PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

9. NAJVANIJI OBLICI ONEIENJA OKOLIA OD

PROMETA
9.1. UVODNO
Promet je ne samo vaan, ve i nezaobilazan imbenik gospodarskog i drutvenog
razvoja, osobito nakon industrijske revolucije do danas.
Meutim, sa stupnjem razvoja prometa (izgradnja infrastrukture, sredstva prometa, te
prometanje) eksponencijalno je rastao i tetan utjecaj prometa na sve sastavnice okolia (zrak,
tlo, vode i dr.). Mnoga od tih oneienja neposredno ugroavaju zdravlje ovjeka, ali i
ivotinjskog i biljnog svijeta.
S druge strane oneienja od prometa djeluju kao posredni uinci doprinosei
globalnim poremeajima, kao to su to globalno zagrijavanje odnosno negativan utjecaj na
klimu globusa, oteenja ozonskog sloja i sl.
Do industrijske revolucije, obzirom na stupanj razvoja drutva i oskudne
komunikacije, utjecaj prometa na O bio je minoran. Do tog je razdoblja moda najizrazitiji
uinak na O registriran radi deforestacije pojedinih veih podruja, osobito obalnih podruja
Sredozemlja za potrebe izgradnje flota razliitih mornarica ili radi stvaranja povrina za
poljoprivrednu proizvodnju.
Industrijska revolucija donijela je i revoluciju u prometu, uvoenje strojeva u preradi
sirovina i industrijskoj proizvodnji, izgradnju eljeznikih sustava, masovno naseljavanje
novih kontinenata i dotada nenastanjenih prostora, koncentraciju ljudi u vee aglomeracije,
snaan razvoj prekomorske trgovine, a kasnije i razvoj cestovnog, zranog i drugih vrsta
prometa. Utjecaj na okoli radi troenja sirovina za izgradnju prometne infrastrukture
(prometni putovi, terminali i dr.), te radi potronje pogonske neobnovljive energije kod
odvijanja prometa porastao je u odnosu na razdoblje od prije 200 godina za desetine puta.
ovjek je postao svjestan snanog utjecaja prometa na O tek pred nekoliko desetljea,
a spoznaje unatrag dvadesetak godina ukazuju da moramo biti opravdano zabrinuti za sudbinu
kvalitete naega ivota u buduim desetljeima ukoliko ne uinimo bitne napore za smanjenje
tog trenda unitenja O. Dri se da je promet odgovoran barem za etvrtinu globalnih emisija
CO2, tako da barem jednom etvrtinom doprinosi uinku staklenika, globalnom zagrijavanju i
promjeni zasad jo uvijek relativno stabilnih klimatskih prilika na globusu.
U zadnjoj treini prolog stoljea nastupilo je doba u kojem smo postali svjesni da
trendovi porasta prometa, te s stim u vezi i oneienja O nisu vie odrivi, te da u bliskoj
budunosti mogu bitno ugroziti kvalitetu ivota ljudi, ako ne i onemoguiti ivot barem u
nekim podrujima globusa koji su danas karakteristini kao vrlo kvaliteni ivotni prostori.
Nova politika glede O, na principima odrivoga razvoja, pa tako i OR prometa mora
biti ugraena u sve prioritetne temeljne politike ciljeve na svim razinama (od svjetske, preko
drugih: kontinentalnih, meunarodnih asocijacija, makroregionalnih i nacionalnih razina, pa
sve do lokalnih sredina).

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

237

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Danas su se s tim u vezi etablirali glavni pravci politike odrivog prometa, kako
slijedi:
-

politika naglog usporavanja postojeih trendova oneiavanja okolia,

stabilizacija oneienja O, tj stabilizacija emisija od prometa u sastavnice O, pri
emu se jo uvijek (obzirom na sadanje spoznaje) nee moi izbjei daljnje
poveavanje negativnih uinaka na O, te na koncu:
eksponencijalno smanjenje tetnih i nepoeljnih emisija odnosno oblika
oneienja okolia od prometa.

Iako se najvaniji imbenici i svjetske i lokalne politike slau da je ostvarenje g. n.

politike vano za razmjerno pristojan ivot buduih generacija (pa na koncu konca i
sprijeavanje znakovitih svjetskih sukoba u budunosti), pojedinani ineteresi odreenih
zemalja i podruja, danas su glavna prepreka ostvarenju tih politikih ciljeva. Naime, zemlje i
podruja koja su danas u osobitoj ekspanziji, preesto doivljavaju to kao udar bilo na svoja
gospodarstva bilo na svoj opi drutveni razvoj. Pri tom je glavni spominjani moto: vi ste se
razvili, a nama razvoj ne doputate. ini se da bi u skoroj budunosti umjesto nekadanjih
globalnih parola (npr. u stilu: proleteri svih zemalja ujedinite se ili: privatno vlasnitvo je
svetinja i sl.) mogla glede O prevladati izreka: mladi svih zemalja ujedinite se u naporima
za ostvarenje OR.
U ovom e se poglavlju iznijeti najvaniji pritisici odnosno najvanija optereenja
okolia od prometa i prometne infrastrukture. U slijedeem poglavlju iznijeti e se postojei i
budui odgovori drutva sukladno projekcijama razvoja prometa i pojedinih prometnih grana
odnosno vrsta prometa glede OR prometa.

9.2. PODACI I TENDENCIJE U PROMETU

Da bi se na odgovarajui nain mogao ocijeniti utjecaj prometa na oneienje okolia
danas i u budunosti, nuno je poznavanje podataka o prometu danas, kao i dosadanjih
tendencija u razvoju prometa.
U prometnom sektoru u RH, slino kao i u EU, zaposleno je oko 6 do 7% od ukupno
zaposlenog stanovnitva. Gotovo identian i u RH i u EU je udio (6 do 7%) prometa u bruto
drutvenom proizvodu.
Ukupne investicije u promet zadnjih desetljea redovito premauju 10% ukupnih
investicija.
Obim putnikog prometa obino se izraava u putnikim kilometrima (pkm), a njegovi
su udjeli prikazani u Tab. 9-1.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

238

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Tab. 9-1. Obim pojedinih vrsta (grana) prometa u putnikom prometu 2006. g.
Udjeli u % (mjerilo: broj putnikih kilometara)
Podruje/Grana prometa
Republika Hrvatska
Europa (25 zemalja)

Cestovni
promet
87,2%
75,7%

eljezniki
promet
2,6%
6,5%

Pomorski
- tuzemni
0,9%
0,8%

Javni
gradski
5.5%
8,5%

Zrani
promet
3,8%
8,6%

Ukupno
100%
100%

*Javni gradski promet ukljuuje cestovni (autobusni) i traniki promet (tramvaj, metro i sl.)
Izvor: [1], poglavlje 9.4.

Posljednjih je godina tendencija znakovitog porasta udjela cestovnog prometa na

raun ostalih i dalje evidentna, kao to je to i smanjivanje udjela eljeznikog prometa. (Udio
eljeznikog prometa u EU 2,5 puta je vei nego u RH.)
Obim teretnog prometa obino se izraava u tonskim kilometrima (tkm), a udjeli
pojedinih grana u njegovu obavljanju prikazani su u Tab. 9-2.
Tab. 9-2. Obim pojedinih vrsta (grana) prometa u teretnom prometu 2006. g.
Udjeli u % (mjerilo: broj tonskih kilometara)
Podruje/Grana
prometa

Cestovni
promet

eljezniki
promet

Republika Hrvatska
Europa (25 zemalja)

66,5%
72,6%

21,5%
16,5%

Promet
unutar.
plovnim
putovima
1,9%
5,4%

Cjevovodni
promet

Ukupno

10,0%
5,5%

100%
100%

Izvor: [1], poglavlje 9.4.

Posljednjih je godina prisutna tendencija porasta cestovnog i smanjenje udjela

eljeznikog prometa u RH. (Udio prometa unutarnjim plovnim putovima 2,8 puta je vei u
EU nego u RH.)
Tab. 9-3. Godinja potronja energenata u prometu prema prometnim granama
(bez elektrine energije u cjevovodnom i eljeznikom prometu,
iji utroak iznosi ukupno oko 23.000 t eq diesela 2005. g. u RH)
Prikaz u 1000 tona
Grana prometa/godina/udio
Cestovni promet
eljezniki promet
Zrani promet
Promet unutr. plovnim putovima
Ukupno

2005. g.
1.738
31
99
32
1.900

2006. g.
1.850
33
102
34
2.019

Udio 2006.
g. u u RH
u%
91,6%
1,6%
5,1%
1,7%
100%

Udio 2006.
g. u EU
u%
85%
7%
7%
4%
100%

Izvor: [1], poglavlje 3.3. i poglavlje 11.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

239

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Glede energije, promet koristi (RH, 2006. g.) ukupno 85,6 Petajoula 1 godinje 2 , to je
udio od 32% ukupno koritene energije (267,9 Petajoula). Od ukupno iskoritene energije u
prometu barem 98% je tekue gorivo (oko 1,4% je plin), a udio prometa u ukupnoj potronji
tekueg goriva u RH kree se iznad 64% 3 .
Obzirom na glavne pravce kod potronje goriva u prometu u RH (od 1995. g. do
danas) najkarakteristinije je smanjenje udjela potronje energije kod eljeznikog prometa
(slijedom smanjenja obujma prometa), a najvee je poveanje kod zranog prometa.
Potronja goriva u cestovnom prometu od 1997. g. u stalnom je porastu, emu je uzrok
poveanje broja osobnih vozila godinje za 4 do 5%, a posljednjih godina za 7% i vie.
Sukladno tome, bez obzira na smanjenu specifinu potronju goriva (l/100km), a radi
poveanja broja vozila i radi poveanja prosjene duljine puta adekvatno je rasla i potronja
goriva, kako u kojoj godini: od 4 do 8%.
Glede strukture koritenih goriva u cestovnom prometu valja rei da je udio dieselskog
goriva u stalnom porastu (u posljednjih 5 godina za oko 10% godinje), a potronja benzina
stagnira ili se smanjuje. 1990. g. udio diesela u potronji energenata u cestovnom prometu
iznosio je 34,5%, 1997. g. 42%, a 2003. g. 55% 4 . Danas je potronja diesela u cestovnom
prometu (putniki i teretni promet zajedno) za 40% i vie vea od benzina 5 .
Dok je 1990. g. bezolovni benzin iznosio nepunih 7% koritenog benzinskog goriva u
cestovnom prometu, njegov se udio 2003. g. popeo na 85% i u daljnjem je porastu.

