Professional Documents
Culture Documents
1 - Mrs - 1 Prezentiranje Financijskih Izvještaja
1 - Mrs - 1 Prezentiranje Financijskih Izvještaja
Ovaj Standard propisuje osnovu za prezentiranje financijskih izvjetaja ope namjene kako bi se osigurala usporedivost s financijskim izvjetajima subjekta za prethodna razdoblja i s financijskim izvjetajima drugih subjekata. Standard postavlja
ope zahtjeve za prezentiranje financijskih izvjetaja, upute za njihovu strukturu i
obvezan minimalan sadraj.
Djelokrug
2.
Subjekti su duni primijeniti ovaj Standard prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja ope namjene u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja (skraeno: MSFI).
3.
Priznavanje, mjerenje i objavljivanje odreenih transakcija i drugih dogaaja obrauju drugi MSFI.
4.
Standard se ne odnosi na strukturu i sadraj skraenih financijskih izvjetaja za razdoblja tijekom godine koji su sastavljeni u skladu s MRS 34 - Financijsko izvjetavanje za razdoblja tijekom godine. Meutim, na njih se primjenjuju toke 15. do
35. Ovaj se Standard jednako primjenjuje na financijske izvjetaje svih subjekata,
ukljuujui i subjekte koji prezentiraju konsolidirane financijske izvjetaje, i subjekte
koji prezentiraju odvojene financijske izvjetaje kako je to odreeno MRS 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji.
5.
6.
Slino tomu, subjekti koji nemaju kapital kako je definirana u MRS-u 32 - Financijski
instrumenti: prezentiranje (primjerice, neki investicijski fondovi) i subjekti iji dioniki kapital nije kapital (primjerice, neki kooperativni subjekti), trebat e prilagoditi
prezentiranje udjela lanova, odnosno vlasnika.
Definicije
7.
37
MRS 1
Neizvedivo - Primjena zahtjeva je neizvediva kada ga subjekt ne moe primijeniti nakon svih razumnih nastojanja da to uini.
Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (MSFI) su standardi i tumaenja koje je usvojio Odbor za meunarodne raunovodstvene standarde
(IASB). Oni obuhvaaju:
a)
c)
Tumaenja Odbora za tumaenje meunarodnog financijskog izvjetavanja (IFRIC) i biveg Stalnog odbora za tumaenje.
promjene revalorizacijskih rezervi (v. MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 - Nematerijalna imovina);
b)
aktuarske dobitke, odnosno aktuarske gubitke po planovima definiranih primanja koji se priznaju u skladu s tokom 93.A MRS-a 19 - Primanja zaposlenih;
c)
dobitke ili gubitke proizale iz preraunavanja financijskih izvjetaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21 - Uinci promjena teajeva stranih valuta);
d) dobitke ili gubitke proizale iz ponovnog mjerenja financijske imovine raspoloive za prodaju (v. MRS 39 - Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje);
e)
dobitke ili gubitke koji se odnose na uinkoviti dio zatite novanog toka (v.
MRS 39).
38
MRS 1
Dobit ili gubitak je ukupan prihod umanjen za rashode, iskljuujui sastavne
dijelove ostale sveobuhvatne dobiti.
Reklasifikacijske usklade su iznosi reklasificirani u dobit ili gubitak tekueg
razdoblja koji su u tekuem ili prethodnom razdoblju bili priznati u sklopu
ostale sveobuhvatne dobiti.
8.
Ukupna sveobuhvatna dobit obuhvaa sve elemente dobiti ili gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti.
8. A Sljedei pojmovi su opisani u MRS-u 32 - Financijski instrumenti: prezentiranje i
koriste se u ovome Standardu u znaenju odreenom u MRS-u 32:
a)
b)
Financijski izvjetaji
Svrha financijskih izvjetaja
9.
imovini
b)
obvezama
c)
kapitalu
f )
Ove informacije, zajedno s drugim informacijama u biljekama, pomau korisnicima u predvianju buduih novanih tokova subjekta te osobito u odreivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti.
39
MRS 1
11.
12.
Ako je to doputeno tokom 81., subjekt moe elemente dobiti ili gubitka prezentirati bilo u sklopu jednog izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti ili kao raun dobiti i gubitka.
Ako je raun dobiti i gubitka prezentiran u sklopu potpunih financijskih izvjetaja,
on je njihov sastavni dio i obvezno se prezentira neposredno prije izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti.
13.
14.
a)
b)
c)
Opa obiljeja
Fer prezentiranje i sukladnost s MSFI-jevima
15.
40
Financijski izvjetaji realno prikazuju financijski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove subjekta. Fer, tj. realno prezentiranje zahtijeva vjerno
MRS 1
predoavanje uinaka transakcija, drugih dogaaja i uvjeta u skladu s definicijama i kriterijima priznavanja imovine, obveza, prihoda i rashoda navedenih u
Okviru. Pretpostavka je da se primjenom MSFI-jeva, uz objavljivanje dodatnih podataka, ako je neophodno, postie fer, tj. realno prezentiranje u financijskim izvjetajima.
16.
Subjekti iji su financijski izvjetaji u skladu s MSFI-jevima duni su u biljekama objaviti izriitu i bezrezervnu izjavu o sukladnosti. Subjekt ne smije financijske izvjetaje opisati kao sukladne MSFI-jevima ako oni nisu u skladu sa svim
zahtjevima MSFI-jeva.
17.
U gotovo svim sluajevima, fer prezentiranje se postie postupanjem u skladu s primjenjivim MSFI-jevima. Fer prezentiranje takoer zahtijeva da subjekt:
a)
b)
c)
18.
