povodi

SMAIL AGA IZMEU STVARNOSTI I

LEGENDE
Marijan Milji

Smail-aga engi became the most famous aga between age

owing to Ivan Maurani, duke Novica Cerovi the only
Montenegrin ban owing to that aga and Maurani the only ban
between poets owing to both of them.

Pogibija Smail-age engia, muteselima gatakog, ajana,

generala turske vojske i proslavljenog hercegovakog i otomanskog junaka posluila je Ivanu Mauraniu, najveem pjesniku ilirskog pokreta, kao istorijska osnova za sazdanje nenadmanog spjeva, koji je kruna hrvatskog romantizma i, u odsudnom asu, ontoloka pobjeda hrvatskoga tokavskog knjievnog jezika.
Taj istorijski dogaaj zbio se na Mljetiku, u Drobnjaku, 23.
septembra / 5. oktobra 1840. godine. Drobnjak je u to vrijeme
pripadao Hercegovakom sandaku, ali su se u njemu jo od
vremena crnogorskog vladike i gospodara Petra I, poetkom
tree decenije 19. vijeka, paralelno odravale dvije vlasti: zvanina turska i nezvanina crnogorska. To stanje se podudara s
roenjem Novice Cerovia (1805-1895), kasnijeg drobnjakog
www. maticacrnogorska.me

MATICA, Jesen 2009.

181

Marijan Milji

vojvode i bana sve Crne Gore; s njegovim stasavanjem kao i sve

naglaenijim vezama izmeu prvaka durmitorskih plemena i
Cetinja. Poseban peat tim vezama dalo je pobratimstvo izmeu
popa Milutina Cerovia, Noviina oca, i Stanka Stijepova
Petrovia, sinovca Petra I, oca knjaza Danila i velikog vojvode
Mirka.
Uvertira za dogaaj koji je mladi Maurani uzeo za osnovu
svoga spjeva jeste kazneni pohod Zulfikar-pae engia, zvanog Miljevina, 1812. godine, na Drobnjak. Njemu je bosanski
vezir naredio da kazni i uniti buntovno pleme, koje se osam
puta odmetalo od otomanske vlasti i uestvovalo u ustanikom
vrenju.
Turska vojska je slomila drobnjaki otpor, popalila sve na to
je naila, a stanovnitvo se razbjealo po planinama ili sklonilo
u suednu slobodnu Morau. Zadugo su se pamtile i prepriavale grozote i stradanja Drobnjaka u godini pae Miljevine.
U tome pohodu Smail-aga engi je imao jednu od vodeih
uloga.
Drobnjak je tada bio poed paa Selmanovia iz Pljevalja i dio
Pljevaljskog kadiluka. Mehmed-paa Selmanovi je zbog ustanike aktivnosti pozvao na tvrdu boju vjeru popa Milutina
Cerovia, sina vojvode Rada, a oca znamenitog vojvode Novice
Cerovia, i muki ga, na prevaru, domamio u Pljevlja da bi mu
dao vojvodstvo, a zatim naredio delatu da ga posijee nasred
arije, to je trebalo da bude poruka Drobnjacima da znaju ko
im je gospodar. To pogubljenje Noviina oca bilo je izmeu
1813. i 1820. godine. Ubrzo je u zavoenju reda u Bosanskom
vilajetu u Hercegovakom sandaku ubijen i Mehmed-paa
Selmanovi. Selmanovii nijesu vie dolazili u Drobnjak da
kupe hara. Umjesto njih muteselimstvo nad Drobnjacima pripalo je Smail-agi engiu. On je od Selmanovia otkupio pravo
kupljenja haraa u Drobnjaku. Predanje kae da je rado dolazio
u lov po Durmitoru.
182

MATICA, Jesen 2009.

