UTJECAJ METODA VREDNOVANJA ZALIHA NA POSLOVNI REZULTAT

1. UVOD
Koju metodu vrednovanja zaliha koristiti jedno je od sredinjih pitanja managementa. Izbor
metode vrednovanja zaliha ima izravan utjecaj na iskazivanje poslovnog rezultata.
Vrednovanje zaliha moe se izvriti pomou jedne od dviju metoda: (1) metode ukupnih
trokova (apsorpcijske metode) ili (2) metode varijabilnih trokova. Navedene metode
razlikuju se jedino po tome da li su opi trokovi proizvodnje fiksni dio (u daljnjem tekstu
OTP-FT) sadrani u zalihama proizvodnje.
U najirem znaenju trokovi zaliha predstavljaju trokovi stjecanja zaliha kao i trokovi
konverzije materijala i svih ostalih proizvodnih inputa u zalihe gotovih proizvoda.1
Trokovi zaliha najprije se evidentiraju kao zalihe u aktivi bilance nakon ega postaju rashodi
kada se zalihe prodaju.
2. DEFINIRANJE METODA I NJIHOVA OBILJEJA
Metoda ukupnih trokova je metoda prema kojoj su svi direktni (varijabilni) proizvodni
trokovi ( troak direktnog rada i troak direktnog materijala) kao i opi trokovi proizvodnje
fiksni i varijabilni sadrani u zalihama proizvodnje.
Metoda varijabilnih trokova je metoda prema kojoj zalihe proizvodnje sadre samo direktne
proizvodne trokove (troak direktnog materijala i rada) te samo varijabilni dio opih trokova
proizvodnje. Fiksni dio opih trokova proizvodnje (OTP-FT) iskljuen je iz zaliha i
predstavlja trokove razdoblja (rashode) koji se odmah nadoknauju iz prihoda razdoblja kada
su nastali.
Sama primjena metoda moe se ilustrirati pomou slijedeeg primjera:
Primjer 1: Izvjetaj o dobiti uz vrednovanje zaliha po metodi ukupnih i metodi
varijabilnih trokova:
Poduzee ABA dd proizvodi keramike proizvode. Ovo poduzee koristi normalni sustav
obrauna trokova. To znai, direktni trokovi koji se rasporeuju na proizvodnju u toku
utvruju se na slijedi nain:
stvarni input x stvarne cijene
Opi trokovi proizvodnje alociraju se na proizvodnju kao:
stvarni input x planirana stopa dodatka OTP
Tijekom 2001. stvarni OTP-FT je 2 200 000 te je jednak planiranom troku. Stvarna
proizvodnja keramikih ploica bila je 1 100 000 kom. i jednaka je planiranoj proizvodnji.
Stvarna proizvodnja je baza za rasporeivanje OTP:
1

H-F-D, str. 308.

stvarni OTP-FT
Stopa OTP = --------------------------- = 2 kn/kom
stvarna proizvodnja
U 2001. prodano je 1 000 000 kom. keramikih ploica te je na kraju godine na skladitu
ostalo 100 000 kom. Poduzee ABA dd nije imalo poetnih zaliha.
Ostali podaci koji su bitni za ilustraciju primjera su slijedei:
Prodajna cijena got. proizvoda je 17 kn/kom
Varijabilni trokovi po jedinici proizvoda su slijedei:
- direktni materijal
3,5 kn/kom
- direktni rad
1,6 kn/kom
- OTP-vt
0,9 kn/kom
ukupni var. trokovi proizvodnje 6, 0 kn/kom
Trok. prodaje i uprave var. dio 2, 4 kn/kom
Ukupni var. trokovi po proizv. 8, 4 kn/kom
Fiksni trokovi:
OTP-ft
2 200 000 kn
Trokovi prodaje i uprave fiksni dio 5 500 000 kn
Ukupni fiksni trokovi
7 700 000 kn
Izvjetaj o dobiti po metodama vrednovanja zaliha:
Vrednovanje zaliha po ukupnim trokovima:
Izvjetaj o dobiti
ABA dd
01.01.-31.12. 2001.
Prihod

17 000 000

Trokovi prodanih proizvoda:

poetne zalihe
var. trok. proizvodnje 6 x 1 100 000
fiksni trokovi proizvodnje 2 x 1 100 000
Ukupni trokovi dovrene proizvodnje
konane zalihe
8 x 100 000
Ukupno trokovi prodanih proizvoda

0
6 600 000
2 200 000
8 800 000
(800 000)
( 8 000 000)

Bruto mara

9 000 000

Trokovi prodaje i uprave:

varijabilni dio

2,4 x 1 000 000

2 400 000

fiksni dio
Ukupno trokovi prodaje i uprave

5 500 000
(7 900 000)

Dobit prije poreza

1 100 000

Vrednovanje zaliha po varijabilnim trokovima:

Izvjetaj o dobiti
ABA dd
01.01.-31.12. 2001.
Prihod
Varijabilni trokovi proizvodnje:
poetne zalihe
varijab. trok. proizvedenih proizv. 6 x 1 100 000
konane zalihe
6 x 100 000

17 0000 000
0
6 600 000
(600 000)

varijab. trokovi prodanih proizvoda

(6 000 000)

Marginalna kontribucija I

11 000 000

varijab. trok. prodaje i uprave 2,4 x 1 000 000

(2 400 000)

Marginalna kontribucija II (ukupna marg. kont.)

