Professional Documents
Culture Documents
Programiranje CNC Strugova I Glodalica PDF
Programiranje CNC Strugova I Glodalica PDF
Programiranje CNC Strugova I Glodalica PDF
Predgovor
U ovoj knjizi nastojao sam na jedan jednostavan i razumnjiv nain upoznati,
prije svega uenike i ostale zainteresirane korisnike sa tehnologijom programiranja i
rada sa numeriki upravljanim alatnim strojevima (CNC strojevi). Kako kod nas nema
odgovarajue literature koja detaljnije obrauje ovu problematiku ovakva knjiga je
neophodna, tim vie to su deseci kola u Republici Hrvatskoj, zahvaljujui
Ministarstvu prosvjete i porta, ove godine opremljeni kolskim CNC tokarilicama i
glodalicama.
Svijestan sam i nekih manjkavosti udbenika i nedoreenostima zbog obimne grae ali
isto tako i to da udbenik daje jedan cjelovit pristup i osnovne upute i saznanja o
tehnologiji programiranja CNC strojeva i izradi odgovarajue dokumentacije sa
razraenim primjerima obrade.
Veliku pomo dugujem kolegi, dipl. in. strojarstva, gosp. Ivi Sladeu iz Tehnike
kole Tesla iz Zagreba koji je napravio divovski dio posla obradivi funkcije
programiranja u svojoj skripti koju je napravio za potrebe teaja iz CNC programiranja
strojeva, a koje sam podatke djelomino koristio, pri emu mu se iskreno zahvaljujem.
Knjiga je podjeljena u pet cjelina a gradivo sam sistematizirao prema temama iz
prirunika proizvoaa kolskih CNC strojeva, austrijse tvrtke EMCO Software
Description EMCO WinNC Sinumerik 810D/840D Turning(Milling).
U prvom dijelu dao sam kratki pregled osnova programiranja, kao to su kratki
povijesni podaci, karakteristike CNC strojeva, koordinatni sustav CNC strojeva kao i
podaci o karakteristinim nul tokama stroja i koritenim alatima.
U drugom dijelu detaljnije je opisana upravljaka jedinica stroja kao i pratei softwer.
U treem i etvrtom dijelu opisane su kolske tokarilice EMCO Turn 55 i EMCO
MILL55 sa odgovarajuim funkcijama programiranja koje prate odgovarajue vjebe.
Vjebe su koncipirane tako da je dat zadatak (tehniki crte izratka) i osnovna uputa
za ispis programa sa predloenim planom rezanja a uenici sami piu program u
predvien obrazac i vre simulaciju. Svi crtei napravljeni su u AutoCAD-u.
U zadnjem poglavlju nalaze se odgovarajue tablice i dijagrami za izbor pravilnih
reima rada (brzina rezanja, broj okretaja , posmak,dubina rezanja) te detaljno
razraeni primjeri izrade za tokarilicu i glodalicu sa prateom dokumentacijom, te neki
ponueni primjeri za vjebu koje mogu razraditi sami uenici.
Knjiga je namijenjena prije svega uenicima tehnikih kola strojarskog usmjerenja
(Raunalni tehniar i dr.) kao i svima onima koji se bave programiranjem CNC
strojeva u raznim tvrtkama. Ovdje se obrauju kolski CNC strojevi ali tehnologija
programiranja je ista i za velike produktivne strojeve.
Za svaku korisnu sugestiju u poboljanje ove knjige srdano se zahvaljujem.
Autor
SADRAJ
1.
OSNOVE PROGRAMIRANJA
1.1.
1.1.1.
1.1.2.
1.2.
1.3.
1.4.
1.4.1.
1.4.2.
1.5.
1.5.1.
1.6.
1.7.
1.8.
1.8.1.
1.8.2.
1.8.3.
1.8.4.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.6.1.
2.6.1.1.
2.6.1.2.
2.6.1.3.
2.7.
2.7.1.
2.7.2.
2.7.3.
2.7.4.
2.8.
2.8.1.
2.8.2.
2.8.3.
2.8.4.
2.8.5.
2.8.6.
2.9.
2.9.1.
2.9.2.
2.9.3.
2.10.
3.
PROGRAMIRANJE TOKARILICE
3.1.
Karakteristike CNC kolske tokarilice EMCO Turn55
3.2.
Reimi rada tokarilice
3.3.
Struktura programa Sinumerik 840 D
3.4.
Osnovne naredbe kod programiranja
3.4.1.
Popis glavnih funkcija G
3.4.2.
Popis pomonih funkcija M
3.4.3.
Popis funkcija ciklusa
3.5.
Linearna gibanja G0, G1
3.5.1.
vjeba 1. Linearna gibanja
3.6.
Ciklus za uzduno (popreno) tokarenje
3.7.
Kruna gibanja G02, G03
3.7.1.
Programiranje poetnom tokom, krajnjom tokom i radijusom
3.7.2.
Programiranje poetnom tokom, krajnjom tokom i sreditem
3.7.3.
Programiranje poetnom tokom, krajnjom tokom i kutom luka
3.7.4.
Programiranje poetnom tokom, meutokom i krajnjom tokom
3.7.5.
Neki primjeri krunog programiranja
3.7.6.
vjeba 2. Kruna gibanja
3.8.
Kompenzacija polumjerom alata G40, G41, G42
3.8.1.
vjeba 3. G41/G42
3.9.
Tokarenje navoja
3.9.1.
Narezivanje navoja G33
3.9.2.
Urezivanje navoja sa kompenzacijom stezne glave
3.9.3.
Urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave
3.10.
Kratki pregled ostalih naredbi
3.10.1.
Vrijeme ekanja G4
3.10.2.
G25- G26
3.10.3.
G95 G96 konstantna brzina rezanja
3.10.4.
G110-112 polarne koordinate
3.10.5.
Norm - Kont
3.11.
Okviri (oblici) FRAMES
3.11.1.
Trans Atrans
3.11.2.
Rot Arot
3.11.3.
Scale Ascale
3.11.4.
Mirror - Amirror
3.12.
Funkcije ciklusa
3.12.1.
Ciklusi za tokarenje
3.12.1.1. Groove Ciklus 93
3.12.1.2. vjeba 4. Ciklus izrade utora Groove
3.12.1.3. Undercut Ciklus za podrezivanje G 94
3.12.1.4. Ciklus podrezivanja za navoj G 96
3.12.1.5. Stock removal Ciklus konturnog tokarenja Cycle95
3.12.1.5.1. vjeba 5. Stock removal
3.12.1.6. Ciklus tokarenja navoja Cycle97
3.12.1.7. Tokarenje niza navoja Cycle98
3.12.1.8.
3.12.2.
3.12.2.1.
3.12.2.2.
3.12.2.3.
3.12.2.4.
3.13.
3.13.1.
3.13.2.
3.14.
3.14.1.
3.14.2.
3.15.
3.15.1.
3.16.
3.17.
3.17.1.
3.17.2.
3.17.2.1.
3.17.2.2.
3.18.
4.
PROGRAMIRANJE GLODALICE
4.1.
4.2.1.
4.2.2.
4.2.3.
4.3.
4.3.1.
4.4.
4.4.1.
4.5.
4.6.
4.6.1.
4.6.2.
4.6.3.
4.6.4.
4.6.5.
4.6.6.
4.6.7.
4.6.8.
4.6.9.
4.6.10.
4.6.11.
4.6.12.
4.7.
4.7.1.
4.7.2.
4.7.3.
4.7.4.
4.8.
4.8.1.
4.8.1.1.
4.8.1.2.
4.8.1.3.
4.8.1.4.
4.8.1.5.
4.8.1.6.
4.9.
4.9.1.
4.9.2.
4.9.3.
4.9.4.
4.9.5.
4.9.5.1.
4.9.5.2.
4.9.5.3.
4.9.5.4.
4.9.5.5.
4.10.
4.10.1.
4.10.2.
4.10.3.
4.10.4.
4.11.
4.11.1.
4.12.
4.13.
4.13.1.
4.14.
Scale Ascale
Mirror Amirror
CIKLUSI
Ciklusi za buenje
Ciklus 81
Ciklus 82
Ciklus 83
Buenje (razvrtanje)
ablone za izradu navoja (Hole pattern)
vjeba br. 4. Ciklusi buenja
Ciklusi za glodanje
Face milling Ciklus 71
Contour milling Ciklus 72
Rectangular pocket Pravokutni dep
Circular pocket . Kruni dep
Milling pattern ablone glodanja
Slots on a circle Utori na krunici
Circumferential slots Utori po obodnici
Elongated holes Produljeni utori
Pocket 1 Kvadratni dep
Pocket 2 Kruni dep
Ciklusi za izradu navoja
Ciklus 840
Ciklus 84 rigid taping
Ciklus 90 Thread milling
vjeba br. 5. Ciklusi glodanja
Potprogrami
vjeba br. 6. Izrada potprograma
Programiranje slobodnih kontura
Mjerenje i korekcija alata kod glodanja
Redoslijed mjerenja alata
Rad na stroju
5.
DODATAK
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
5.6.
5.7.
5.8.
5.9.
5.9.1.
5.9.2.
5.9.3.
5.9.4.
5.10.
5.11.
5.12.
5.13.
5.14.
5.15.
6.
ZAKLJUAK
7.
LITERATURA
1. OSNOVE PROGRAMIRANJA
1.1. KRATKI POVIJESNI RAZVOJ CNC STROJEVA I KARAKTERISTIKE
Prvi numeriki upravljani alatni stroj napravljen je u Americi poetkom 50.-tih godina uz
pomo znanstvenika MIT-a ( Massatussets Institut of Technology ).
Novina stroja je bilo uvoenje elektronikog upravljanja pomou tzv. UPRAVLJAKE
JEDINICE u koju se program unosio preko buene papirne vrpce.
Tadanja upravljaka jedinica je bila vea od samog stroja.
U odnosu na konvencionalne strojeve znaajna je promjena bila uvoenje zasebnih
istosmjernih motora za pogon glavnog vretena i suporta.
