaja odgovor naeg CK. Ali, bilo
je i onih koji su nali za potrebno da istaknu kako u Staljinovom pismu ima i
istine, pa su navodili djelove pisma u kojima se govori da nijesmo odrali kongres Partije, iako smo to mogli uiniti, da nijesmo uopte odravali plenume
CK, da se ne objavljuju vijesti o radu partijskih foruma, da javnost ne zna ko
su lanovi komiteta..... Nijesam obraao panju na te prigovore. Konano, iste
prigovore imao sam i ja.
S. Vukmanovi-Tempo, Revolucija koja tee, memoari, knj. 2, Beograd,
1971, 79.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

419

Jadranka Selhanovi

I predsjednik Narodnog prezidijuma (Milo Raovi) nastalu

situaciju tumaio je kao teku i sudbonosnu. Ja lino priznajem
da moja savjest nije nikada bila u ovako tekom iskuenju, niti
razum u veoj pometnji. Svjestan sam, ma kako se izjasnio, da
u pogrijeiti. Treba da kaem da li sam protiv, po jednom pitanju koje je za mene do danas bilo tako nerazdvojivo, tako jedinstveno kao to su jedinstveni dua i tijelo. Ja nikada nijesam
mogao zamisliti da naa Partija, Partija boljevika i ostale
komunistike partije ne ine jednu cjelinu, ne tee jednom jedinstvenom cilju ostvarenju socijalizma-komunizma u svijetu. Za
Raovia je izjanjavenje po ovom pitanju predstavljalo preispitivanje cjelokupnog uvjerenja, cijelog, kako je naveo, moralnog
bia. Ja ne mogu, bio je izriit Raovi, nikako zamisliti da
je mogue sprovesti u naoj zemlji socijalizam u izolaciji od
SSSR-a i ostalih narodnih demokratija... I ministar finansija
(Gojko Garevi) nije mogao zamisliti da izmeu SKP(b) i KPJ
moe doi do zategnutih odnosa. Proizale posljedice iz nastalog sukoba smatrao je vrlo tekim. Moda i teim, nego to se
to danas vidi. Na ovom sastanku ulo se i miljenje sekretara
partijske elije ministara, (Nia Milanovi) da je spor izmeu
CK KPJ s jedne strane, i CK VKP(b) i Informbiroa s druge strane, voen na nekomunistiki nain, zbog toga to nije rjeavan
samo unutar komunistikih partija. Miljenja sam, rekao je
sekretar elije, da CK KPJ mora uiniti sve dozvoljeno da se
spor rijei i time naa Partija ukljui u rad ostalih KP svijeta,
onamo gdje joj mora i biti mjesto.51
Ako je prvo pismo vrha sovjetske partije od 27. marta 1948.
godine meu crnogorskim partijskim lanstvom moglo biti tumaeno kao posljedica pogrene informisanosti Sovjeta o jugoslovenskim politikim prilikama, naredna dva pisma CK VKP(b)
upuena CK KPJ 04. maja i 22. maja 1948. godine, otklonila su
svaku dilemu. Stav sovjetskog u odnosu na jugoslovensko rukovodstvo ovoga puta bio je jasan. Jugoslovenski partijski vrh na
51 Zapisnik sa sastanka Ministarske elije- Cetinje, odran 10-12 jula 1948.
DACG, OSIO-PG, CKSKCG, k. 17/48.
420