19.
20.
Kada subjekt odstupa od zahtjeva nekog MSFI-ja temeljem toke 19., duan
je objaviti:
a)
b) da se postupilo u skladu s primjenjivim MSFI-jevima, osim to se radi realnog prezentiranja odstupilo od odreenog zahtjeva
c)
naziv MSFI-ja od kojega je subjekt odstupio, prirodu odstupanja, ukljuujui postupak kojeg bi predmetni MSFI nalagao, razlog iz kojeg bi taj postupak
u danim okolnostima bio obmanjujui u toj mjeri da bi bio proturjean cilju
financijskih izvjetaja navedenom u Okviru te usvojeni postupak i
41
MRS 1
21.
22.
Toka 21. se primjenjuje, primjerice, kada je subjekt u prethodnom razdoblju odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja koji se odnosi na mjerenje imovine ili obveze a to
odstupanje utjee na mjerenje promjena imovine i obveza priznatih u financijskim
izvjetajima tekueg razdoblja.
23.
24.
naziva predmetnog MSFI-ja, prirodu zahtjeva i razloge zato je menadment zakljuio da bi postupanje u skladu sa zahtjevom u danim okolnostima bilo obmanjujue u toj mjeri da bi proturjeilo cilju financijskih izvjetaja navedenom u Okviru i
U smislu toke 19. do 23., neka informacija bi bila proturjena cilju financijskih izvjetaja ako ne bi vjerno odraavala transakcije, druge dogaaje ili okolnosti za koje
se smatra da ih odraava ili bi se razborito moglo oekivati da ih odraava i uslijed
toga bi vjerojatno mogla utjecati na ekonomske odluke korisnika financijskih izvjetaja. Kada procjenjuje da li bi postupanje u skladu sa zahtjevom nekog MSFI-ja bilo
u toj mjeri obmanjujue da bi proturjeilo cilju financijskih izvjetaja navedenom u
Okviru, menadment razmatra:
a)
b)
kako se okolnosti subjekta razlikuju od onih kod drugih subjekata koji postupaju u skladu sa zahtjevom. Ako drugi subjekti u slinim okolnostima postupaju
u skladu sa zahtjevom, tada je oboriva pretpostavka da postupanje subjekta u
skladu sa zahtjevom nee biti u toj mjeri obmanjujue da bi bilo proturjeno
cilju financijskih izvjetaja navedenom u Okviru.
42
Pri sastavljanju financijskih izvjetaja menadment treba procijeniti sposobnost subjekta da nastavi poslovati u vremenski neogranienom razdoblju. Subjekt je duan financijske izvjetaje sastaviti na osnovi neogranienoga vremena poslovanja, osim ako menadment ne namjerava likvidirati subjekt, prestati
poslovati ili ako nema drugih realnih alternativa. Kada menadment prilikom
procjenjivanja svjestan znaajne neizvjesnosti vezane uz poslovne dogaaje
ili uvjete koja moe znatno dovesti u sumnju mogunost subjekta da nastavi
poslovati u vremenski neogranienom razdoblju, subjekt je duan svaku takvu
neizvjesnost objaviti. Kada subjekt financijske izvjetaje ne sastavlja na osnovi
neogranienoga vremena poslovanja, duan je tu injenicu i objaviti, zajedno s
MRS 1
osnovom na kojoj su financijski izvjetaji sastavljeni, kao i navesti razlog zato
se za subjekt ne smatra da ima neogranieno vrijeme poslovanja.
26.
Pri procjenjivanju da li je pretpostavka neogranienoga vremena poslovanja primjerena, menadment uzima u obzir sve raspoloive informacije o budunosti, koja
obuhvaa najmanje dvanaest mjeseci od datuma bilance, ali nije ograniena na to
razdoblje. Razmjer razmatranja ovisi o injenicama za svaki sluaj posebno. Ako je
subjekt u prolosti poslovao profitabilno i ako je imao trenutaan pristup financijskim resursima, moe bez podrobne analize zakljuiti da je pretpostavka neogranienosti vremena poslovanja primjerena. U drugim sluajevima menadment e
moda trebati razmotriti veliki broj imbenika koji utjeu na tekuu i oekivanu
profitabilnost, planove otplate duga i mogue izvore zamjenskog financiranja prije
nego zakljui da je primjena pretpostavke neogranienoga vremena poslovanja primjerena.
Raunovodstvena osnova nastanka dogaaja
27.
Subjekt je duan svoje financijske izvjetaje, izuzev informacija o novanim tokovima, sastavljati po raunovodstvenoj osnovi nastanka dogaaja.
28.
29.
30.
Financijski izvjetaji proizlaze iz obrade velikog broja transakcija ili drugih dogaaja
koji se saimaju u skupine u skladu s njihovom prirodom ili funkcijom. Zavrni stupanj procesa saimanja i klasifikacije jest prezentiranje saetih i razvrstanih podataka koji tvore stavke financijskih izvjetaja. Ako neka stavka financijskih izvjetaja
nije znaajna gledano pojedinano, ona se saima s drugim stavkama iz tih izvjetaja
ili u biljekama. Neku stavku koja po svom znaaju ne opravdava njeno prezentiranje
kao odvojene stavke u financijskim izvjetajima moe unato tome biti opravdano
odvojeno prezentirati u biljekama.
31.
32.
Subjekt imovinu i obveze ili prihode i rashode ne smije prebijati, osim ako prijeboj ne nalae ili doputa neki MSFI.
33.