CNC STROJ
Skupni
pogon
Linearni mjerni
sustav
Glavni
pogon
Zaslon
Skala
0,01mm
0,001mm
Ruice
za
upravlj.
Trapezni navoj
Kuglino
vreteno
Upravljaka
jedinica
Pogon po
osima
Postolje
Postolje
Nivoi upravljanja
-
Najnoviji strojevi su tzv. OBRADNI CENTRI koji obrauju radne predmete veoma sloene
geometrije s visokim stupnjem tonosti. Ovi strojevi omoguuju kompletnu obradu radnog
predmeta uz automatsku izmjenu alata ( magazin sa mehanikom rukom za izmjenu alata).
Radni predmet ima mogunost zakretanja i pomicanja u vie smjerova.
Povezivanje vie CNC strojeva ini tzv. FLEKSIBILNI OBRADNI CENTAR sadri
nekoliko obradnih centara povezanih sistemom transporta.
Najnovije dostignue je povezivanje niza fleksibilnih obradnih centara koje posluuju roboti.
To su tvornice bez ljudi potpuno automatizirane u kojima se postie najvea produktivnost.
10
TEHNIKI CRTE
TVORNIKI PODACI
I STANDARDI
TEHNOLOKI DIO
TEHNIKE
PRIPREME
- PODACI O STROJU
- PODACI O STEZNOM
ALATU
TEHNOLOKI
STANDARDI I PODLOGE
-REIMI RADA
-PODACI O ALATIMA
TEHNOLOKA
DOKUMENTACIJA
- OPERACIJSKI LIST
- PLAN STEZANJA
- PLAN ALATA
- PLAN REZANJA
SLUBA ALATA
- PRIPREMA ALATA
- MJERENJE ALATA
PROGRAMIRANJE
ISPIS
PROGRAMA
SIMULACIJA
testiranje
programa
DA
IZRADA PRVOG
KOMADA NA
STROJU
POTREBNE
IZMJENE
NE
ISPRAVNA
VERZIJA
Sl. 6. Shematski prikaz programiranja
SERIJSKA
PROIZVODNJA
11
Veina nabrojenih aktivnosti postoji i kod klasinih alatnih strojeva, meutim ono to je
svojstveno CNC strojevima to je PROGRAMIRANJE.
PROGRAMIRANJE JE POSTUPAK PISANJA PROGRAMA PREMA UNAPRIJED
DEFINIRANOJ TEHNOLOGIJI, A MOE SE OBAVITI RUNO ILI POMOU
RAUNALA.
RUNO PROGRAMIRANJE podrazumijeva ispisivanje programa od strane
tehnologa runo, tj. pie se svaki redak programa prema definiranoj tehnologiji.
PROGRAMIRANJE POMOU RAUNALA - podrazumijeva automatsko
programiranje samog raunala na osnovu izabranih parametara programera kao to su
dimenzije sirovca, put alata, izbor alata, reima rada itd. u posebnim softwerima kao to su
CATIA, MASTERCAM, SOLIDCAM i dr. Takoer je mogua simulacija programa i ispis
samog programa u izabranim upravljakim jedinicama. Ovime se skrauje vrijeme i smanjuju
trokovi izrade programa, te je bra izrada prvog komada na stroju.
U ovoj knjizi zabavit emo se samo runim programiranjem.
Programiranje podrazumijeva izradu slijedee dokumentacije:
12
W
M
N
R
B
Sl. 9. Nul toke glodalice
13
je
od
14
15
APSOLUTNI KOORDINATNI
SUSTAV
TOKA
1
2
3
4
5
6
7-W
X
-3
0
3
3
-3
-4
0
Y
4
6
3
-3
-3
0
0
INKREMENTALNI
KOORDINATNI SUSTAV
TOKA
1
2
3
4
5
6
7
X
-3
3
3
0
-6
-1
4
S0
Y
4
2
-3
-6
0
3
0
S0
a
b
c
d
e
f
Sl. 15. Izraunavanje koordinata kod glodanja
Za vjebu izraunati koordinate za
krivulju gibanja alata od a f
Uoimo
da
kod
inkrementalnog
sustava
mjerenja zbroj koordinata
toaka u jednom zatvorenom
ciklusu jednak je nuli.
Oba
prethodno
navedena
sustava mjerenja imaju svoje
prednosti i nedostatke. ee
se koristi programiranje u
apsolutnom
koordinatnom
sustavu, jer je lake za shvatiti i
manja je mogunost pogreaka.
Ipak u nekim sluajevima se
koristi i inkrementalni sustav kao npr. kod
izrade potprograma o emu e biti govora
kasnije.
Kod izraunavanja koordinata za tokarenje,
vrijednosti koordinata po osi X upisuju se
u promjerima u apsolutnom koord. sustavu
(tako je kotirano).
Ispuniti do kraja tablicu za vjebu!
APSOLUTNI KOORDINATNI
SUSTAV
TOKA
1
2
3
4
5
6
7
8
16
X
30
40
Z
0
-5
INKREMENTALNI
KOORDINATNI SUSTAV
TOKA
1
2
3
4
5
6
7
8
X
15
5
Z
0
-5
-5
-6
17
T
T01
T01D1
- alat (tool )
- 1. mjesto na revolverskoj glavi
-mjesto u memoriji korekcije alata br.1
18
SKICA ALATA
OPIS ALATA
Ref.-Br.
260 601
260 602
Neutralni no
No. SDNCN 1210 D07
260 603
260 620
260 627
260 606
264 020
Zabuiva, HSS
6,8 mm
573 770
271 220
260 628
A6Z 050
19
Sl.21.
U prvom primjeru imamo dva alata za obradu (desni no za fino tokarenje koji provodi
operaciju konturnog tokarenja-Stock removal sa brojem otrice 3 i no za odsijecanje sa
brojem 8). U drugom primjeru uz dva spomenuta alata koristimo i neutralni no za izradu tri
mala kutna utora. Trei primjer ima jo tri nova alata ( spiralno svrdlo sa poloajem otrice 7,
buaku motku za unutranje tokarenje sa poloajem otrice 2 i vanjski no za izradu navoja
koji ima poloaj otrice 8).
20
21
OPIS ALATA
Ref.-Broj
764 410
764 301
764 306
764 308
773 100
764 200
771 030
771 040
764 400
771 050
Buaka motka
Za provrte 16-40 mm
Drka - 15 mm
F1Z 050
22
771 010
Zabuiva,HSS
6,8 mm
A8, HSS, DIN 333
573 770
271 220
781 280
260 628
771 120
271 230
Ureznici, HSS
Set od pet ureznika M3 - M8
23
781 300
Konusni
trn dra
Distantni
prsten
Elastina
ahura
Matica
Alat
Vijak
24
Potvrda alarma
Prikaz informacija
o trenutnom nainu
rada
Izbor prozora ( kada
je vie radnih prozora
na ekranu )
Kursor dolje/gore
Kursor lijevo/desno
25
26
27
Povratak u menu
Poziv osnovnog menu-a ponovni pritisak na tipku vraa nas u prethodni meni
28
Mi
Ta vrijeme rada WIN NC 32
software-a mogue je i koritenje
mia.
Po pozicioniranju mia jednostrukim
ili dvostrukim klikom lijeve tipke
pozove se potrebna naredba.
1 * klik lijevom tipkom znai:
- prozor u izborniku je aktivan
- postavljane kursora na odabrano
polje
- promjena direktorija
- pritisak na horizontalne ili
vertikalne funkcijske tipke
- otvaranje odabrane liste
- aktiviranje / deaktiviranje prekidaa
2 * klik lijevom tipkom znai:
- otvaranje direktorija
- izbor lista
- unos vrijednosti
Klik desnom tipkom znai:
- prikaz radnih podruja
29
10
10
11
10
10
12
30
Izvrne funkcije
Runo upravljanje strojem
Izvrenje programa na izratku
Ureivanje podataka za programiranje (nul
toke) i podataka o alatima
Pisanje i ureivanje programa
Uitavanje programa i podataka
Prikaz alarma i poruka
Osnovni izbornik
Pritiskom na tipku
u osnovnom prozoru e se pojaviti osnovni izbornik. Tom tipkom
osnovni prozor moe biti pozvan iz bilo kojeg izbornika. Ponovnim pritiskom tipke vraamo
se u prethodno koriteni izbornik.
Osnovni izbornik sadri dakle horizontalne i vertikalne funkcijske tipke u kojima su
sadrana radna podruja , odnosno moduli naina rada. Izbor pojedinog podruja i rada u
njemu mogue je provesti ili putem mia ili putem upravljake jedinice stroja (adresno
numerika jedinica ).
U radu sa miem 1x klik znai: aktivirati neki od prozora ili izabrati neki manu.
2x klik znai: otvoriti izbornik ( unoenje vrijednosti )
desna tipka znai: pokazati (otvoriti ) radno podruje
Horizontalne funkcijske tipke
Machine
<F1>
Parameter
<F2>
Program
<F3>
Services
<F4>
Diagnosis
<F5>
Vertikalne funkcijske tipke vezane su za prvi podizbornik Machine
AUTO
<F1>
MDA
<F2>
JOG
<F3>
REF
<F5>
Single block <F8>
31
U JOG modu moemo odrediti Referentnu toku stroja i izvriti pomicanje suporta stroja.
Odreivanje REF toke
- izabrati REF mod na preklopniku
- pritisnuti tipke za pomicanje X,+X,-Z,+Z na strojno upravljakoj tipkovnici
- sa tipkom REF ALL (na PC tipkovnici) automatski se dolazi u REF toku
- koordinate REF toke moemo pratiti u osnovnom prozoru
Odreivanje pomaka nosaa alata (suporta)
Postavljanjem preklopnika u poloaj JOG mogue je pomicanje alata u svim pravcima
koritenjem tipki za pomicanje (ili Alt +F1 sa tipkovnice). Brzina pomicanja odreena je
poloajem regulatora posmaka. Ako je potrebno gibanje u brzom hodu potrebno je dva puta
brzo kliknuti tipku.
