Raunanje s korijenima

Zbrajanje i oduzimanje korijena

Mnoenje i dijeljenje korijena. Korjenovanje umnoka i kolinika
Djelomino korjenovanje
Raunanje s korijenima
Racionalizacija nazivnika

Raunanje s korijenima

Zbrajanje i oduzimanje korijena

Dosad smo govorili o racionalnim brojevima, no esto je nuno i koritenje brojeva koji
nisu racionalni. To su znali i stari Grci. U 5. st. pr. Kr. pitagorejci, filozofi i matematiari,
Pitagorini uenici otkrili su da dijagonala kvadrata sa stranicom duljine 1 ima duljinu
koja se ne da izraziti racionalnim brojem. Prema legendi, to je otkride tako prestrailo
pitagorejce da su ga drali u tajnosti.
Korijene esto mnoimo racionalnim brojem, primjerice:

Racionalni broj kojim mnoimo korijen zovemo koeficijent korijena.

Odredi koeficijente korijena i podebljaj ih zelenom bojom.

Zbrajanjem i oduzimanjem moemo pojednostavniti samo one

kvadratne korijene kojima su radikandi jednaki. Korijene jednakih
radikanada zbrajamo ili oduzimamo tako da im zbrojimo ili oduzmemo
koeficijente, pa zajedniki korijen pomnoimo dobivenim brojem.
PRIMJER
Zbrojimo i oduzmemo koefi cijente pokraj

Raunanje s korijenima

Mnoenje i dijeljenje korijena. Korjenovanje umnoka i kolinika

Srinivasa Ramanujan Iyengar (1887. 1920.), nedovoljno obrazovani inovnik u
uredu kapetanije u Madrasu u Indiji, poslao je 1912. godine, svoje matematike
jednakosti poznatom engleskom matematiaru Godfrey Hardyju. Hardy je odmah
uoio da su neke pogrene, a neke sasvim obine, ali je ostao iznenaen cijelim
nizom originalnih i neobinih jednakosti koje nikad nije ni sanjao, a kamoli
razmiljao o njima. Neke je uspio dokazati, a neke nije. Odmah je shvatio veliinu
talenta ovjeka koji ih je napisao i pozvao ga je u Englesku da surauju.
Neobina Ramanujanova genijalnost sastojala se u tome da je on naprosto vidio koje su
jednakosti tone, a koje ne. Neke od njih ni dan-danas nisu dokazane. U svom kratkom ivotu
ostavio je oko 3 900 takvih jednakosti.

Umnoak korjenujemo tako da mu korjenujemo svaki

faktor i dobivene korijene pomnoimo.
Kolinik korjenujemo tako da mu korjenujemo djeljenik
i djelitelj i dobivene korijene podijelimo.

Izraunaj:

Raunanje s korijenima

Umnoak drugih korijena dvaju nenegativnih racionalnih

brojeva jednak je drugom korijenu umnoka tih brojeva.
Korijene dijelimo tako da im pod zajednikim korijenom
podijelimo radikande.

Izraunaj:

Raunanje s korijenima

Djelomino korjenovanje

Neke racionalne brojeve moemo rastaviti na takav umnoak

da je jedan faktor kvadrat nekog racionalnog broja, a drugi
faktor nije. Upotrijebimo pravilo za korjenovanje umnoka i
korjenujemo samo onaj faktor koji moemo. Taj postupak
nazivamo djelomino korjenovanje.

Djelomino korjenuj:

Raunanje s korijenima

Raunanje s korijenima

Mnogo znanja jo ne znai mnogo razumijevanja.

Heraklit iz Efesa (oko 500. pr. K.), starogrki filozof
Izraunaj:
I. nain: Najprije djelomino korjenujemo.

II. nain:
mnoimo sa svakim
lanom u zagradi.

Raunanje s korijenima

Racionalizacija nazivnika

Jo prije Krista Indijci su za kvadratni korijen koristili rije mula (korijen),

a stari Grci rije rhiza. Boethius (500. g.) rije mula je preveo u radix.
Tako se do dananjih dana zadrala rije radicirati (korjenovati) i
radikand.

Racionalizacija nazivnika jest postupak kojim uklanjamo korijen iz

nazivnika. Racionalizaciju nazivnika provodimo tako da proirimo
razlomak korijenom koji je u nazivniku.

Racionaliziraj nazivnik razlomka:

Raunanje s korijenima