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

elu sa Titom trebalo je primorati na poslunost. Ni ove injenice, kod pojedinih lanova PK KPJ za Crnu Goru nijesu mogle
promijeniti ubjeenje o nepogreivosti Boljevike partije.
Njihovo, navodno, prihvatanje stavova i odluka Petog kongresa
KPJ, moralo je uticati da se vrlo brzo odri sjednica PK KPJ za
Crnu Goru.52 Crnogorski Pokrajinski komitet je zasijedao 1.
avgusta 1948. godine. Bilo je to samo dva dana nakon zavretka
rada Petog kongresa KPJ. Pored utvrivanja datuma za odravanje Osnivakog kongresa KP Crne Gore, na sjednici Komiteta
doneena je i odluka o iskljuenju iz Partije etvorice lanova
PK, koji su pored lanstva u najviem partijskom rukovodstvu
obavljali i visoke dravne funkcije. Iz Partije su tada iskljueni
Boo Ljumovi, Vuko Tmui, Niko Pavi i Radivoje
Vukievi. Nakon partijskog iskljuenja, predati su nadlenim
vlastima na dalje isljeivanje. U zapisniku sa ovog sastanka bilo
je navedeno: Drug Blao (Jovanovi) se osvrnuo na dranje
drugova Boa, (Ljumovia) Vuka, (Tmuia) Nika (Pavia) i
Radivoja (Vukievia) u vezi sa rezolucijom Informiroa.
Podvukao je da je njihovo u poetku kolebljivo dranje a kasnije otvoreno zauzimanje stava solidarisanja sa pojedinim takama iz rezolucije IB-a imalo za posljedicu da su se pokolebali
izvjesni drugovi iz organizacije. Svoj stav su prenosili i na druge
drugove a izvjesne drugove su pokuali vrbovati za svoj stav.
52 Peti Kongres KPJ je odran u Beogradu od 21-30 jula 1948. godine. Na
Kongresu je jednoglasno usvojena Razolucija o odnosu KPJ prema Informbirou.
Rezolucijom je bilo definisano pet pitanja koja navodimo u skraenoj verziji.
Peti kongres: odobrava stav CK KPJ u vezi sa optubama CK VKP(b) i
Informbiroa; konstatuje da je kritika u pismima CK VKP(b) i Rezoluciji
Informbiroa o stanju u KPJ netana, nepravilna i nepravedna; konstatuje da CK
KPJ nije napustio uenje marksizma-lenjinizma, nego ga naprotiv pravilno primjenjuje; konstatuje da je KPJ ostala vjerna principima meunarodne proleterske solidarnosti; smatra da CK KPJ treba da uini sve to je mogue da likvidira razmimoilaenja sa CK VKP (b); konstatuje da se KPJ nije iskljuila iz
Informbiroa time to nije uzela uea u zadnjem zasijedanju Informbiroa.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

421

Jadranka Selhanovi

Takvim svojim radom ili su na razbijanje jedinstva nae Partije.

I pred CK-om (KP Jugoslavije) drug Boo je ostao uporan u
svom stavu, dok su se drugovi Vuko, Niko i Radivoje samo formalno raskritikovali, a u stvari ostali su i dalje pri svom stavu,
to potvruje i njihovo dranje na Petom kongresu Partije.53
Osnivaki kongres KP Crne Gore otpoeo je s radom 04. oktobra 1948. godine. Politiki izvjetaj PK KPJ za Crnu Goru podnio je Blao Jovanovi. U izvjetaju posebno je bilo rijei o iskljuenim lanovima PK KPJ za Crnu Goru. Pretpostavljamo da
su brzina dogaaja, i u prvo vrijeme, stav o uzdranom reagovanju na problem IB-a, uticali da Jovanovi u dijelu izlaganja o
sluaju iskljuenih lanova PK Crne Gore, bude nedovoljno precizan. Tom prilikom prvi ovjek KP Crne Gore rekao je: Oni su
se toliko demoralisali, da su izgubili svaku vjeru u stvaralaku
mo marksizma-lenjinizma, u Sovjetski Savez, u Staljina, u
izgradnju socijalizma u naoj zemlji, u KPJ, u druga Tita.54
Meutim, novonastala politika situacija po pitanju izjanjavanja crnogorskog partijskog lanstva za Rezoluciji IB-a, morala
je uticati na Jovanovia, da se nakon tri mjeseca, povodom istog
problema znatno otrije izjasni. U govoru na Osmom plenarnom