1/1000 mm
1/100 mm
1/10 mm
1
mm
10
mm
pritiskom na tipku
pritiskom na tipku
pritiskom na tipku
pritiskom na tipku
pritiskom na tipku
32
<F1>
<F2>
<F3>
<F4>
<F5>
<F6>
<F7>
G naredbe
pomone funkcije
brzina okretanja vretena
posmak
poveanje
trenutna vrijednost
<F6>
<F7>
<F8>
<F1>
<F2>
<F3>
<F7>
<F7>
brisanje programa
<F8>
spremanje programa
<F7>
<F8>
<F4>
kontrola programa
<F8>
33
<F1>
<F2>
<F3>
<F6>
<F7>
<F4>
kontrola programa
<F8>
Blok search
Calculate contour
Calculate blk endpt
Program level +
Program level
Without calculat.
Search position
Search pointer
<F5>
traenje bloka
<F1>
<F2>
Correct program
<F7>
ispravljanje programa
Program overview
Execution from ext
Alter enable
Program selection
Work pieces
Part programs
Sub programs <F3>
Standard cycles
User cycles
Clipboard
<F8>
<F5>
pregled programa
<F1>
<F2>
<F6>
<F7>
<F8>
<F6>
<F7>
<F1>
<F2>
<F4>
<F5>
<F6>
34
35
T number Broj alata tj. pozicije u koju e biti smjeten u revolverskoj glavi
D number Broj korekcije. Alat moe imati vie korekcijskih brojeva
No. of c.edges broj D-number za alat
Tool type tip alata
Tool name ime alata (moe sa dati bilo kakav naziv alata)
Cuter. edge position. pozicija noa (1 - 9)
Tool length comp. kompenzacija duljine alata
Geometry dimenzije radnog dijela alata
Wear devijacija od geometrijske vrijednosti
Base dimenzije drala alata
Zbroj vrijednosti geometry, wear i base je ukupna vrijednost korekcije
Radius compensation kompenzacija polumjera alata
Radius polumjer alata
36
primjer
%1
T6 D1M6
M3 S3000 F.
M73
R98
R99
M74
T7 D1
M2
JOG vrijednost posmaka posmak kod runog upravljanja u JOG nainu rada.
Spindle data <F3> podaci
o
vrtnji
glavnog radnog vretena- amerikanera
Ogranienje broja okretaja glavnog radnog
vretena Max / Min .Vrtnja je dozvoljena
samo unutar odabranih vrijednosti.
Ogranienje okretanja vretena pomou
naredbe G96 omoguuje konstantnu
brzinu rezanja.
38
Feedrate DRY
<F4>
prazni hod
Ovaj posmak se uzima kod
programiranog posmaka.
Starting angle
<F5>
39
odabiru se:
Active sett. WO <F2> aktivna nul toka koja se postavlja - daje podatke o trenutno aktivnoj
nul toki. Prikazuje se prozor sa aktualnim podacima (slika ).
$P_IFRAME je
sistemska
varijabla
postavni oblik za
aktivnu nul toku
koja se postavlja.
40
Active progr. WO <F3> aktivna nul toka koja se programira - daje podatke o trenutno
aktivnoj nul toki. Prikazuje se prozor sa aktualnim podacima (slika ).
$P_PFRAME je sistemska
varijabla postavni oblik za
aktivnu nul toku koja se
programira
$P_ACTFRAME
je
sistemska
varijabla
Base WO <F6> otvara prozor u kojem je mogue podeavanje osnovne nul toke.
41
2.8.
42
Alter enable <F6> - omoguiti mijenjanje oznakom X. Ako je oznaka X u koloni Enable
tada se moe raditi u tom direktoriju i mijenjati sve prema potrebi.
Workpeace selection <F7> - omoguiti
izbor direktorija izratka.
43
44
2.8.2.
Part programs <F2>
prozor za pisanje pojedinih
programa:
2.8.3.
Subprograms <F3>
prozor za koritenje postojeih
podprograma te za pisanje novih
podprograma:
45
46
2.9.
47
48
3.
8
Sl. x. Glavni dijelovi
tokarilice
4
5
49
Radni prostor
visina centra (izmeu sredita stezne glave i klizaa)
max. razmak izmeu centara (amerikaner konji)
max. duina izratka
max. promjer izratka
korisni popreni pomak alata
korisni uzduni pomak alata
Glavno vreteno
otvor kroz glavno vreteno
promjer stezne glave - amerikanera
broj okretaja glavnog vretena
okretni moment na glavnom vretenu
Pogonski motor
trofazni asinhroni motor
nominalna brzina motora
snaga motora
Posmini motori
radni posmak - hod
brzi hod
max. posmina sila
Nosa alata revolverska glava
broj alata ( 4 vanjska i 4 unutarnja )
popreni presjek vanjskih alata
provrt za unutarnje alate
Konji
promjer iljka
pomak iljka
konus konjia
Dimenzije stroja , teina
visina osi rotacije i poda
ukupna duina x ukupna irina x ukupna visina
ukupna teina stroja
mm
mm
mm
mm
mm
mm
65
280
215
52
48
236
mm
mm
o/min
Nm
16
74
120 - 4000
max. 14
o/min
W
1400
750
mm/min
mm/min
N
0-2000
2000
1000
mm
mm
8
12x12
10
mm
mm
22
35
MT1
mm
mm
kg
320
840x696x395
85
Zbog male snage stroja i uvanja alata preporuuju se obraivati meki materijali (obojeni
metali Al, mesing,plastika, drvo).
Ovo je edukacijski stroj i na njemu se ne provodi proizvodnja dijelova. Tako da se
preporueni reimi rada odnose iskljuivo na aluminij.
U prilogu se nalazi tablica reima rada i za ostale materijale.
50
(1)
aluminij ..44m/min
ilavi sintetiki (plastini) materijali 35m/min
tvrdi plastini materijali .25m/min
3. posmak F
Kod glodalice posmak se izraava u mm/min, a kod tokarilice u mm/o
F [mm/min]] =S [o/min ] x F [mm/o]]
Za pravilno rukovanje strojem potrebno je proraunati reime rada koje preporua sam
proizvoa stroja ime se uva alat od zatupljenja i oteenja.
Postoje danas i gotovi dijagrami za izbor parametara reima rada koji olakavaju i ubrzavaju
izbor traenih parametara ( vidi slike u prilogu).
51
Nain kretanja
Koordinate
Pomone
koordinate
I
K
Pomone
funkcije
F,S,T,M
Napomena
52
Naziv
funkcije
G0
G1
G2
G3
G4
G9
G17
G18
G19
G25
G26
G33
G331
G332
G40
G41
G42
G53
G54-G57
G63
G64
G70
G71
G90
G91
G94
G95
G96
G97
G110
G111
G112
G147
G148
G247
G248
G347
G348
G450/G451
3.4.3. Ciklusi
Cycle 81
Cycle 82
Cycle 83
Cycle 83 E
Cycle 84
Cycle 84 E
Cycle 840
Cycle 85
Cycle 86
Cycle 87
Cycle 88
Cycle 89
Cycle 93
Cycle 94
Cycle 95
Cycle 96
Cycle 97
Cycle 98
55
Pozicioniranje brzim hodom jest gibanje brzinom brzog hoda iz trenutnog poloaja alata u
poloaj definiran koordinatama X, Z. Brzina brzog hoda definirana je samim strojem i iznosi
npr. 2000 mm/min .
Takav nain pozicioniranja upotrebljava se za brzi prilaz nekoj toki radi smanjenja ukupnog
vremena izrade. G00 funkcija moe se koristiti samo kad se odmiemo ili primiemo
predmetu obrade izvan konture predmeta , dakle u pozitivnoj osi X i Z.
Linearno gibanje radnim posmakom odreuje gibanje vrha otrice alata najkraim putem
iz trenutnog u novi poloaj zadan koordinatama X,Z. Brzina radnog hoda ili kako se esto
kae posmina brzina, zadana je funkcijom F . Podaci za izbor posmine brzine nalaze se u
odgovarajuim prirunicima tablicama a ovise o materijalu obrade, materijalu alata, kvaliteti
obraene povrine i dr.
G01 funkcija je najea funkcija gibanja alata i s njom se mogu izvoditi razne operacije kao
npr.
- uzduno tokarenje - vanjsko i unutranje
- popreno (eono ) tokarenje - vanjsko i unutranje
- tokarenje konusa
- konturno ( zavrno ) tokarenje
25
30
N50 G0 X25 Z5 LF
56
Naredbe:
G1 X Y CHF
G1 X Y CHR
G1 X Y RAD
Zakoenje e biti umetnuto nakon bloka u kojem je
napisano. Uvijek se nalazi u G17 ravnini. Umetnuti e se
simetrino u konturi kuta.
Alat emo pozvati iz referentne toke R koja je odmaknuta od ela obraenog predmeta za
koordinatu X100, Z100.
Prije samog programiranja nainit emo plan rada ili tzv. operacijski list, tj. tabelarno emo
prikazati redoslijed operacija tokarenja, potrebne alate za pojedinu operaciju, te reime rada.
U operacijskom listu smo predvidjeli dva noa T2 i T4 (gruba i fina obrada). Tokarilica Emco
Turn 55 nema no za grubu obradu ve se sve operacije izvode sa finim noem.
57
Neka npr. na operacijski list izgleda kao u tabelarnom prikazu na slici sa slijedeim
podacima:
Red.
broj
1.
2.
3.
Opis zahvataoperacije
eono tokarenje
Vanjsko uzduno tokarenje
Konturno (fino) tokarenje
Alat
T02
T02
T04
Posmak
mm/o
0.1
0,1
0.1
Broj okret.
o/min
1200
1200
1600
Plan rezanja neka izgleda kao na donjoj slici. Na njemu su oznaene karakteristine
toke gibanja vrha otrice alata (vanjski desni), koji skida tanke slojeve materijala (1mm).
Kod realnih (produkcionih) strojeva debljine rezanja su puno vee. U ovoj vjebi uenik e
samostalno rjeavati zadatak uz detaljne prethodne upute.