8 600 000

Fiksni trokovi:
OTP-ft
2 200 000
Trokovi prodaje i uprave fiksni dio 5 500 000
Ukupno fiksni trokovi

(7 700 000)

Dobit prije poreza

9 000 000

U ilustraciji primjera koritene su dvije varijante izvjetaja o dobiti koji se sastavlja po

metodi razvrstavanja trokova prema funkciji (metoda prodanih uinaka).2 Prilikom
vrednovanja zaliha po metodi ukupnih trokova koritena je forma izvjetaja kod koje se
naglaava razlika izmeu proizvodnih i neproizvodnih trokova. U drugom sluaju prilikom
vrednovanja zaliha po metodi varijabilnih trokova naglasak je na razlikovanju fiksnih od
varijabilnih trokova.
Osnovna razlika kod ovih metoda temelji se na razliitom kalkuliranju fiksnog dijela opih
trokova proizvodnje (OTP-ft).

MRS 1

Metoda ukupnih trokova:

prodaja
OTP-ft u zalihama
OTP-ft priznat kao rashod
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------900 000 kom. 2 x 200 000 kom) = 400 000 kn
2 200 000 - 400 000 = 1 800 000
1 000 000 kom. 2 x 100 000 kom) = 200 000 kn
2 200 000 - 200 000 = 2 000 000
1 100 000 kom. 2 x 0 = 0 kn OTP-ft= 0
2 200 000 - 0
= 2 200 000
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Metoda varijabilnih trokova:
prodaja
OTP-ft u zalihama
OTP-ft priznat kao rashod
-------------------------------------------------------------------------------------------------900 000 kom.
0
2 200 000 - 0 = 2 200 000
1 000 000 kom.
0
2 200 000 - 0 = 2 200 000
1 100 000 kom.
0
2 200 000 - 0 = 2 200 000
-------------------------------------------------------------------------------------------------Koritenjem varijabilne metode vrednovanja zaliha proizvodnje cjelokupan iznos OTP-ft
priznaje se kao rashod razdoblja u kojem su nastali ovi trokovi.
Primjenom metode ukupnih trokova OTP-ft priznaje se u rashode proporcionalno visini
prodaje. Poveanjem prodane koliine proizvoda raste iznos OTP-ft koji se priznaje kao
rashod u iznosu trokova prodanih proizvoda. Dakle, veliina konanih zaliha utjee direktno
na iznos rashoda primjenom metode ukupnih trokova.
Sve vei broj kompanija koristi metodu varijabilnih trokova za interno izvjetavanje
managementa. Naime, veina managera u cilju donoenja nekih odluka kratkorono preferira
varijabilnu metodu prema kojoj se kao trokovi proizvodnje uzimaju samo varijabilni
trokovi. Tako npr. prilikom donoenja odluka o cijenama proizvoda preferira se varijabilna
metoda koja pomae managementu pri odlukama o visini cijena. Prodajnom cijenom treba
pokriti ,prije svega, direktne trokove (troak direktnog materijala i rada) koji su ujedno i
varijabilni trokovi. Razlika koja ostaje (marginalna kontribucija II ili ukupna margionalna
kontribucija) ostaje za pokrie fiksnih trokova. Meutim, dugorono gledajui, potrebno je
pokriti i fiksne trokove proizvodnje (OTP-ft) kao i ostale fiksne trokove (prodaje i uprave).
Stoga, metoda ukupnih trokova ima svoje opradanje jer pored direktnih trokova potrebno je
iz prodajne cijene pokriti i indirektne trokove meu kojima se znaajan dio odnosi na OTPft.
Za izvjetavanje eksternim korisnicima kompanije diljem svijeta koriste metodu ukupnih
trokova za vrednovanje zaliha. U praksi, mnoge kompanije ne ukljuuju u vrijednost zaliha
cjelokupne OTP-ft. Jedan dio tih trokova evidentira se kao troak razdoblja. Visina OTP-ft
koji se ukljuuje u vrijednost zaliha ovisi o odnosu izmeu ostvarenog i normalnog kapaciteta
pri emu je normalni kapacitet obino prosjeni (5-10 godina) praktini kapacitet korigiran
trinom ponudom i potranjom. OTP-ft ukljuuje se u zalihe samo u visini iskoritenog
kapaciteta.

3. OBRAUN PO STANDARDNIM TROKOVIMA -USPOREDBA METODE

UKUPNIH TROKOVA I METODE VARIJABILNIH TROKOVA
Za komparaciju ovih metoda uz obraun po standardnim trokovima potrebno je na primjeru
ilustrirati primjenu obrauna po standardnim trokovima.
Primjer 2: Obraun po standardnim trokovima uz vrednovanje zaliha po ukupnim i
varijabilnim trokovima
Dioniko drutvo DELTA dd proizvodi i prodaje ipove za mobilne GSM telefone. U
obraunu trokova koristi sustav standardnih trokova i to za trokove proizvodnje kao i
trokove razdoblja.
Proizvodnja je poela u rujnu 2001. a sada je studeni. Uprava zahtijeva komparativne
izvjetaje o dobiti za rujan i listopad 2001.
Raunovodstvo raspolae sa slijedeim podacima:
rujan
listopad
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------poetne zalihe
0
200
proizvodnja
600
650
prodaja
400
750
konane zalihe
200
100
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Dodatni potrebni podaci jesu slijedei:
prodajna cijena
standardni varijabilni troak proizvodnje po jedinici
standardni varijabilni troak prodaje i uprave
standardni OTP-ft za mjesec
standardni fiksni troak prodaje i uprave za mjesec