9.3. PREGLED NAJVANIJIH OBLIKA ONEIENJA OKOLIA

PREMA VRSTAMA PROMETA

9.3.1. CESTOVNI PROMET

Cestovni promet, obzirom na svoj obim (broj prevaljenih putnikih kilometara),
potroeno gorivo i zauzimanje prostora cestovnom infrastrukturom, te bukom kao
komponentom optereenja okolia, najznaajnija je prometna grana kod oneiavanja O.
Utjee na oneienje svih sastavnica O: zraka, vode (i mora), tla, biljnog i
ivotinjskog svijeta, pri emu su glavni utjecaji:
- na zrak: - izgaranjem tekuih naftnih (manjim dijelom i plinovitih) goriva u zrak se
isputaju:
- emisije staklenikih plinova (CO 2 , vodena para, CH 4 , HFC, PFC, SF 6 i dr.),
- emisije oneiujuih tvari (razliiti tetni odnosno otrovni plinovi: NO x ,
C x H y, SO x , CO i dr.),
1

1 Petajoule iznosi 109/3,6 Kwh odnosno 277,78 Gwh - op. aut.

Prema: [2], str. 16-19. i 37.
3
Prema: [1], str. 116-129. industrija koristi 11% energije tekuih goriva (od ega industrija graevinskih
materijala ak 69%), a kuanstva, usluge, graditeljstvo i poljoprivreda zajedno oko 25%.
4
Prema: [1], str. 116-129. i prema: [5], str. 50-51.
5
Prema: [3], poglavlje 7.5.
2

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

240

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

- emisije estica PM 10 , PM 2,5 i TSP,

- emisije tekih i drugih kovina (olovo, bakar, cink, kadmij i dr.),
pri emu se utjee na globalnu koncentraciju staklenikih plinova u troposferi, lokalna
oneienja (suho i vlano taloenje), prekogranina oneienja (uglavnom kisele
kie), oteenje ozonskog sloja i dr.;
- na vode:
- otjecanjem vode s cesta koja sadri produkte goriva, soli (uglavnom sredstva
protiv zaleivanja kolnikog zastora), otapala, tekih metala i dr. utjee se na
oneienje povrinskih i podzemnih voda i promjene kiselosti u hidrolokim
sustavima;
- na tlo:
- ispiranjem vodom s cesta i vjetrom noena praina, koja sadri produkte
goriva, soli (uglavnom sredstva protiv zaleivanja kolnikog zastora), otapala,
tekih metala i dr., utjee se na oneienje tla u gravitacijskom predjelu
prometnog puta,
- izgradnjom cestovne i druge prometne infrastrukture zauzimaju se s jedne
strane neposredni prostori za ceste i pripadajuu infrastrukturu, a s druge
strane barem jo toliko povrina ili vie nije iskoristivo ili mijenja svoju
namjenu,
- cestovna infrastruktura presijeca odreene poljoprivredne povrine te im
umanjujuje vrijednost, a esto sprijeava ranije slobodan pristup tim
povrinama;
- na biljni i ivotinjski svijet:
- pejsa se degradira koritenjem materijala za gradnju cesta (kamenolomi i sl.),
samom gradnjom cesta i odlaganjem materijala (kamenolomi i druga
pozajmita materijala, deponije odlagalita, usjeci, nasipi, potporni zidovi,
razliite graevine: mostovi, vijadukti i sl.),
- stanita odreenih svojti, osobito ivotinjskih, presijecaju se izgradnjom cesta,
te se na taj nain usitnjavaju njihovi ivotni prostori, ali se esto smetaju i
onemoguuju njihovi sezonski migracijski putovi;
- otpad od vozila:
- otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije odnosno akumulatori, teki i
plemeniti metali, plastika i ostali dijelovi iz otpadnih vozila oneiivai su
zraka, vode, tla, biljnog i ivotinjskog svijeta odnosno krajobraza - osobito
radi divljih odlagalita,
- slino, tj. na sve sastavnice okolia, utjee prijevoz opasnih tvari cestom;
- ostalo:
- buka cestovnih vozila najznaajnija je komponenta optereenja okolia uope,
a osobito snano djeluje na ljude izazivajui poremeaje zdravlja, nesanicu,
utjecaje na razvoj ploda i dr.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

241

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

9.3.2. ELJEZNIKI PROMET

eljezniki promet u odnosu na cestovni promet gotovo je neznatan oneiiva
okolia.
Oneienje zraka posljedica je ovdje emisija u zrak radi izgaranja fosilnih goriva kod
proizvodnje elektrine energije za pogon elektrinih lokomotiva, te emisija u zrak od diesel
goriva kod pogona diesel lokomotiva. Emisije se kao i kod cestovnog prometa sastoje iz tvari
koje oteuju ozonskih omota, staklenikih plinova i estica.
Ostaci emisija goriva i maziva, ali i herbicida kojima se tretira gravitacijsko podruje
pruge, utjee na oneienja voda (promjene u hidrogeolokim sustavima), te na oneienje
tla.
eljeznika infrastruktura utjee na biljni i ivotinski svijet i krajobraz slino utjecaju
ceste, ali u manjem obimu, radi mnogo krae duine eljeznikih pruga i bitno manje irine
koridora eljeznike pruge.
Kod otpada od eljeznikog prometa na prvom su mjestu toksini drveni pragovi (puni
su ulja, maziva, herbicida i dr.), a zatim razni ostali dijelovi lokomotiva i vagona.
Utjecaj buke eljeznikog prometa u ukupnosti manji je od jedne desetine predmetnog
utjecaja kod cestovnog prometa.

9.3.3. PROMET UNUTRANJIM PLOVNIM PUTOVIMA I POMORSKI PROMET

Emisije kod prometa unutarnjim plovnim putovima i pomorskog prometa uglavnom
moemo evidentirati kao:
- emisije u zrak:
- radi obavljanja lukih djelatnosti (pretovara roba, utovara tekuih goriva za
vlastite potrebe i dr.),
- kod prijevoza (izgaranje pogonskog goriva uglavnom kod dieselskog goriva
za koga su granice istoe bitno tolerantnije nego li za cestovna vozila),
- kod utovara, a osobito istovara nafte i naftnih derivata s tankera (emisije u
zrak lako hlapljivih organskih spojeva uglavnom VOC i dr.);
- emisije u vode i more:
- radi isputanja otpadnih (kaljunih) voda s brodova i drugih vrsta otpada s
brodova,
- radi istovara balastnih voda odnosno mora (koje potjeu iz sasvim razliitog
ekolokog sustava od ekolokog sustava recipijenta (unos stranih vrsta i
mikroorganizama),
- radi nedovoljne predostronosti kod prijevoza tekuih tereta (istjecanje dijela
nafte i naftnih derivata),
- radi istjecanja tekuih tereta ili vlastitog goriva kod pomorskih havarija
(brodoloma);

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

242

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

- utjecaji na tlo:
- radi obavljanja lukih djelatnosti (pretovara roba, utovara tekuih goriva za
vlastite potrebe i dr.),
- utjecaj na biljni i ivotinjski svijet:
- ogleda se kroz devastaciju i ugrozu radi izgradnje luka, sidrita, plovnih
putova i drugih graevina i obavljanja djelatnosti na tim prostorima.

9.3.4. ZRANI PROMET

Zrani promet posljednjih je desetljea u stalnom porastu, osobito glede prijevoza
putnika, te se njegov udio u ukupnom broju preenih putnikih kilometara stalno poveava.
Stoga stroge mjere glede istoe goriva koja su dopustiva u zranom prometu, nisu smanjile
njegov utjecaj na okoli, koji je osobito znakovit radi isputanja emisija staklenikih plinova
na velikim visinama (oko 10.000 m, tj. na rubu troposfere) 6 , gdje je zrak rijedak te ista
koliina tetnih ispunih tvari neuporedivo vie utjee na kvalitetu zraka, pa je utjecaj zranog
prometa na stakleniki uinak i oteenje ozonskog sloja znakovito vei od udjela predmetnih
emisija od zranog prometa.
Posljednjih je desetljea uglavnom smanjen utjecaj buke pri polijetanju i slijetanju
zrakopolova i u apsolutnom iznosu, dakle bez obzira na snaan porast ovoga prometa. Tome
su doprinjeli strogi meunarodni propisi glede bunosti novih zrakoplova i njihova provedba
(dodatak 16. konvenciji ICAO-a i dr.), zabrana slijetanja bunih zrakoplova kao i enormno
visoke pristojbe za bune zrakoplove u pojedinim zranim lukama.
Oneienje voda i tla od zranog prometa uglavnom potjee od ispiranja ili noenja
vjetrom emisija avionskog goriva, antifriza, soli i sl. s povrina uzletno-sletne staze, povrina
za rulanje zrakoplova i stajanki.
Izgradnja zranih luka gdjegdje iziskuje ogromne potrebe za povrinama, te utjee na
promjenu namjene ili nemogunost odreene namjene prostora susjednih zranoj luci i na
promjene krajobraza. Utjecaj na biljni i ivotinjski svijet ogranien je na gravitacijsko
podruje zrane luke (ptice, usitnjavanje stanita ivotinja i dr.).

9.3.5. CJEVOVODNI PROMET

Prilikom cjevovodnog transporta uobiajene su emisije hlapivih sastojaka u zrak, ija
koliina i sastav uglavnom ovisi o vrsti transportiranog sredstva (sirova nafta i njen sastav,
naftni derivati, plin i dr.), osobito na pumpnim stanicama du cjevovoda.