PLAN REZANJA
Vratilo 1
G0, T4
G0, T2
G0, T2
7. u daljnjim blokovima eono tokarimo sporim hodom (2), odmiemo alat (3-4) i
uzduno skidamo slojeve materijala (5-10). Prvi sloj je debljine 1.5 mm, a drugi
1mm. Kada smo izvan materijala koristimo brzi hod a kada smo u materijalu i vrimo
obradu koristimo spori hod.
8. nakon to smo grubo istokarili iz toke 10 brzim hodom odlazimo na poziciju za
izmjenu alata ( npr. X50 Z50), zaustavljamo glavno vreteno (M5) i definiramo novi
alat za zavrno- konturno tokarenje T04, D1, M3.
9. u zavrnim blokovima dovodimo alat T4 do toke 12 i konturno tokarimo (12.-15)
10. na samom kraju odmiemo alat u poziciju izvan konture izratka (npr X50 Z50) i
zavravamo program funkcijom M30.
Red. br.
bloka
Funkcije programa
59
Napomena
CIKLIKO
TOKARENJE
OKOMITIM IZLAZOM
SA
CIKLIKO
TOKARENJE
KONUSNIM GIBANJEM
SA
60
61
+X
+X
Sl. X. Funkcije G2/G3 sa postavom noa gore/dolje
3.7.2. Programiranje poetnom tokom (A= P1), krajnjom tokom (B=P2) i tokom
centra krunice (S=Po):
Naredbe:
G02 ili G02 / G3 ili G03 kruno gibanje u radnom hodu
(slika 8.3.4)
Moe biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu
kao:
G2 X Z I K
X, Z krajnja toka (P2)
I, K koordinate centra krunice (S) u inkrementnom sustavu
ili
I=AC(), K=AC() u apsolutnom sustavu od radne nul toke (0)
62
Naredbe:
M
CIP kruno gibanje u radnom hodu (CIrcle through
Points) krunica kroz toke (slika 8.3.6)
Zadano je kao:
CIP X.. Z.. I1=.. K1=..
X, Z krajnja toka (P2)
I1, K1 koordinate meu-toke krunice
63
NG03 X15 Z5 I0 K5
3
N G 02 X 14 Z 20 I ? K ?
Red. br.
1
2
3
4
Funkcija
64
Napomena
Opis zahvataoperacije
Alat
65
Posmak
mm/o
Broj okret.
o/min
Red. br.
Funkcije programa
66
Napomena
T
K
S
R
A-B-C-D
Dx, Dz
D
67
Postoje dvije funkcije za korekciju polumjera alata G41 i G42 kojima se upravljakoj jedinici
stroja daju informacije o kretanju alata i izraunavanju potrebnih korekcija.
izbor funkcija G41 i G42 moe se izvriti samo uz funkcije G00 ili G01
korekcija nije djelotvorna za vrijeme promjene alata, ve se mora prije odrediti
dovoljno je primijeniti kompenzaciju za zavrnu obradu, jer kod grube obrade ima jo
dovoljno dodatka za obradu
preporua se izbor funkcije G41, G42 u poetnoj toki za fino konturno tokarenje, a
iskljuenje kod povratka za promjenu alata
68
Red.
broj
1.
2.
3.
Opis zahvataoperacije
Alat
69
Posmak
mm/o
Broj okret.
o/min
Red. br.
Funkcije programa
70
Napomena
Na CNC tokarilici mogu se tokariti vanjski i unutarnji navoji, te desni i lijevi navoji. Pri
tome moramo voditi rauna o poloaju poetne toke za tokarenje navoja kao i o poloaju
konane toke navoja, smjeru okretanja vratila, vrsti noa (desni, lijevi ). Takoer su nam
potrebni standardni tablini podaci o samom navoju ( korak, dubina navoja).
Navoj se moe rezati koristei funkciju G33 u jednom bloku, gdje upravljaka jedinica
sinkronizira ( usklauje) uzduno gibanje suporta s vrtnjom glavnog vretena kako bi se
ostvario eljeni uspon (korak) navoja.
ee se koristi funkcija ciklusa za tokarenje navoja (Cycle 97,98) koja ubrzava tokarenje i
nju emo detaljno objasniti u poglavlju o ciklusima.
3.9.1. G33 narezivanje navoja
Mogue je narezati ravne, konusne i spiralne
navoje. Narezivanje navoja obavlja se odgovarajuim
alatom, a obrada na istu mjeru mora se obaviti prije
samog rezanja navoja.
Korak K ili I mora biti odabran ovisno o pravcu
navoja (uzduno ili eono).
Brzina okretanja S i posmak F nisu aktivni kod G33
(100%).
Naredba:
G33 Z K (K korak navoja, Z dubina navoja)
G97 iskljuenje konstantne brzine rezanja
71
Naredba:
G63 Z X F S ; urezivanje navoja
Primjer:
..
S200 F300 M3 ;
G1 X0 Z1 ;
G63 Z-20 F160 ;
G63 Z5 M4 ;
72
3.10.2.
Naredbama G26 / G26 mogue je odrediti gabarite radnog prostora u kojem se alat
moe gibati. Ovime se oko radnog prostora uspostavlja sigurnosni prostor u koji alat ne moe
doi. Ove naredbe se programiraju u zasebnom bloku koji samo definira podruja rada
Naredba:
G25 X Z ; donja granica podruja rada stroja
G26 X Z ; gornja granica podruja rada stroja
73
74
TRANS/ATRANS XZ
75
3.12.1.1. GROOVE - CYCLE 93 - Ciklus za izradu ljebova (utora) kod tokarenja <F2>
Pozivom ciklusa za izradu ljebova mogue je tokariti utore sa slike . Opis ciklusa
poinje sa preglednom tablicom koja sadri naziv ciklusa i sve njegove parametre.
77
Start. Point
Start. Point
Width
Groove depth
Angle
Flank angle 1
Flank anle 2
+Rad./ -chamfer
+Rad./ -chamfer
+Rad. / -chamfer
+Rad./ -chamfer
Fin. allow
Fin. allow
Infeed depth
Dwell time
Operation
Grafiki prikaz parametara za ciklus 95 neparne varijante (5) i parne varijante (8)
78
Zadatak: Za vratilo prema slici napisati ciklus izrade utora, definirati alat za utor, unijeti
potrebne korekcije te izvriti simulaciju. Crte je isti kao i od Vratila 3 i iskoristiti prethodni
program koji smo iskopirali u Vratilo 4.
Rjeenje:
-
D1
D2
79
Red. br.
Funkcije programa
80
Napomena
81
Start. Point
Start. Point
Form
osi
FORM - forma, oblik udubljenja
Primjer na slici
82
Start. Point
Start. Point
Form
navoja
osi
83
Opis ciklusa poinje sa preglednom tablicom koja sadri naziv ciklusa i njegove parametre.
Name
Infeed depth
Fin. allow
Fin. allow
Fin. allow
Feed roughing
Feed roughing
84
Feed roughing
Operation
Dwell time
Path length
gibanja
86
Grubo tokarenje sa
podrezivanjem udubljenjem
Grubo tokarenje
bez podrezivanja udubljenja
87
Rjeenje:
Name
Infeed depth
Fin. allow
Fin. allow
Fin. allow
Feed roughing
Feed roughing
Feed roughing
Operation
Dwell time
Path length
KONTURA1
2
0.05
0.3
0
0.1
0.05
0.05
9
0
0
Ispis programa:
G54
pomak nul toke
TRANS 70
pomak nul toke na elo
G0 X100 Z100
pozicija izmjene alata
T2 D1 G96 S250
definicija alata, brzine rezanja
G0 X35 Z0
pozicija alata prije ciklusa
CYCLE95(KONTURA1,2,0.05,0.3,0,0.1,0.05,0.05,9,0,0,0) ciklus konture
G0 X100 Z100
povratak na poziciju izmjene alata
M30
kraj programa
Potprogram KONTURA1:
G1 X14 Z1
Z0
X16 Z-1
Z-14
X24 Z-16
Z-20
X14 Z-25
Z-30
X30 CHR=0.5
Z 30.6
M17
poetna toka
prva toka na konturi (skoenje)
kraj potprograma
88
Thread lead
Thread size
Start point
End point
Diameter 1
Diameter 2
Runing path
Runout path
Thread depth
Fin. allow.
Infeed angle
Cuts
Noncuts
Operation
No. Of threads
Operation
VARI -
nain narezivanja
VARI
1
2
3
4
V/U
Korak
Vanjsko
Unutarnje
Vanjsko
Unutarnje
Konstantna dubina
Konstantni presjek
Konstantna dubina
Konstantni presjek
90
broj navoja
Primjer:
91
3.12.1.7.
Start point
Diameter 1
Interm. point
Diameter 2
Interm. point
Diameter 3
End point
Diameter 4
Runing path
Runout path
Thread depth
Fin. allow.
Infeed angle
92
Niz navoja poinje uvijek s cilindrinim navojem. Korak je okomit na navoj c konstantnom
presjekom strugotine. Ciklus se radi u pet radnih prolaza i
jednom zavrnom.
Parametri PO1, DM1, .. PO4, DM4 odreuju konturne
toke niza navoja, PP1, PP2 i PP3 odreuju korak navoja
dok su svi ostali parametri isti kao u ciklusu 97
Slika
Primjer:
93
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Opis zahvataoperacije
Vanjsko tokarenje na 20x30
Tokarenje skoenja 1/45
Vanjsko podrezivanje, oblik B
Izrada vanjskog navoja M20x25
Buenje provrta 12x30
Proirivanje provrta 17,29x22
Unutarnje podrezivanje, oblik D
Izrada unutarnjeg navoja M20
Alat
T2
T2
T2
T4
T1
T3
T3
T5
94
Posmak
mm/o
0.08
0.08
0.08
0.05
0.1
0.1
Broj okret.
o/min
v=150m/min
v=150m/min
v=150m/min
500
1100
v=150m/min
v=150m/min
500
Funkcije programa
95
Napomena
Red. br.