99 kn
20
19
12 800
10 400

Baza za rasporeivanje opih trokova je planirana proizvodnja 800 kom

U ovom sluaju nema poetnih kao niti konanih zaliha nedovrene proizvodnje.
Standardni OTP-ft po jedinici je 16 kn (12 800 kn : 800 kom).
Jedinini standardni varijabilni trokovi:
standardni varijabilni troak proizvodnje po jedinici
standardni varijabilni troak prodaje i uprave
ukupni jedinini varijabilni trokovi

20
19
39

Jedinini standardni proizvodni trokovi:

standardni varijabilni troak proizvodnje po jedinici
standardni OTP-ft po jedinici
ukupni jedinini proizvodni trokovi

20
16
36

Primjenom sustava po standardnim trokovima ovo poduzee za iznos odstupanja korigira

trokove prodanih proizvoda.
Komparativni izvjetaj o dobiti moe se ilustrirati na slijedei nain:
METODA UKUPNIH TROKOVA:
rujan
listopad
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prihod
39 600
74 250
Trokovi prodanih proizvoda:
poetne zalihe
var. trok. proizvodnje
OTP-ft
konane zalihe

0
12 000
9 600
(7 200)

7 200
13 000
10 400
(3 600)

Ukupno trokovi prodanih proizvoda

14 400

27 000

Bruto mara

25 200

47 250

Odstupanja od standarda
Bruto mara

3 200 N

2 400 N

22 000

44 850

Varijabilni dio
Fiksni dio

7 600
10 400

14 250
10 400

Ukupno trokovi prodaje i uprave

Odstupanja od standarda

18 000
0

24 650
0

Trokovi prodaje i uprave:

Ukupno trokovi prodaje i uprave

Dobit prije poreza

18 000

24 650

4 000

20 200

METODA VARIJABILNIH TROKOVA:

rujan
listopad
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prihod
39 600
74 250
Varijabilni trokovi:
poetne zalihe
varijabilni trok. u got. proizvodima
konane zalihe

0
12 000
(4 000)

4 000
13 000
(2 000)

Varijabilni trok. prodanih proizvoda

8 000

15 000

Varijabilni trokovi prodaje i uprave

7 600

14 250

Ukupni varijabilni trokovi

15 600

29 250

Marginalna kontribucija
Odstupanja od standarda

24 000
0

45 000
0

Marginalna kontribucija

24 000

45 000

OTP-ft
Fiksni trokovi uprave i prodaje

12 800
10 400

12 800
10 400

Ukupni fiksni trokovi

Odstupanja od standarda
Ukupni fiksni trokovi

23 200
0
23 200

23 200
0
23 200

800

21 800

Fiksni trokovi:

Dobit prije poreza

Iznosi iskazani u izvjetajima dobiveni su na slijedei nain:

39 600 = 400 kom x 99 kn
74 250 = 750 kom x 99 kn
12 000 = 600 kom x 20 kn
13 000 = 650 kom x 20 kn
9 600 = 600 kom x 16 kn
10 400 = 650 kom x 16 kn
7 200 = 200 kom x ( 20 kn + 16 kn)
3 600 = 100 kom x (20 kn + 16 kn)
Nepovoljno odstupanje u rujnu (m.ukup.trok.) 3 200 N = (600 kom - 800 kom) x 16 kn
Nepovoljno odstupanje u listop. (m. uk. trok.) 2 400 N = ( 650 kom - 800 kom) x 16 kn
7 600 = 400 kom x 19 kn
14 250 = 750 kom x 19 kn

Prilikom analize metode vrednovanja po ukupnim trokovima potrebno je imati na umu

slijedee injenice:3
1. Standardni troak proizvoda iznosi 36 kn a ne 20 kn jer OTP-ft u iznosu od 16 kn kao i
varijabilni trokovi proizvodnje u iznosu od 20 kn po jedinici alociraju se na svaku
jedinicu proizvoda.
2. Stopa dodatka OTP-ft u iznosu od 16 kn temelji se na uzetoj bazi (denominatoru) a to je
planirana koliina proizvodnje od 800 kom. mjeseno tj. 16 kn = 12 800 kn : 800 kom).
Ako se mijenja razina proizvodnje u odnosu na uzetu bazu tada dolazi do odstupanja od
standarda. Ono se rauna tako da se mnoi stopa dodatka OTP-ft ( 16 kn) s razlikom
izmeu stvarne proizvodnje i baze (planirane proizvodnje od 800 kom).
3. Odstupanje od standarda zbog promjene opsega se javljaju kod vrednovanja po metodi
ukupnih trokova a ne kod primjene metode varijabilnih trokova.
4. Metoda ukupnih trokova razvrstava trokove primarno na proizvodne i neproizvodne
trokove. Metoda varijabilnih trokova razvrstava trokove primarno na varijabilne i
fiksne.
5. Ukoliko rastu zalihe proizvoda tijekom razdoblja tada e se openito primjenom metode
variajabilnih trokova iskazati manja dobit prije poreza u odnosu na primjenu metode
ukupnih trokova. Suprotno, ako se zalihe gotovih proizvoda smanjuju primjenom
varijabilne metode iskazat e se vea dobit prije poreza u odnosu na metodu ukupnih
trokova. Ove razlike u visini dobiti jesu jedino posljedica promjene OTP-ft u zalihama.
Ako zalihe rastu vei dio OTP-ft ostaje u zalihama to primjenom metode ukupnih
trokova iskazat e se vea dobit u odnosu na varijabilnu metodu prema kojoj cijeli iznos
OTP-ft odmah se tretira rashodom razdoblja.
Razlike izmeu dobiti uz primjenu metode ukupnih trokova i varijabilne metode mogu se
ilustrirati slijedeom formulom:4
(1)

