UNIVERZITET U ZENICI

ZDRAVSTVENI FAKULTET
SOCIOLOGIJA MEDICINE
Redovni studij

OPTIMIZAM
(seminarski rad)

Student:
Duranovi Eldin

Profesor:
Prof.dr.sci.eljkokuljevi

Zenica, Januar 2007.

SADRAJ:
UVOD...........................................................................................................................3
Psiholoko objanjenje optimistinog stava.................................................................4
Utjecaj optimizma na zdravlje ovjeka.........................................................................4
Optimizam i njegov utjecaj na trajanje ivota...............................................................6
Optimizam moe da se naui.......................................................................................6
Zato biti optimista........................................................... ...........................................7
Citati........................................................... .................................................................8
ZAKLJUAK.......................................................... .....................................................9
LITERATURA........................................................... ................................................ 10

UVOD
Optimizam se najee definira kao kognitivna pristranost, globalno
oekivanje ili dispozicijski stav koji dovodi do precjenjivanja vjerojatnosti pozitivnih
buduih dogaaja, odnosno do podcjenjivanja vjerojatnosti negativnih buduih
dogaaja.U narednom tekstu su sadrani zanimljivi podaci o utjecaju optimizma na
zdravlje,drutveni ivot,studij,i mnoge druge sfere ljudskog ivota.Ono to sam htio
da dokaem je da ak i nerealni optimizam ima pozitivniji utjecaj na sve sfere
ljudskog ivota od pesimistinog shvatanja.
Zanimljiva je metafora optimizma i pesimizma :
Je li aa napola puna ili napola prazna? Sve ovisi o kutu gledanja. Optimist kae
napola puna. Pesimist napola prazna.

Psiholoko objanjenje optimistinog stava

Istraivanja unutar kognitivne psihologije ezdestih i sedamdesetih godina su
pokazala da ljudsko procesiranje informacija nije niti tono niti realistino, tj. da ljudi
pri tome ine brojne pogreke. Jedna od takvih pogreaka je preferencija prema
pozitivnijim informacijama.
Ponaanja ljudi pod velikim su utjecajem njihovih oekivanja o posljedicama
tih ponaanja.
Kognitivistika orijentacija odnosi se na bazini optimizam koji je sastavni dio
ljudske prirode, dok orijentacija na optimizam kao crtu linosti odraava injenicu da
naa iskustva utjeu na to u kojoj emo mjeri biti optimistini ili pesimistini.
Za suvremena shvaanja optimizma kao osobine linosti najznaajnija su
istraivanja Scheiera i Carvera (1992). Njihov interes za optimizam proizlazi iz
istraivanja procesa koji se nalaze u osnovi samoregulacije ponaanja. Uloga
optimizma u regulaciji vlastitog ponaanja dolazi do izraaja onda kada pojedinac
uoi razliku izmeu ciljeva koje nastoji ostvariti i svog trenutnog poloaja u odnosu na
te ciljeve. Optimisti, koje karakterizira oekivanje pozitivnih ishoda, ustrajat e u
namjeri da smanje razliku koja ih dijeli do ostvarenja ciljeva, dok e pesimisti, koji
oekuju loe ishode, u veoj mjeri pokazivati pasivne reakcije i odustajanje od
ostvarenja postavljenih ciljeva.
Iako oekivanja mogu biti specifina, tj. vezana uz nekakav pojedinani cilj koji
se eli ostvariti, Scheier i Carver (1992) pretpostavljaju i postojanje globalnog
oekivanja koje je relativno stabilno kroz vrijeme i situacije i koje zapravo predstavlja
vanu karakteristiku linosti koju nazivaju dispozicionalnim optimizmom.