Funkcije programa
96
Napomena
97
98
3.12.2.2.
Opis ciklusa poinje sa preglednom tablicom koja sadri naziv ciklusa i njegove parametre.
(slika )
99
Primjer:
Slika
3.12.2.3.
RTP - povratna
RFP - referentna
Safety distance
SDIS
DP
ukupna
dubina buenja
Depth increment
DPR - povrina
Drill depth_1
FDEP -
apsolutna
FDPR -
relativna
DAM -
vrijednost
DTB -
vrijeme
DTS
vrijeme
faktor
VARI -
varijanta
Depth_1, increment
dubina prvog buenja (korak)
Degression
smanjenja koraka buenja
Dwell time
ekanja na dnu rupe u sekundama
Dwell time
Feedrate factor
FRF
Operation
izrade rupe
100
Primjer:
101
Operation
Direct. X=0 Z=1
<F1>
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
odstojanje
Depth, apsolute
DP -
ukupna
dubina
buenja
Depth increment
bui od referentne povrine
Dwell time
Direction of
102
Dir. of rot.
SDAC - smjer vratila po zavretku ciklusa
Operation
ENC - upotreba enkodera
Thread lead
MPIT - korak navoja u nominalnoj vrijednosti (3 za M3, 24 za M24)
Thread lead
PIT - korak navoja u mm (od 0.001 do 2000 mm)
Spindle Direction for Retraction - 0 automatska promjena pravca, 3 desno, 4 lijevo
ENCoder - 0 upotreba enkodera, 1 bez upotrebe enkodera
Rad ciklusa navoja na stroju:
- Prije izvrenja ciklusa alat mora biti pozicioniran iznad rupe
- Pribliavanje rupi u brzom hodu
- Urezivanje navoja do odreene dubine sa programiranom brzinom
- Stanka na dnu rupe
- Promjena smjera vrtnje zbog SDR
- Povratak na sigurnosno odstojanje
- Odmicanje do povratne povrine u
brzom hodu
- Namjetanje pravca vratila SDAC
(slika )
Ispis
u
NC
programu izgleda :
Primjer:
103
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Depth increment
referentne povrine
Dwell time
DTB -
sekundama
Dir. of rot.
SDAC -
MPIT -
ciklusa
Thread lead
Thread lead
PIT -
2000 mm)
Spindle position
SST
Speed retr.
SST1 -
brzina povrata
Slika
105
Aktiviranje simulacije je u
operativnom modu Programs te
izborom
odgovarajueg
NC
programa otvara se novi prozor sa
mogunou izbora simulacije u
2D ili 3D.
Ovim programom testira se sam
ispis programa korektnost ispisa i
geometrija putanje alata.
Mogue greke u programu
signaliziraju se u prozoru Alarm sa
upisanim kodom pogreke.
Simulacija ne prepoznaje tehnoloke pogreke kao npr. krivi smjer rotacije, loe
izabrane reime rada, vrijednosti korekcija alata i sl.
Tipkom Simulation otvara se prozor za simulaciju u 2D koji nam grafiki prikazuje aktualnu
poziciju koordinatnog sustava, posmak (feed), alat (tool), status simulacije
(Start/Reset/Single), postavu simulacije (Settings), i zumiranje poveanje /smanjenje
prikaza trajektorija putanje alata.
Prikazane boje na ekranu znae slijedee:
- svijetlo-zelena putanja vrha otrice alata u radnom hodu
- tamno zelena putanja alata u brzom hodu
- uta reticule, simbol alata, sredinjica itd.
- plava pomone crte krunog gibanja
Tipkom
Start
pokree
se
simulacija, Reset vraa simulaciju
na poetak a Single pokree
simulaciju blok po blok ( nastavlja
se sa Start).
106
107
visoka - High,
srednja Medium
niska - Low.
to je vea rezolucija to e biti sporija slika prikaza obrade u 3D. Najbolji prikaz
simulacije je u 2D sa prikazom alata u Volume model-u.
-
108
Simulaciju smo mogli provesti i sa drugaijom postavom kota sirovca. Neka je npr. na
sirovac duine 80 mm a elimo nul toku W prebaciti direktno na elo izratka. U ovom
sluaju funkcija G54 ima koordinatu Z130 (Parametar Workoffset) a ostale kote su kao na
slici.
Neka na sirovac ima koordinate kao na slijedeoj slici. Analizirajmo te koordinate i utvrdimo
eventualne nepravilnosti u kotiranju !
109
Iz analize koordinata vidimo da je na izradak dug 150mm, promjera 22mm i da viri 110
mm van povrine eljusti amerikanera a poloaj nul toke je 10mm ispred eljusti to nije
dobro. Ispravnije je da je koordinata 50 = 0, to bi znailo da je izradak dug 100mm a toka
W bi se nalazila na poetnoj povrini izratka pa bi sa funkcijom TRANS mogli prebaciti
toku W na elo izratka. Morali bi promijeniti i koordinatu 110 na npr. 80 to znai da je
izradak 20 mm duboko u eljustima amerikanera. Ovim primjerom pokazali smo da je itekako
vano postaviti ispravne koordinate za pravilno provoenje simulacije.
Kod upisivanja vrijednosti ovih koordinata treba voditi rauna da li je izabrana funkcija MCS
ili WCS position.
4. Definiranje alata - Tools <F6> omoguuje odreivanje alata koji e obraivati predmet
110
<F5>
pokree
kontinuiranu
Poravnavanje ela
111
3.15. Potprogrami
Potprogrami su dijelovi glavnog programa koji se moraju vie puta ponoviti. Ukoliko
imamo na izratku vie istovrsnih ( jednakih) operacija ( npr. profilni utor ) potprogramom se
isprogramira jedna operacija i po potrebi se pozove vie puta u glavnom programu. Na taj
nain ubrzava se programiranje jer se potprogram pie samo jednom a moemo ga primijeniti
po volji vie puta ne samo na jednom izratku ve i na drugim dijelovima.
Potprogrami se piu u posebnim blokovima (Programs / Subprograms) i imaju svoja imena
po kojima ih se poziva a takoer i broj izvrenja potprograma ( P ). Piu se inkrementalno a
zavravaju sa funkcijom M17.
Primjer:
112
113
1. Programirani elementi
konture
2. Grafiki prikaz programiranih
elemenata
3. Prozor za programiranje
2
3
114
116
117
118
L2
119
Sve vrijednosti o odreenom alatu upisuju se u bazu podataka za odabrani alat T pod
Parameter, Tool offset. Detaljni opis odreenih parametara alata kao i opis vertikalnih
funkcijskih tipki moete nai u poglavlju 1.7. Radno podruje PARAMETER na stranici X.
120
121
122
4
3
123
4. Kontrola programa
- pritisnuti tipku PROGRAM CONTROL
- izabrati eljenu funkciju sa tipkama kursora gore-dolje na adresno numerikoj upravljakoj
jedinici
- aktivirati (deaktivirati) izabranu funkciju sa tipkom
- SKIP Skip block kada je ukljuena ova funkcija svi blokovi koji su oznaeni nee se
izvriti kod izrade programa
- DRAY Dray run feedrate programska funkcija za testiranje programa bez stegnutog
izratka. Svi blokovi sa programiranim posmakom (G1,G2,G3,G33) izvrit e se sa
postavljenim posmakom u Dray run u. Vreteno se ne okree.
- ROV brzi hod se preskae (override)
- SBL1 (SBL2) zaustavljanje izrade nakon svakog pojedinanog bloka, nastavak izrade sa
Start
- M01 programirano zaustavljanje sa aktivnom funkcijom M01, nastavljanje sa Start.
- DRF dodatni inkrementalni pomak nul toke pomou elektroninog runog kotaa
- PRT programirano testiranje bez pomaka osi
124
2
3
4
125
10
11
1 zatitni poklopac EM
2 elektrini dio stroja
3 glavna sigurnosna sklopka
4 ruica za uvrenje alata
5 vretenite stroja za prihvat alata
6 kripac za uvrenje izratka
7 kliza po osi Y
8 kliza po osi Z
9 radni stol ( os X )
10 korani istosmjerni motor
po X osi
11 zatitna vrata protiv strugotine
Radni prostor
Uzduni pomak ( X-os)
Popreni pomak (Y-os)
Vertikalni pomak (Z-os)
Efektivni pomak po visini (Z-os)
Udaljenost ela vretena po visini (vertikalno glodanje)
Udaljenost ela vretena (horizontalno glodanje)
Radni stol glodalice
Povrina radnog stola (Lx D)
Maksimalno optereenje radnog stola
irina 2 T- utora
Razmak T-utora
Glavno vreteno
Promjer leaja vretena
Vrsta leaja
Uvrenje alata
Raspon eljusti strojnog kripca
Pogon glavnog vretena
A. C. Motor (asinhroni)
Snaga motora
Nominalna brzina motora
Raspon brzine
Maksimalni okretni moment
Maksimalni promjer buenja u Al -u
Maksimalni promjer navoja u Al -u
Posmini motori
Korana rezolucija
Radni posmak u X/Y/Z osi
Brzi hod
Maksimalna posmina sila u X/Y/Z
Dimenzije stroja , teina
ukupna duina x ukupna irina x ukupna visina
ukupna teina stroja
Buka na stroju
mm
mm
mm
mm
mm
mm
190
125
190
120
30-220
82-272
mm
kg
mm
mm
420x125
10
11
90
mm
mm
35
Kuglini valjni
runo
60
W
o/min
o/min
Nm
mm
mm
500/700
1400
100-3500
8
10
M6x15
m
mm/min
mm/min
N
0,5
0-2000
2000
800/800/1000
mm
kg
dB
840x865x816
160
70
126
Naziv
funkcije
G0
G1
G2
G3
G4
G9
G17
G18
G19
G25
G26
G33
G331
G332
G40
G41
G42
G53
G54-G57
G60
G63
G64
G70
G71
G90
G91
G94
G95
G96
G97
G110
G111
G112
G147
G148
G247
G248
G347
G348
G450/G451
127
4.2.3. Ciklusi
CIKLUS
Cycle 71
Cycle 72
Cycle 81
Cycle 82
Cycle 83
Cycle 84
Cycle 840
Cycle 85
Cycle 86
Cycle 87
Cycle 88
Cycle 89
Cycle 90
HOLES 1
HOLES 2
LONGHOLE
POCKET 1
POCKET 2
POCKET 3
POCKET 4
SLOT 1
SLOT 2
ZNAENJE CIKLUSA
Face milling eono glodanje
Contour milling Konturno glodanje
Drilling ,Centering Obino buenje
Drillling, Counterboring Buenje sa zastojem
Deep hole drilling Duboko buenje
Rigid tapping Urezivanje navoja
Urezivanje sa kompenzacijom stezne glave
Borring 1 buenje buakom motkom
Borring 2
Borring 3
Borring 4
Borring 5
Thread cutting narezivanje navoja
Row of hole with MCALL buenje u redu sa MCALL
Circle of holes with MCALL buenje provrta po krunici
Longholes on a circle duboki provrti na krunici
Rectangular pocket pravokutni dep
Circular pocket kruni dep
Rectangular pocket pravokutni dep
Circular pocket kruni dep
Slots on a circle utori na krunici
Circular slots utori na obodnici krunice
128
129
130
Rjeenje:
Iz analize tehnikog crtea zakljuujemo da e nam biti potrebno 2 alata. Prvim alatom T01eonim glodalom 40, poravnat emo elo i izraditi utor 20x2x60, a drugim alatom T02
spiralnim svrdlom 6 izbuit emo 3 provrta.