Rauna se da se 1/5 emisija ispunih plinova zrakoplova ispusti u podruju stratosfere, a 4/5 u troposferi.
Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

243

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Radi oteenja cjevovoda i neodgovarajueg rukovanja s ventilima dolazi do istjecanja

tekuih goriva, koja prodirui u tlo mogu nadalje dospjeti do povrinskih i podzemnih voda.
Osobito su incidentni stari cjevovodi, koji se nalaze ispod povrine tla i nemaju odgovarajue
senzore za dojavu proputanja.
Cjevovodi koji se nalaze iznad tla mogu biti smetnja krajobrazu i uobiajenim
kretanjima ivotinja u njihovim ivotnim prostorima ili smetnja njihovim periodikim
migracijama.
Na koncu, cjevovodi su objekti jako izloeni mogunosti teroristikih napada, pa time
i ekolokih katastrofa. (U nekim afrikim i drugim zemljama cjevovodi su esta meta krae
goriva, to ima za posljedicu oneienje tla i voda.)

9.3.6. OSTALO
Prilikom ratnih djelovanja koritenjem raznih vrsta prometnih sredstava (kopnenim
vozilima, plovilima, zrakoplovima i dr.) moe doi do enormnog poveanja oneienja
zraka, tla, vode i mora, plinovitim, tekuim i krutim tetnim i opasnim tvarima (esto i
radioaktivnim). Primjeri iz novije povijesti, kada je u Perzijski zaljev u prvom zaljevskom
ratu isputeno u nekoliko dana vie od jedan milijun tona nafte ili kad je na kopnu gorilo vie
stotina naftnih buotina, te vei broj oboljelih kao posljedica kontakta s radioaktivnim
streljivom i bombana kod ratnih djelovanja u svim dijelovima svijeta, upuuju na ozbiljne
razmjere takvih antropogenih djelovanja na O.
Poseban uinak ratnih djelovanja ogleda se na unitenju uma i drugih zelenih
povrina (napalm, otrovi i dr.), ime se smanjuje uinak fotosinteze odnosno produkcija
kisika s jedne, te mogunosti apsorbcije CO 2 s posljedicom poveanja staklenikog uinka s
druge strane. Najvei dio posljednje spomenutih utjecaja potjee od djelovanja zrakoplovstva.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

244

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

9.4.
PREGLED VANIJIH KARAKTERISTIKA OBLIKA ONEIENJA I
OPASNOSTI ZA OKOLI OD PROMETA

9.4.1. KORITENJE NEOBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

U prometu se jo uvijek gotovo u cijelosti koriste neobnovljivi izvori energije, tj.
tekua goriva na bazi nafte i prirodni plin 7 . Dananje procjene govore o zalihama nafte,
temeljem postojee potronje za slijedeih 50 godina 8 , a prirodnog plina za 100 do 150
godina.
Udio prometa u ukupno koritenoj energiji u stalnom je porastu u Europskoj je uniji
u razdoblju od 1960. do 1994. taj je udio povean sa 17 na 31%. Od ukupno potroenih
tekuih goriva u svijetu, tj. neobnovljivih izvora 65 do 75% se odnosi na potronju u prometu.
Ukupna potronja tekuih goriva u prometu u svijetu izraena ekvivalentom nafte kree se
oko 75% u cestovnom prometu, oko 9% u pomorskom prometu, 2% u prometu unutranjim
plovnim putovima, te po oko 7% u zranom i eljeznikom prometu.
Dakle, prema sadanjim saznanjima i tendencijama potronje neobnovljivih izvora
energije vrlo skoro se mogu oekivati ozbiljni problemi radi nestaice goriva u prometu,
ukoliko se neobnovljivi energenti ne nadomjeste s energentima iz obnovljivih izvora 9 .
9.4.2. UTROAK KISIKA IZ ZRAKA
Utroak zraka kod rada motora odnosno kretanja vozila (i plovila) kod potpunog
izgaranja odnosno oksidacije 1. kg goriva iznosi oko 14,7 kg zraka. Na taj nain, primjerice
osobni automobil kreui se autocestom brzinom od 130 km/h potroi u jednom satu (130
km prevaljenog puta) oko 118 kg zraka odnosno vie od 90.000 litara zraka. Obzirom na 21
postotni udio kisika u zraku, potroi se pod g. n. okolnostima neto vie od 19.000 litara
kisika, dakle koliina koju prosjena osoba kod uobiajenih aktivnosti (ne tranje i sl.)
disanjem potroi u 7 dana 10 .
9.4.3. EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA
Najvanije tvari koje doprinose staklenikom uinku, koje se emitiraju kao rezultat
procesa izgaranja u motorima s unutranjim sagorijevanjem su ugljini dioksid (CO 2 ), metan
7

Vidjeti poglavlje 9.2. ovog udbenika.

Pri tom je rije o postojeim odnosno s dananjeg aspekta gledano isplativim nalazitima odnosno postojeoj
tehnologiji crpljenja nafte op. autora.
9
Ukoliko se u meuvremenu ne iznau isplative nove tehnologije crpljena nafte iz dosad neisplativih nalazita.
10
Prosjeni osobni automobil s benzinskim motorom utroi godinje u procesu izgaranja pogonskog motora oko
dva ili vie milijuna litara kisika. Kod teretnih vozila i autobusa taj je iznos nekoliko puta vei op. autora.
8

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

245

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

(CH 4 ), diduikov oksid (N 2 O), klorirani i fluorirani ugljikovodici i ugljici i ostali plinovi
(CFC, HFC, SF 6 i dr.), te vodena para.
Ugljini dioksid (CO 2 ) bezbojan je i neotrovan plin. Njegov udio u atmosferi rezultat
je razvoja biosfere tijekom milijuna godina, a neophodan je (kao metaboliki plin) u procesu
ivota odnosno disanja biljaka, ljudi i ivotinja. Zelene biljke i fitoplanktoni koriste ga u
procesu primarne bioloke produkcije (fotosinteza) uzimajui ga iz zraka i transformirajui ga
u sloene organske spojeve.
Na globalnoj razini antropogene emisije CO 2 doprinose 50 postotnom udjelu
poveanja staklenikog uinka (u RH i 80%) 11 vidjeti Tab. 9-4.
Promet je u naelu zasluan za 25 do 30% cjelokupne antropogene emsisije CO 2 (U
RH je taj udio iznad 21%) vidjeti Tab. 9-7.
Tab. 9-4.

Kretanje ukupnih koliina emisija najvanijih staklenikih plinova u

Republici Hrvatskoj od 1990. g. do 2006. g.
Plinovi su prikazani u 1.000 t (Gg)

Plin
CO 2
CH 4
N2O
Fluorirani HC i C,
HFG-i, PFC-i i SF 6 i
dr.
Ukupno

1990. g.
24.080
3.390
4.080

1995. g.
17.010
2.680
3.200

2000. g.
20.110
2.640
3.460

2004. g.
23.180
3.070
3.650

2006. g.
23.710
3.100
3.590

980

40

20

190

430

32.530

22.930

26.230

30.090

30.830

Izvori: [4], tab. 2.1. i [5], dio II: Sastavnice okolia, str. 86.

Daleko najvei dio emisije CO 2 iz prometa potjee iz cestovnog prometa (u RH vie

od 90%) vidjeti Tab. 9-7. i Tab. 9-8.
Tab. 9-5. Stakleniki potencijal odnosno doprinos pojedinih plinova staklenikom
uinku
Stakleniki potencijal
(s tim se brojem mnoi koliina odree-

Plin

nog plina da bi se dobila ekvivalentna

koliina ugljinog dioksida)

CH 4 - metan
N 2 O - diduikov oksid
HFC - fluorougljikovodici
PFC - perflurougljici
SF 6 - sumporni heksafluorid
CFC - klorofluorougljici

23
296
120 do 12.000
8.600 do 10.000
22.200
4.600 do 14.000

Izvor: [6], tab. 4.1.(a), str. 244.

11

Od 1860. g. do danas antropogena je produkcija CO2 poveana s 0,5 do 1 milijarde tona na 36 milijardi tona.
Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

246

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Metan (CH 4 ) drugi je po vanosti stakleniki plin prema antropogenom doprinosu

globalnom zagrijavanju. Smatra se da doprinosi 21-postotnom udjelu dodatnog staklenikog
uinka.
Emisije metana daleko najveim dijelom dolaze iz poljoprivrednih djelatnosti oko
45% (prvenstveno kod uzgoja rie i goveda), te procesa u industriji i kod zbrinjavanja otpada
oko 53%, a emisije od prometa se kreu oko 1% od ukupnih emisija vidjeti Tab. 9-4.
Metan se sporo razgrauje u atmosferi (oko 12 godina), a ista koliina metana 23 puta
vie doprinosi uinku staklenika u odnosu na CO2 vidjeti Tab. 9-5.
Tab. 9-6. Udio glavnih sektora u emisiji staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj
(2003. g.)
Stakleniki plinovi prikazani su u 1.000 t (Gg) ekvivalenta ugljinog dioksida (CO 2 )
Glavni sektor/godina
Energetski sektor
Industrijski procesi
Koritenje otapala i sl.
Poljoprivreda
Otpad
Ukupno

1990. g.
22.580
4.610
80
4.560
400
32.530

1995. g.
16.400
2.790
80
3.190
470
22.930

2000. g.
18.900
3.400
70
3.290
570
26.230

2004. g.
22.050
3.660
140
3.550
700
30.100

2006. g.
22.500
3.960
180
3.510
600
30.790

Izvor: - izraeno prema: [4], str. 12 i prema: [5], dio II: Sastavnice okolia, str. 87.

Tab. 9-7. Ukupne emisije staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj prema pojedinim
podsektorima u okviru tzv. energetskog sektora (2003. g.)
Stakleniki plinovi prikazani su u 1.000 t (Gg) ekvivalenta ugljinog dioksida (CO 2 )

7.900

Udio
- izraen
u%
35,8%

5.470
130
2.530
790
3.230
(CO 2 ) 700

24,8%
0,6%
11,5%
3,6%
14,6%
3,2%

(CH 4 ) 1.300

5,9%

22.050

100,0%

Koliine
Podsektori djelatnosti
Energetska postrojenja (termoelektrane,
toplane)
Promet (sve grane)
Graev. strojevi i sl. vozila
Kuanstva (94% CO 2 i 6% CH 4 )
Servisi
Graevinska i sl. industrija (goriva i sl.)
Fugitivni (nafta, prirodni plin)
emisije koje nastaju pri proizvodnji,
transportu, preradi, skladitenju i distribucji
fosilnih goriva
Ukupno
Izvor: - izraeno prema: [7], poglavlje 3.3. i 3.4.