Utjecaj optimizma na zdravlje ovjeka

Pozitivne su emocije povezane sa smanjenim izluivanjem hormona stresa
kortizola, boljom imunolokom odbranom i smanjenim rizikom od hroninih bolesti pokazala je amerika studija. Ljudi koji razmiljaju optimistino upola manje
oboljevaju od bolesti srca i lake se oporavljaju poslije tekih operacija.
- Razlika je u nainu doivljavanja stvarnosti. Naime, sve dolazi iz naih glava objanjava dr Vejl.
Optimisti aktivno pokuavaju da rijee ivotne probleme i proivljavaju manje
stresa, svjesni uticaja na sopstveni ivot. Pesimisti periode sree u ivotu vide kao
rijetke i prolazne, a loe dogaaje kao svakodnevicu, to ih obeshrabruje i esto
dovodi do razliitih obilika depresije. Oni krive sebe kada neto poe po zlu, ee
oekuju loe situacije i osjeaju se bespomono. Dakle rade sve suprotno
optimistima, koji na loe dogaaje gledaju kao prolaznu fazu, aktivno mijenjajui
sopstvenu budunost. Istraivanje provedeno u jednoj amerikoj bolnici nad 839
pacijenata oba pola pokazalo je da pesimisti (to je odreeno testom linosti) imaju
19 odsto veu stopu smrtnosti. Istraivai su se bavili i uzrocima stresa, pa su
zakljuili da je potiskivanje osjeanja jedan od razloga negativnog raspoloenja.
Ljekari smatraju da je jasno izraavanje miljenja i osjeanja lijek su za duu.
Otvorene karte s ljudima donose jasne situacije koje smanjuju vjerovatnou da
doe do nesporazuma. uvanje emocija u sebi dovodi do nagomilanog stresa i

opasnosti od pucanja po avovima, kao i gubitka kontrole nad ivotom.

Istraivanje provedeno u Nizozemskoj je pokazalo da je u skupini nizozemskih
mukaraca sa optimistinim razmiljanjem u dobi od 64 do 84 godine oko 50 posto
manji rizik od smrti prouzroene kardiovaskularnim bolestima. Istraivanje je vreno
tokom zadnjih 15 godina.Dakle,optimizam je dobar za zdravlje srca.
Ranije istraivanje je pokazalo da optimizam poboljava sveukupno fiziko
zdravstveno stanje i smanjuje rizik od svih uzroka smrti. Pozitivni stav takoer
pomae pacijentima s bolestima srca izazvanima suenjem arterija.
Istraivanje raeno na University of California je pokazalo da su HIV pozitivni
mukarci koji su bili nerealni optimisti, ivjeli u proseku devet mjeseci due nego oni
koji su na stvari gledali sa realnog stanovita.
Rezultati jedne nove studije u kojoj je uestvovalo 112 studenata ukazuju da
pesimisti ee oboljevaju od prehlada u odnosu na optimiste.
Psiholozi jo uvjek tragaju za odgovorom na pitanje ta to konkretno utie na
poboljanje zdravstvenog stanja kod optimista. Jedino to se pouzdano zna jeste to
da ljudi sa pozitivnim stavom doivljavaju manje stresa pa, samim tim, imaju jai
odbrambeni mehanizam. Ujedno, optimisti bolje reavaju probleme (npr: ako dobijete
srani udar i ako ste optimista, vee su anse da ete vjebati posle toga).
Ameriki psiholog Shelley Taylor je proteklih dvadeset godina proveo u
izuavanju utjecaja optimizma i pesimizma kod oboljelih od raka dojke i virusa SIDE.
U lanku koji je nedavno objavio kae da je ak i potpuno nerealni optimizam (kao
to je oekivanje da e se rak povui onda kada postoje jako male anse za to)
povezan sa boljim zdravljem.
Jo uvjek se vode rasprave o tome da li su optimizam i pesimizam nasljedni (neki
strunjaci kau da samo 20-25 procenata ovih osobina ini nasledstvo).

