Rije didaktika dolazi od grke rijei:

didasco, =UITI
didaskein = POUAVATI
Didaktika je grana pedagogije koja prouava
odgojno-obrazovnu stvarnost: procese
uenja i pouavanja na nastavi.

Naziv didaktika u pedagogiju je prvi

uveo
Wolfgang
Ratke
u
djelu
Didaktike metode i neto kasnije
Jan Amos Komensky u djelu Velika
didaktika u 17.stoljeu.

relativno samostalan predmet prouavanja;

izgraena metodologija istraivanja;
odreeni rezultati istraivanja

(koji unaprijeuju znanost i praksu na koju se

rezultati odnose);

Herbart. Prvi je predloio obrise didaktike kao

teorije obrazovanja.
Willmann. U svom djelu Didaktika kao nauk o
obrazovanju posebice analizira obrazovne
ciljeve, puteve i obrazovne ustanove.
Weniger,
Klafki,
Blankertz,
Heimann,
Klingberg. Omoguili su da se didaktika
osamostali te da je kao znanstvena disciplina
danas zastupljena na mnogim univerzitetima
i s vlastitim katedrama.

Analizirati i planirati odgojno-obrazovni proces.

Didaktika istrauje nastavnu praksu putem razliitih
metoda.
Osigurati praktine smjernice za djelovanje. Didaktika
daje smjernice, upute koje valja shvatiti kao pomo
uitelju u pouavanju i uenju, a ne kao gotov recept
za sigurno bezgreno postupanje u svim nastavnim
situacijama. Svaki uitelj moe te smjernice
propitkivati, prilagoditi i primijeniti u vlastitoj praksi
(na svojoj nastavi) ovisno o osobinama uenika i
mnogim drugim faktorima.
Omoguiti uvid u didaktike teorije i pravce. Razliiti
teorijski pristupi donose razliita odreenja pojma
didaktika (pluralizam didaktikih ideja) i razliite
teorijske modele koji se meusobno nadopunjavaju,
a koji se mogu propitkivati i mijenjati u praksi.

ta uenika titi;
zbog ega sve ignorira;
zbog ega je nervozan;
zato je neuredan doao u kolu;
zato ga je odbacio njegov razred;
zato je esto prehlaen;
zbog ega je tuan;
zato je umoran;
zbog ega mnogo odsustvuje sa nastave;
zato ima mnogo jedinica;
zbog ega se stalno tue;
zato je slagao;
zbog ega je ukrao;
zato se ljuti na vrnjake i burno reagira, svaa se te optuuje
sve oko sebe;
zato misli da je uvijek u pravu;
zato uti;

Proitati konkretan primjer iz pedagoke

prakse uenika NN koji ima probleme koji bi
morali
determinirati
operacionalizaciju
nastavnog procesa.

Razvoj didaktike misli moemo sagledati u dva velika

razdoblja:
Prvo razdoblje prije djelovanja Ratkea i Komenskoga dijeli
se u dvije etape:
prirodno pouavanje i uenje
odrasli ue djecu radu, izraivati u upotrebljavati orue;
uenje se ostvarivalo tako da su odrasli pokazivali a djeca
su oponaa njihove aktivnosti;
djeca su uila sluajui;
nastava je temeljena na mehanikom uenju (uenju
napamet);
umjetno pouavanje i uenje
pojavom pisma prelazi se s prirodnog na umjetno uenje
pisana rije (knjige) postaje izvor znanja
rezultat takvog razvoja bila je pojava kole i profesionalnog
uenja
Drugo razdoblje nakon djelovanja Ratkea i Komenskoga:
''Stara kola'', ''Nova kola'', ''Savremena kola'';

Proitati studentima poglavlje ''Korist od

didaktike'' iz knjige ''Velika didaktika'' od Jan
Amosa Komenskog od 13-14. stranice.

Wolfgang Ratke;
Jan Amos Komensky;
John Locke;
Jean Jacques Rousseau;
Johann Heinrich Pestalozzi;
Johann Friedrich Herbart;

Proitati o doprinosu didaktici Fridriha

Herbarta u knjizi ''Didaktika 1 Predmet
didaktike'' od Vilotijevia od 27-28. stranice.

memoriranje
sadraja
bez
razumijevanja
(didaktiki
materijalizam);
verbalizam uitelj samo predaje, a uenici samo sluaju i piu
testove;
nastavnik je subjekt (sredinja komponenta nastave) umjesto
uenika;
pasivnost uenika, gue se ueniki potencijali;
velika stega, uenje esto pod prisilom;
otuenje
uenika
od
tehnika
uenja,
ue
iskljuivo
memoriranjem (bubanje napamet);
formalizam u znanju (uenik napamet ui sadraje, zna ih
reproducirati od rijei do rijei, zna pravila i definicije, ali ne zna
ih protumaiti ni primijeniti; znanje nema uporabnu vrijednost);
intelektualizam (usmjerenost na razvoj kognitivnih sposobnosti,
prije svega pamenja);
nastava se odvija po tono odreenom receptu (Herbartizam);
ograniavajui razredno-satno-predmetni sistem kolovanja;
u sreditu je uitelj i pouavanje;