Trend emisija iz pojedinih podsektora 2005. g. u odnosu na 1990. g. odnosno na

razdoblje neposredno iza te godine:
energetska postrojenja: u znakovitom porastu
promet (sve grane): u znakovitom porastu
industrija graevinskih materijala i sl. industrija: stagnira ili u padu
kuanstva i usluni sektor: stagnira
Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

247

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Tab. 9-8. Kretanje ukupnih emisija staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj prema
pojedinim prometnim granama (vrstama) - od 1990. g. do 2003. g.
Stakleniki plinovi prikazani su u 1.000 t (Gg) ekvivalenta ugljinog dioksida (CO 2 )
1990.
g.
Cestovni promet
eljezniki promet
Plovidba: unutranji plovni
putovi i pomorski tuzemni
promet
Zrani promet
Ukupno

1995.
g.

3.500
138

3.097
107

Udio
1995.
-u%
86,0%
3,4%

134

99

298
4.070

89
3.391

2000.

2003.
g.

4.114
86

5.131
88

Udio
2003.
-u%
93,8%
1,6%

3,3%

86

112

2,1%

7,3%
100,0%

111
4.532

139
5.470

2,5%
100,0%

Izvor: : - izraeno prema: [7], poglavlje 3.4.

-

zabiljeen je ukupan porast emisija u navedenom razdoblju (1990.- 2003. g.) za +34%
najvei je porast zabiljeen kod cestovnog prometa +47%
najvee je smanjenje utvreno kod zranog prometa - 53%
povean je udio emisija cestovnog prometa u ukupnim emisijama od prometa od 86% na
94% odnosno relativno za 9%

Tab. 9-9. Emisije staklenikih plinova u cestovnom prometu 2005. g. u RH

- prema vrstama goriva

Izvor: [8], tab. 6-1.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

248

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Klorofluorougljici (CFC), fluorougljikovodici (HFC), perfluorougljici (PFC) i drugi

ugljikovodici sudjeluju u ukupnom antropogenom uinku staklenika s udjelom od 17% -
vidjeti Tab. 9-4. i Tab. 9-5.
Diduikov monoksid (N 2 O) toplogradni je neotrovan plin, koji doprinosi dodatnom
(antropogenom) zagrijavanju s udjelom od 5%. Kao i kod CH 4 , emisije N 2 O iz prometa
uvjetovane su nainom izgaranja i tretiranja ispunih plinova, te ovise o vrsti vozila i nainu
vonje.
Emisije N 2 O iz prometa sudjeluju s udjelom od 5% u ukupnim emisijama N 2 O u RH
(1999. g.). Meutim, taj je udio u stalnom porastu. Naime, kako raste udio benzinskih vozila s
katalizatorom smanjuje se udio otrovnih sastojaka ispunih plinova (ugljikovodika, ugljinog
monoksida, duinih oksida i dr.), a poveava se udio N 2 O. Kod gradskog naina vonje udio
emisija N 2 O i do 10 je puta vei kod vozila s katalizatorom nego li kod onih bez njega.
Ozon (O 3 ) 12 bezbojan je plin, jako je oksidacijsko sredstvo koje nadrauje dine
putove, dakle otrovan je, uzrokuje uenje odnosno klorozu i nekrozu lia, sudjeluje u
stvaranju fotokemijskog smoga i kiselih kia, a antropogene emisije O 3 doprinose dodatnom
staklenikog uinku s udjelom od 3 do 4%.
Antropogena produkcija vodene pare (H 2 O), iji je dio takoer rezultat izgaranja
goriva, sudjeluje u dodatnom staklenikom uinku s udjelom od 2 do 3%.

9.4.4. EMISIJE ONEIUJUIH TVARI (TETNIH ILI OTROVNIH PLINOVA)

Ugljini monoksid (CO) nastaje uglavnom kao produkt nepotpunog sagorijevanja.
Kod motora s unutranjim sagorijevanjem naglo raste emisija CO kod prebogate
smjese (viak goriva u odnosu na koliinu zraka).
Motorna vozila danas su glavni proizvoai CO s ukupnim udjelom od 70% i vie u
ukupnoj antropogenoj emisiji CO. U RH emisije cestovnog prometa sudjelovale su u ukupnim
emisijama CO 1990. g. s 50%, a 2003. g. s 40% vidjeti Tab. 9-11.
Dakako najvei dio emisije CO valja pripisati vozilima na benzinskih pogon, jer su
emisije CO kod dieselskih motora praktiki zanemarive 13 . Osobit je utjecaj u emisiji CO lakih
teretnih vozila na benzinski pogon.
Uporabom suvremenih katalizatora smanjuje se specifina emisija CO u prosjeku za 3
puta. Meutim, za hladnih dana (hladna paljenja motora, vonja u gradskim uvjetima) mogu
se poveati emisije vozila s katalizatorima u odnosu na njihove uobiajene emisije i do
180% 14 .
(Isputeni CO u zrak vrlo brzo transformira, ali u neposrednoj blizini vozila, ukoliko
se vozilo ne kree, a motor radi, npr. u garai ili sl. moe uzrokovati teke glavobolje i
trovanja ljudi, a kod koncentracija od 1% (cca 1000 ppm) uzrokuje nesvjesticu i smrt 15 .)
12

Rije je o ozonu koji se nalazi u troposferskom sloju atmosfere i doprinosu uinku staklenika op. autora.
Kod klasinih motora (bez katalizatora, preistaa i modifikacija motora) udio emisije CO u ispunim
plinovima benzinskih motora iznosi od 0,25 do 10%, a kod dieselskih od 0,0005 do 0,5% - prema: [9], str. 24.
14
Prema: [10], str. 119.
15
Prema: [12], str. 87.
13

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

249

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Osim kazanog, CO putem raznih transformacija djeluje stalno na sve sastavnice

okolia.
U srednjeeuropskim gradovima se, zbog naina vonje (i relativno niskih zimskih
temperatura) emitira oko 70 do 80% emisija CO, a izvan gradova ostatak od 20 do 30%
emisija CO od prometa.
Tab. 9-10. Emisije glavnih oneiivaa zraka (otrovne i tetne tvari) u Republici
Hrvatskoj u 2004. g. prikaz prema razliitim izvorima oneienja
Plinovi su prikazani u 1.000 t (Mg)

Energetska
postrojenja
Neindustrijska
loita
Industrija i
proizvodni
procesi
Koritenje
otapala i sl.
Cestovni
promet
Ostali pokretni
izvori i strojevi
Poljopriveda
Otpad
Ukupno

SO 2

NO x

NMVOC

CO

NH 3

25,65

11,20

0,290

1,20

0,01

5,50

3,90

6,60

122,7

19,10

8,50

9,20

7,30
2.70

60,00

TSP
1,35

PM
<2,5m
0,71

PM
<10m
0,95

0,12

4,30

3,70

3,95

31,20

3.34

4,11

2,24

1,19

0,61

2,88

46,00
27,55

19,0

124,50

17,03

3,70

31,30

0,72
0,03
69,00

0,624

2,21
40,00

92,00

311,00

44,10

14,80

6,67

8,50

Izvor: - izraeno prema: [11], poglavlje 4.1. i prema: [5], dio: Sastavnice okolia, pogl. 1.1.1.

Sumporni dioksid (SO 2 ) bezbojan je plin, kisela okusa, nadrauje dine putove, otapa
se u sluznicama oiju, ustiju, nosa i bronhija. Veui se za estice (PM) tvori kisele aerosole,
koji prodiru do unutarnjih dinih organa, pri emu se znatno pojaava rizik akutnih ali i
kroninih oboljenja dinih organa, osobito bronhitisa, jer te estice obrambeni pluni
organizam ne moe dovoljno brzo iskaljati. U koncentraciji 0,001 do 0,007 vol% nadrauje
oi i grlo, a kod koncentracije od 0,04 do 0,1vol% izaziva trovanja u roku od jedne do tri
minute 16 .
U atmosferi vrlo brzo oksidira u SO 3 , te u kontaktu s vlagom uz djelovanje sunca
dolazi do daljnjih transformacija u spojeve koji sadre dijelove sumporne i sumporaste
kiseline, koje su, uz duine spojeve, glavni uzronik kiselih kia. SO 2 takoer djeluje na
usporenje procesa fotosinteze kod zelenih biljaka, a proces je osobito izraen kod igliastoga
drvea.

16

Prema: [9], str. 30.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

250

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Tab. 9-11.

Emisije glavnih oneiivaa zraka (otrovne i tetne tvari) u Republici

Hrvatskoj u 1990. i 2004. g. ukupno i od cestovnog prometa
Plinovi su prikazani u 1.000 t (odnosno: Mg)

Emisija/godina

SO 2 ukupno
SO 2 od cestovnog
prometa
NO x ukupno
NO x od cestovnog
prometa
NMVOC ukupno
NMVOC od cestovnog
prometa
CO ukupno
CO od cestovnog
prometa
TSP ukupno
TSP od cestovnog
prometa
NH 3 ukupno
NH 3 od cestovnog
prometa
PM <2,5m ukupno
PM <2,5m od cestovnog prometa
PM <10m ukupno
PM <10m od cestovnog prometa
Hg ukupno
Hg od cestovnog
prometa
Pb ukupno
Pb od cestovnog
prometa
Cu ukupno
Cu od cestovnog
prometa
Zn ukupno
Zn od cestovnog
prometa

1990. g.

Udio
cest.
prometa
u%

170,00

2004. g.

Udio
prometa
u%

Trend: ukupne
emisije: 2004. g. u
odnosu na 1990. g.