Optimizam i njegov utjecaj na trajanje ivota

Ispitivanje sprovedeno u jednom malom gradu u Ohiu(SAD) 1975.godine je
pokazalo zanimljive podatke o povezanosti optimistinog razmiljanja sa trajanjem
ljudskog ivota.
Znanstvenici sa Sveuilita Yale pozabavili su se stavovima ispitanika prema
starenju. Objasnili su kako su sudionici poetkom ispitivanja razmiljali o starenju:
"Na primjer, jedno od pitanja je bilo: Starei, postajete li manje potrebni?
Znanstvenici su, na kraju ispitivanja, posebnu pozornost posvetili pitanju jesu li
odgovori ispitanika na neki nain imali utjecaja na duinu njihova ivota. I jesu!
Ustanovili su da su oni koji su na starenje gledali pozitivno nadivjeli one koji su s
pesimizmom gledali na ivot u poodmakloj ivotnoj dobi. tovie, nadivjeli su ih u
prosjeku za sedam i pol godina. Znanstvenike je iznenadio i nalaz da faktori u
izravnoj vezi s fizikim zdravljem - teina, tjelovjeba, kolesterol i puenje - nisu imali
toliko utjecaja na preivljavanje, koliko je to sluaj sa optimistinim stavovima.
Stanford Singer, psiholog, specijalist za probleme starijih osoba, nije
iznenaen tim podacima. On tvrdi da pozitivan i optimistaan stav prema ivotu
openito sasvim sigurno doprinosi dobrome zdravlju.No, on dodaje da optimizam
ipak ne jami dug ivot: "Vidio sam pacijente s upravo groznim stavovima, koji su
ivjeli nevjerojatno dugo. Isto sam tako vidio i obratne situacije. Vidio sam ljude vrlo
pozitivnih stavova, koji su umrli mladi."
Znanstvenici jo uvijek pokuavaju objasniti mehanizam naina na koji
optimizam utjee na dug ivot. Smanjuje li optimizam razinu hormona stresa, tetnih
po zdravlje? Autor knjige Prkosite starenju, psiholog Michael Brickney naglaava da
nije lako s optimizmom gledati na vlastito starenje, stoga to drutvo esto opisuje
starije osobe kao fiziki krhke i mentalno labilne, osamljene i neaktivne. No, on
navodi mnoge primjere ljudi koji su nadili te predrasude - kao npr. sluaj Georga
Dawsiona koji je nauio itati i pisati sa 98 godina.

Optimizam moe da se naui

Strunjaci savjetuju da se redovnim treningom misli moe osloboditi negativnih
misli. Koliko god problemi ponekad izgledali nerjeivo, cijelu sliku treba sagledati i na
optimistian nain. ak i vidjeti smijene strane, jer linija izmeu tragedije i komedije
je tanka. Mnoge situacije zavise od naina na koji ih shvatamo. Poslije nekog
vremena i mozak stvara naviku pozitivnog razmiljanja.
Potreban je trud da bi uradili analizu svog misaonog i duevnog stanja.To
neznai da je potrebno kopati po prolosti,ve da u datom trenutku sagledamo sve
mogunosti i opcije rjeavanja pojedinih problema.Vano je na vrijeme uoiti svoje
mane,pokuati ih ispraviti,biti samouvjereni i zadovoljni svojim djelovanjem.Ako smo
sigurni u sebe to nikako neznai da smo iznad svih nego da dobro podnosimo svoje
nedostatke.Pri uenju optimizma kod rjeavanja pojedinih problema treba poeti od

najlakih.Vano je da na neuspjeh neodgovaramo demoralisanjem i

negativnou,nego razmiljanjem o drugoj ansi.
Ustvari podnoenje neuspjeha je veliki korak ka optimistinom stavu.
Danas je optimizam u modi, pogotovo na Zapadu. Veliki broj knjiga je napisan
na tu temu.One nas ue kako pozitivno misliti, biti uspjean, postati
samopouzdan.Klasian primjer optimista su sportisti.Vjerujem da je nemogue
postizati dobre rezultate(koji su uvjetovani napornim treninzima,vjebama,velikim
odricanjima) bez optimizma.
No, nije mijenjanje sebe jednostavno. Kao to se znojimo kad jaamo miie,
tako nam je naporno kad radimo na dui.

Zato biti optimista?