www. maticacrnogorska.me

Smail Aga izmeu stvarnosti i legende

Tako su Drobnjak i Drobnjaci dobili sudbinsku ulogu u ivotu Smail-age engia. To su bile i godine velikih potresa u Otomanskom carstvu, anarhije i bezakonja, suprotstavljanja reformama sultana Mahmuda II (1808-1839), pobune janjiara zbog
ukidanja njihovog privilegovanog reda, ali i ustanaka potlaene
raje. etvrta decenija XIX vijeka obiljeena je i delikatnim
izborom: za ili protiv sultana, to je ustvari znailo odluiti se
izmeu centralne vlasti i mladog kapetana Husein-bega Gradaevia koji se zalagao za nezavisnost Bosne i bio protiv uvedenih reformi. Protiv Gradaevievog pokreta bili su svi hercegovaki muselimi, meu njima i Smail-aga engi. Zato je,
iako ve proslavljeni junak, dobio i satisfakciju od sultana.
To je sve prolegomena za priu o istorijskom Smail-agi engiu, kojega smo u naem radu postavili dvostruko: izmeu istorijskog Novice Cerovia i svijeta koji on predstavlja i pjesnika
Ivana Maurania koji je i jednog i drugog transponovao u glavne likove svoga spjeva.
U rjeavanju uvijek aktuelnog odnosa umjetnosti i stvarnosti
jo u antiko doba Aristotel je primijetio, u svome spisu O pjesnikoj umjetnosti, da nije pjesnikov zadatak da izlae ono to se
istinski dogodilo, nego ono to se moglo dogoditi, to je mogue po zakonima vjerovatnosti i nunosti.
Istorijska linost Smail-age engia nije isto to i glavni junak
Mauranieva spjeva. Takoe, ne smije se poistovjeivati istorijski vojvoda Novica Cerovi s likom Novice u spjevu Smrt
Smail-age engia. Prvi postoji u istorijskoj ravni a drugi u estetskoj. Takoe, prvi susret djeaka Novice Cerovia sa Smailagom engiem, petnaestogodinjeg kneza-siraka s tridesetdvogodinjim Smail-agom, svojim novim gospodarom, kome se
svidio kooperni rajetin, bio je sudbonosan za obojicu. Taj njihov prvi susret predodredio je onaj potonji. U samom spjevu
pjesnik nema podraavalaki odnos prema istorijskoj stvarnosti
i istorijskim linostima, njegov umjetniki, knjievni postupak
www. maticacrnogorska.me

MATICA, Jesen 2009.

183

Marijan Milji

se ogleda kroz aktivan odnos prema pomenutom istorijskom

dogaaju i njegovim akterima, uzimajui samo ono to je bitno,
u emu se, kroz stvaralaku igru ispoljavaju pjesnikova izrazita
individualnost i autonomna sutina epa.
Istorijski Ismail ili Smail-aga engi, sin Ibrahimov, roen je
1788. godine, u selu Jelaica, blizu Kalinovika. Istakao se, na
poziv sultana, u guenju ustanka u Srbiji (1809-1810) i Egiptu.
U borbama se potvrdio velikim junatvom. Za izuzetne zasluge
dobio je visoka priznanja i proglaen kapidibaom. Konano se
nastanio u Lipniku kod Avtovca, e je sagradio dvore - kompleks od vie zgrada sa damijom.
Istakao se u boju na Grahovu poetkom avgusta 1836. godine.
U tom boju poginulo je devet Petrovia (eca koja nijesu imala
ni po petnaest godina). Petrovii to nijesu mogli da mu oproste,
to je bio i povod za Njegoevu osvetu. Smail-aga je, uz Ali-pau
Rizvanbegovia-Stoevia, postao najistaknutija linost u
Hercegovini. Uee u gaenju pobune u Egiptu, 1838. godine,
protiv uvenog Mehmed Alije proslavilo ga je u cijelom Otomanskom carstvu. Uao je u anegdote, o njemu su se pjevale pjesme, isticalo njegovo vitetvo, junatvo i ojstvo.
Crnogorski vladar Petar II Petrovi Njego je, ne samo iz linih nego i nacionalno-dravnih razloga, organizovao njegovo
ubistvo. U zavjeri su pored Novice Cerovia uestvovali istaknuti drobnjaki, uskoki i moraki prvaci.
Napad na Smail-agin ator i odabranu pratnju izveden je nou,
pred zoru 25.IX/5.X 1840. Smail-aga je poginuo u tom napadu.
Glava mu je poeena i odnesena na Cetinje vladici Petru II.
Pogibija Smail-agina imala je veliki odjek i u Otomanskom carstvu i u Evropi. U Crnoj Gori se taj dogaaj slavio kao velika
pobjeda, podvig dostojan divljenja, dok se u Hercegovini i okruenju doivljavao kao bolna tragedija i veliki gubitak.
Na moralni karakter toga podviga svaka strana je gledala iz
svoga ugla. Pohitali su i razni fariseji da tu pobjedu omalovae.
184