60,00

- 65%

4,40
85,00

2,6%

7,30
69,0

12%

+ 66%
-19%

32,3
115,00

38,0%

27,55
92,00

40,0%

-15%
-20%

40,00
503,00

35,0%

19,00
311,00

21,0%

-52%
-38%

251,00
0,021

50,0%

124,40
0,015

40,0%

-51%
-31%

0,0018
47,00

8,6%

0,0029
44,00

19,4%

+56%
-6%
(udio NH 3 emisija od
poljoprivrede: 91%)

zanemariv

zanemariv

9,80

6,70

-32%

zanemariv
12,45

zanemariv
8,5

-31%

0,373

3,0%

0,620

7,3%

+67%

0,0013

0,00072

-45%

zanemariv
0,43

zanemariv
0,016

-2.600%

0,42
0,0088

98,0%

0,011
0,011

90,0%

-3.625%
+27%

0,0058
0,042

66,0%

0,009
0,051

82,0%

+58%
+22%

0,024

58,0%

0,043

84,0%

+77%

Oznake
SO 2 : sumporni dioksid; NO x : duini oksidi; NMVOC: lako hlapljivi organski spojevi koji ne
sadre metan; CO: ugljini monoksid; TSP: ukupno suspendirane estice; NH 3 : amonijak; PM
<2,5m: estice manje od 2,5 mikrona; PM <10m: estice manje od 10 mikrona; Hg: iva, Pb:
olovo, Cu: bakar i Zn: zink.
Izvor: - izraeno prema: [13], str. 411-412. i prema: [11], poglavlja 5., 6. i 8.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

251

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

SO 2 je najveim dijelom produkt izgaranja fosilnih goriva (mazuta, ugljena i sl.) kod
proizvodnje elektrine i toplinske energije (openito oko 60%, a u RH oko 52%), te
industrijskih procesa i tretiranja otapala (openito oko 25%, a u RH vie od 30%).
Promet sudjeluje u ukupnim emisijama SO 2 sa 7 do 8%.
Emisije cestovnog prometa sudjeluju openito s udjelom od 5%. U RH je predmetni
udio 1990. g. iznosio oko 2,6%, a u 2004., g. oko 12% (ne raunajui udio pomorskog
prometa) vidjeti Tab. 9-11.
Emisije SO 2 praktiki ovise o sadraju sumpora u pogonskom gorivu. Obzirom da su
do pred nekoliko godina koritena dieselska goriva sadravala bitno vee koliine sumpora od
benzinskih goriva (tj. oko 0,2% naspram 0,013%), specifine emisije SO 2 kod izgaranja 1 kg
diesel goriva iznosile su oko 4 g SO 2 , a kod benzinskih 0,26 g SO 2 17 .
Glede specifine potronje goriva i tehnologije motora, teretna vozila enormno
doprinose emisiji SO 2 .
Najvie SO 2 isputa se izvan naselja, gdje je uporaba dieselskog goriva vea.
Duini oksidi (NO x ), od kojih je glavni nositelj otrovnosti duini dioksid (NO 2 ),
smei je plin, koji na ovjeji organizam djeluje slino kao SO 2 , izazivajui zapaljenje
drijela, dunika i bronhija, uz pojavu glavobolje i kalja. Osobito je opasan u kombinaciji s
CO, pri emu i kod relativno male koncentracije moe izazvati ugrozu ivotnih funkcija
ovjeka. Na drvee djeluje slino kao SO 2 samo sa smanjenim intenzitetom.
U atmosferi utjee na stvaranje troposferskog ozona (razgradnja u NO, te slijedna
reakcija O s O 2 u O 3 ), koji doprinosi uinku staklenika.
U vlanoj atmosferi pod utjecajima suneva svjetla moe reagirati s drugih tvarima
stvarajui nove plinove sa sadrajima duine i duikaste kiseline, koje su jedan od
znakovitijih uzroka stvaranja smoga odnosno kiselih kia.
Osim energetskih postrojenja (oko 16%), industrije i proizvodnih procesa (oko 12%),
pokretnih izvora odnosno uglavnom graevinskih strojeva (do 25%), najvei uzrok emisiji
NO x jest promet s udjelom od 38 do 42% 18 vidjeti Tab. 9-10. i Tab. 9-11.
NO x nastaje kod svih motora s unutranjim sagorijevanjem prilikom visokih
temperatura, osobito kod motora koji rade s pretikom zraka (viak zraka odnosno siromana
smjesa), a to je karakteristino za motore koji koriste dieselsko gorivo.
Stoga je smanjenje emisija NO x jednostavnije postii kod benzinskih motora, kod
kojih se odgovarajuim katalizatorom postie dodatna oksidacija duikovih oksida odnosno
njihovo razlaganje na duik, ugljini dioksid i vodenu paru. Kod izvangradskog prometa
smanjuje se uinkovitost katalizatora, radi kraeg zadravanja ispunih plinova u katalizatoru.

17
18

Prema: [10], str. 120.

Prema: [3], poglavlje 7.5. osobna vozila u RH emitiraju 54% NO x , a teretna vozila 31%.
Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

252

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Ugljikovodici (C x H y ) koji se emitiraju iz cestovnih vozila predstavljaju veoma irok

spektar vrlo razliitih plinova, od kojih su poneki izuzetno otrovni. Meutim, uglavnom je
rije o lako hlapivim organskim spojevima koji ne sadre metan, a nazivaju se jo VOC
odnosno NMVOC (lako hlapljivi nemetanski ugljikovodici).
Vozila s dieselskim motorom u pravilu emitiraju znatno manje koliine C x H y od
vozila s benzinskim motorom, pa ak i tada kada benzinski radi s katalizatorom. Meutim, za
benzinski su motor karakteristine emisije niskomolekularnih C x H y , a za dieselski motor
visokomolekularnih C x H y odnosno policikliki aromatski udljikovodici zvani PAU, koji su
karakteristini po vrlo neugodnom mirisu i poveanoj otrovnosti.
Pare ugljikovodika, ovisno o sastavu, vie ili manje djeluju na sredinji ivani sustav
i imaju narkotiko djelovanje. Uglavnom u organizam prodiru putem disanja. Neki od
ugljikovodika su izrazito otrovni. Primjerice benzen, koji je po prirodi jednostavni aromatski
ugljikovodik, koji se u benzinskom gorivu nalazi u koncentraciji oko 2,5 vol% 19 , (pa stoga do
90% emisija benzena potjee iz cestovnog prometa), moe kod izloenosti velikim
koncentracijama uzrokovati rak krvi, kostiju, odnosno tumor slezene, jetra, bubrega i dr.
Udio emisije iz prometa u ukupnim emisijama C x H y posljednjih se desetljea
smanjuje koritenjem katalizatora i raznih prilagodbi - osobito kod dieselskih motora. Dok je
u RH 1990. g. taj udio iznosio 35% (40.000 t), 2004. g. on je bio samo jo 21% (19.000 t) 20 .
Vie od udjela emisija C x H y od prometa ispusti se u urbanom okoliu, jer su
specifine emisije ugljikovodika vee u urbanom nainu vonje. Vee emisije u urbanom
prometu posljedica su malih prosjenih brzina te estih ubrzanja i usporenja vozila i
hladnog pokretanja motora. Kod hladnih (nezagrijanih) motora potrebna je bogatija smjesa,
izgaranje goriva je nepotpunije, te je porast emisija ugljikovodika u odnosu na emisije kod
zagrijanog motora znatan (oko 40%) 21 . Osobit je pak porast emisije C x H y kod vozila s
katalizatorom pod g. n. okolnostima, gdje ta emisija u odnosu na emisiju kod zagrijanog
motora moe iznositi od 40 do 250% 22 .
Vaan dio emisija C x H y potjee od razliitih ishlapljivanja goriva, te taj dio u
ukupnim emisijama iznosi oko 30%. Izvori tih emisija su vozila na benzinski pogon i
manipulacija odnosno rukovanja s benzinom. Naime, dieselsko gorivo kao vii destilat, ima
nii parni tlak te su njegove emisije, kao rezultat ishlapljivanja, zanemarive. Ishlapljivanja
najee nastaju kod klasinih motora s rasplinjaem, nakon zaustavljanja vozila, kod vonje
pri relativno visokim brzinama (visoka temperatura motora), prozraivanjem spremnika za
gorivo i sl. Veliki dio emisija od ishlapljivanja potjee od utovara/istovara, prijevoza odnosno
distribucije benzinskih goriva, te njihova uvanja i koritenja na benzinskim crpkama.
Na koncu valja dodati da su dvotaktni motori, obzirom na svoju malu zastupljenost u
voznom parku, relativno veliki oneiiva glede C x H y i stoga su jedini polutant kod kojeg se
emisije motocikala i mopeda usporedive s drugim kategorijama vozila.
Udio emisija C x H y iz prometa u ukupnim emisijama ugljikovodika smanjen je u RH
od 1990. g. do 2004. g. s 35% na 21% vidjeti Tab. 9-11. (NMVOC).

19

Prema: [9], str. 27.

