Umjetnost

Gustav Klimt: "Portret Adele Bloch-Bauer I"

Umjetnost je osobita ljudska djelatnost ije se znaenje konstituira u

sloenom komunikacijskom procesu izmeu umjetnika, umjetnikog djela i
publike.

Razliita su znaenja pridavana umjetnosti u razliitim povijesnim

razdobljima, no od poetka modernog doba skloni smo umjetnosti pridavati
sljedee osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni
i autonomni jezik; umjetnost ima neovisnu i slobodnu poziciju u drutvu;
umjetnost nema drutveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti lei u
ispunjavanju njene modernistiki definirane prirode, koju odreuju ideje
slobode, imaginacije, individualnosti, otkria, eksperimenta, pobune, ljepote,
istine, pravde, uglavnom ideja na kojima se od Francuske revolucije u veini
svojih segmenata temelji zapadno drutvo.

Obiljeje moderne i postmoderne umjetnosti jest pluralitet umjetnikih jezika,

umjetnikih stilova, ideja i ideologija, pa za razliku od veine prolih
umjetnikih razdoblja (drevni Egipat, antika umjetnost, bizantska umjetnost
itd.) ne moemo govoriti o jednom dominantnom umjetnikom pokretu ili
stilu, nego razliitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetnikim praksama.

Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom drutvu, ne ini samo ono to

vidimo, ujemo, itamo, opipavamo, ono to percipiramo kao umjetniki
objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njezinoj
povijesti, njezinom jeziku, njezinim brzim i aktualnim kretanjima,
posredovanim razliitim i brojnim kulturalnim institucijama (muzeji, galerije,
knjinice, izdavai, umjetnika kritika, komcertne dvorane, operne kue,
teorija umjetnosti, estetika itd.).

Premda rije "umjetnost" danas uglavnom oznaava likovne, odnosno

vizualne umjetnosti, u tradicionalnom smislu rijei pod umjetnou
podrazumijevamo knjievnost, glazbu, likovnu umjetnost i filmsku umjetnost.
Svaka se od ovih makroumjetnosti moe dodatno dijeliti na umjetnike
discipline, rodove, vrste itd: knjievnost moemo podijeliti na prozu, liriku i

dramu, od kuda dalje moemo doi do scenske ili plesne umjetnosti i sl.;
glazbu moemo podijeliti na tradicionalnu, klasinu, jazz i rock glazbu, od
kuda dalje moemo doi do pjevake ili svirake umjetnosti; likovnu
umjetnost na slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, od kuda dalje moemo doi
do umjetnosti performansa, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, internet
umjetnosti i sl..

Tradicionalna estetika razlikuje est vrsta umjetnosti; pojavom filma i stripa

proirena je tradicionalna podjela umjetnosti.

glazba
drama
knjievnost
slikarstvo
kiparstvo
arhitektura
film
ples
strip

Povijeu, ulogom, kretanjem i znaenjem razliitih umjetnosti bave se

uglavnom razliite humanistike znanosti kao to su povijest, povijest
umjetnosti, jezikoslovlje i dr., dok se u novije vrijeme prouavanje umjetnosti
odvija na interdisciplinarnim naelima, pa se razliite znanstvene (drutvene
ili prirodoslovne) i paraznanstvene prakse (psihoanalitika teorija, teorija
medija, feministika teorija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.