Professional Documents
Culture Documents
Osnovi Elektrotehnike PDF
Osnovi Elektrotehnike PDF
(1)
Q
(1)
t
gde je I - vrednost intenziteta elektrine struje, a Q - koliina pozitivno naelektrisanih estica, koje
su za vreme t prole kroz presek. Umesto naziva "jaina elektrine struje" ili "intenzitet elektrine
struje' esto se koristi termin struja" . Ovo treba imati u vidu s obzirom na rasprostranjenost tog
termina.
Prema jednaini (1) jedinica za jainu elektrine struje je kulon u sekundi. Zbog svoje vanosti, ova
jedinica je dobila posebno ime - amper, i oznaava se sa A,
I=
Ij =
kulon
C
= = amper = A
sekunda s
(2)
Instrument pomou koga se meri jaina elektrine struje naziva se ampermetar. Ampermetar se
ukljuuje u kolo redno, tj. kolo se prekida i u njega ubacuje ampermetar. Ampermetri se inae tako
konstruiu da svojim prisustvom u kolu to manje poremeuju struju koja se imala pre njihovog
ukljuenja u kolo.
ELEKTRINO KOLO. ELEKTRINI GENERATORI
Da bi ee uspostavila i odravala stalna jednosmerna struja, pored postojanja naelektrisanih estica
mora se formirati zatvoreni put od materijala kroz koji se naelektrisane estice mogu kretati, i mora
postojati nekakav mehanizam koji e naelektrisane estice pokretati. Taj zatvoreni put se naziva
elektrino kolo, dok navedeni mehanizam poseduju ureaji koji se nazivaju elektrinl izvori ili
generatori.
Ako se na prikljuke generatora veu krajevi nekog provodnika, npr. metalna ica, u njemu e se
uspostaviti elektrino polje, i pod njegovim dejstvom e se u zatvorenom kolu obrazovati elektrina
struja. Sposobnost generatora da odrava struju u kolu i da vri pretvaranje drugih vidova energlje u
elektrinu, karakterie se pomou veliine koja se naziva elektromotorna sila, ili skraeno ems i
obeleava se sa E. Elektromotorna sila nekog generatora definie se kao kolinik rada A sto ga
izvri generator kada kroz njega protekne koliina naelektrisanja Q, i samog tog naelektrisanja:
E=
A
Q
(3)
Naziv elektromotorna sila nije adekvatan jer ona nije sila u pravom smislu rei, a uveden je
analogno sa silom kao uzrokom kretanja mase, poto je elektromotorna sila uzronik kretanja
elektriciteta.
Iako je ems skalarna veliina, uobiajeno je da se prikazuje i njen smer, orijentisan kroz generator
od negativnog ka pozitivnom prikljuku, sl.3.
Kada generator u kolu odrava struju jaine I onda on, po definiciji (5), u vremenu t izvri rad,
A = E Q = E I t
(4)
P=
A
= EI
t
(5)
Snaga generatora jednaka je proizvodu ems E i jaine struje kroz generator I. Ona predstavlja snagu
kojom se neki drugi oblik energije, najee mehanika, pretvara u elektrinu.
2
U
R
(6)
Relacija (6) predstavlja matematiki izraz Omovog zakona. Omov zakon glasi: Jaina struje je
upravo srazmerna naponu, a obrnuto srazmerna elektrinoj otpornosti. Omov zakon predstavlja
jedan od osnovnih zakona elektrotehnike. Omov zakon u navedenom obliku vai samo za one
provodnike kod kojih odnos U/I tj. otpornost ne zavisi od jaine struje. Takvi provodnici se
nazivaju linearni provodnici.
Poto je prema (10) otpornost definisana kolinikom napona i struje jedinica za otpornost je volt po
amperu. Ta jedinica ima posebno ime i naziva se Om a obeleava se grkim slovom omega ():
Rj =
Uj
Ij
volt
V
= = Om =
amper A
(11)
Otpornost od jednog oma ima provodnik kod koga struja jaine jednog ampera stvara potencijalnu
razliku izmeu krajeva od jednog volta.
Kada se temperatura provodnika odrava konstantnom, otpornost zavisi od oblika i dimenzija
provodnika i od vrste materijala od koga je on nainjen. Ako se radi o ianom provodniku
konstantnog preseka i od homogenog materijala, eksperiment pokazuje da je otpornost direktno
srazmerna duini provodnika l, a obrnuto srazmerna povrini S poprenog preseka tj.
R=
l
S
(7)
Koeficijent srazmernosti je fizika veliina koja zavisi od prirode provodnog materijala i naziva
se specifina elektrina otpornost ili krae specifina otpornost. Jedinica za specifinu otpornost je
om metar tj. m. Prema jednaini (7), specifina otpornost nekog materijala predstavlja otpornost
provodnika izraenog od tog materijala duine 1 m, poprenog preseka 1 mm2, pri temperaturi =
20 oC.