Rudolf Steiner Waldorfska kola;

Marija Montessori Montessori kola;
Ellen Key pedocentrizam;
John Dewey problem-metoda, pedocentrizam;
Peter Petersen Jena-plan;
Helen Parkhurst Dalton-plan;
Willim H. Killpatrick projekt-metoda
Georg Kerschensteiner radna kola (runi rad);
Hugo Gaudig radna kola (slobodni duhovni
rad);

Proitati o stavovima John Deweya o didaktici

i kritici Herbartovog modela u knjizi
''Didaktika 1 Predmet didaktike'' od
Vilotijevia od 30-31. stranice.

manje stege;
uenik je aktivniji, moe iskazati svoje potencijale;
uvode se nove nastavne metode koje daju znaaj afektivnoj, moralnoj i
psihomotorikoj, tjelesnoj (runi rad) komponenti, a uenika se potie na vlastiti
angaman, da samostalno bira aktivnosti;
uvjeti koji potiu ueniku slobodu;
samovrednovanje (uenik vrednuje svoje uratke zajedno s uiteljem);
razbija se razredno-satno-predmetni sistem (javlja se dvosat, vrijeme za
rjeavanje problema je neogranieno, formiraju se radne zajednice i projektni
timovi koji zajedniki rade na rjeavanju problema, povezuju se nastavni sadraji
iz vie predmeta);
problemska (istraivaka) nastava, rad na projektu;
znanje ima praktinu primjenu;
pragmatinost (ui se kroz praktini rad, a manje verbalnim prenoenjem znanja);
nastavni sadraji nisu formalizirani i kruti, oni se prilagoavaju uenikim
interesima; nastavu prilagoditi sposobnostima, interesima i potreba uenikog
razvoja;
individualizacija nastave (nastavni sadraji i metode se prilagoavaju ueniku);
dvosmjerna demokratska komunikacija (uenik moe postavljati pitanja i
raspravljati te tako oblikovati nastavu);
nastava je zanimljivija jer uenici prouavaju ono to ih zanima;
u sreditu je uenik i uenje;

Heuristika funkcija nam daje odgovor na pitanje koliko

kola uspijeva pruiti ono to od nje oekujemo (da nas
pripremaju za poziv, da postanemo bolja osoba:
karakterna, socijalno kompetentna, spremna kritiki
razmiljati).
Legitimacijska funkcija trai od nas da nai zahtjevi i ciljevi
budu
ispravni
(legitimni):
da
pridonose
opem
obrazovanju, da nas pripremaju za poziv, da postanemo
kompetentni na tritu rada, odgovorni i humani.
Funkcija strukturiranja pomae nam u mnotvu nastavnih
sadraja koncentrirati se na bitne teme i ono to nas
zanima. Za to trebamo imati kvalitetne NPP-e koji ne
usitnjavaju i ne ukruuju nastavni sadraj.
Kritika funkcija pomae nam kritiki se postaviti prema
tuim zahtjevima, ciljevima i normama. Pomae nam da ne
budemo zlorabljeni, iskoriteni. Pomae nam
da se
drugima usprotivimo i ostvarimo lino zadovoljstvo.

Sin ileanskog biologa Umberta Maturane napisao je

''Molitvu uenika'' u kojoj jasno i emotivno izraava svoju
potrebu za neovisnou. On u njoj kae slijedee:

Ne nameite mi ono to vi znate, ja elim istraiti

nepoznato i biti izvorom svojih vlastitih otkria. Dopustite
da znanje bude moje osloboenje, a ne moje suanjstvo.
Svijet vae istine za mene moe biti ogranienje, vaa
mudrost moja negacija. Ne pouavajte me; koraajmo
jedno uz drugo. Dopustite da moje bogatstvo zapone
tamo gdje vae prestaje. Pokaite mi podiui me na svoja
ramena. Otkrijte se na takav nain da ja mogu biti neto
razliito. Vi vjerujete da svako ljudsko bie moe voljeti i
stvarati. A ja vidim da vas plai kad vas molim da ivite u
skladu sa svojom mudrou. Neete saznati tko sam
sluajui sebe. Ne pouavajte me; dopustite da budem.
Va e neuspjeh biti, budem li slian vama.

predmet didaktike usmjeren je na obrazovanje ovdje didaktika pokriva proces obrazovanja u svim
fazama razvitka ovjeka, od predkolskog do
andragokog i gerontolokog doba.
predmet didaktike je teorija uenja i pouavanja teorija uenja kao mijenjanje pojedinca, njegovog
razvoja
na
kognitivnom,
konativnom
i
psihomotornom poduju i pouavanja kao pomoi u
uenju.
didaktika je teorija nastave, ona prouava zakonitosti
specifinog vida odgojno-obrazovnog procesa kojeg
nazivamo nastava.
didaktika je u osnovi teorija curriculuma, odnosno
teorija planiranja i programiranja pripreme odgojnoobrazovnih procesa.