43
MRS 1
dogaaja, smanjuje mogunost korisnika da razumije nastale transakcije, dogaaje
i uvjete, kao i da procijeni budue novane tokove subjekta. Mjerenje imovine po
neto vrijednosti umanjenoj, primjerice, za ispravak vrijednosti po osnovi zastarjelih
zaliha ili sumnjivih i spornih potraivanja, nije prijeboj.
34.
35.
MRS 18 - Prihodi definira pojam prihoda i zahtijeva da se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja, uzimajui u obzir iznose trgovakih popusta
i koliinskih rabata koje odobrava subjekt. U tijeku svog redovitog poslovanja subjekt poduzima druge transakcije koje ne stvaraju prihode, ali su uzgredne glavnim aktivnostima koje stvaraju prihode. Rezultati takvih transakcija prezentiraju se
saldiranjem prihoda i rashoda po istoj transakciji ako takvo prezentiranje odraava
bit transakcije ili poslovnoga dogaaja. Primjerice:
a)
b)
izdatak koji se odnosi na rezerviranje priznato u skladu s MRS-om 37 - Rezerviranja, nepredviene obveze i nepredviena imovina i koji temeljem ugovora
naknauje trea strana (primjerice, sporazumom o jamstvu dobavljaa) moe
se prebiti s tim izdatkom.
Osim toga, subjekt je duan dobitke i gubitke nastale iz skupine slinih transakcija
iskazati na neto osnovi, primjerice, dobitke i gubitke od teajnih razlika ili dobitke
i gubitke od financijskih instrumenata namijenjenih trgovanju. Meutim, takvi se
dobici i gubici iskazuju odvojeno ako su znaajni.
Uestalost izvjetavanja
36.
Subjekt je duan potpune financijske izvjetaje, ukljuujui usporedne informacije, prezentirati najmanje jednom godinje. Kad subjekt mijenja kraj izvjetajnog razdoblja i financijske izvjetaje prezentira za razdoblje due ili krae
od jedne godine, duan je, osim razdoblja obuhvaenog financijskim izvjetajima, objaviti:
a)
37.
38.
44
Osim ako MSFI-jevi ne doputaju ili ne nalau drukije, subjekt je duan objaviti usporedne informacije iz prethodnog razdoblja za sve iznose iskazane u
financijskim izvjetajima tekueg razdoblja. Subjekt je duan ukljuiti usporedne informacije za tekstualne i opisne informacije ako su relevantne za razumijevanje financijskih izvjetaja tekueg razdoblja.
MRS 1
39.
b)
c)
40.
41.
Kada subjekt mijenja prezentiranje ili klasifikaciju stavki u financijskim izvjetajima, duan je reklasificirati usporedne iznose, osim ako je to neizvedivo.
Kad subjekt reklasificira usporedne iznose, duan je objaviti:
a)
prirodu reklasifikacije
c)
razlog reklasifikacije.
a)
43.
44.
45.
Subjekt je duan stavke u financijskim izvjetajima dosljedno prezentirati i klasificirati iz jednog u drugo razdoblje, osim ako:
a)
nakon znatne promjene vrste poslovanja subjekta ili iz pregleda njegovih financijskih izvjetaja nije oigledno da bi drukije prezentiranje ili
45
MRS 1
klasificiranje bilo primjerenije u odnosu na kriterije za izbor i primjenu
raunovodstvenih politika iz MRS-a 8 ili
46.
Primjerice, znaajno pripajanje ili otuenje, ili pregled prezentacije financijskih izvjetaja mogu ukazati na potrebu da se financijski izvjetaji drukije prezentiraju.
Subjekt mijenja prezentaciju svojih financijskih izvjetaja samo ako promijenjena
prezentacija korisnicima financijskih izvjetaja prua pouzdanije i relevantnije informacije i ako je vjerojatno da e se nastaviti s promijenjenom strukturom prikazivanja kako usporedivost ne bi bila naruena. Kod promjene prezentacije, subjekt
reklasificira usporedne podatke u skladu s tokama 41. i 42.
Struktura i sadraj
Uvod
47.
Ovaj Standard zahtijeva objavljivanje odreenih podataka u izvjetaju o financijskom poloaju ili izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, u raunu dobiti i gubitka (ako
se prezentira) ili u izvjetaju o promjenama kapitala, a da se druge stavke objavljuju
ili u samim navedenim izvjetajima ili u biljekama. MRS 7 - Izvjetaj o novanim
tokovima navodi zahtjeve za prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima.
48.
U ovome Standardu se ponekad rabi pojam objavljivanje u irem smislu, to obuhvaa stavke prezentirane u financijskim izvjetajima. Objavljivanje nalau i drugi
MSFI-jevi. Osim ako u ovom ili nekom drugom MSFI-ju nije drukije odreeno,
objavljivanje se iskazuje u financijskim izvjetajima.
50.
MSFI-jevi se primjenjuju samo na financijske izvjetaje, a ne nuno i na druge informacije prezentirane u godinjem izvjeu ili nekom drugom dokumentu. Prema
tome, vano je da su korisnici u stanju razlikovati informacije koje su sastavljene
primjenom MSFI-jeva od drugih informacija koje mogu biti korisne korisnicima, ali
ne podlijeu zahtjevima MSFI-jeva.
51.
datum kraja izvjetajnog razdoblja ili razdoblje na koje se financijski izvjetaji ili biljeke odnose
46
MRS 1
e)
52.
53.