Prema: [13],str. 411-412. i prema: [11], poglavlja 5., 6. i 8.
21
Prema: [10], 118-119.
22
Prema: Ibid.
20

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

253

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Amonijak (NH 3 ) se, kao produkt izgaranja goriva u klasinim motorima s unutarnjim
sagorijevanjem, emitira tek u neznatnim koliinama. Meutim, koritenjem trostupanjskih
katalizatora kod benzinskih vozila dolazi do bitnog poveanja tih emisija. Stoga benzinska
vozila s katalizatorom zasad moemo smatrati jedinim emitantom amnonijaka u prometu, a
udio prometa u ukupnim emisijama NH 3 iznosi neto vie od 1% vidjeti Tab. 9-10.
estice (aa, dim, praina, engl.: particulate mater odnosno PM) rezultat su
uglavnom emisija pri radu dieselskih motora. Pri tom cestovna teretna vozila emitiraju dvije
treine, a osobna vozila jednu treinu tih emisija. Ove emisije dobrim dijelom ovise o kvaliteti
dieselskih goriva, tako da primjerice poveane emisije ae (estice ugljika) nastaju kod
goriva s visokim odnosnom ugljika i vodika, redovito prilikom nepotpunog mjeanja goriva i
zraka i kod viih temperatura.
Ugljikovi spojevi sadrani u esticama nisu toliko tetni sami po sebi, ve stoga to na
sebe veu druge toksine tvari, osobito duine i sumporne okside, te kancerogene
ugljikovodike, te prodirui putem dinog sustava u organizam ovjeka izazivaju upale i
kancerogene uinke 23 .
Udio estica od emisija cestovnih vozila u RH porastao je u ukupnim emisijama
estica u razdoblju od 1990. g. do 2004. za estice <10m od 3,0% na 7,3%, a za estice TSPukupno s 8,6% na 19,4% vidjeti Tab. 9-11.
Ostale suspendirane estice nastaju troenjem obloga konica, te pneumatika odnosno
povrinskih dijelova kolnikog zastora vidjeti Tab. 9-10. (TSP), a oneienja zraka
esticama dodatno nastaju suspendiranjem praine s kolnikih povrina, to je osobito izraen
problem u gradovima.
Emisije olova, drugih osobito tekih kovina i njihovih spojeva iz prometa do
nedavno su slovile kao jedan od najvanijih oneiivaa O.
Olovo i drugi teki metali u poveanim koncentracijama uzrokuju smetnje u
funkcioniranju metabolizma, te mogu djelovati mutageno i kancerogeno. Najznaajnije su
emisije iz prometa olovnih, bakrenih i spojeva cinka, koje u gravitacijskom podruju ceste
iskazuju vee koncentracije nego na ostalim podrujima.
Udio emisije olova, putem olovnih spojeva emitiranih iz benzinskih vozila (radi
dodavanja olovnog tetraetila), od cestovnog prometa u RH u ukupnim predmetnim emisijama
pao je od 98% na 90% u razdoblju od 1990. do 2004. g. vidjeti Tab. 9-11. U istom je
razdoblju smanjena ukupna emisija iz prometa (u apsolutnom iznosu) s 420 t na 11 tona
vidjeti Tab. 9-10. Razlog tome je koritenje bezolovnog benzina, kao jedino mogueg
goriva kod benzinskih vozila s katalizatorima.
U istom razdoblju poveane su emisije bakra i cinka od prometa u ukupnim
predmetnim emisijama: u relativnom odnosu od 66% na 82% (bakar) odnosno od 58% na
84% (cink), a u apsolutnom iznosu za 55% (bakar) odnosno 79% (cink) vidjeti Tab. 9-11.

23

Europska komisija upozorila je da je jedna od posljedica emisije lebdeih estica (PM <2,5m i PM <10m)
skraivanje ivotnog vijeka u prosjeku za 6 mjeseci, a u posebno zagaenim europskim podrujima ta se brojka
penje i do 36 mjeseci prema: [14].
Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

254

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

9.4.5. UTJECAJ PROMETA NA PROSTOR I NJEGOVE KOMPONENTE

Neposredni utjecaji izgradnje prometne infrastrukture na prostor iznijeti su u poglavlju
9.3, a dadu se svrstati u tri skupine, kako slijedi:
- zauzimanje povrina (poljoprivrednih, urbanih i drugih),
- presijecanje i fragmetacija (usitnjavanje) povrina (poljoprivrednih, ivotnih
prostora biljaka i ivotinja i smetanje ili onemoguavanje periodikih migracija
ivotinja),
- negativni utjecaji na gradsku oblikovnu supstancu i vangradski pejsa.
Prema Izvjeu o stanju okolia u RH 24 neposredne povrine koje su namijenjene
prometnoj infrastrukturi zauzimaju oko 1,3% ukupne povrine RH. Pri tom je najvei udio
povrina cesta oko 60%, eljeznica oko 14%, lukih povrina kod pomorskog prometa oko
22%, te povrina zranih luka i pristanita oko 4%.
Kod gore navedene bilance nisu ukljuene povrine nerazvrstanih cesta, cestovnih
vorita, te povrine koje se smatraju zatitnim pojasevima u okviru cestovnih koridora,
povrine cestovnih zemljita na kojima su izgraeni objekti u funkciji ceste i dr. Stoga valja
raunati da je udio cestovnih u ukupnim prometnim povrinama znatno vei od 60% 25 .
Osim toga, rauna se da ukupne prometne povrine, za kretanje i mirovanje odnosno
parkiranje (ceste, javni promet) te manipulaciju (prometni terminali i sl.), u gradovima
zauzimaju od 20 do 50% ukupne gradske povrine 26 .
vorita cesta visokog uinka odnosno autocesta zauzimaju, ovisno o vrsti ovorita,
od 2 do 30 ha povrine. Jedan kilometar autoceste s po dva prometna traka za svaki smjer
vonje zauzima zajedno s bonim zatitnim prostorima oko 5 ha prostora.
Glede gradskog prijevoza putnik u osobnom automobilu zauzima 15 do 30 puta vie
prometne povrine nego li vozei se sredstvima javnog gradskog prometa.
Prometnice sjeckaju pojedine vegetativne cjeline na manje dijelove, pri emu zemljite
(poljoprivredno 27 , umsko i ostalo) gubi kontinuitet, identitet i ekoloku kvalitetu
(naruavanje ekolokih sustava), te postaje sve vie izvrgnuto djelovanju ovjeka i njegovih
djelatnosti.
Prema Izvjeu o stanju prirode RH 28 proizlazi da je 50% populacije vukova pod
utjecajem izgradnje prometnica, te iako je posljednjih godina zabiljeeno 80% stradavanja
medvjeda pri prijelazu preko eljeznikih pruga 29 , sva su ea stradavanja vukova i risova na
autocestama (uglavnom radi neadekvatne iane ograde).
Nove gradske prometnice, osobito ceste, radi ve gusto izgraene gradske strukture,
nerijetko se grade na vijaduktima iznad tla, umanjujui kvalitetu gradskog pejsaa s jedne, te
24

[5], dio I: Sektorski pristisci, poglavlje 1.1.1.

Op. autora.
26
Prema: [9], str. 113.
27
U svijetu se godinje oko 20 milijuna hektara obradivog tla prenamjeni za izgradnju prometnica prema:
[15], str. 1.
28
Vidjeti: [16], str. 106-108.
29
Na eljeznikoj pruzi na relaciji od Zlobina do Melnica (oko 15 km) u u razdoblju od 1995. do 2006. g.
stradalo je 17 medvjeda prema: [17], str. 79.
25

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

255

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

neposredno utjeui na stanare i zaposlenike u okolnim zgradama (buka, ispuni plinovi,

vizualne smetnje i dr.).
Radi potreba za ostvarenjem veih prosjenih brzina i ujednaenijih prometnih tokova
suvremene se prometnice izvan gradova grade, u usporedbi s ranijim rjeenjima, s malim
uzdunim nagibima i velikim polumjerima krivina, to iziskuje gradnju mnogih objekata
(visokih nasipa i usjeka, vijadukata, nadvonjaka i podvonjaka), odnosno ogromne zahvate u
prostor u njegovu supstancu, to u sveukupnosti izrazito umanjuje kvalitetu pejsaa 30 .

9.4.6. OTPAD OD PROMETA

U naelu moemo razlikovati 31 :
a) otpad koji nastaje u procesu proizvodnje vozila i plovila (automobili, teretna
cestovna vozila, zrakoplovi, brodovi, tegljai, eljeznika vozila i dr.),
b) otpad koji nastaje koritenjem vozila i plovila (u neposrednom transportnom
procesu, kod servisiranja vozila i sl.),
c) otpad od otpadnih vozila i plovila.
Ad a)
Glede te vrste otpada proizvoai su duni postupiti sukadno zakonima i propisima, te
predati otpad transfer stanicama, reciklanim dvoritima odnosno centrima za trajno
zbrinjavanje otpada prema vrstama otpada, a toksini i drugi opasni otpad otpremiti na za to
odgovarajua odlagalita 32 .
Ad b)
Udio ovog otpada nije zanemariv (otpadna ulja, akumulatori, gorivo, rezervni dijelovi
vozila i plovila, katalizatori i dr.), te ga valja na odgovarajue propisane naine sortirati i
uputiti na termiku obradu ili materijalno oporabiti na nain da se dobiju novi proizvodi, kako
ne bi negativno utjecao na sve sastavnice okolia (tlo, zrak, vodu odnosno more, te ivotinjske
i biljne organizme).
Naime, otpadna ulja iz otpadnih vozila i plovila vrlo su opasan oneiiva okolia, te
se nikako ne bi smjela ispustiti neposredno u sastavnice okolia (tlo, voda, more), niti u
kanalizacijske sustave s kojima opet dolaze u vodne i morske recipijente, znajui da milijunti
dio koncentracije tih ulja ini vodu neupotrebljivom za pie, te da ulja mogu vizualno
oneistiti znatne povrine mora i obale, ali i ugroziti oblike ivota u i na moru (osobito
stradaju ptice).
Posebno su za morski okoli opasne situacije koje nastaju kod havarije brodova i
neposrednog isputanja opasnih tereta (nafte i njenih derivata i sl.), vlastitog goriva, te
naknadnih isputanja od potonulih olupina brodova.
30

Dakle, ne uklapaju se u postojeu konfiguraciju okolia, ve sami za sebe ine novi okoli op. autora
Prema slubenim statistikim podacima RH u 2000. g. od 6,4 milijuna tona proizvedenog otpada na promet
je otpadalo oko 36% - prema: [13], str. 413.
32
U RH nema odgovarajueg odlagalita za veinu opasnih vrsta otpada, te se on otprema u inozemstvo (ili se,
to je nejneugodnija posljedica kazanog, odlae na divlja odlagalita ili jednostavno odbacuje u prirodne
predjele) - op. autora.
31

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

256

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Adc)
Otpadno vozilo je vozilo koje radi oteenja, dotrajalosti ili drugih uzroka posjednik
odbacuje ili ga namjerava odbaciti.
Rauna se da broj otpadnih vozila koji nastaje na godinjoj razini u RH iznosi od
70.000 do 80.000 33 (u Njemakoj je to primjerice tri milijuna vozila). Procjenjuje se da udio
vozila u ukupnom metalnom otpadu u RH iznosi oko 75% odnosno oko 65.000 do 75.000 t
godinje 34 . Osim metala (uglavnom eljeza), otpad cestovnih vozila sadri skupine razliitih
materijala, od kojih se veina dade ponovo iskoristiti vidjeti Sl. 9.-1. Npr. suvremeni
osobni automobil sadri ukupno 40 raznih umjetnih masa, koje ine barem 7% volumena
vozila, a koji se najveim dijelom, nakon recikliranja, dadu ponovo koristiti 35 .
Sl. 9-1. Glavne skupine materijala kod otpadnog osobnog vozila

Izvor: [9], str. 140.