Didaktika i filozofija
Didaktici su potrebne spoznaje o smislu ovjekove egzistencije, vrijednosti koje
omoguuju samoodreenje i ostvarenje linosti. Struktura nastavnog procesa
temelji se na teoriji spoznaje (gnoseologiji), to je filozofska disciplina.
Didaktika i psihologija
Spoznaje u ljudskom ponaanju i psihikim pojavama i procesima kojima se bavi
psihologija, utjeu na odabir prikladnih nastavnih metoda te razumijevanje
motivacije, uenikovih potreba, mogunosti i interesa.
Didaktika i sociologija
Drutvo koje se oblikuje odreenom kulturom utjee na odabir ciljeva i zadataka
odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovni proces utjee na drutvo, na drutvene
vrijednosti, na odnose meu ljudima.
Didaktika i antropologija
Spoznaje o tjelesnim, kognitivnim i afektivnim mogunostima ovjeka didaktiko
su polazite za odabir nastavnog sadraja, ciljeva i metoda.
Didaktika i kibernetika
Kibernetika se bavi ulazom, preradom, izlazom i razmjenom informacija. U
nastavnom procesu zbiva se ulaz informacija (uenici usvajaju informacije),
prerada (obrada informacija misaonim operiranjem i stvaranje znanja, tumaenje
informacija i slino), izlaz (nain na koji uenici reproduciraju ono to su nauili,
moe se iskazati ocjenama) i razmjena (prijenos informacija izmeu sudionika).
Cilj je didaktike optimizirati upravljanje informacijama i dobiti to vei izlaz.

Odgoj u kontekstu didaktike je sistemski nastavom organiziran proces

kojim se izgrauju pozitivne osobine linosti, stavovi, pogled na ivot i
svijet, te karakterne i moralne, radne i drutvene vrijednosti. U nastavi se
ostvaruje dosljednom realizacijom konkretnih odgojnih zadataka.
Obrazovanje - dok je odgoj usmjeren na razvoj afektivne dimenzije
ovjeka, obrazovanje je usmjereno na kognitivni (usvajanje znanja,
razvoj sposobnosti) i psihomotoriki (razvoj vjetina) razvoj pojedinca.
Vrste obrazovanja: formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje i
informalno obrazovanje (samoobrazovanje).
Znanje je logiki pregled injenica i generalizacija (pojmovi, pravila,
zakoni, definicije, zakljuci, zakonitosti) o objektivnoj stvarnosti koje
pojedinac usvaja, zadrava u svojoj svijesti i primjenjuje u praksi.
Sposobnosti su kvaliteta linosti koje osobi omoguuju uspjeno
obavljanje odreene djelatnosti. Sposobnosti su osnove uenikove
predispozicije uvelike ovise o genetikoj konstituciji, ali se na njih
moe utjecati.
Vjetine su organizirane, brzo i precizno izvedene radnje s ciljem da se
izvede neki zadatak, a koje su steene vjebanjem. Vjetine su rezultat
realizacije psihomotorikih, funkcionalnih ciljeva nastave.

Uenje je proces razmjerno trajne promjene osobe do koje dolazi

prije svega vlastitom aktivnosti (kognitivnom, afektivnom,
psihomotorikom), a ta promjena se oituje u ponaanju.
Pouavanje je izravna ili neizravna pomo uenicima u uenju.
Tokom nastavnog procesa uitelj odabranim nainom (metodom)
izlae uenicima nastavni sadraj, prenosi im znanje, zadaje
zadatke i motivira ih za rad.
Odgojno-obrazovni proces je sistemski i pedagoki osmiljena
organizacija rada, zajednika aktivnost uenika (uenje) i uitelja
(pouavanje) radi ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja.
Nastava je sistemski organiziran aspekt ili instanca (pojava,
oblik) odgojno-obrazovnog procesa. To je pedagoki osmiljen i
ureen skup (sustav) organiziranih aktivnosti u svrhu odgoja i
obrazovanja pojedinca.
Odgojno-obrazovne ustanove su ustanove s osnovnom zadaom
institucionalnog i intencionalnog ostvarivanja ciljeva i zadataka
odgojno-obrazovnog procesa.
kola je odgojno-obrazovna ustanova intencijalnog odgoja i
obrazovanja. Predstavlja podsistem odgoja i obrazovanja sa
specifinim strukturnim komponentama koje se nalaze u
meuodnosu, utjecajima i funkcijama.

HVALA NA PANJI!