Subjekt esto nastoji financijske izvjetaje uiniti razumljivijima na nain da informacije prezentira u tisuama ili milijunima prezentacijske valute. To je prihvatljivo
sve dok subjekt objavljuje razinu preciznosti i zaokruivanjem se ne gube znaajne
informacije.
U izvjetaj o financijskom poloaju obvezno se ukljuuju barem stavke koje prikazuju sljedee iznose:
a)
c)
nematerijalna imovina
e)
g)
zalihe
b) ulaganja u nekretnine
d) financijska imovina, bez iznosa iskazanih pod tokom (e), (h) i (i)
f)
bioloka imovina
ukupna imovina razvrstana u portfelj namijenjen prodaji i imovina u sastavu grupe namijenjene otuenju razvrstana u portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI-jem 5 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i
prestanak poslovanja
rezerviranja
47
MRS 1
55.
r)
Subjekt je duan u izvjetaju o financijskom poloaju prezentirati dodatne stavke, zaglavlja i meuzbrojeve ako je takvo prezentiranje vano za sagledavanje
njegovog financijskog poloaja.
56.
Kad subjekt u svom izvjetaju o financijskom poloaju kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu te kratkorone i dugorone obveze prezentira odvojeno, odgoenu
poreznu imovinu, odnosno odgoene porezne obveze ne smije razvrstati kao
kratkotrajnu imovinu, odnosno kratkorone obveze.
57.
Standard ne propisuje redoslijed ni format u kojem subjekt prezentira stavke. U toki 54. su samo pobrojane stavke koje se po svojoj vrsti ili funkciji dovoljno razlikuju
kako bi opravdale odvojeno prezentiranje u izvjetaju o financijskom poloaju. Pored toga:
58.
59.
a)
b)
koritene nazive i redoslijed stavki ili saimanje slinih stavki je mogue izmijeniti ovisno o vrsti subjekta i njegovih transakcija kako bi se pruile informacije
koje su vane za sagledavanje financijskog poloaja subjekta. Primjerice, financijska institucija moe gore navedene nazive izmijeniti kako bi pruila informacije koje su relevantne za poslovanje financijske institucije.
b)
c)
60.
Subjekt je duan u svom izvjetaju o financijskom poloaju dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu te dugorone i kratkorone obveze prezentirati kao odvojene
grupe u skladu s tokama 66.-76., osim kada prezentiranje temeljeno na likvidnosti prua pouzdanije i relevantnije informacije. Kada se primijeni taj izuzetak, subjekt je duan svu imovinu i sve obveze prezentirati po likvidnosti.
61.
48
MRS 1
62.
duan objaviti iznos koji oekuje povratiti, odnosno podmiriti nakon vie od
dvanaest mjeseci.
63.
Za neke subjekte, poput banaka i financijskih institucija, prezentiranje imovine i obveza po rastuoj ili padajuoj likvidnosti prua pouzdanije i relevantnije informacije
nego prezentiranje uz razvrstavanje na dugotrajno/dugoroni i kratkotrajno/kratkorono, jer ti subjekti ne isporuuju proizvode i usluge unutar jasno prepoznatljivog
poslovnog ciklusa.
64.
Subjektu je doputeno kod primjene toke 60. prezentirati neke stavke imovine i
obveza klasificirane na dugotrajno i kratkotrajno, a ostale po likvidnosti ako se time
osiguravaju pouzdanije i relevantnije informacije. Potreba za takvim mjeovitim
prezentiranjem moe nastati kod subjekata koji imaju raznorodne djelatnosti.
65.
Informacija o oekivanim datumima realizacije imovine i obveza korisna je u procjenjivanju likvidnosti i solventnosti subjekta. MSFI 7 - Financijski instrumenti: objavljivanje zahtijeva objavljivanje datuma dospijea financijske imovine i financijskih
obveza. Financijska imovina obuhvaa potraivanja od kupaca i ostala potraivanja,
a financijske obveze obuhvaaju obveze prema dobavljaima i ostale obveze. Informacije o oekivanom datumu povrata ili podmirenja nemonetarne imovine i obveza,
kao to su zalihe, odnosno rezerviranja, takoer su korisne, neovisno o tome da li
su imovina i obveze klasificirani u kratkotrajno i dugotrajno. Primjerice, poslovni
subjekt objavljuje iznos zaliha kod kojih se povrat oekuje nakon vie od dvanaest
mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja.
Kratkotrajna imovina
66.
67.
imovinu oekuje realizirati ili je namjerava prodati ili potroiti u svom redovitom poslovnom ciklusu
b) imovinu dri prvenstveno radi trgovanja
c) imovinu oekuje realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog
razdoblja ili
d) je novac ili novani ekvivalent (kako je odreeno u MRS-u 7), osim ako je
mogunost razmjene ili uporabe sredstva za podmirenje obveza ograniena
u razdoblju od najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja.
Svu drugu imovinu subjekt je duan klasificirati kao dugotrajnu.
49
MRS 1
68.
Poslovni ciklus subjekta jest vrijeme izmeu nabave imovine radi obrade (prerade)
i njezine realizacije u novac ili novane ekvivalente. Kada redoviti poslovni ciklus
subjekta nije jasno prepoznatljiv, njegovo pretpostavljeno trajanje je dvanaest mjeseci. Kratkotrajna imovina ukljuuje imovinu, kao to su zalihe i potraivanja od
kupaca, koja se prodaje, troi ili realizira u sklopu redovitoga poslovnoga ciklusa,
ak i ako se oekuje da se nee realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog
razdoblja. Kratkotrajna imovina takoer ukljuuje imovinu koja se prvenstveno dri
radi trgovanja (financijska imovina unutar te kategorije se klasificira u imovinu namijenjenu trgovanju u skladu s MRS-om 39) i kratkotrajni dio dugotrajne financijske
imovine.