53 Zapisnik sa sastanka PK KPJ za Crnu Goru odranog 01. 08. 1948.

DACG; OSIO-PG, CKSKCG, k. 15/48; etvorica lanova PK KP za Crnu
Goru, Boo Ljumovi, Vuko Tmui, Niko Pavi i Radivoje Vukievi, pozvani su na konsultacije u Beograd uoi samog odravanja Petog kongresa
Partije. Sa njima su, povodom zauzetih stavova o Rezoluciji IB-a, razgovarali
lanovi Politbiroa CK KPJ Edvard Kardelj, Aleksandar Rankovi i Milovan
ilas. Skoro identina situacija bila je i sa lanovima PK KPJ Bosne i
Hercegovine, koji su takoe, uoi Petog kongresa KPJ pozvani na razgovor u
Beograd. Za razliku od crnogorskih lanova PK, beogradske konsultacije su
imale uticaja na izmjenu stavova kod lanova PK KPJ za Bosnu i
Hercegovine. Vie o ovom: Zapisnici sa sjednica Politbiroa CK KPJ 11. jun
1945 7. jul 1948. Priredio, B. Petranovi, Beograd, 1995, 225.
54 Referat druga Blaa Jovanovia, Pobjeda, 05. 10. 1948, br. 238, 2.
422

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

sastanku CK Narodne omladine Crne Gore, odranom 12.

januara 1949. godine, Jovanovi je o iskljuenim lanovima PK
KPJ za Crnu Goru, izmeu ostalog rekao: No, mi emo se sa
tim izdajnicima, tj. naa Partija, i na narod, nemilosrdno obraunati. Njima nema mjesta u naoj Partiji i njih treba odluno
sprijeiti u njihovom podlom radu. I ba zato to smo imali
takvih tipova mi komunisti treba da budemo budniji, treba da
damo vie od sebe i da se u narodu osjeti prezrenje prema takvima koji su nagazili, koji su pljunuli na nau narodnu krv, na
tekovine NOB-a. To treba objasniti irokim narodnim masama,
to treba objasniti svakom radnom ovjeku, to treba da zna svaki
ovjek u Crnoj Gori...55
U ovoj tekoj situaciji slino dranje poput Jovanovia, imao
je i organizacioni sekretar PK KPJ za Crnu Goru Andrija
Mugoa. Mugoa je na Osnivakom kongresu KP Crne Gore
podnio referat o organizacionim pitanjima Partije. Tom prilikom
saoptio je da partijsku organizaciju u Crnoj Gori ini 16.245
lanova. Od objavljivanja Rezolucije IB-a do zasijedanja Kongresa, po rijeima Mugoe, bilo je iskljueno iz Partije 29 lanova. Navoenjem broja iskljuenih lanova, kao da je htio ukazati na injenicu da je partijska organizacija u Crnoj Gori uspjela da se oisti od onih koji su nepopravljivo vjerovali stavovima
Informbiroa. Poslije temeljne prorade pisma CK SKP(b),
Rezolucije IB-a i materijala naeg CK, saoptio je Mugoa, itavo nae partijsko lanstvo, osim pomenutog neznatnog izuzetka
solidarisalo se jednoduno, bez kolebanja i rezerve sa stanovitem CK KPJ. Tako neto se samo moglo i oekivati ... Nae
partijce nije trebalo ubjeivati u netanost optubi.56
Ali, razvoj politikih prilika nakon odravanja crnogorskog
Osnivakog kongresa Partije, ukazivao je na drugaiju situaciju
od one koju je predviao Mugoa u izlaganju na Kongresu.
55 Govor druga Blaa Jovanovia na Osmom plenarnom sastanku CK
Narodne omladine Crne Gore, Pobjeda, 13. 01. 1949, br. 10, 1-2.
56 Referat druga Andrije Mugoe, Pobjeda, 06. 10. 1948, br. 239, 1.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