Koliina otpadnih guma od vozila u RH procjenjuje se na 50.000 t 36 (u svijetu oko

21 kg po stanovniku). Obzirom na ogrijevnu vrijednost gume, koja je ravna ili via od
33

Prema: [18], poglav. 2.3.7.

Ibid. Osim dotrajalih vozila, ovdje su ukljueni dijelovi karamboliranih vozila i dijelovi koji se na vozilu
zamijenjuju radi dotrajalosti ili neispravnosti op. autora.
35
Prema: [9], str. 144.
36
Prema: [19], poglav. 4.6.11.
34

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

257

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

ogrijevne vrijednosti ugljena, otpadne se gume pod odreenim okolnostima dadu koristiti za
proizvodnju toplinske energije (npr. redovito se koristi kod proizvodne cementa, a nastali
pepeo ugrauje se u cement 37 ). Otpadne se gume suvremenim postupcima mogu reciklirati, te
nakon toga koristiti za razliite namjene 38 .
Otpadni akumulatori (sumporna i druge kiseline, olovo i druge tetne tvari) potjeu
iz raznih vrsta cestovnih vozila, eljeznikih lokomotiva, plovila, zrakoplova, poljoprivrednih
i graevinskih strojeva i drugih djelatnosti. Procjenjuje se da u RH godinje nastaje oko
20.000 tona otpadnih akumulatora, od ega se namjenski (odvojeno) skupi samo oko 1/3, tj.
6.000 t 39 .
Sl. 9-2. Pojednostavljena shema postupka razgradnje i iskoritenja otpadnog
cestovnog vozila

Izvor: [9], str. 146.

37

U tvornici cementa Koromano (u Istri) koristi se kao gorivo i 20 t guma dnevno prema: [19], pogl. 4.6.11.
U prometu se najee koriste kao dodatak za izradu novih guma za cestovna motorna vozila, te za izradu
umjetnih izboina i uzdignutih ploha odnosno sredinjeg otoka kod malih krunih raskra.
39
Prema: [18], poglavlje 2.3.13.
38

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

258

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Pod otpadnim uljima, a u svezi prometa podrazumijevaju se otpadna ulja i otpadna

maziva. Ne postoje toni podaci o njihovih koliinama, osim to je zadnjih godina
konstantiran porast njihove potronje. Procjenjene koliine mazivih ulja, koja se stavljaju na
trite RH iznose od 35.000 do 40.000 t godinje 40 .
Glede okolia iznimno je vano ve u prvoj fazi, npr. porezima, stimulacijama,
odgovarajuom edukacijom i sl. osigurati pristupanost organiziranog prikupljanja otpadnih
ulja u lukama, luicama, automobilskim radionicama, loitima i drugim mjestima, odakle e
se distribuirati prema ovlatenim sakupljaima otpada i za to dobiti odgovarajua naknada.
Nema odgovarajuih podataka o otpadu glede eljeznikog, pomorskog i zranog
prometa, ali je oigledno da je obzirom na predmetne koliine prometnih sredstava, te
koritena ulja i maziva taj dio otpada znatan.
Dodatno valja istaknuti toksinost otpadnih drvenih eljeznikih pragova (herbicidi,
ulja, maziva), kao i kaljunih voda iz brodova, koje se jo uvijek najveim dijelom isputaju u
morski recipijent.
Pri tom najvee tete za okoli nastaju kod isputanja u priobalnim dijelovima mora
(male dubine), gdje je morski biljni i ivotinjski svijet najbogatiji, te su topogledno nune
mjere kontrole i primjena rigoroznih kazni za prekritelje41 .

9.4.7. BUKA
Buka je dokazana komponenta optereenja okolia, a osobito utjee na ljude
izazivajui zdravstvene probleme, psiholoke te gospodarske utjecaje.
Pojedine vrste prometa razliito doprinose predmetnom optereenju okolia.
Pri to se istie cestovni promet, kome se moe pripisati od 70% do 85% svih
negativnih utjecaja buke.
Glede svih g. n. utjecaja upuujemo na poglavlje 2.4. ovog udbenika.

9.4.8. BALASTNE VODE U POMORSKOM PROMETU

Radi omoguavanja plovidbe odnosno stabilnosti broda komercijalnim brzinama
(osobito na otvorenom moru) prazni i poluprazni brodovi (tj. u sluaju kada ne prevoze teret)
moraju na pogodan nain utovariti odgovarajuu koliinu morske vode. Veina suvremenih
brodova ima posebne tankove za balastne vode, dok stariji brodovi utovaruju morsku vodu
kao balast i u svoje tovarne prostore.
U ovisnosti o veliini plovila, brodovi kao balast uzimaju od nekoliko tisua do vie
od 100.000 t morske vode. S tim balastom uzimaju se i lokalni ivotni oblici, koji su
40

Prema: [19], pogl. 4.6.2.

Vano je pri tom ponuditi brodovima mogunost iskrcaja kaljunih voda na pojedinim obalnim destinacijama
(postrojenja za preradu tih voda) ili jo bolje: mogunost da i na moru mogu kaljune vode prekrcati u brodove
koji su izraeni i plove sa svrhom preuzimanja tih voda i dopreme istih u obalna postrojenja za obradu voda op.
autora.
41

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

259

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

karakteristini za lokalne ekoloke sustave. Ti oblici ivota esto preive na brodu, sve do
procesa isputanja balastnih voda na nekom drugom dijelu svijeta, pri emu se stranim
organizmima optereuju lokalni ekoloki sustavi. Pri tom su osobito opasni tzv. invazivni
organizmi, kojima se lokalni oblici ivota ne mogu oduprijeti (ne postoji prirodni neprijatelj,
odnosno nedostaje karika u hranidbenom lancu), te se slijedno bitno smanjuje bioloka
raznolikost.
Na taj nain ve su pojedini dijelovi ili cijela mora bitno ugroeni. Npr. Crno more
radi rebraa (Mnemiopsis leidyi), opasnog grabeljivca koji napada zooplankton, riblja jajaca
i mla riba, to je desetkovalo veliine ulova male plave ribe. U Velikim jezerima (SAD,
Kanada nakon otvaranja kanala sv. Lovrijenca), a samo u razdoblju od 1959. do 1966.
identificirano je vie od 130 stranih vrsta 42 , od kojih je najvee tete nanosi zebrasta dagnja
(trouglasta dagnja odnosno dreissena polymorpha).
Tasmanijsko more ugroeno je radi sjevernopacifike morske trave i
sjevernoamerike morske zvijezde. Dijelovi Jadranskog mora ugroeni su radi nastavanja
tropske mutirane alge Caulerpa taxifolia, alge Caulerpa racemosa 43 i dr.
Osim invazivnih vrsta, zabiljeen je prijenos balastnim vodama i razliitih vrsta
tetnih (otrovnih) mikroorganizama odnosno odreenih bakcila, npr. bakcila kolere i dr.
Procjenjuje se da Jadranskim morem godinje proe 5.000 veih tankera koji prevezu
oko 70 milijuna tona nafte. Pri tom se u Jadran istovari oko 9,5 milijuna tona balasta, a u
hrvatski dio Jadrana (teritorijalno more i unutranje morske vode) oko 2,5 milijuna tona
balastnih morskih voda.
Osim smanjenja bioraznolikosti, isputanje balastnih voda moe imati znakoviti
neposredan gospodarski utjecaj: na ribarstvo, na turizam, na trokove industrijskih procesa
(problemi s crpilitima vode za industriju u Velikim jezerima SAD radi obrastanja
koljkaa), te na ljudsko zdravlje (bakcili, znakovito poveanje toksinosti koljkaa i dr.).
Daljnji problem balastnih voda ogleda se u moguim posljedicama za morski okoli,
radi koritenja razliitih anorganskih kemikalija, kojima se ispiru balastni tankovi i ev. teretni
prostori broda, te sredstava za zatitu od hre balastnih i drugih prostora.
Za zatitu povrina trupa plovila koje su u neposrednom dodiru s morem koriste se
razliita antikorozivna sredstva kao i sredstva za sprjeavanje zaratavanja morskih
organizama na trupu broda (osobito organizama koji rastom stvaraju karstificirane strukture,
poveavaju otpor plovidbi i smanjuju brzinu brodova). Ta se sredstva, popularno zvana
koper, djelovanjem mora odnosno morskih organizama broda postepeno otapaju u moru, a
otopljene kemikalije nanose znatnu tetu morskom okoliu, osobito u plitkim morima.

42
43

Prema: [20], str. 2.