Kratkorone obveze
69.
c)
podmirenje obveze dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon kraja razdoblja ili
71.
Ostale kratkorone obveze ne podmiruju se u sklopu redovitog poslovnog ciklusa, ali njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon kraja razdoblja
ili se prvenstveno dre radi trgovanja. Primjeri su financijske obveze klasificirane u
skladu s MRS-om 39 kao namijenjene trgovanju, prekoraenja po bankovnom raunu, kratkoroni dio dugoronih obveza, obveze za dividende, obveze za porez na
dobit te neposlovne obveze. Financijske obveze kojima je osigurano financiranje na
dugoronoj osnovi (tj. nisu dio obrtnoga kapitala koritenog u redovitom ciklusu
poslovanja subjekta) i koje ne dospijevaju za podmirenje unutar dvanaest mjeseci
nakon izvjetajnog razdoblja su dugorone obveze, uz primjenu toke 74. i 75.
72.
Subjekt klasificira svoje financijske obveze kao kratkorone ako njihovo podmirenje
dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, ak i ako:
50
a)
b)
sporazum o refinanciranju ili reprogramiranju na dugoronoj osnovi je zakljuen nakon izvjetajnog razdoblja a prije nego je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja.
MRS 1
73.
Ako subjekt oekuje i ima mogunost slobodnog izbora da obvezu temeljem postojeeg kredita refinancira ili prolongira za najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, tu obvezu klasificira kao dugoronu, ak i ako bi inae dospjela unutar
kraeg razdoblja. Meutim, kada subjekt nema mogunost slobodnog izbora da refinancira ili prolongira takvu obvezu (primjerice, nema sporazuma o refinanciranju),
ne razmatra mogunost refinanciranja i obvezu klasificira kao kratkoronu.
74.
Ako je subjekt na kraju ili prije kraja izvjetajnog razdoblja prekrio uvjete iz ugovora
o dugoronom zajmu s posljedicom da obveza postaje plative na zahtjev, obvezu klasificira kao kratkoronu, ak i ako je vjerovnik nakon izvjetajnog razdoblja a prije
odobrenja izdavanja financijskih izvjetaja pristao na to da ne zatrai plaanje zbog
krenja uvjeta. Subjekt obvezu klasificira kao kratkoronu jer na kraju izvjetajnog
razdoblja nema bezuvjetno pravo odgoditi plaanje za najmanje dvanaest mjeseci od
kraja izvjetajnog razdoblja.
75.
Meutim, subjekt obvezu razvrstava kao dugoronu ako je vjerovnik do kraja izvjetajnog razdoblja pristao odobriti razdoblje poeka koje istjee najmanje dvanaest
mjeseci nakon kraja izvjetajnog razdoblja unutar kojega subjekt moe ispraviti povredu i tijekom kojega vjerovnik ne moe zahtijevati trenutnu naplatu.
76.
b)
c)
78.
b)
potraivanja se ralanjuju na potraivanja od kupaca, potraivanja od povezanih stranaka, predujmove i ostala potraivanja
c)
51
MRS 1
d) rezerviranja se ralanjuju na rezerviranja za primanja zaposlenih i ostale
stavke
e)
79.
Subjekt je duan, bilo u izvjetaju o financijskom poloaju ili izvjetaju o promjenama kapitala, ili u biljekama, objaviti sljedee:
a)
ii. broj u cijelosti plaenih izdanih dionica i broj izdanih dionica koje
nisu u cijelosti plaene
vi. dionice subjekta koje dri subjekt ili ih dre njegova ovisna ili pridruena drutva i
vii. dionice rezervirane za izdavanje po opcijama i ugovorima o prodaji
dionica, ukljuujui uvjete i iznose, i
80.
Subjekt bez dionikoga kapitala, kao to je partnerstvo (ortatvo) ili trust, duan je objaviti informacije istovjetne onima koje nalae toka 79(a), prikazujui
promjene tijekom razdoblja za svaku kategoriju udjela u kapitalu te prava, prioritete i ogranienja koja se odnose na svaku kategoriju udjela u kapitalu.
b)
52
b)
u dvama izvjetajima: izvjetaju koji predoava sastavne dijelove dobiti ili gubitka (zaseban raun dobiti i gubitka) i drugom izvjetaju, koji zapoinje s dobiti
ili gubitkom i predoava sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti (izvjetaj
o sveobuhvatnoj dobiti).
MRS 1
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti
82.
U izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti obvezno se ukljuuju najmanje iznosi po sljedeim stavkama koje se prezentiraju za razdoblje:
a)
prihodi
c)
b) financijski trokovi
d) porezni rashod
e)
f)
g)
(ii) dobiti ili gubitka nakon poreza priznat mjerenjem fer vrijednosti
umanjene za trokove prodaje ili prilikom otuenja imovine ili skupine, odnosno skupina za otuenje koje ine ukinuti dio poslovanja
dobit ili gubitak
svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti razvrstan po vrsti, bez iznosa
pod (h)
i)
i.
84.
Subjekt moe u odvojenom raunu dobiti i gubitka (v. toku 81.) prezentirati
stavke iz toke 82.(a)(f) i podatke koji se objavljuju sukladno toki 83.(a).
85.
86.
53
MRS 1
financijska institucija moe nazive stavki mijenjati kako bi pruila informacije koje
su relevantne za poslovanje financijske institucije. Stavke prihoda i rashoda se ne
prebijaju, osim kada su ispunjeni kriteriji iz toke 32.