d (ut) - d (vt) = OTP-ft (kz) - OTP-ft (pz)

gdje je: d (ut)- dobit prije poreza po metodi ukupnih trokova
d (vt) - dobit prije poreza po metodi varijabilnih trokova
kz - konane zalihe
pz - poetne zalihe

OTP-ft (kz) predstavlja rashod razdoblja primjenom varijabilne metode dok primjenom
metode ukupnih trokova OTP-ft odgaa se na budua razdoblja i postat e rashod kada se
zalihe prodaju.
OTP-ft (pz) je prethodno bio rashod uz primjenu metode varijabilnih trokova a primjenom
metode ukupnih trokova postat e rashod u razdoblju kada se prodaju.

3
4

HD, str. 315 i 317.

HD, srt. 317.

Ako vrijedi relacija:

OTP-ft (kz) > OTP-ft (pz) to znai da iznos OTP-ft koji se prenosi u budua razdoblja
prelazi iznos koji e postati rashod razdoblja. Prema ovakvoj relaciji dobit po metodi ukupnih
trokova bit e vea od dobiti po metodi varijabilnih trokova.
Formula (1) ima dvije alternative ako se pretpostavi da e se odstupanje zbog promjene zaliha
gotovih proizvoda otpisati na teret trokova razdoblja.
(2)

d (ut) - d (vt) =

gdje je:
(3)

proizvedena - prodana
koliina
koliina
zaliha
zaliha

x Sd

Sd - stopa dodatka OTP-ft

d (ut) - d (vt) = poveanje ili

smanjenje koliine
zaliha

Sd

Razlika dobiti prije poreza za listopad koja iznosi 1 600 kn (21 800 - 20 200) moe se
izraunati pomou svake od navedenih formula:
(1)

100 x 16 - 200 x 16 = - 1 600

(2)

(650 - 750) x 16 = - 1 600

(3)

(100 - 200) x 16 = - 1 600

4. UTJECAJ PRODAJE I PROIZVODNJE NA DOBIT

Prilikom analize utjecaja metoda vrednovanja zaliha na poslovni rezultat vano je utvrditi
utjecaj promjena prodaje i proizvodnje.
Primjena varijabilne metode promjena dobiti prije poreza posljedica je promjene prodane
koliine. Ta promjena moe se iskazati pomou slijedee formule:
d(vt) = mk x prodanih zaliha
gdje je: d(vt) - promjena dobiti primjenom varijabilne metode
mk - marginalna kontribucija po jedinici
Razlika dobiti u rujnu i listopadu od 21 000 (21 800 - 800 ) moe se dobiti pomou navedene
formule na slijedei nain:
60 kn x (750 kom - 400 kom) = 21 000 kn
Marginalna kontribucija po jedinici od 60 kn = prodajna cijana (99 kn) - var. tro. (39)

Dakle, moe se zakljuiti da promjena dobiti iz razdoblja u razdoblje primjenom metode

varijabilnih trokova posljedica je promjene opsega prodanih zaliha.
Primjenom metode ukupnih trokova promjena dobiti iz razdoblja u razdoblje posljedica je
promjena prodaje i proizvodnje.
Utjecaj prodaje i proizvodnje na visinu dobiti moe se ilustrirati na slijedei nain (pomou
prethodnih podataka):
Listopad 2001. promjene razine proizvodnje
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------650
700
750
800
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Koliine:
po. zal.
proizvodnja
prodaja
kon. zal.

200
650
750
100

200
700
750
150

200
750
750
200

200
800
750
250

Izvjetaj o dobiti:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prihod
74 250
74 250
74 250
74 250
Trokovi prodanih proizvoda:
poetne zalihe
var. trok. proizvodnje
OTP-ft
konane zalihe

7 200
13 000
10 400
(3 600)

7 200
14 000
11 200
(5 400)

7 200
15 000
12 000
(7 200)

7 200
16 000
12 800
( 7 200)

Ukupno tro. prod. proiz.