Prvi korak je izrada tehnike dokumentacije od koje je najvanija operacijski list i plan
rezanja. U operacijskom listu, kako smo nauili, opisuju se operacije, tj. redoslijed zahvata
na izratku od poetka do kraja obrade. Takoer se izabiru potrebni alati za obradu pojedine
operacije kao i reimi rada. Plan rezanja nam grafiki prikazuje putanje alta pri obradi
pojedine operacije. Sve karakteristine toke promjene putanje alata moraju se iskotirati.
Red.
broj
Opis zahvataoperacije
Alat
10.
20.
30.
40.
kripac
eono
glodalo T01
T01
Spiralno
svrdlo 6 T02
Posmak
mm/min
F
Broj
okretaja
o/min S
70
350
30
400
350
2400
PLAN REZANJA
Poravnavanje ela i izrada utora
Nakon to smo izradili operacijski
list pristupamo razradi plana rezanja.
Neka na plan rezanja izgleda kao na
slici 4.4.2. U planu se osim putanje
promjene alata u karakteristinim
tokama ucrtavaju i nul toka izratka
W ( polaaj toke W odreujemo
sami na osnovu zadanih kota i
izgleda izratka ) kao i toka
promjene alata B. Nul toka
promjene alata moe se i ispustiti ali
je poeljno da se i ona definira. U
planu se takoer odreuje sigurnosna
ravnina SR koja odreuje vrstu
gibanja (G0 ili G01). Za jednostavne
operacije gdje su vidljive promjene
alata (npr. buenje) nije potrebno
crtati plan rezanja jer se to vidi na
tehnikom crteu.
131
Zadatak 1.
Na temelju ispisa analizirati pojedine
blokove to znae i upisati detaljno u
obrascu Ispis Programa pod napomenom
znaenje pojedinih blokova.
Zadatak 2.
Analizirati sliku 3D View
/Workpiece i dimenzije
izratka i odgovoriti gdje se
nalazi toka W?
to znai funkcija TRANS?
132
Red. br.
10
Funkcije programa
G54
Napomena
Pomak nul toke na elo nepomine eljusti kripca
133
4.4.
Kruna gibanja G2 / G3
2.
Programiranje s poetnom tokom (A), krajnjom tokom (B) i tokom sredita
krunice (S):
G02 ili G02 / G3 ili G03 kruno gibanje u
radnom hodu
Moe biti zadano u pravokutnom
koordinatnom sustavu kao:
G2 X Y Z I J K
X, Y, Z krajnja toka (B) slika 4.4.2. u apsolutnom
sustavu od radne nul toke (0)
I, J, K koordinate sredita krunice (S) u
inkrementnom sustavu I=AC(), J=AC(),
K=AC()
134
3.
Programiranje s poetnom tokom (A), krajnjom tokom (B), tokom sredita
krunice (S) i kutom krunog luka (AR):
4.
135
5.
Spiralna interpolacija
Spiralna interpolacija
odreeni broj koraka
Zadano je kao:
G2 X.. Y.. Z.. I.. J.. K.. TURN=
G3 X.. Y.. Z.. CR=.. TURN=
G2 AP.. RP.. TURN=
G2 X.. Y.. Z.. AR.. TURN=
X, Y, Z krajnja toka (B)
I, J, K koordinate sredita krunice
CR, radijus krunice
AP, AR polarni kut i radijus krunice
TURN broj ponavljanja od 0-999
136
Rjeenje:
Operacijski list
Red.
broj
Opis zahvataoperacije
Alat
10.
20.
30.
kripac
Posmak
mm/min
F
Broj
okretaja
o/min S
Red. br.
N10
N20
N30
N40
N50
N60
N70
N80
N90
N100
N110
N120
N130
N140
N150
N160
N170
N180
N190
N200
N210
N220
N230
N240
N250
N260
N270
N280
N300
N310
N320
Funkcije programa
Napomena
137
138
139
140
141
Primjer:
G04 F2.5 ; alat e se zadrati na zadanoj poziciji 2.5 sekundi
G04 S50 ; alat e se zadrati na zadanoj poziciji 50 okretaja vretena
142
Primjer:
..
S200 F300 M3 ;
G1 X50 Y30 ;
G63 Z-20 F160 ;
G63 Z5 M4 ;
143
Ovim naredbama alat se odmie u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera
putanje dane NC naredbom, za veliinu radijusa iz baze podataka alata, u odnosu na konturu.
U slijedeoj vjebi pokazati emo kako se to praktino radi.
Kod obrade kutova i vrhova koriste se naredbe
144
4.6.11.
Zadatak:
Prema crteu plana rezanja , izraditi program za konturno glodanje ploe. Koriteni alat je
promjera 20mm. U simulaciji za Mill 55 nema alata promjera 20 mm pa koristiti alat promjera
16mm.
Uputa:
Kao to smo nauili postoje dvije funkcije za korekciju alata radijusom G41 i G42. Ove
funkcije nam omoguuju programiranje toaka na samoj konturi izratka, dok raunalo samo
proraunava sredite osi alata na bazi zadanog radijusa alata. Mi dakle u programu piemo
koordinate konturnih toaka 1,2,3 a raunalo vodi alat po tokama 1,2,3
Koritenjem ovih funkcija program se ne mijenja iako koristimo i alat drugog promjera .
Dubina rezanja neka bude 1mm.
Funkcije G41/G42 postavljaju se odmah na poetku programa i vrijede skroz do njihovog
iskljuenja funkicijom G40.
145
146
Red. br.
N10
N20
N30
N40
N50
N60
N70
N80
N90
N100
N110
N120
N130
N140
N150
N160
N170
N180
N190
N200
N210
N220
N230
N240
N250
N260
N270
N280
N300
N310
N320
Funkcije programa
Napomena
147
148
se
4.8. Ciklusi
Ciklus je niz ve unaprijed odreenih radnji koje e stroj obaviti automatski. Nakon
zadavanja potrebnih parametara, raunalo samo odredi optimalnu putanju alata. Tako
odreeni i proraunati ciklus je u memoriji raunala i postepeno se izvrava.
Ciklusi mogu biti :
- standardni
- korisniki
Nalaze se pod Menu \ Programs \ Standard cycles ili Menu \ Programs \User cycles
Poziv ciklusa je pomou horizontalne funkcijske tipke <F4> Support.
Ciklusi se takoer mogu pozvati naredbom MCALL.
Standardni ciklusu su:
Ciklusi za buenje <F3>
Ciklusi za glodanje <F4>
Ciklusi za narezivanje navoja <F5>
149
omoguava
ispravljanje
upisanih
4.8.1.Ciklusi za buenje
Aktiviranjem ciklusa za buenje <F3>
se novi prozor koji nudi vrste buenja (slika 4.8.1.)
otvara
Primjer:
Ispis u NC programu izgleda :
150
ili
Tablica ciklusa 82. za razliku od ciklusa 81. ima dodanu vrijednost vremena DTB u
sekundama koliko se svrdlo mora zadrati na dnu rupe.
Rectract (Return) plane
Referent (Absolute) plane
Safety distance
Final drillling depth (Absolute)
Depth increment
Dwell time
151
152
Boring 1
Boring 2
Boring 3
Boring 4
Boring 5
153
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Final drillling depth
Depth increment
Dwell time
Feedrate
Retraction feed
Rectract plane
RTP - povratna povrina (povrina u koju se vraa alat)
Referent plane
RFP - referentna povrina (povrina u kojoj se nalazi nul toka W)
Safety distance
SDIS - sigurnosno odstojanje (do ove povrine u brzom hodu G0)
Final drillling depth DP - ukupna dubina buenja
Depth increment
DPR - povrina do koje se bui od referentne povrine
Dwell time
DTB - vrijeme ekanja na dnu rupe u sekundama
Direction of rotation SDIR - smjer rotacije alata 3 CW, 4 - CCW
Retract path
RPA - pomak skidanja materijala po osi X (inkrementno)
Retract path
RPO - pomak skidanja materijala po osi Y (inkrementno)
Retract path
RPAP - pomak skidanja materijala po osi Z (inkrementno)
Spindle position
POSS - tona pozicija vretena kod zaustavljanja
154
Rectract plane
RTP - povratna povrina (povrina u koju se vraa alat)
Referent plane
RFP - referentna povrina (povrina u kojoj se nalazi nul toka W)
Safety distance
SDIS - sigurnosno odstojanje (do ove povrine u brzom hodu G0)
Final drillling depth DP - ukupna dubina buenja
Depth increment
DPR - povrina do koje se bui od referentne povrine
Direction of rotation SDIR - smjer rotacije alata 3 CW, 4 - CCW
Rectract plane
RTP - povratna povrina (povrina u koju se vraa alat)
Referent plane
RFP - referentna povrina (povrina u kojoj se nalazi nul toka W)
Safety distance
SDIS - sigurnosno odstojanje (do ove povrine u brzom hodu G0)
Final drillling depth DP - ukupna dubina buenja
Depth increment
DPR - povrina do koje se bui od referentne povrine
Dwell time
DTB - vrijeme ekanja na dnu rupe u sekundama
Direction of rotation SDIR - smjer rotacije alata 3 CW, 4 - CCW
155
Opis parametara:
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Final drillling depth
Depth increment
Dwell time
Referent point
Referent point
Angle
Distance
Distance
Number
156
157
Uputa:
Za izradu ove buake ploe potrebno je sedam alata.