87.
88.
Subjekt je duan sve stavke prihoda i rashoda razdoblja ukljuiti u dobit ili gubitak, osim ako neki MSFI ne nalae ili doputa drukije.
89.
90.
Subjekt je duan objaviti iznos poreza na dobit koji se odnosi na svaki sastavni
dio ostale sveobuhvatne dobiti, ukljuujui usklade temeljem reklasifikacije,
bilo u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama.
91.
b)
92.
93.
94.
Subjekt moe reklasifikacijske usklade prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama. Subjekt koji reklasifikacijske usklade prezentira u biljekama,
prikazuje sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti nakon svih povezanih reklasifikacijskih usklada.
54
MRS 1
95.
Reklasifikacijske usklade proizlaze iz, primjerice, otuenja inozemnih dijelova poslovanja (v. MRS 21), prestanka priznavanja financijske imovine raspoloive za prodaju (v. MRS 39) i kada zatiena prognozirana transakcija utjee na dobit ili gubitak
(za zatitu novanih tokova v. toku 100. MRS-a 39).
96.
97.
98.
b)
c)
d) otuenje ulaganja
99.
e)
prekinuto poslovanje
f )
g)
Subjekt treba prezentirati strukturu rashoda priznatih u dobit ili gubitak koristei klasifikaciju ili prema vrsti rashoda, ili prema funkcijama koje rashodi imaju
u poslovnom subjektu, ovisno o tome koja prua pouzdanije i relevantnije informacije.
100. Subjekte se potie da strukturu rashoda iz toke 99. prezentiraju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran).
101. Stavke rashoda dalje se ralanjuju kako bi se istaknule komponente financijske
uspjenosti koje se mogu razlikovati prema uestalosti, te predvidivosti mogue dobiti ili gubitka. Ralamba se prezentira na jedan od dvaju naina.
102. Prvi oblik ralanjivanja je prema metodi vrste rashoda. Subjekt objedinjava rashode
u izvjetaju o dobiti ili gubitka po njihovoj vrsti (primjerice amortizacija, trokovi
sirovina i materijala, trokovi prijevoza, primanja zaposlenih i trokovi oglaavanja)
i ne rasporeuje ih na razne funkcije subjekta. Ova metoda moe biti jednostavna
55
MRS 1
za primjenu jer nije neophodno rashode rasporediti po funkcijama. Slijedi primjer
klasifikacije primjenom metode vrste trokova:
Prihodi
Ostali prihodi
X
(X)
X
103. Drugi oblik ralanjivanja je prema funkciji rashoda ili metodi trokova prodanih
proizvoda, te se rashodi klasificiraju prema njihovoj funkciji kao dio trokova prodanih proizvoda ili, primjerice, trokova distribucije i administrativnih trokova. Prema toj metodi subjekt trokove prodanih proizvoda objavljuje odvojeno od drugih
trokova. Ta metoda prua relevantnije informacije korisnicima od metode razvrstavanja rashoda prema vrsti, no rasporeivanje trokova na funkcije moe zahtijevati proizvoljno rasporeivanje i ukljuivati prosuivanje u znatnoj mjeri. Slijedi
primjer klasifikacije primjenom metode funkcije rashoda:
Prihodi
Trokovi prodanih proizvoda
Bruto dobit
Ostali prihodi
X
(X)
X
X
Trokovi distribucije
(X)
Administrativni trokovi
(X)
Ostali rashodi
(X)
104. Subjekt koji klasificira rashode po funkcijama duan je objaviti dodatne informacije o vrstama rashoda, ukljuujui rashode po osnovi amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te trokove primanja zaposlenih.
105. Izbor izmeu metode trokova prodanih proizvoda i metode vrsta trokova ovisi o
povijesnim imbenicima, imbenicima gospodarskog sektora i vrsti subjekta. Obje
metode ukazuju na trokove koji se mogu mijenjati, izravno ili neizravno, s promjenama u razini prodaje ili proizvodnje subjekta. Budui da svaka metoda prezentiranja ima prednost ovisno o vrsti subjekta, ovaj standard zahtijeva od uprave
da izbere nain prezentiranja koji je pouzdan i relevantniji. Meutim, budui da su
informacije o vrsti rashoda korisne za predvianje buduih novanih tokova, dodatno objavljivanje je potrebno ako se primjenjuje ralanjivanje po metodi funkcija
trokova. Pojam trokovi primanja zaposlenih iz toke 104. ima isto znaenje kao
i u MRS-u 19.
56
MRS 1
b) uinke retroaktivne primjene promjene raunovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i
c)
[brisano].
iii. transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika, uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice te promjena
vlasnikih udjela u ovisnim drutvima koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole.
107. Subjekt je duan, bilo izvjetaju o promjenama kapitala ili u biljekama, prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja, kao i pripadajui iznos po dionici.
108. Komponente kapitala iz toke 106. mogu ukljuiti, primjerice, svaku klasu uplaenog kapitala, ukupni iznos svake klase druge sveobuhvatne dobiti i zadranu dobit.
109. Promjene kapitala subjekta izmeu poetka i kraja izvjetajnog razdoblja odraavaju
poveanje ili smanjenje neto imovine tijekom toga razdoblja. Osim promjena koje
proizlaze iz transakcija s vlasnicima provedenim u svojstvu vlasnika (kao to su uplate kapitala, otkup vlastitih vlasnikih instrumenata i dividende) i transakcijskih trokova izravno povezanih s takvim transakcijama, ukupna promjena kapitala tijekom
razdoblja predstavlja ukupni iznos prihoda i rashoda, ukljuujui dobit i gubitke,
ostvarenih aktivnostima subjekta u tom razdoblju.