Vidjeti detaljnije u radu pod br. [21].
Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

260

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

9.4.9. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI

9.4.9.1. Openito
Prijevoz i pretovar opasnih tvari predstavlja ogromnu potencijalnu opasnost za sve
sastavnice O: zrak, tlo, more, ivotinjske i biljne vrste, ali osobito ugroava izvore odnosno
zalihe pitke vode.
Prevrtanje samo jedne autocisterne u blizini crpilita vode uz posljedicu istjecanja
nafte na cesti koja nema zatvoren sustav odvodnje, moe, ukoliko se ne dogodi pravovremena
i odgovarajua sanacija, poprimiti karakter dugogodinjeg zagaenja crpilita na nain da to
crpilite vie nije iskoristivo kao izvor pitke vode.
S druge strane, havarije brodova za prijevoz nafte (i njenih derivata) na moru
(nasukavanje, sudari i dr.), koje su posljednjih 40 godina obiljeile plovidbu morem,
uzrokovale su gdjegdje nepopravljive tete morskom okoliu, turizmu, ribarstvu i drugim
gospodarskim granama na obalama mora.
Primjerice, nasukavanjem broda Exxon Valdez 1989. g. na Aljasci izlilo se u more
samo oko 38.000 tona nafte s posljedicom uginua 400.000 ptica, 5.000 morskih vidri, 300
tuljana i mnogih drugih ivotinja, a uniteni su i dijelovi morske flore. Tvrtka Exxon platila je
predmetnu globu od 100 milijuna dolara, te uplatila daljnjih 900 milijuna dolara za ienje
obale 44 , meutim godinama nakon nesree i dalje su ugibale ptice i vidre, a neke su se ptice i
druge ivotinje prestale razmnoavati.
Sline posljedice imala je havarija broda Amoco Cadiz 1978. g. kod obale Bretanje
(Francuska), kojom prilikom je isputen teret od 227.000 t nafte u more s posljedicom dotad
najveeg pomora morske faune.
Radi istjecanja nafte (12.000 do 25.000 t) prilikom havarije broda Erika 1999. g. kod
obale Bretanje, tvrtka Total, presudom u graanskoj parnici (sijeanj, 2008. g.), mora isplatiti
rtvama oneienja i udrugama koje su istile morsku obalu iznos od 192 milijuna Eura.
9.4.9.2. Situacija u Republici Hrvatskoj
Godinje se hrvatskim morem 45 i kopnenim prometom na tlu Hrvatske transportira
oko 26 do 30 milijuna tona opasnih tvari 46 . Od toga se pomorskim prometom preveze (utovari
i istovari u hrvatskim lukama) oko 40%, cjevovodnim prometom oko 38%, cestovnim 14%,
eljeznikim 7% i rijenim prometom oko 1% 47 . U strukturi tereta prevladavaju zapaljive
tekue tvari odnosno nafta i naftni derivati s udjelom veim od .
Negativni aspekt glede okolia lei u injenici da se od 2000. g. do danas stalno
poveava udio cestovnog prijevoza opasnih tvari, a smanjuje udio prijevoza eljeznicom,

44

Prema nekim izvorima predmetni trokovi kompanije Exxon iznosili su i preko dvije milijarde dolara op.
autora.
45
Uz pretovar u hrvatskim lukama op. autora.
46
Prema: [5], dio I: Sektorski pritisci, poglav. 7.1.4., a prema slubenim statistikim podacima RH u razdoblju
od 1998. do 2000. g. povean je broj nesrea u okoliu kod prijevoza opasnih tvari za dvostruko prema: [13],
str. 412.
47
Ibid.
Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

261

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

znajui da je prijevoz eljeznicom mnogostruko sigurniji 48 . Nije stoga neobino da je broj

nesrea pri prijevozu opasnih tvari sa tetama za okoli (akcidenti) porastao od 1998. do 2006.
g. za tri puta 49 . Obzirom na gore navedene okolnosti dobro je da se otrovne tvari odnosno
otrovi jo uvijek daleko najvei dijelom jo uvijek prevoze eljeznicom 50 . Obzirom na vrstu
kopnenog prometa u odnosu na teritorij RH, najvei je udio prevezene robe u unutranjem
cestovnom prometu - oko 90% od ukupnog prijevoza opasnih tereta, dok je taj udio kod
eljeznice oko 40% 51 .
Hrvatskim dijelom Jadrana prema naftnim terminalima kraj Trsta i Venecije godinje
proe oko 5.000 tankera, od kojih barem 600 nosivosti vee od 100.000 tona. U Rijeki zaljev
(uglavnom Omialj) uplovi oko 70 velikih tankera godinje.
Do 2000. g. na nekim su dijelovima Jadrana tankeri prolazili na udaljenosti od 3 do 5
nautikih milja (Nm) od obale (zapadna obala Istre i dr.) 52 i predstavljali veliku ugrozu
okoliu i turizmu. Obzirom da se prema svjetskoj statistici na 1.000 tankera dogodi jedna
havarija, oigledna je velika opasnost koja okoliu i turizmu prijeti od tih ploveih bombi.
Sreom do sada kod nas nije bilo havarija s veim posljedicama 53 .
Prema Izvjeu o stanju okolia u RH u razdoblju od 1998. do 2004. g. zabiljeeno je
516 oneienja mora i obale, od toga 206 iz nepoznatih izvora, 185 oneienja s kopna i 125
oneienja s brodova. Oneienja su veinom sanirana sukladno planovima intervencija kod
iznenadnih oneienja mora vidjeti poglavlje 6.2.2. ovog udbenika.
Za sve ostale podatke u svezi prijevoza i rukovanja opasnim tvarima upuujemo na
poglavlje 6.3. ovog udbenika.

48

Podaci razliitih izvora u svezi udjela u prijevozu opasnih tvari u RH veoma se razlikuju. Tako je prema: [13],
str. 410-411., 2000. g. u RH prevezeno oko 20 milijuna opasnih tvari, a od toga ak vie od 25% eljeznicom
(cestom oko 4%).
49
Prema: [5], dio I: Sektorski pritisci, poglav. 7.1.4.
50
Prema: [13], str. 410-411.
51
Ibid.; ostali se udjeli odnose na uvoz, izvoz i tranzit - op. autora.
52
Hrvatska je poetkom ovog desetljea rute tih brodova zakonski izgurala na udaljenost od 11 Nm od obale.
53
2008. godine u razdoblju od nekoliko mjeseci kod nas su zabiljeene havarije triju brodova:
- egipatski brod Serine sa 120 t nafte, plovei komercijalnom brzinom, nasukao se na obalu otoka Unija,
- turski brod Capadocia udario je, pri velikoj brzini, u vanjski dio lukobrana rijeke luke,
- turski brod Und Adryatic s dijelom tereta opasnog otpada (sumpor i dr.) zapalio se (06. 02. 2008.) te
dobrim dijelom izgorio na udaljenosti 13 Nm od Rovinja (u podruju ZERP-a RH) op. autora.
Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

262

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

Literatura uz poglavlje 9.
prema pozivnim biljekama

[1]

Energija u Republici Hrvatskoj, godinji energetski pregled, 2006. Zagreb:

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, prosinac, 2007.

[2]

Projekcije neposredne energetske potronje u Republici Hrvatskoj, osnovni

scenarij. Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, 29. svibnja 2008.

[3]

Plan zatite i poboljanja zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011.

g. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, 2008. (NN 61/08).

[4]

Prijedlog plana raspodjele emisijskih kvota staklenikih plinova u Republici

Hrvatskoj za razdoblje od 2010. do 2012. g. Zagreb: Ministarstvo zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva, rujan, 2008.

[5] Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj konani nacrt. Zagreb: Agencija
za zatitu okolia Republike Hrvatske, oujak, 2007.
[6]

Climate Change 2001.: Working Group 1: The Scientific Basis. Inter-govermental

Panel on Climate Change, UNEP, Assessment Report.
- na internet adresi: www.ippc.ch/ippcreports, od 29. 10. 2009.

[7]

Tehno-ekonomske smjernice za izradu sektorskih programa za smanjivanje emisija

staklenikih plinova Energetika nacrt. Zagreb: Ekonoerg, svibanj, 2006.

[8]

Kurevija, T.
Politika, napredak i mjere smanjenja emisije CO2 iz cestovnog prometnog sektora u
Europskoj uniji. - Plin, god. VII(2007), br. 4., str. 30-38.

[9]

Golubi, J.
Promet i ekologija. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti, 1999.

[10] Maher, T., Rijavec, R. i Paradi, B.

Potronja goriva i emisije cestovnog motornog prometa na dravnoj mrei cesta u
Republici Sloveniji. - Suvremeni promet, god. 22(2002), br. 1-2, str. 115-122.
[11] Emisije oneiujuih tvari u zrak na podruju Republike Hrvatske za 2004. g.
Zagreb: Agencija za zatitu okolia Republike Hrvatske (izraiva: Ekonerg), svibanj,
2006.
[12] Missoni, E., Missoni-Mlinari, E.
Prometna medicina, - Zagreb: Fakultet prometnih znanosti, 2000.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

263

PROMET I ODRIVI RAZVOJ *** VELEUILITE U RIJECI, 2011.

[13] Pikec, D.
Utjecaj hrvatskog prometnog sustava na okoli. - Suvremeni promet (2002), br. 5,
str. 408-413.
[14] Cestovni promet najvei zagaiva u Europi. Report European Environment
Agency, od 29. 07. 08.
na internet adresi: Enter Europe Vodi za informacije u EU.
[15] Radi, T.
Utjecaj prometa na zagaenje okolia - vjeba 19. - U: Ekologija i zatita okolia
interna skripta. ibenik: Visoka kola za turistiki menadment u ibeniku, 2005.
[16] Izvjee o stanju prirode za razdoblje 2000.-2006. - Nacrt - Zagreb: Ministarstvo
kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, srpanj, 2006.
[17] Rac, K.
Stradavanje divljih ivotinja u prometu. - Eko revija, God III (2007.), br. 11., str. 7980.
[18] Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Zagreb: NN 130/2005.
[19] Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine.
Zagreb: NN 85/07.
[20] ulji, B.
Posao s transportom nafte preko Omilja, krije mnoge opasnosti.
- na internet adresi: www.avia.croadria.com/02_03/nafta.htm
[21] uljevi, A., Brozovi, I.
Pojava, irenje i uklanjanje tropske alge Caulerpa taxifolia (Vahl) C. Agardh. Prilog
radu: Alga Caulerpa taxifolia - opasnost za Jadran i uspjeni poeci njena uklanjanja. U: Pomorski zbornik, knjiga 35. - Rijeka, Drutvo za prouavanje i unapreenje
pomorstva Republike Hrvatske, 1997., str. 259-276.

Predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozovi

264