27 000

27 000

27 000

27 000

Bruto mara

47 250

47 250

47 250

47 250

Odstupanja od standarda
Bruto mara

2 400 N
44 850

1 600 N

800 N

45 650

46 450

47 250

Trokovi prodaje i uprave: 24 650

24 650

24 650

24 650

Dobit prije poreza

21 000

21 800

22 600

20 200

10

Utjecaj promjene razine zaliha na poslovni rezultat moe se ilustrirati na slijedei nain:
Promjene
m. ukupnih trokova
m. varijabilnih trokova
-----------------------------------------------------------------------------------------------------proizvodnja = prodaja

jednak

jednak

proizvodnja > prodaje

vei

manji

proizvodnja < prodaje

manji
vei
----------------------------------------------------------------------------------------------------Posebno trea relacija, uz primjenu metode ukupnih trokova, je interesantna za analizu jer se
ova metoda koristi za vrednovanje zaliha prilikom izvjetavanja vanjskim korisnicima.
Naime, trea relacija ukazuje da metoda ukupnih trokova potie management da poveava
dobit na kratki rok putem poveanja proizvodnje bez obzira na potranju kupaca. Tako
management, uz primjenu metode ukupnih trokova, moe poveati proizvodnju na kraju
razdoblja za koje se izvjetava poslovni rezultat. Svaka dodatna proizvedena jedinica ustvari
apsorbira OTP-ft koji bi inae trebali biti rashod razdoblja kada su nastali. Upravo zbog
usmjerenosti managementa na kratki rok a protiv dogorone politike poduzea metoda
ukupnih trokova se jo naziva i "crna rupa upravljakog raunovodstva"5. Utrka za dobiti na
kratki rok moe se ostvariti na nekoliko naina kao npr:6 (a) management se okree prema
onim radnim nalozima koji apsorbiraju vee iznose OTP-ft bez obzira na potranju kupaca
(takva proizvodnja bez obzira na potranju naziva se u literaturi " branje treanja"), i (b)
preuzimaju se oni radni nalozi kojima e management jednog pogona poveati proizvodnju
ak i pomou drugog pogona koji je u boljem poloaju unutar istog poduzea.

5. TOKA POKRIA UZ PRIMJENU METODE UKUPNIH TROKOVA I

VARIJABILNE METODE
Jedna od vanih kategorija u analizi trokova je toka pokria. Prema definiciji, toka pokria
predstavlja onu koliinu proizvodnje kod koje su ukupan prihod i ukupni trokovi jednaki ,
odnosno, gdje je dobit nula.7
Postoje tri metode utvrivanja toke pokria: i to (1) pomou jednadbe dobiti, (2) metoda
marginalne kontribucije i (3) grafika metoda.
5.1. Metoda jednadbe
Ivjetaj o dobiti moe se zapisati pomou jednadbe na slijedei nain:
(1)

prihod - varijabilni trokovi - fiksni trokovi = operativna dobit

HD, str. 322.

HD, str. 322.
7
HD, str. 62.
6

11

Primjer 3: Raunanje toke pokria

Poduzee A (trgovac) kupuje proizvode "M" od poduzea B (proizvoa) u cilju prodaje na
malo u mjesecu rujnu 2001. Nabavna cijena je 120 kn/kom a prodajna cijena je 200 kn/kom.
Poduzee A za mjesenu prodaju mora platiti najamninu (fiksni troak u iznosu od 2 000 kn.
Koju koliinu treba prodati poduzee A da postigne toku pokria?
Kada se iznosi uvrste u jednadbu (1) dobit e se slijedee:
200 kn/kom - 120 kn/kom - 2000 kn = 0 kn
80 kn/kom = 2 000 kn
2 000 kn
--------------- = 25 kom
80 kn/kom
To znai ako poduzee A proda manje od 25 kom. proizvoda "M" imat e gubitak a ako proda
vie od 25 kom. imat e dobit.
U ovom sluaju toka pokria iskazana je u koliini. Takoer, moe se iskazati i u visini
prometa:
25 kom x 200 kn/kom = 5 000 kn
5.2. Metoda marginalne kontribucije
Ova metoda polazi od slijedee relacije:
prodajna
prodana
cijena
x koliina

jedinini
prodana
varijab. tro x koliina

fiksni
operativna
- trokovi = dobit

ili:
prodajna jedinini
prodana
fiksni
operativna
cijena - variajb. trok. x koliina = trokovi + dobit
jedinina marginalna
prodana
fiksni
operativna
kontribucija
x koliina = trokovi + dobit
Kako je kod koliinske toke pokria operativna dobit nula, prethodna jednadba se moe
zapisati kao:
jedinina marginalna
koliinska
kontribucija
x toka pokria =

fiksni
trokovi

12

Odnosno,
koliinska
fiksni trokovi
toka pokria = ----------------------------------jedinina marginalna kontribucija
Uvrtavanjem iznosa iz prethodnog primjera dobit e se slijedei rezultati:
koliinska
2 000 kn
2 000 kn
toka pokria = --------------------------------- = --------------- --- = 25 kom
200 kn/kom - 120 kn/kom
80 kn/kom
5.3. Grafika metoda
Za izvoenje grafike metode potrebno je utvrditi slijedee iznose:
1. Ukupne trokove - to je suma fiksnih i varijabilnih trokova. Fiksni troak zadan je u masi
i iznosi 2 000 kn.Varijabilni trokovi zadani su po jedinici (kom) i iznose 120
kn/kom.Tako npr. ukupni varijabilni troak kod koliine od 20 kom bit e 20 kom x 120
kn/kom = 2 400 kn itd.
2. Ukupan prihod - rauna se u masi za prodanu koliinu. Tako npr. ako nije prodan niti
jedan proizvod prihod je nula. Ako je npr. prodano 50 kom tada bi prihod u ovom
primjeru bio 50 kom x 200 kn/kom = 10 000 kn.
Toka pokria pomou grafike metode moe se ilustrirati na slijedei nain:

13

kn

operativna
dobit
8 000

6 000
dobit
varijab. trok.
linija ukupnih trokova
4 000
toka pokria
gubitak
2 000
fiksni trok.
kom
10

20

30

40

50

Ucrtavanjem linija fiksnih trokova, varijabilnih trokova i ukupnog prihoda uz zadane iznose
iz primjera grafika metoda ukazuje na toku pokria o to kod koliine (25 kom) i prometa
odnosno ukupnog prihoda (5 000 kn).
5.4. Toka pokria uz primjenu varijabilne metode
Ova varijanta toke pokria je jednostavnije forme a proizlazi iz jednadbe:
koliinska
fiksni trokovi
toka pokria = ----------------------------------jedinina marginalna kontribucija
Kada se uvrste iznosi iz primjera 2 dobit e se slijedea koliinska toka pokria:
koliinska
12 800 kn + 10 400 kn
23 200 kn
toka pokria = ------------------------------------------------ = ---------------- = 387 kom
99 kn/kom - (20 kn/kom + 19 kn/kom)
60 kn/kom

14

toka pokria
(promet)
= 387 kom x 99 kn/kom = 38 313 kn.

5.5. Toka pokria uz metodu ukupnih trokova

Uz primjenu metode ukupnih trokova za vrednovanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda
toka pokria ovisi o tri faktora: (1) prodane koliine, (2) proizvedene koliine i (3) baze koja
je koritena prilikom raunanja stope dodatka OTP-ft.8 Koliinska toka pokria (n -izraena
u komadima) rauna se prema slijedeoj relaciji:
ukupni fiksni trokovi + Sd x ( n - proizvedena koli.)
n = -------------------------------------------------------------------------------jedinina marginalna kontribucija

12 800 kn + 10 400 kn + 16 kn ( n - 650 kom)

23 200 kn + 16 kn/kom - 10 400 kn
n = ---------------------------------------------------------- =- ------------------------------------------60 kn
60 k
60 kn/kom = 12 800 kn + 16 kn/kom
44 kn/kom = 12 800 kn

12 800 kn
Koliinska toka pokria (n) u kom = ------------------ = 291 kom
44 kn/kom
Promet kod kojeg se ostvaruje toka pokria rauna se na slijedei nain:
291 kom x 99 kn/kom = 28 809 kn

HD, str. 321

15

6. ULOGA KAPACITETA U PRIMJENI METODE UKUPNIH TROKOVA

Kapacitet obino oznaava odreeno ogranienje ili limit. Najee u upravljakom
raunovodstvu kapacitet povezujemo s proizvodnjom.Obzirom na to moe se govoriti o
nekoliko tipova kapaciteta:
1. Teoretski kapacitet- predstavlja maksimalnu proizvodnju outputa u idealnim uvjetima bez
prekida rada ili isporuke materijala, energije i sl. Tako npr. ako je punja sokova moe
napuniti maksimalno u jednom satu 2 400 boca tada je maksimalna proizvodnja (u idealnim
uvjetima bez prekida) uz osamsatno radno vrijeme i dvije smjene (prema kolektivnom
ugovoru) u jednom mjesecu:
2 400 boca x 8 h x 2 smjene x 30 dana = 1 152 000 boce.
2. Praktini kapacitet- je onaj koji uzima u obzir sve potencijalne prekide koji se dogaaju
tijekom poslovanja (vrijeme odravanja i resetiranja opreme, prekidi rada i isporuke
materijala, praznici i sl.). Ako se pretpostavi da poduzee moe u normalnim poslovnim
okolnostima napuniti 2 000 boca za jedan sat te da pogon radi 25 dana mjeseno tada e
praktini kapacitet biti:
2 000 boca x 8 h x 2 smjene x 25 dana = 800 000 boca
Da bi se ocjenio teoretski ili praktini kapacitet evidentno je da management treba poznavati
tehnike i ekonomske uvjete proizvodnje. Treba poznavati brzinu proizvodne linije, vrijeme
punjenja boca,brzinu ljepljenja etiketa na bocama. Takoer, treba poznavati politiku plaa,
kolektivne ugovore, sindikalnu politiku, situaciju na tritu sokova, poreznu politiku vlade i
sl.
Teoretski i praktini kapacitet polaze od toga to pogon moe ponuditi. Suprotno tome,
potrebno je u odreenim sluajevima poi od toga koja koliina proizvodnje se moe traiti
od pogona. Za to slue dvije mjere koje se obino koriste kao denominatori kod
rasporeivanja OTP-ft na proizvodnju a to su:
3. Normalno iskoritenje kapaciteta (normalni kapacitet)9- je ona koliina proizvodnje
koja treba zadovoljiti prosjenu potranju kupaca u odreenom vremenskom razdoblju od
5-10 godina. Zato se ovaj kapacitet jo naziva i prosjeni kapacitet a ukljuuje jo i
sezonske, ciklike i druge faktore.
4. Plansko ili budetsko iskoritenje kapaciteta (planski kapacitet)10- je anticipirana
razina proizvodnje za nadolazee plansko razdoblje.
esta dilema managementa je upravo izbor izmeu normalnog i planskog kapaciteta. Praksa
je pokazala veu sklonost prema planskom kapacitetu u sluajevima kada je teko procjeniti
normalni kapacitet s puno sezonskih i ciklikih faktora.
Primjer 4: Utjecaj kapaciteta kao denominatora OTP-ft na poslovni rezultat
Poduzee "VITA" dd proizvodi prirodne sokove. Varijabilni trokovi proizvodnje svake boce
iznose 0,35 kn/boci. Mjeseni fiksni trokovi proizvodnje (amortizacija i najamnina) iznose
9

HD, str. 323

HD, str. 324.