110. MRS 8 zahtijeva retroaktivno usklaivanje za uinke promjena raunovodstvenih
politika, u mjeri u kojoj je to izvedivo, osim ako prijelazne odredbe nekog MSFI-ja ne
nalau drukije. MRS 8 takoer zahtijeva retroaktivno prepravljanje radi ispravljanja
pogreaka, u mjeri u kojoj je to izvedivo. Retroaktivno usklaivanje i retroaktivno
prepravljanje provodi se na poetnom stanju zadrane dobiti, osim ako neki MSFI
ne nalae retroaktivno usklaivanje neke druge komponente kapitala. Toka 106(b)
zahtijeva da se usklaenja objave u izvjetaju o promjeni kapitala ukupno za svaku
komponentu kapitala, tako da ona koja su nastala uslijed promjena raunovodstvenih politika prikau odvojeno od onih koja su proizala iz ispravljanja pogreaka. Ta
se usklaivanja objavljuju za svako prethodno razdoblje i poetak razdoblja.
57
MRS 1
i potrebe poslovnog subjekta za koritenjem novanih tokova. MRS 7 navodi zahtjeve koji se odnose na prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima i objavljivanje
informacija o novanim tokovima.
Biljeke
Struktura
112. U biljekama se:
a)
pruaju dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim izvjetajima, ali su vane za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela
financijskih izvjetaja.
113. Subjekt je duan biljeke prezentirati sustavno sve dok je to izvedivo. Subjekt
je duan svaku stavku u izvjetaju o financijskom poloaju i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran) te izvjetaju o
promjenama kapitala i izvjetaju o novanim tokovima oznakom povezati sa
svakom informacijom u biljekama koja se na nju odnosi.
114. Biljeke se uobiajeno prezentiraju po sljedeem redoslijedu, koji pomae korisnicima u razumijevanju financijskih izvjetaja i usporeivanju njih s financijskim izvjetajima drugih subjekata:
a)
b)
c)
informacije koje potkrjepljuju stavke prikazane u izvjetaju o financijskom poloaju te izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, u odvojenom raunu dobiti i gubitka
(ako je prezentiran), izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaju o novanim
tokovima, po redoslijedu prema kojemu su ti izvjetaji i stavke prikazani i
ii. nefinancijske informacije, primjerice, ciljeve i politike subjekta koji se odnose na upravljanje financijskim rizikom (v. MSFI 7).
115. U nekim okolnostima moe biti neophodno ili poeljno promijeniti poredak odreenih stavki u biljekama. Primjerice, informacije o promjenama fer vrijednosti priznatim u dobiti ili gubitku mogu se spojiti s informacijama o dospijeu financijskih
instrumenata, iako se prve odnose na izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti ili odvojeni
raun dobiti i gubitka (ako je prezentiran), dok se druge odnose na izvjetaj o financijskom poloaju. Ipak, sustavna struktura u biljekama se uva tako dugo dok je to
praktino.
58
MRS 1
116. Subjekt moe biljeke koje pruaju informacije o osnovi sastavljanja financijskih izvjetaja i specifinim raunovodstvenim politikama prezentirati kao odvojeni dio
financijskih izvjetaja.
Objavljivanje raunovodstvenih politika
117. Subjekt je duan u saetku vanih raunovodstvenih politika objaviti:
a)
118. Vano je da subjekt korisnike informira o koritenoj osnovi ili osnovama mjerenja
u financijskim izvjetajima (primjerice, povijesni troak, tekui troak, neto ostvariva vrijednost, fer vrijednost ili nadoknadiv iznos) jer osnova na kojoj su sastavljeni
financijski izvjetaji znaajno utjee na njihove analize. Kada subjekt u financijskim
izvjetajima koristi vie osnova za mjerenje, primjerice, kada se odreena kategorija
imovine revalorizira, dovoljno je pruiti informaciju o kategorijama imovine i obveza na koju je svaka osnova mjerenja primijenjena.
119. U odluivanju o tome da li odreenu raunovodstvenu politiku treba objaviti, rukovodstvo razmatra da li e objavljivanje pomoi korisnicima u razumijevanju naina na koji su transakcije, poslovni dogaaji i uvjeti utjecali na iskazanu financijsku
uspjenost i financijski poloaj. Objavljivanje odreene raunovodstvene politike je
korisnicima osobito korisno kada su te politike izabrane iz alternativa koje doputaju
MSFI-jevi. Primjer je objavljivanje da li je pothvatnik svoj udjel u zajedniki kontroliranom poslovnom subjektu priznao metodom proporcionalne konsolidacije ili
metodom udjela (v. MRS 31 - Udjeli u zajednikim pothvatima). Neki MSFI-jevi
izriito zahtijevaju objavljivanje odreenih raunovodstvenih politika, ukljuujui
izbor rukovodstva izmeu razliitih politika koje MSFI-jevi doputaju. Primjerice,
MRS 16 nalae objavljivanje osnovice mjerenja koritene za kategorije nekretnina,
postrojenja i opreme.
120. Svaki subjekt razmatra prirodu svojih djelatnosti i politike koje bi korisnik njegovih
financijskih izvjetaja mogao oekivati da se objave za tu vrstu subjekta. Primjerice,
od subjekta koji je obveznik poreza na dobit bi se moglo oekivati da objavi svoje raunovodstvene politike za porez na dobit, ukljuujui one primjenjive na odgoenu
poreznu imovinu i odgoene porezne obveze. Kada subjekt ima znaajno inozemno
poslovanje ili transakcije u stranoj valuti, oekuje se objavljivanje raunovodstvenih
politika za priznavanje dobitaka i gubitaka od teajnih razlika.