423

Jadranka Selhanovi

Proces odvajanja due od tijela, kako je svoje unutranje osjeanje prilikom izjanjavanja po rezoluciji IB-a, nazvao Milo
Raovi, predsjednik Crnogorskog prezidijuma, tek je nastupao
u Crnoj Gori.
Samo pet mjeseci nakon odravanja Osnivakog kongresa,
tanije 27. februara 1949. godine, Mugoa je na Drugom plenumu CK KP za Crnu Goru saoptio zabrinjavajue podatke o
iskljuenim lanovima Partije po liniji IB-a. Znatan polugodinji rast broja iskljuenih partijaca, Andrija Mugoa u svom referatu na Drugom plenumu, objanjavao je kao posljedicu labavog
i neodlunog stava partijskog rukovodstva. Mi smo dopustili
Iliji Bulatoviu, Savu ariu, Petru Komneniu, Radovanu
Miliu, Blau Boroviniu i drugima, da vrbuju i odvedu u izdaju jedan broj slabia koji nijesu bili spremni da se bore za sprovoenje partijske linije u vezi sa klevetnikom kampanjom.57
U daljem izlaganju Mugoa je ukazao i na problem Nikikog
sreza gdje je veina lanova Sreskog komiteta, kako je rekao,
sistematski sabotirala i iskrivljavala liniju Partije. Ista situacija,
prema njegovim navodima, bila je u Andrijevikom srezu.
Prikazujui razvoj partijske organizacije od Osnivakog kongresa do kraja februara 1949. godine, Mugoa je iznio podatak da
je iz crnogorske partijske organizacije bilo iskljueno 214, kako
ih je nazvao, antipartijskih elemenata. Ovoj plenarnoj sjednici
prisustvovao je lan CK KPJ Svetozar Vukmanovi-Tempo. U
svom saoptenju i Vukmanovi je ukazao na pitanje Kominforma. Borba protiv njegovog uticaja, istakao je, predstavlja problem koji je u odnosu na ostale jugoslovenske republike, najozbiljniji i najvie izraen u Crnoj Gori.58
Tokom 1949. godine nije bilo mjesenog partijskog izvjetaja iz
sreskih komiteta koji nijesu pisali o broju iskljuenih i uhapenih
lanova partije po liniji IB-a. U izvjetaju Sreskog komiteta
57 Zapisnik-diskusije na Drugom plenarnom zasijedanju CK KP Crne Gore,
DACG, OSIO-PG, CKSKCG, k. 40/49.
58 Isto.
424

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

Danilovgrada za april 1949. godine stajalo je da je iskljueno 28,

a uhapeno 17 lica. Oni su, kako je bilo navedeno, smatrali da:
SKP (b) zna ta radi, jer je tamo Staljin, Otkud mi da se borimo
protiv Sovjetskog Saveza, otkud naa Partija pametnija od
Boljevike partije, otkud Tito pametniji od Staljina.59 Zbog
slinih izjava bili su iskljueni i partijci iz SK Andrijevice. Prema
izvjetaju za mart 1949. godine iz Andrijevakog SK bilo je
iskljueno 33 lana Partije. Od njih je 14 bilo uhapeno, a 3 lica
su pobjegla za Albaniju.60 I u Kolainu je od 23 uhapena lana
Partije, jedan bio ubijen prilikom pokuaja bjekstva. Povodom
ovog dogaaja u partijskom izvjetaju je pisalo: Kritikovali su
nae rukovodstvo, da je ono zgrijeilo, da je skrenulo s puta socijalizma, a da nije zgrijeilo rukovodstvo Sovjetskog Saveza i
Boljevika partija, konkretno Staljin, koga su prikazivali kao
zvijezdu vodilju u meunarodnom radnikom pokretu.61
Na sloenost politikog stanja po pitanju borbe protiv
Informbiroa, ukazao je Blao Jovanovi na sastanku biroa CK
KP Crne Gore, odranog 20. maja 1949. godine. Tom prilikom
Jovanovi je istakao da sumirani podaci o radu po pitanju IB-a
pokazuju da ostvareni rezultati, kako je rekao, nijesu potpuni i
dovoljni. Tom prilikom Jovanovi je ukazao na propuste poput
slabog raskrinkavanja onih koji su bili uhapeni po liniji IB. Na
primjer, naveo je Jovanovi, Petar Komneni nije raskrinkavan
kao izdajnik u Vraenoviima, a isti je sluaj i sa Savom ariem,
Jolem Markoviem, Radivojem Vukieviem i jo nekima.
Izvjesni koji se kolebaju nijesu provjeravani na izvravanju politikih zadataka. Ozbiljni propusti, naveo je Jovanovi, postojali
su i u radu masovnih organizacija zbog kojih su se deavali sluajevi kao u SK Bijelo Polje, bjeanje preko granice 13 lica iz
Andrijevikog sreza, ubacivanje emigranata informbirovaca koji
su donosili propagandni materijal u Srez titogradski i povezivali
59 Izvjetaj o radu SK Danilovgrad, DACG; OSIO-PG; CKSKCG, k. 41/49.
60 Izvjetaj o radu SK Andrijevica, DACG; OSIO-PG; CKSKCG, k. 41/49
61 Izvjetaj o radu SK Kolain, DACG, OSIO-PG; CKSKCG, k. 41/49
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