MATICA, Jesen 2009.

www. maticacrnogorska.me

Smail Aga izmeu stvarnosti i legende

Mehmed-paa Selmanovi je na prevaru namamio i neasno

pogubio popa Milutina, oca Novice Cerovia.
Odmah nakon bitke na Mljetiku bilo je i onih koji su osuivali Drobnjake i Novicu da su na rije i tvrdu vjeru domamili
svoga agu koji ih je ljebom ranio i na prevaru ga ubili, muki i
neviteki, kukaviki. Posebno je prigovarano Novici Ceroviu
to je Smail-aga ubijen na prevaru iz zaede, ak je taj in tretiran kao izdajstvo ne samo Noviino nego, to je apsurdno, i
Petra II Petrovia Njegoa.
Kad je nastalo Mauranievo djelo Smrt Smail-age engia,
njegovom tvorcu je zamjerano (a to mu zamjeraju i danas oni
koji mijeaju istoriju i poeziju) da je pristrasno i licemjerno
opjevao Smail-agu kao glavnu linost u epu. ak se Njemac, dr
Kraus, vrlo negativno osvrnuo na Maurania i njegovo djelo:
Smail-agu je Maurani krivo i nepravedno opisao. Nae simpatije su uz odvanog i neustraivog junaka Smail-agu engia,
a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. engi je bio pravi istinski Sloven, a njegove ubice jadna kukavna bagra.
Njego je u Gorskom vijencu napisao stih: Junatvo je car zla
svakojega (a i pie najslae duevno kojijem se pjane pokoljenja). Meutim, prije ovoga stiha Vladika je bio napisao
Junatvo je najvee zlo i taj stih je prekriio.
Pravnici kau da je pravda najvia nepravda, svojevrsno neminovno nasilje.
No, ona u istorijskoj stvarnosti ima jedan a u umjetnikoj
sasvim drugi karakter.
Mauranieva poruka glasi: Boj se onog tko je viko bez golema mrijet jada.
Lik Smail-agin stvaran je izmeu stvarnosti i legende.
Pokorena raja nije Smail-agi osporavala vitetvo i junatvo, ali
nije mogla ni da mu oprosti zulum koji je inio, naroito u
kupljenju haraa.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, Jesen 2009.