121. Raunovodstvena politika moe biti vana zbog vrste djelatnosti subjekta ak i ako
prikazani iznosi za tekue i prethodno razdoblje nisu znaajni. Takoer je prikladno
objaviti svaku vanu raunovodstvenu politiku koju MSFI-jevi ne nalau izriito, ali
koju je subjekt izabrao i primijenio u skladu s MRS-om 8.
122. U saetku vanih raunovodstvenih politika ili drugim biljekama, subjekt treba objaviti prosuivanja, odvojeno od onih koja ukljuuju procjene (vidjeti toku 125.) to
59
MRS 1
ih je uprava izvrila u procesu primjene raunovodstvenih politika subjekata, a koje
imaju najznaajniji utjecaj na iznose koji su priznati u financijskim izvjetajima.
123. U postupku primjene raunovodstvenih politika poslovnog subjekta, rukovodstvo
daje mnoge prosudbe, pored onih koje ukljuuju procjene, koje mogu znatno utjecati
na iznose priznate u financijskim izvjetajima. Primjerice, rukovodstvo prosuuje
pri odreivanju:
a)
b)
kada gotovo svi vani rizici i koristi od vlasnitva financijske imovine ili iznajmljene imovine prelaze na druge subjekte
c)
njihova vrsta i
126. Odreivanje knjigovodstvenih iznosa neke imovine i nekih obveza zahtijeva procjenjivanje uinaka neizvjesnih buduih dogaaja na njih na kraju izvjetajnog razdoblja. Primjerice, u nedostatku nedavno zapaenih trinih cijena su za mjerenje
nadoknadivog iznosa skupina nekretnina, postrojenja i opreme, uinka tehnoloke
zastarjelosti zaliha, rezerviranja koja ovise o konanom ishodu sudskih sporova u
tijeku te dugoronih obveza po pitanju primanja zaposlenih, kao to su obveze za
mirovine, neophodne procjene koje se odnose na budunost. Rije je o procjenama koje ukljuuju pretpostavke o pitanjima kao to su usklaenje novanih tokova
zbog rizika ili diskontne stope, budue promjene plaa i budue promjena cijena
koje utjeu na druge trokove.
127. Pretpostavke i drugi izvori neizvjesnosti procjena objavljeni u skladu s tokom 125.
se odnose na procjene koje od rukovodstva zahtijevaju najtee, subjektivne i sloene prosudbe. Kako se poveava broj varijabli i pretpostavki koje utjeu na mogui
60
MRS 1
budui ishod neizvjesnosti, tako prosudbe postaju subjektivnije i sloenije, a time i
sve vea mogunost znaajnih usklaenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza
koji iz njih proizlaze.
128. Podatke iz toke 125. nije potrebno objaviti za imovinu i obveze kod koje je rizik
znaajne promjene njihovih knjigovodstvenih iznosa u iduoj financijskoj godini velik ako su na kraju izvjetajnog razdoblja mjereni po fer vrijednostima temeljenim
na nedavno zapaenim trinim cijenama. Njihove fer vrijednosti se mogu znaajno
promijeniti u iduoj financijskoj godini, ali te promjene nee nastati zbog pretpostavki ili drugih izvora neizvjesnosti procjena na kraju izvjetajnog razdoblja.
129. Subjekt je duan informacije iz toke 125. objaviti na nain koji korisnicima financijskih
izvjetaja pomae da razumiju prosudbe rukovodstva koje se tiu budunosti i drugih
izvora neizvjesnosti procjena. Vrsta i opsenost informacija ovise o vrstama pretpostavki i drugim okolnostima. Primjeri za vrste informacija koje subjekt objavljuje su:
a)
b)
osjetljivost knjigovodstvenih iznosa na metode, pretpostavke i procjene na kojima poiva njihovo izraunavanje, ukljuujui razloge osjetljivosti
c)
61
MRS 1
Kapital
134. Subjekt je duan objaviti informacije koje korisnicima njegovih financijskih izvjetaja omoguuju da ocijene ciljeve, politike i procese upravljanja kapitalom
subjekta.
135. Kako bi postupio u skladu s tokom 134., subjekt objavljuje sljedee:
a)
saete kvantitativne podatke o onome ime upravlja kao kapitalom; neki subjekti odreene financijske obveze (npr. neke oblike podreenih zaduenja)
promatraju kao dio kapitala; drugi subjekti iz kapitala iskljuuju odreene komponente kapitala (npr. komponente koje proizlaze iz zatite novanog toka)
c)
d) da li je tijekom razdoblja bio u skladu s vanjski nametnutim kapitalnim zahtjevima kojima podlijee
e)
c)
62
MRS 1
d) informacije o nainu na koji je odredio novane odljeve prilikom reotkupa
ili otkupa.
Druga objavljivanja
137. Subjekt je u biljekama duan objaviti:
a)
iznos predloenih ili objavljenih dividendi prije nego je odobreno izdavanje financijskih izvjetaja, ali koji nije priznat kao raspodjela vlasnicima
tijekom razdoblja, kao i pripadajui iznos po dionici i
sjedite i pravni oblik poslovnog subjekta, njegovu dravu osnutka i slubenu adresu (ili glavno mjesto poslovanja ako se razlikuje od slubenog
sjedita);
63