425

Jadranka Selhanovi

se sa onima koji su se jo kolebali. Ukazujui da ovakvih primjera ima jo mnogo, Jovanovi je skrenuo panju na, kako je
nazvao, oportunistike propuste partijskih organizacija, koje su
preputale da sve uradi UDB-a (Uprava dravne bezbjednosti).
Istiui da UDB-a ima svoje zadatke, da intervenie kada se ukae
potreba, a da Partija treba da vodi politiku borbu, da raskrinkava
i izvede na istinu svakog pojedinca, Jovanovi je, osim rukovodiocima partijskih organizacija, poslao poruku i predstavnicima
UDB-e. U nastavku svog izlaganja predsjednik crnogorske Partije
je saoptio. Broj uhapenih nije mali, a rodbinske veze su jo
jake kod nas, taj razlog govori da moramo pokloniti posebnu panju prilikom politikog rada sa njihovom rodbinom, kako bi ih
uvjerili u pravilnost linije nae Partije i opravdanost mjera koje
preduzimamo protiv izdajnika. Kod naih ljudi unijelo je, takoe,
zabunu hapenje ljudi iznenada nou. Zato mislim da na taj nain
ne treba vriti hapenje sem u izuzetnim sluajevima, nego da
sumnjive ljude treba izvesti na istinu, dakle raskrinkati ih u
oima naroda kao neprijatelje i izdajnike pa potom ih hapsiti.62
Prema podacima iz jedne partijske analize, broj lanova partije od Osnivakog kongresa do poetka 1950. godine bio je u
stalnom padu. Broj onih koji su vjerovali u Staljinovu nepogreivost poveavao se u drugoj polovini 1948. kao i tokom itave
1949. godine. U aprilu 1949. godine crnogorska partijska organizacija je brojala 15.687 lanova, a novembra iste godine
15.407 lanova.63 Iako su, u meuvremenu, primani u Partiju
novi lanovi, crnogorska partijska organizacija je od oktobra
1948. godine do oktobra 1949. godine bila umanjena za 838 lanova. Na crnogorski ishod povodom sukoba sa IB-om, posebno

62 Zapisnik sa sastanka biroa CK KP Crne Gore, 20.05. 1949, DACG,

OSIO-PG, CKSKCG, k. 40/49
63 Analiza-Razvoj partijske organizacije od Osnivakog kongresa KP CG
do poetka maja 1950. godine.
DACG, OSIO-PG; CKSKCG, k. 13/50.
426