185

Marijan Milji

No, o njemu je pisano i pozitivno. Ferdo ii veli za njega da

je bio veoma pravedan i ovjekoljubiv gospodar, da je znao na
svakom koraku da zatiti svoju raju, dok Svetozar Tomi kae
da je ono to ne valja inio njegov samovoljni sin Rustem, a da
se to onda pripisivalo Smail-agi. Istina, crnogorske anegdote i
pjesme pamte Smail-agine vrline i ojstvo, ali i nemilosrdnost u
obraunu sa potinjenim i pobijeenim, u ime cara i carstva.
U sastavljanju mozaika istorijskog lika Smail-age engia
istiu se prvo njegove oi. Vele da je imao zelene oi iji je
pogled prodirao kao ma, da je bio vrlo irokih ramena, sav u
ohi, sa srebrnim i pozlaenim kuburama za pojasom, da je bio
meraklija za konje, da je volio da jae i da se zori, na Brnjau ili
Labudu, pred svojim delijama, uz zurle i borije. Drugi koji su ga
poznavali portretiu ga u kratkim crtama, da je bio srednjeg
rasta, dobro razvijen, krut i snaan. Imao je, po Radosavu Kojiu, njegovu savremeniku, koji ga je dobro poznavao, lice okruglasto, iarano oiljcima od velikih boginja. Oi su mu bile zelene, i male, ali ive. Glas mu je bio dubok i zapovjedniki. Bradu je iao okruglo, kao i svi stariji muslimani. Od oruja je uvijek nosio dvije male puke za pojasom i krivu sablju. Govorilo
se da sablja engia ne sijee muki. Smail-aga se enio tri puta i imao sedam sinova. uvena je bila njegova kula u Lipniku,
ozidana od kamena i pokrivena kamenim ploama.
Sauvano je dosta primjera Smail-aginog ojstva i junatva,
ali i surovih postupaka. On je bio ovjek svoga doba.
U spjevu Mauranievom Smail-aga je kao knjievni lik osjenen drugaije, kao negativni junak, u znatnoj mjeri demonizovan,
a njegovi postupci savreno motivisani, psiholoki karakter i lik
dovedeni do savrenstva, kroz pet pjevanja i cjelinu spjeva.
U Agovanju, prvom pjevanju, prikazan je Smail-agin nasilniki nastup to u njegovoj kulminaciji u Harau vodi ka raspletu
i zasluenoj sudbini na kraju epa.
186

MATICA, Jesen 2009.

www. maticacrnogorska.me

Smail Aga izmeu stvarnosti i legende

U Agovanju pokazano je dvostruko nasilje glavnog junaka koji

se pretvara u udovite: on ubija nemone tamniare kao predstavnike njemu neprijateljskog tueg svijeta ali i svoje podanike.
U transpoziciji istorijskog dogaaja i protagonista na drobnjakom Mljetiku pjesnik ini otklon od stvarnosti koja se dogodila i, po aristotelovskim naelima vjerovatnosti i nunosti, opredjeljujui se ne za ono to se i kako dogodilo, ve to se moglo dogoditi, uz pomo svoje imaginacije i neosporne genijalnosti, kroz
postupak graenja strukture, stvara ep neobian i neponovljiv.
Stari Durak je ustvari transponovani pop Milutin, otac Noviin, a obojica su prikazani kao poturenjaci. Taj mudri starac
je stradao samo zato to je savjetovao agu da pusti Crnogorce,
jer ako ih pobije mogla bi ga stii osveta (da svojom glavom
plati vlake glave). Smail-aga Mauraniev kipti od bijesa:
Vlasi ga dovode do ludila to umiru bez straha i jauka, a stari
Durak to preutno jaa njihov otpor i prkos. Zato je naredio da
se starac pogubi, a njegova sumnja raste u sve i svakoga. Oko
age se prostire pusto. On je apsolutno osamljen i nemoan, ali
ne vidi svoj tragini poloaj. On nema milosti za Noviine
molbe da mu potedi oca. Glavni junak oslonac nalazi u mrnji
i nasilju i sve vie srlja na put bez povratka.
S druge strane, to Mauranieva Novicu dovodi do postepenog otrenjenja. Oeva smrt mu je najednom izotrila sav uas
ne samo nasilja i zloina njegovog gospodara nego i svijeta u
kome je do tada ivio. Maurani je svjesno istorijskog Novicu
Cerovia, hrianina i vojvodu crnogorskog, transponovao u
islamizovanog konvertita, namjerno, kako bi tim iaenjem
stvarnosti i odstupanjem od istorijske istine osnaio motivaciju
u spjevu da bi se, u tom vorinom mjestu, ona preplitala - lina
i pojedinana sa optom i dobila univerzalno znaenje.
Zanimljivo je da je u rukopisu (autografu) drugi dio bio naslovljen Novica a da je u konanoj autorovoj redakciji dobio ime
Nonik. U njemu je prikazan Noviin prelazak, stvarni i duhovni, bolje rei povratak u drugi svijet, koji simboliu Crnogorci
i Crna Gora.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, Jesen 2009.