-
Operacijski list
Red.
broj
Opis zahvataoperacije
Alat
Posmak
mm/min
F
Broj
okretaja
o/min S
10.
20.
30.
40.
50.
60.
70.
Vjeba 4. Ciklusi buenja - Ispis programa
Red. br.
N10
N20
N30
N40
N50
N60
N70
N80
N90
N100
N110
N120
N130
N140
N150
N160
N170
N180
N190
N200
N210
N220
N230
N240
N250
N260
N270
N280
N300
N310
N320
Funkcije programa
Napomena
159
160
4.9.
Ciklusi za glodanje
otvara izbornik:
ije su opcije:
<F1> Face milling eono glodanje
<F2> Contour milling glodanje po konturi
<F3> Rectangular pocket pravokutni dep
<F4> Circular pocket okrugli dep
<F5> Milling pattern ablone glodanja
Rectract plane
Referent plane
RFP - referentna povrina
(povrina u kojoj se nalazi nul toka W)
Safety distance
SDIS
sigurnosno
odstojanje
Depth, apsolute
DP - ukupna
dubina
buenja
Referent point
PA - poetna toka
apsolutna po apcisi X os
Referent point
PO - poetna toka
apsolutna po ordinati Y os
161
Lenght
Lenght
Angle
Infeed depth
Infeed width
Retraction path
Final allowance
Feedrate surface
Operation
Retraction path
3 - paralelno s X-osi
s promjenom pravca
2 - paralelno s Y-osi
u jednom pravcu
4 - paralelno s Y-osi
s promjenom pravca
162
Name
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Infeed depth
Final allowance
Final allowance
Feedrate surface
Feedrate depth
Operation
Operation
Approch path
163
Length, radius
LP1 / LP2
LP1 duina puta prilaza (po pravcu) ili radijus krune putanje
LP2 duina puta odmicanja alata (po pravcu) ili radijus krune putanje odmicanja
( ove vrijednosti moraju biti >0)
Retraction feedrate
Retraction path
FF3 - povratni posmak alata ( ako nije programiran uzima se posmak od G1)
AS2 odmicanje alata od konture
Primjer:
G54
TRANS Z20
T1 D1 M6 (glodalo 16)
S2500 F400 M3
G0 X50 Y50 Z50
Z3
Cycle72(kontura1,2,0,1,-4,4,0,0,250,100,11,41,2,5,0,2,5)
G0 Z40
M30
164
Potprogram kontura1
G1 X50 Y44
X94 RNDM=6
Y6
X6
Y44
X50 RNDM=0
M17
4.9.3.
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Pocket lenght
Pocket width
Corner radius
Referent point
Referent point
Angle
Infeed depth
Final allowance
Final allowance
Feedrate surface
Feedrate depth
Mill direction
Operation
Infeed width
Rough. dim
Rough. dim
Rough. dim
Radius, angle
165
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Pocket radius
Referent point
Referent point
Infeed depth
Final allowance
Final allowance
Feedrate surface
Feedrate depth
Mill direction
Operation
Infeed width
Rough. dim
Rough. dim
Radius, angle
Infeed depth incr
166
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Slot depth
Depth increment
Number
Slot lenght
Groove width
Center point
Center point
Radius
Start angle
Increment angle
Feedrate depth
Feedrate surface
Infeed depth
Mill direction
Final allowance
Operation
Infeed depth
Feed finish
Speed
Primjer 2
168
4.9.5.2.
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Slot depth
Depth increment
Number
Angle
Groove width
Center point
Center point
Radius
Start angle
Increment angle
Feedrate depth
Feedrate surface
Infeed depth
Mill direction
Final allowance
Operation
Infeed depth
Feed finish
Speed
169
Primjer
170
4.9.5.3.
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
El. holee depth
Depth increment
Number
Hole lenght
Center point
Center point
Radius
Start angle
Increment angle
Feedrate depth
Feedrate surface
Infeed depth
171
Primjer 2
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Depth, increment
Pocket lenght
Pocket width
Corner radius
172
Referent point
Referent point
Angle
Feedrate depth
Feedrate surface
Infeed depth
Mill direction
Final allowance
Operation
Infeed depth
Feed finish
Speed
obrade
4.9.5.5.
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Depth, increment
Pocket radius
Referent point
Referent point
Feedrate depth
173
Feedrate surface
Infeed depth
Mill direction
Final allowance
Operation
Infeed depth
rezanja
Feed finish
Speed
4.10.1. With comp chuck <F1> urezivanje navoja pomou stezne glava builice amerikaner CYCLE 840
Pozivom ciklusa 840 za urezivanje navoja otvara se
tablica ciklusa sa njegovim parametrima.
174
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Depth increment
Dwell time
Direction of
Dir. of rot.
Operation
Thread lead
Thread lead
175
4.10.2.
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Depth increment
Dwell time
Dir. of rot.
Thread lead
Thread lead
Spindle position
Speed retr.
176
4.10.3.
Thread milling <F3>
glodanje navoja CYCLE 90
Rectract plane
Referent plane
Safety distance
Depth, apsolute
Depth increment
Nominal diameter
Core-h diameter
Dwell time
Dir. of rot.
Thread lead
Thread lead
Spindle position
Speed
Speed retr.
177
Uputa:
Analizom slike zakljuujemo:
- postoji 6 razliitih operacija ciklusa glodanja
1. glodanje konture (Cycle 72)
2. utori na krunici (SLOT1)
3. kruni utori (SLOT2)
4. kruni dep (POCKET2 ili POCKET4)
5. pravokutni dep (POCKET1 ili POCKET3)
6. paralelni dui utor (LONGHOLE)
- koristimo 2 alata, npr. T7 (vretenasto glodalo 8) za operacije 1,4,5 i T8 (vretenasto
glodalo 3) za operacije 2,3,6.
178
Red. br.
N10
N20
N30
N40
N50
N60
N70
N80
N90
N100
N110
N120
N130
N140
N150
N160
N170
N180
N190
N200
N210
N220
N230
N240
N250
N260
N270
N280
N300
Funkcije programa
Napomena
179
4. 11. Potprogrami
Potprogrami su, kao to smo vidjeli kod tokarenja, dijelovi glavnog programa koji se mogu
vie puta ponoviti i umetnuti u glavni program. Piu se odvojeno ( na kraju glavnog
programa) u posebnim blokovima (Programs / Subprograms), imaju svoj naziv, a pozivaju
se u glavni program naredbom P. Broj uz slovo P znai broj izvrenja potprograma u glavnom
programu.
Potprogram zavrava naredbom M17.
180
Uputa:
-
181
182
Red. br.
10
Funkcije programa
G54
Napomena
Pomak nul toke na elo nepomine eljusti kripca
183
2
3
184
Nakon definiranja poetne toke (koordinate X50, Y10) pristupa se crtanju kose crte.
KOSA CRTA
- Odabirom <F4> crta se kosina.
X i Y koordinate se upisuju u apsolutnoj vrijednosti.
Mogue je upisivanje inkrementnih vrijednost nakon aktiviranja tipke Alternative <F2>.
Automatski se ispisuje vrijednost kuta 1.
Trans to next element je opcija prijelaza na slijedei element.
Mogunosti su: FS zakoenje ili
R radijus.
Pojavljuje se element SA - Straight Anywere
U prozor Free input dozvoljeno je pisanje
dodatnih
dopunskih
parametara
(npr
posmak,).
Grafiki prikaz funkcije
vidi se u novom
prozoru po aktiviranju
tipke info
Slijedei element crtanja je kruni luk koji se crta pozivom opcije Circle.
KRUNICA - Odabirom <F5> crta se
krunica odnosno luk. Mogue je upisati R
radijus, X i Y koordinate toke u koju se treba
doi te I i J koordinate sredita krunice
Takoer se nudi opcija Trans to next element prijelaz na slijedei element sa mogunostima:
FS zakoenje ili R radijus.
185
186
4.13.
Kod rada na stroju jedna od prvih radnji, kako smo nauili (vidi poglavlje 3.18.), je
definiranje nul toke izratka u kome se nalazi sredite koordinatnog sustava. Ta toka se
smjeta na samom izratku prema potrebi a ovisi o geometriji izratka. Kod simetrinih izradaka
toka W je obino u sredini izratka a kod nesimetrinih, toka W se nalazi obino u donjem
lijevom kutu izratka.
Funkcijom G54(G55-G57) najee prebacujemo toku M (strojna nul toka) na elo
nepomine eljusti kripca (pomona toka A vidi sl. 17), a zatim nekom od funkcija
pomaka (G58-G59) ili TRANAS (ATRANS) na traenu poziciju na samom izratku. Ovaj
zadnji pomak se programski napie.