10

16

50 000 kn za mjesec listopad 2001. Ovo poduzee koristi metodu ukupnih trokova za
vrednovanje zaliha. Rasporeivanje OTP-ft vri se pomou slijedeih baza ili denominatora:
Tip denominatora (baza)
Planirani OTP-ft
Razina denom. Stopa dodatka (Sd)
(1)
(2)
(3)
(4) = (2) : (3)
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Teoretski kapacitet
50 000
1 152 000
0,0434
Praktini kapacitet
50 000
800 000
0,0625
Normalni kapacitet
50 000
500 000
0,1000
Planski kapacitet
50 000
400 000
0,1250
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stvarna proizvodnja u mjesecu listopadu bila je 460 000 boca a stvarno je prodano 420 000
boca. Nije bilo poetnih zaliha na poetku listopada. Ovo poduzee planira prodavati boce
sokova po cijeni od 0,5 kn/boci. Jedinini trokovi proizvodnje uz razliite denominatore ili
baze raunaju se na slijedei nain:
Tip denominatora (baza)
vt/jedinici
Sd OTP-ft
ukupni trok/jedinici
(1)
(2)
(3)
(4) = (2) + (3)
------------------------------------------------------------------------------------------------------------Teoretski kapacitet
0,3500
0,0434
0,3934
Praktini kapacitet
0,3500
0,0625
0,4125
Normalni kapacitet
0,3500
0,1000
0,4500
Planski kapacitet
0,3500
0,1250
0,4750
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------Odstupanja od razine denominatora ili baza mogu se izraunati na slijedei nain:
Odstupanje = (razina denominatora - stvarna proizvodnja) x Sd OTP-ft
Teoretski kapacitet = (1 152 000 - 460 000) x 0,0434 = 30 033 N (nepovoljno odstupanje)
Praktini kapacitet = (800 000 - 460 000) x 0,0625) = 21 250 N
Normalni kapacitet = (500 000 - 460 000) x 0,1000 = 4 000 N
Planski kapacitet = (400 000 - 460 000) x 0,1250 = 7 500 P (povoljno odstupanje)
Izvjetaj o dobiti uz koritenje razliitih baza primjenom metode ukupnih trokova moe se
ilustrirati na slijedei nain:

17

Opis
teoretski k.
praktini k.
normalni k. planski k.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prihod
210 000
210 000
210 000
210 000
Trok. prod. proizv.
Po. zalihe
0
0
0
0
Var. trok. proizv.
161 000
161 000
161 000
161 000
OTP-ft*
19 964
28 750
46 000
57 500
Kona. zalihe **
15 736
16 500
18 000
19 000
Uk. trok. prod. pr. 165 228
173 250
189 000
199 500
Odstupanje od stand. 30 033 N
21 250 N
4 000 N
7 500 P
Uk. trok. prod. pr. 195 261
194 500
193 000
192 000
Bruto mara
14 739
15 500
17 000
18 000
Drugi trokovi
0
0
0
0
Dobit prije poreza
14 739
15 500
17 000
18 000
OTP-ft*:
460 000 x 0,0434 = 19 964
460 000 x 0,0625 = 28 750
460 000 x 0,1000 = 46 000
460 000 x 0,1250 = 57 000
Konane zalihe**:
(460 000 - 420 000) x 0,3934= 15 736
(460 000 - 420 000) x 0,4125= 16 500
(460 000 - 420 000) x 0,4500= 18 000
(460 000 - 420 000) x 0,4750= 19 000
Razlika u dobiti izmeu planiranog i normalnog kapaciteta u iznosu od 1 000 kn proizlazi iz
razlike OTP-ft koji je u zalihama (5 000 - 4 000).

18

6. SLUAJEVI
Sluaj 1: Izvjetaj o dobiti uz vrednovanje zaliha po metodi varijabilnih trokova
Na poetku mjeseca listopada 2001. poduzee CX dd nije imalo poetnih zaliha nedovrene
proizvodnje i gotovih proizvoda.Na kraju mjeseca nije bilo konanih zaliha nedovrene
proizvodnje. Proizvedeno je tijekom listopada 500 000 kom a prodano je tijekom mjeseca
400 000 kom gotovih proizvoda. Prodajna cijena je 50 kn/kom. Troak direktnog materijala
bio je 6 kn/kom, troak direktnog rada bio je 8 kn/kom, OTP-vt po jedinici bio je 1 kn/kom,
OTP-ft za listopad bio je 2 000 000 kn. Varijabilni trokovi prodaje i uprave bili su 5 kn/kom
prodanih proizvoda a fiksni trokovi prodaje i uprave bili su 7 500 000 kn.
Izvjetaj o dobiti CX dd
listopad 2001.
Prihod 400 000 x 50
Varijabilni trokovi:

20 000 000

Po. zalihe
0
Tro. dir. mat. 500 000 x 6 =
3 000 000
Tro. dir. rada 500 000 x 8 =
4 000 000
OTP-vt
500 000 x 1 =
500 000
Kon. zal. 100 000 x (6+8+1)= (1500 000)
Varijabilni trok. prod. proizvoda

(6 000 000)

Marginalna kontribucija I

14 000 000

Var. tro. prod. i uprave

400 000 x 5

Marginalna kontribucija II

2 000 000
12 000 000

Fiksni trokovi:
OTP-ft
2 000 000
Fiksni tro.uprave i prodaje 7 500 000
Ukupno fiksni trokovi

(9 500 000)

Dobit prije poreza

2 500 000

Sluaj 2: Izvjetaj o dobiti uz vrednovanje zaliha po varijabilnoj metodi i metodi

ukupnih trokova
Poduzee "Beta" dd planiralo je i ostvarilo proizvodnju od 200 000 kg proizvoda "Y" u 2001
god. koja je i prva godina poslovanja poduzea. Varijabilni trokovi proizvodnje po
proizvedenom kg bili su 20 kn.Varijabilni trokovi prodaje i uprave bili su 10 kn/kg prodanih
proizvoda.Planirani (baza) i stvarni OTP-ft bili su 600 000 kn.Planirani i stvarni trokovi
prodaje i uprave bili su 400 000 kn u 2001. "Beta" je prodala 120 000 kg proizvoda u 2001.

19

po cijeni 40 kn/kg. Raunovodstvo ovog poduzea treba managementu sastaviti izvjetaj o

dobiti i to:
(a) koritenjem metode vrednovanja zaliha po ukupnim trokovima
(b) koritenjem varijabilne metode
(a) Izvjetaj o dobiti uz vrednovanje po metodi ukupnih trokova
Izvjetaj o dobiti
"Beta" dd 2001.
Prihod

120 000 x 40

4 800 000

Trokovi prodanih proizvoda:

Varijab. trok. proizv. 120 000 x 20 = 2 400 000
Fiksni trok za prod. pr. 120 000 x 3* =
360 000
Uk. trok. prod. proizvoda

(2 760 000)

Bruto mara

2 040 000

Trokovi uprave i prodaje:

Varijabilni
120 000 x 10
Fiksni
Ukupno trokovi prodaje i uprave

1 200 000
400 000
1 600 000

Dobit prije poreza

440 000

3* = 600 000 : 200 000

(a) Izvjetaj o dobiti uz vrednovanje po varijabilnoj metodi:
Izvjetaj o dobiti
"Beta" dd 2001.
Prihod
120 000 x 40
4 800 000
Varijabilni trokovi:
Varijabilni trok. prod. pr. 120 000 x 20
2 400 000
Varijab. trok. prod. i upr. za prod. proizvode 120 000x10 1 200 000
Ukupno varijabilni tro. prod. proizvoda
Marginalna kontribucija
Fiksni trokovi:
OTP-ft
Fiksni troak prodaje i uprave
Ukupno fiksni trokovi
Dobit prije poreza

(3 600 000)
1 200 000
600 000
400 000
(1 000 000)
200 000

20

Sluaj 3: Usporedba poslovnog rezultata uz vrednovanje zaliha po varijabilnoj metodi

Poduzee "REX" dd proizvodi i prodaje svoje proizvode po cijeni od 3 kn/kom. Poduzee
koristi FIFO metodu za obraun utroka zaliha. Stopa dodatka (Sd) za rasporeivanje fiksnih
trokova rauna se svake godine uz bazu koju predstavlja stvarno proizvedena koliina
proizvoda. Raunovodstvo raspolae sa slijedeim podacima:
Opis
2001.
2002.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodaja
1 000 kom
1 200 kom
Proizvodnja
1 400
1 000
Trokovi:
Varijab. trok. proizvodnje
700 kn
500 kn
Fiksni trok. proizvodnje
700
700
Var. tro. prod. i uprave
1 000
1 200
Fiksni tro. prod. i uprave
400
400
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------Raunovodstvo ovog poduzea treba izraditi managementu:
(a) Komparativne izvjetaj o dobiti za 2000. i 2001.po varijabilnoj metodi
(b) Komparativne izvjetaj o dobiti za 2000. i 2001.po metodi ukupnih trokova
(c) Pripremiti i objasniti nastale razlike u dobiti
(a) Komparativni izvjetaj o dobiti po varijabilnoj metodi:
Izvjetaj o dobiti
REX dd 2000. i 2001.
Prihod

3 000

3 600

Varijabilni trok.:
Po. zal.
Var. trok. proizv. proizvoda
Kon. zal.

0
700
200*

200
500
100**

Var. trok. prodanih pr.

500

600

Var. trok. prodaje i uprave

Ukupno var. trokovi

1 000
1 500

1 200
1 800

Marginalna kontribucija

1 500

1 800

700
400

700
400

Fiksni trokovi:
Fiksni trok. proizvodnje
Fiksni trok. prod. i uprave

21

Ukupno fiksni trokovi

Dobit prije poreza

1 100

1 100

400

700

200* = (700 kn : 1 400 kom) x 400 kom ; 100** = (500 kn : 1 000 kom) x 200 kom

22