187

Marijan Milji

Na kraju Nonika oglasila se tragina ironija sudbine, kad je

Novica banuo na vrata Njegoeve Biljarde:
A posljednja iz vidika zvijezda
Bjee zvijezda age engijia.
Iako je Smail-agina sudbina ve odluena, njegov se ivot
zemaljski nastavlja. Nastojei da izbjegne ma vie pravde, on
sve vie hrli njenom ispunjenju.
Pojedinana osveta u eti prerasta u kolektivnu. Ovo pjevanje
je via potvrda prethodnog. Po nekom epsko-muzikom principu, estetskom kontrapunktu, u novom pjevanju odzvanjaju akordi prethodnog a najavljuje se sljedee. Etiko jezgro spjeva je
zgusnuto u svjetenikovoj propovijedi, koja je svojevrsna anticipacija monologa igumana Stefana u Gorskom vijencu.
U tom filozofsko-religioznom kontekstu, u razmjerama vjenosti i istorijskog trajanja odvija se sudbina malih naroda i pojedinaca.
Meutim, tek potpunim povratkom Noviinim u crnogorski
tabor, njegova lina osveta postaje izvrenje nacionalne pravde.
Posebno mjesto u eti je Noviino pokrtavanje i priee.
Realni svjetenik iezava kao privienje, dok eta dobija svoj
stoglavi lik i prerasta u stooko udovite koje je izvrilac neke
vie pravde.
U Harau koji je po obimu ep u epu, odigrava se drama glavnoga junaka i njegovih rtava - sirotinje raje i njegovih podanika. Tiranija, samovolja, svakovrsno nasilje, patoloka izgubljenost glavnog junaka, osobena paranoja, apsolutna usamljenost i nastojanje da se izbjegnu sramota i sudbina kulminiraju do
krajnjih granica.
Ali u spjevu to nije Mljetiak u Drobnjaku e se desila Smailagina pogibija, ve Gatako Polje, kao simbol svakog polja,
ivotne pozornice na kojem je svakom dodijeljena sopstvena
uloga i sudbina.
Ponaanje osionih i surovih haralija i muenje siromane
raje, agin sadizam i uivanje u sebi i svojoj veliini i vitetvu
188

MATICA, Jesen 2009.

www. maticacrnogorska.me

Smail Aga izmeu stvarnosti i legende

kulminiraju kad aga u tatom samodokazivanju umjesto vlaha

pogaa vjernog mu Sefera i izbija mu oko. To posrnue i sramota jo vie su razjarili razgnjevljenog agu, koji se pretvara u
ivotinju, pa demona. On je zbog haraa napravio pakao na zemlji. Njegovu sramotu ne moe ni no da sakrije. Gusle i pjesma
Baukova o Rizvan-aginoj bruci on slua kao glas sudbine, ali
nemogue je unititi svjedoke njegove sramote a kamoli izbrisati tragove neovjetva pod njegovim imenom. Njegova bruka
postojanja e ivjeti dovijeka. Ove slike nadmauju one iz Danteova Pakla; ekspirovski snane, neponovljivo mauranievske, jedinstvene su u istoriji svjetske knjievnosti.
Rijeen da uniti sve ega se dotakne, da raji ustostrui muke,
u ontolokom oajanju izlazi ispred atora kao na metafiziku
pozornicu, pred puane cijevi ete, koje vrebaju iz mraka, pred
slijepe oi pravde i njenu nebesku sablju.
Paa nije uspio da skine svoj svlak, da se oslobodi svoje ljudske koe i zmijskog ijeda, biva ubijen u nonom okraju, a sa
njim i veina njegove pratnje, osim Ahmeta Bauka i malog broja
koji su imali sreu da se spasu. Istina, pravda je izvrena i svako
bi rekao: tako mu treba, ali nekom misterioznom alhemijom italac ne likuje ve doivljava nesrenog agu kao traginog junaka, koji ne izaziva ni strah ni saaljenje, ali budi gundulievsko
oeanje tate ljudske oholosti, po kojoj sve to vie stere krila
sve e paka vie pasti. To je ta ironija sudbine iz koje izvire traginost glavnog junaka, ali i umjetnika ljepota Mauranieva
remek-djela.
Pravda je stigla kad je to bilo najnunije. Ona ima svoju logiku i volju, svoje nedokuive zakone, vii poredak stvari. U
njeno sazdanje osim onih koji su kanjeni (u duhu poslanice
apostola Pavla: Osveta je moja i ja u je vratiti) neminovno, po
nekoj vioj volji, ugraene su i rtve.
Nakon izvrenja pravde i pogibije Smail-age, dumanina raje
i osvetnika Novice - po nekoj slijepoj volji pored njega pada i
glavni osvetnik. U asu kad je Novica skoio da ve mrtvom agi
www. maticacrnogorska.me