Npr. N10 G54
definiramo poloaj nul toke na elu nepomine eljusti kripca
(podaci o koordinatama pomone toke A nalaze se u registru za nul
toke Parameter/Workoffset)
N20 G58 X50 Y-30 Z5
- ovim blokom prebacujemo nul toku na povoljniju
Ili N20 TRANS X50 Y-30 Z5 poziciju na samom izratku radi lakeg pisanja programa
G54
G58
Sam postupak odreivanja pomone nul toke A pomou kutnog senzora (etalona) sastoji
se u slijedeem:
1. postaviti etalon za mjerenje nul toke u vretenite stroja i ukljuiti vrtnju (max 500
o/min napisati program za brzinu u MIDI modu)
2. sa preklopnikom u JOG modu pribliiti vrh senzora do nepomine eljusti kripca po
Xosi ( reducirati posmak INC10 )
3. kada se pomini dio senzora potpuno centrino vrti (procjena) zabiljeimo koordinatu
X u registar za nul toku G54(Workoffset). Pri tom moramo oduzeti polumjer vrha
senzora (2mm).
187
4. na slian nain dovodimo vrh senzora i dodirujemo drugu nepominu eljust kripca
po osi Y i upisujemo koordinatu u registar za nul toku G54 (Workoffset)
5. koordinatu po osi Z najlake i najtonije emo dobiti tako da sa elom glavnog vretena
(bez vrtnje) dodirnemo gornju eljust kripca (toku N dovodimo u toku A). Pri tome
reduciramo posmak i postavimo
ispod ela glavnog vretena papir pa
kad se on zaglavi oitamo
koordinatu po osi Z.
4.14.
Sve to je u reeno za mjerenje i korekciju alata kod tokarenja vrijedi i za glodanje. Kod
glodanja je postupak mjerenja neto jednostavniji jer se mjeri samo visina otrice alata po osi
Z do referentne toke alata F(N). Podaci o izmjerenim alatima unose se u bazu podataka pod
Parameter/Tooloffset. Izgled i opis funkcijskih tipki za Tooloffset nalaze se na stranici X.
Za planirani rad moraju se odabrati potrebni alati te se u bazu podataka alata trebaju upisati
potrebne dimenzije.
elo alata ja od referentne toke draa alata N udaljeno za duljinu +Z i time se dobiva
korektivna toka P. (slika )
Alat je definiran i svojim polumjerom R.
Vrijednosti duljine Z i polumjera R upisuju se u bazu podataka za odabrani alat T (slika) pod
Parameter, Tool offset
188
189
190
Ovaj test uvelike izbjegava mogue pogreke i ozbiljna oteenja na samom stroju ili
alatu u sluaju sudara.
191
5. DODATAK
U ovom poglavlju dat e se neke smjernice za izbor reima rada (tablice), za Al kao i za
druge materijale. Takoer e se dati tablice za izbor Metrikog navoja (vanjski i unutarnji ),
jer su nam ti podaci potrebni za pravilan izbor parametara kod izrade navoja.
Tu e se nai i drugi korisni podaci za samo programiranje (predloena dokumentacija za
CNC programiranje, izraeni kompletni primjeri za tokarenje i glodanje, kao i ponueni
primjeri izrade).
192
Poznato:
promjer izratka .D = 50
brzina rezanja .. v = 150 m/min
Trai se:
broj okretaja gl. vretena ..S=1300 o/min
193
Posmak (mm/o)
Poznato:
Broj okretaja gl. vretena . S=1700o/min
posmak F=0.06 mm/o
Trai se:
posmak ... F=cca.100mm/min
Posmak
mm/min
194
5.3.
PRIMJER
Poznato:
promjer alata . D = 8
brzina rezanja v = 44 m/min
Trai se:
broj okretaja gl. vretena S=1750 o/min
195
Poznato:
materijal izratka .. Torradur B
promjer glodala .. D=12 mm
posmak F=70 mm/min
Trai se:
dubina rezanja . t u mm
Poznato:
materijal izratka ..elik za
automate 9S20
promjer glodala D=32mm
dubina rezanja .. t = 0.5 mm
Trai se:
posmak .. F u mm/min
PRIMJER
posmak ( mm/min )
Rjeenje:
dubina rezanja t = 6 mm
posmak F = 50 mm/min
196
5.5.
PRIMJER
Poznato:
materijal izratka .. Torradur B
promjer svrdla D = 9 mm
Trai se:
posmak F = 150 mm/min
197
198
199
200
201
202
CNC-PRIMJERI
OPERACIJSKI LIST
Red.
Br.
10.
Stezanje izratka
ALAT
Ime i prezime:
Razred, k.god.
203
BILJEKE
CNCPRIMJERI
TEHNIKA KOLA
VIROVITICA
Naziv izratka:
STROJ
SIROVAC
EMCO TURN 55
Materijal
Aluminij
Oznaka
Skraenica
Al
Tip
Dimenzije
Biljeke
Broj
steznog
STEZNI ALAT
alata
L=
D=
Trans =
1 - glavno
vreteno
2 - amerikaner
3 - eljusti
4 - sirovac
R - rererentna
T1
T2
Broj kor.
Broj kor.
l1
l2
l1
l2
Rad. alata:
Poz. alata:
S (o/min):
F (mm/o):
Rad. alata:
Poz. alata:
S (o/min):
F (mm/o):
Tvrdi metal:
Tvrdi metal:
T3
ALATI
T4
Broj kor.
Broj kor.
l1
l2
l1
l2
Rad. alata:
Poz. alata:
S (o/min):
F (mm/o):
Rad. alata:
Poz. alata:
S (o/min):
F (mm/o):
Tvrdi metal:
Tvrdi metal:
T5
T6
Broj kor.
Broj kor.
l1
l2
l1
l2
Rad. alata:
Poz. alata:
S (o/min):
F (mm/o):
Rad. alata:
Poz. alata:
S (o/min):
F (mm/o):
Tvrdi metal:
Tvrdi metal:
Ime:
204
CNC-PRIMJERI
Naziv izratka:
Red. br.
bloka
CNC PROGRAM
FUNKCIJE PROGRAMA
NAPOMENA
Ime i
prezime
List 1 /
205
206
01
02
03
04
207
Vidi slike u
poglavlju
1.8.2. !
208
209
01
02
03
04
210
Vidi slike u
poglavlju 1.8.2. !
211
212
213
214
01.
02.
03.
04.
05.
06.
07.
08.
Facing poravnanje
T1D1
Roughing outside Vanjska obrada
T1D1
Roughing inside Unutarnja obrada provrta
T2D2
Chamfer thread Zakoenje vanjskog ruba (navoja) T3D3
Chamfer inside Zakoenje unutarnjeg provrta
T3D3
Thread milling Glodanje navoja
T4D4
Centering chamfer Oznaivanje provrta
T5D5
Drilling Buenje
T6D6
215
5.11.3.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Facing poravnanje
Roughing outside Vanjska obrada
Roughing inside Unutarnja obrada provrta
Chamfer thread Zakoenje vanjskog ruba (navoja)
Chamfer inside Zakoenje unutarnjeg provrta
Thread milling Glodanje navoja
Centering chamfer Oznaivanje provrta
Drilling - Buenje
216
217
218
CNC-PRIMJERI
Naziv izratka:
Red. br.
bloka
N05
N10
N15
N20
N25
N30
N35
N40
N45
N50
N55
N60
N65
N70
N75
N80
N85
N90
N95
N100
N105
N110
N120
N125
N130
N135
N140
N145
N150
N155
N160
N165
M170
M175
N180
N185
N190
EMCO
POKLOPAC S NAVOJEM
CNC PROGRAM
FUNKCIJE PROGRAMA
NAPOMENA
G54
G58 X25 Y-25 Z9.5
T1 D1
S1990 F500 M3
G0 X-47 Y-20 Z5
Z0
G1 X47
G0 X15
G1 X-47
G0 Y0
L100 P7
G0 Z50
M0
T2 D2
S2000 F180 M3
G0 X0 Y0 Z2
G0 Z50
M0
T3 D3
S2200 F600 M3
G0 X27 Y0 Z2
G1 G41 X20
G2 X20 Y0 I-20 J0
G0 G40 X27
Z2
X0 Y0
Z-1
G1 G41 X-12
G3 X-12 Y0 I12 J0
G0 G40 X0 Y0
Z60
M0
T4 D4
S2400 F240 M3
G0 X29 Y0 Z2
Z-5
219
Red broj
bloka
N200
N205
N210
N215
N220
N225
N230
N235
N240
N245
N250
N255
N260
N265
N270
N275
FUNKCIJE PROGRAMA
G0 Z50
M0
T6 D6
S1900 F160 M3
G0 X0 Y0 Z2
Kraj programa
L 100
Broj potprograma
N5
N10
N15
N20
N25
220
Zakljuak
U ovom kratkom teaju iz programiranja CNC strojeva date su osnovne upute kako
pristupiti ovoj problematici i to sve moramo znati da bi uspjeno napisali neki program a
takoer i izradili predmet na samom stroju.
Kao to se moglo vidjeti iz udbenika to nije ni malo lak posao i moramo poznavati dosta
funkcija i pojmova a naroito sam stroj i njegove mogunosti, jer na osnovi stroja izabrat
emo pravilne i preporuene reime rada, to je vrlo bitno, kako bi sauvali sam alat i dobili
traenu kvalitetu obrade.
Naroitu pozornost treba dati pravilnom izboru alata i izradi kvalitetnog plana rezanja kako bi
to bre izvrili obradu, jer je danas uteda u vremenu temeljni pokazatelj produktivnoti.
No za to treba veliko iskustvo programera i poznavanja tehnologinosti materijala. Na cilj je
prije svega usmjeriti uenike na pravilno razmiljanje prilikom izrade dokumentacije
programiranja. Nijedan program nije dovoljno dobar da nebi mogao biti jo bolji.
Za kvalitetno izvoenje vjebi naravno mora se dobro savladati programiranje kao i
upravljaka jedinica stroja.
Za stroj moemo ii tek kad smo izvrili simulaciju, popravili eventualne greke, izmjerili
alate i poloaj nul toke te kad smo izabrali provjerene reime rada, jer to je garancija da
neemo otetiti stroj i alat.
Uvjet za uspjean rad je potpuno razumijevanje programa!
Puno sree i zadovoljstva u radu eli vam autor!
221
Literatura
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
1.8.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
222