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me

Crnogorski sukob sa Kominformom

ukazuje partijska statistika izvedena 1954. godine. Prema obraenim podacima koje su dostavili sreski komiteti i Kontrolna
komisija CK SK CG, u Crnoj Gori je poetkom 1953. godine
ivjelo 3.420 informbirovaca, od kojih je 2.086 osueno a
potom boravilo na drutveno korisnom radu.64
Problem Rezolucije IB-a, manje - vie, bio je prisutan na cjelokupnom jugoslovenskom prostoru. Ipak, statistike brojke kao i
drugi podaci na koje smo pokuali da ukaemo, ovom problemu,
kada je Crna Gora u pitanju, daju odreenu specifinost. Naime,
partijski i sudski procesi protiv etvorice lanova PK KPJ za
Crnu Goru, svakako su predstavljali presedan u odnosu na politika zbivanja u drugim krajevima Jugoslavije. Tadanju crnogorsku politiku stvarnost inile su jedinstvenom i politike likvidacije po pitanju Rezolucije IB-a, prvog ovjeka Crnogorskog prezidijuma Miloa Raovia, kao i predsjednika Crnogorske skuptine Petra Komnenia. Na postojanje posebnosti ukazuju i smjenjivanja partijskih rukovodstava Beranskog, Kolainskog,
Nikikog, Danilovgradskog i Pljevaljskog sreskog komiteta.
Jedinstven je i sluaj fizike likvidacije rukovodstva i lanova
Bjelopoljskog sreskog komiteta KPJ koji su se, ostajui dosljedni
Rezoluciji IB-a a time Staljinu, bili odmetnuli u umu pruajui
oruani otpor.65 Na crnogorsku posebnost u odnosu na Sovjetski
Savez i Staljina ukazuje i istoriar Vladimir Dedijer, savremenik
dogaaja. Milovan ilas, pisao je Dedijer, bio je lan jugoslovenske delegacije koja je boravila u Moskvi povodom Staljinovog
zahtjeva za formiranjem jugoslovensko-bugarske federacije. Iako
se radilo o ultimativnom zahtjevu Moskve, po povratku iz SSSRa, ilas je svoj izvjetaj, kako navodi Dedijer, zavrio rijeima:
Meutim, ne treba sumnjati nijednog trenutka u veliku ljubav
druga Staljina prema itavoj naoj Partiji, itavom CK, a naroito
64 Informacija o radu i dranju hapenih i iskljuenih iz SKJ na liniji IB-a,
DACG, OSIO-PG; Zbirka Blao Jovanovi, u daljem navoenju ZBJ, k.12/53
65 B. Kovaevi, Komunistika partija Crne Gore, 1945-1952, Titograd,
1986, 417-418.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2011.

427

drugu Titu. Iako je ilas samo par mjeseci kasnije, kako kae
Dedijer, bio jedan od najotrijih kritiara drutvenog bia u SSSRu i samog Staljina, on uzroke za ilasov stav iz februara 1948.
godine, vidi, pored dogmatske opsjednutosti, i u kultnom doivljaju Sovjetskog Saveza i Staljina zasnovanog na tradicionalnim
vezama koje su postojale izmeu ruskog i crnogorskog naroda.66
I pored snano organizovane kampanje KPJ u borbi protiv
napada Sovjetskog Saveza na Jugoslaviju, odvajanje od majke
Rusije u Crnoj Gori bio je teak i bolan proces. Na takvo stanje, svakako je morao uticati jako izgraen kult Sovjetskog
Saveza i Staljina.67 Ipak, bilo bi neispravno zakljuiti da su
posljedice ovog problema bile iskljuivo i jedino opredijeljene
navedenim kultom. Opravdanim razmiljanjem smatramo da su
na ovaj problem, pored usvojenih ideolokih shvatanja, mogli
uticati i drugi inioci kao lina nezadovoljstva, politiki
neostvarene elje, karijerizam. Utvrditi udio pojedinih inilaca
na ovaj problem, smatramo vanim pitanjem na koje bi trebalo
da daju odgovore neka nova interesovanja i istraivanja.

66 V. Dedijer, Izgubljena bitka J.V. Staljina, Beograd 1978, 183.

67 Istoriar Stevan K. Pavlovi o crnogorskom problemu sa IB-om kae:
Crnogorci su predstavljali 21% svih uhapenih ili osuenih od 1948. do 1963.
godine. Ispostavilo se da je Crna Gora, republika sa najmanjom teritorijom i brojem stanovnika, ali jedan od najvanijih partizanskih izvora, bila ibeovski bastion
usljed porodinih i plemenskih veza. Raskid sa Staljinom prouzrokovao je ogromne moralne i psiholoke dileme kod rusofilski nastrojenih crnogorskih komunista. Oni su bili skloni da nekritiki prihvate sovjetske uzore i identifikovali su
komunizam sa Rusijom. U ljeto i jesen 1948, u ovim predjelima operisala je itava divizija Slube bezbjednosti sa ciljem da suzbije informirovsku gerilu koja se
irila i da sprijei bjekstvo u Albaniju. Istorija iza imena, Beograd, 2004, 203.
428

MATICA, zima 2011.

www. maticacrnogorska.me