MATICA, Jesen 2009.

189

Marijan Milji

ugrabi glavu stie ga Hasanova sablja. Dva glavna aktera pala su

jedan pored drugog. Sputa se zavjesa smrti. Zato je pjesnik,
kao Demijurg, htio takav rasplet i takav kraj? Od toga su u grobu kljuevi, rekao bi Njego.
I kada se radi o Novici, pjesnik svjesno odstupa od istorijske
istine. Stvarni Novica doivio je 90 godina.
Maurani je do razine kolektivnog lika uzdigao etu, crnogorsku istinu i slobodu. S one strane vjenosti, prestaju zemaljski
razlozi i zakoni. Ali s ove, istorijska pravda u estetskom ruhu
ima univerzalno znaenje.
Na istorijskoj ravni, u panteonu znamenitih Crnogoraca Novici Ceroviu pripada istaknuto mjesto. Po doprinosu svojim
ivotom i djelom oltaru crnogorske slobode, narodu i dravi vojvoda, senator i jedini ban crnogorski, Novica Cerovi
spada meu najznamenitije Crnogorce svoga doba. Ban Noko,
kako su ga iz potovanja i milote zvali, dostojan je najvieg
pomena. U svome narodu on je jo za ivota stekao pravo na
to - koliko svojim ivotom i radom toliko i veliinom imena u
oreolu slave. Taj oreol prati i istorijskog Novicu i Mauranieva junaka. To su oeali i stari Noko i njegov sin, takoe
vojvoda, orije iliti uro, to se vidi iz pisma njegovog
Ivanu iz 1877. godine, proslavljenom pjesniku i aktuelnom
hrvatskom banu, uz koje mu on alje zlatan sahat istoga
Smail-age engia. uro pozdravlja i zahvaljuje pjesniku
koji je, veli, onako lijepo spomenuo i opjevao i moga oca
Novicu.
ivotopis Smail-agin nastajao je u rasponu izmeu legende i
stvarnosti. Istorijski Smail-aga bio je, izgleda, veliki junak i dobar ovjek, u vremenu i istorijskom kontekstu u kome je ivio.
I ivotopis vojvode Novice Cerovia nastajao je izmeu istorije i tradicije, istine i legende.
I jedan i drugi nijesu samo znamenite linosti po sudu istorije
i narodnog predanja, onakvi kakvi su stvarno bili u svome dobu,
nego i onakvi kakvi su vremenom postali, ali zahvaljujui i Iva190

MATICA, Jesen 2009.

www. maticacrnogorska.me

Smail Aga izmeu stvarnosti i legende

nu Mauraniu i njegovom spjevu. Meutim, opasno je istorijske dogaaje tumaiti poezijom.