U dananjoj bosanskoj sredini veliki broj ljudi nerazmilja optimistino.Naravno
za pesimistian stav postoje veliki razlozi(nedavni rat,loa ekonomska situacija
zemlje,nacionalizam,anarhija...),ali nepostoje razlozi za nepokuavanje biti
optimista.
Na ulicama esto moemo uti reenice tipa:"Ma nece ova drzava nikada na
dobro izaci!" Cak i u "pozitivnim momentima" te iste osobe reci ce nesto kao: "Ma
dobro je, ali daj Boze da ovako i nastavi!". Ovo je nesto sto ja definisem kao
"pesimistini optimizam", drugim rijeima pozitivna misao sa pretpostavljenim
negativnim oekivanjima.
Pa zato razmiljati pozitivno? Zato biti optimista? Razlog je prilino
jednostavan, ali i pomalo skriven u logici. Ukoliko razmiljamo na pozitivan nain
imaemo prednost nad naim okruenjem. Daemo sebi ansu da budemo
sretni, jer emo mentalno imati pozitivnu sliku naeg okruenja i ivota. Ukoliko
neto sto radimo nije ostvarljivo, nema razloga da budemo pesimistini po pitanju
toga. Imamo dvije opcije: da popravimo situaciju (ukoliko smo u stanju i u
mogunosti da je popravimo) ili da odustanemo od rada na tome i oslobodimo
svoje vrijeme za rad na drugim, perspektivnijim stvarima. U oba sluaja imaemo
razloga za dalju pozitivnost i optimizam, jer emo imati ili bolji proizvod ili vie
vremena da radimo na neemu za to znamo da ima budunost.
Ukoliko se loe osjeamo po pitanju stvari za koje smatramo da su loe, a koje
mi lino ne mozemo da promjenimo, onda opet nema razloga da se loe
osjeamo po pitanju njih. Zato? Zato to nita ne moemo da uradimo da ih
promjenimo. To je tako i tako e ostati, bez obzira na to da li se mi brinemo ili ne.

Citati
James Branch Cabell:
"Optimist tvrdi da ivimo u najljepem od svih svjetova. Pesimist se
pribojava da je to na alost istina."
Oscar Wilde:
"Temelj optimizma je potpuni strah."
Robert Oppenheimer:
"Optimisti misle da je ovo najbolji od svih moguih svijetova. Pesimisti to
znaju."
"Pesimist je ovjek koji od dva zla, izabere oba."
Latinska izreka:
Dum vivis sperare decet. Dok ivi, dolikuje ti da se nada.

ZAKLJUAK
Navedene injenice govore o optimizmu kao apsolutno pozitivnoj varijanti
naeg razmiljanja o nekom problemu.Naravno,to je tano,ali ipak optimizam nema
neograniene prednosti.I pesimizam takoer ima svoju ulogu,kako u drutvu tako i u
naem osobnom ivotu.Razlog za ovaj zakljuak je taj to slijepi optimizam nije
poeljan.Fleksibilni optimizam je onaj koji bi ljudi trebali forsirati.
Moramo znati koristiti izotren osjeaj za stvarnost koji nam daje pesimizam
onda kad nam to treba, ali ne smijemo dopustiti da nas pesimizam zadri u svojoj
mranoj sjeni. Koristi od takve vrste optimizma su, vjerujem, bezgranine.
Samo onaj ije misli su pozitivne, moe da nadie stanje savremene
izgubljenosti.Vijek nije vie nov kao to je to bio prije etiri godine, nije to sluaj ni sa
milenijumom, ali dani u novoj godini su uvijek novi. Oni naznaavaju novi impuls i
podstrijek za veu ivahnost.Optimist uvijek vidi au dopola punu,zadovoljan je s
onim to ima i sretan.

LITERATURA:
Sociologija medicine,Jusuf iga,Sarajevo,1996.god.
Web stranice:
-www.wikipedia.com,
-www.doboj.net,
-www.krstarica.hr,
-www.woanews.com

10