Bie poezije je autonomno, poetska stvarnost je estetska, svijest za sebe. Istorijska istina i umjetnika istina se najee ne
podudaraju, ak se i iskljuuju. Ali se nadopunjavaju.
Novica Cerovi je bio mudrac u junaku a Smail-aga junak u
ovjeku.
Meutim, i u stvarnosti i u Mauranievu epu date su im nepomirljivo suprotstavljene uloge.
Posljednjim pjevanjem, koje je naslovio Kob, Maurani ne
prestaje da zbunjuje knjievne istoriare i kritiare. U njemu je,
brojgelovski, glavni lik Smail-aga engi sveden na obinu
lutku koja se mrda kada se pored nje proe.
Pjesnik ne likuje nad junakom silnikom, koji se dilitnuo ali
nije pogodio cilj, niti se sladi zbog pravedne kazne koja ga je
stigla niti seiri zbog pobjede.
Maurani je u ovom pjevanju nadmaio i samog Gundulia,
velikog pjesnika kobi. Jer i ivi Smail-aga i njegova lutka u
razmjerama vjenosti su samo, kako bi Njego rekao, tvarca jedna to je zemlja vara.
Da nije bilo proslavljenog epa Ivana Maurania mala bi bila
slava Smail-agina. Od njega je bilo i veih i silnijih, uvenijih i
traginijih otomanskih i hercegovakih velikaa, ali ih ni istorija ni narodna poezija nijesu uinili velikim i besmrtnim, niti su
se vinuli do one visine do koje je Mauranievo djelo uzvisilo
Smail-agu engia.
Na kraju bi se moglo zakljuiti da je zahvaljujui hrvatskom
pjesniku Ivanu Mauraniu i njegovoj umjetnikoj transpoziciji
istorije u poeziju Smail-aga postao besmrtan, poznat irom svijeta. ak i kao negativni junak i monik, takoe u oreolu slave, on
je u epu prikazan jo monijim, dok je Novica prvo degradiran na
nivo konvertita, poturenjaka, iako to istorijski nije bio, a potom
je moralno i estetski rehabilitovan i uzvien do osvetnika i slobodara, apostola slobode i glasnika pravde. Pa ipak, a to je sudbina
www. maticacrnogorska.me

MATICA, Jesen 2009.

191

negativnih knjievnih junaka, ironija sudbine vie je obdarila simpatijama italaca, koji oeaju estetski uitak, Smail-agu nego
Novicu.
Zahvaljujui Ivanu Mauraniu i njegovom epu oni su postali
besmrtni i sudbinski povezani, vie nego u stvarnosti. Njihova
istorijska slava je mala u odnosu na poetsku.
Zato je Maurani napravio ba takvu transpoziciju istorije u
poeziju nastojao sam da odgonetnem.
Jasno je da se ne smiju poistovjeivati istorijske linosti i
knjievni junaci, niti istorija objanjavati poezijom, kao to se ni
poezija ne moe tumaiti istorijskom stvarnou na tetu
estetske, knjievne.
Ali ponekad haloefekat je neizbjean: iako su u ivotu i istoriji i Smail-aga i Novica bili dobri ljudi i junaci, u Mauranievu
epu, u funkciji estetskog i umjetnikog a ne istorijske istine, prikazani su sasvim drugaije, negativniji nego to su stvarno bili.
Da je drugaije, po estetskim pravilima, kao knjievni junaci bili
bi neuvjerljivi, umjetniki neuspjeli likovi, kreature.
No, i ban crnogorski Novica Cerovi i hercegovaki muteselim
Smail-aga engi su, takoe, s druge strane inspirisali i uzvisili,
sudbinski, do nesluenih visina slavu mladog pjesnika Maurania, kasnijeg hrvatskog bana. Moda su mu i oni, bar donekle,
pomogli da se uzdigne do toga poloaja i titule. Oni su u knjievnoj slavi rasli uz njega, ali i njegova slava zahvaljujui njima.
Da kojim sluajem nije spjevao velepjesan u kojoj su ova dvojica glavni junaci, Maurani ne bi bio velikan kakav je postao
- niti nacionalna veliina, hrvatska i junoslovenska, jedan od
najveih hrvatskih pjesnika, a njegovo djelo jedno od najljepih
i estetski najuspjelijih djela evropskog romantizma.
Ali je nesumnjivo: Smail-aga engi je zahvaljujui Ivanu
Mauraniu postao najslavniji aga meu agama, vojvoda
Novica Cerovi zahvaljujui tome agi jedini ban crnogorski, a
Maurani zahvaljujui obojici - jedini ban meu pjesnicima.
192

MATICA, Jesen 2009.

www. maticacrnogorska.me