DULOV ZAKON
Jedna od veoma vanih manifestacija elektrine struje je njen toplotni efekat tj. zagrevanje
provodnika, odnosno, otpornika. Ovaj efekat se naziva Dulov efekat, po imenu engleskog naunika
Dula (J.P. Joule), koji ga je eksperimentalno prouio i postavio kvantitativne odnose izmeu
veliina koje uestvuju u pojavi. Stavivi izolovan provodnik u kalorimetar, i merei koliinu
toplote koja se oslobaa pri razliitim jainama stalne jednosmerne struje i pri drugim razliitim
okolnostima, Dul je ustanovio da je osloboena toplotna energija srazmerna kvadratu jaine struje
i vremena, dok je koefecijent srazmernosti otpornost provodnika R:
W = R I 2 t
(8)
3
A=UIt
(9)
Po zakonu o odranju energije, energija brojno jednaka ovom radu pretvorila se u otporniku u
toplotu
W = UIt
(10)
U2
t
R
(11)
Jedinica za energiju je Dul (J) a za snagu vat (W). U praktinim primenama za energiju se koristi i
jedinica kilovatas (kWh). Kilovatas je jednak energiji koju prijemnik snage 1 kW transformie u
toplotu (ili neki drugi oblik energije) u toku jednog asa. Znai,
1 kWh=10003600 Ws=3.6106 J
Instrumenti za merenje snage nazivaju se vatmetri. Toplotni efekat elektrine struje nalazi znaajne
i brojne primene u elektrotehnici, poto se na njemu zasniva rad svih elektrotermikih ureaja.
Medutim, u svim onim. sluajevima gde pretvaranje elektrine energije u toplotnu nije cilj, kao to
je to npr. kod elektrinih generatora i motora, transformatora i prenosnih vodova, razvijanje toplote
javlja se kao nepoeljna i tetna propratna pojava.
PROSTO KOLO JEDNOSMERNE STRUJE
Elektrina kola mogu biti u optem sluaju prosta i sloena. Prosta elektrina kola predstavljaju
zatvorenu rednu vezu osnovnih elemenata kola. Osnovni elementi kola su izvor elektrine struje ili
elektrini generator, prijemnik (potroa) elektrine energije i provodnici. Pored osnovnih, u kolu
mogu da budu ukljueni i pomoni elementi kola u koje spadaju osigura, prekida i razni
instrumenti.
Na slici 5 ematski je predstavljeno jedno prosto kolo jednosmerne struje koje se sastoji od
generatora elektromotorne sile E i unutranje otpornosti Rg i potroaa otpornosti R koji je
sa generatorom povezan sa dva provodnika, dovodnim i odvodnim, ije su otpornosti Rv1 i Rv2.
U elektrinim emama fizike osobine rasprostranjenih delova kola prikazuju se takozvanim
koncentrisanim parametrima kola koji su meusobno povezani linijama - idealnim provodnicima
bez otpornosti.
(12)
E Rg I Rv1 I Rv 2 I RI = 0
ili
E = Rg I + Rv1 I + Rv 2 I + RI
(13)
Kako se proizvod RI naziva padom napona, iz izraza (13) sledi da je u prostom kolu jednosmerne
struje elektromotorna sila jednaka zbiru padova napona u kolu.
U sluaju kada u kolu postoji vie redno vezanih elektromotornih sila, jednaina naponske
ravnotee ima oblik:
ili
E RI = 0
(14)
E = RI
(15)
(16)
I dol I odl = 0
Drugi Kirhofov zakon glasi: Algebarski zbir elektromotornih i elektrootpornih sila jednak je nuli.
Ovaj algebarski zbir se formira prema prizvoljno izabranom referentnom smeru du zatvorenog
puta i simboliki se oznaava kao:
E RI = 0
(17)
ELEKTROMAGNETIZAM
Kada se u okolinu nekog magneta ili, to je isto, provodnika sa strujom, unese neki drugi magnet ili
provodnik sa strujom, na njega e delovati sila, tkz. elektromagnetna sila. Znai, sredina koja
okruuje magnet, odnosno, provodnik sa strujom nalazi se u drugaijem fizikom stanju nego kada
se oni nisu tu nalazili. To je zbog toga to magnet, odnosno, provodnik sa strujom, u svojoj okolini
stvara magnetno polje, ijim se posredstvom, slino kao kod elektrinog polja, prenose sile
meusobnog dejstva. Ako se uneti magneti, odnosno provodnici sa strujom premetaju u
magnetnom polju, sile koje na njih deluju u optem sluaju se menjaju po intenzitetu i orijentaciji,
to znai da magnetno polje u razliitim takama ima razliito stanje. Poseban sluaj magnetnog
polja je tkz. homogeno magnetno polje kod koga su te sile u svim takama istog intenziteta i istog
smera.
Takvo magnetno polje se ima, npr. izmeu polova potkoviastog magneta ukoliko su njegovi polovi
na malom rastojanju. Uzronik magnetnih polja je kretanje elektriciteta (naelektrisanih estica).
Magnetna indukcija je jedna od najvanijih veliina kojom se opisuje magnetno polje. Jedinica za
magnetnu indukciju ima posebno ime, naziva se "Tesla" i oznaava sa T. Uvedena je u ast naeg
velikog pronalazaa Nikole Tesle.
ELEKTROMAGNETNA SILA
Kada se provodnik sa strujom unese u strano magnetno polje na provodnik deluje mehanika sila
koja tei da ga pomeri. Ta pojava predstavlja jednu od osnovnih vidljivih manifestacija magnetnog
polja i od osnovnog je znaaja za rad elektrinih maina, elektromagneta i velikog broja elektrinih
ureaja i instrumenata. Sila koja se tada javlja naziva se elektromagnetna sila.
OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRINIM MREAMA SA PROSTOPERIODINIM
STRUJAMA
Pored jednosmerne struje koja predstavlja vremenski stalnu struju, postoje i vremenski promenljive
struje, koje inae imaju veliki praktini znaaj. To su struje koje u toku vremena menjaju ili jainu,
ili smer, ili jedno i drugo, a postoje u elektrinim kolima u kojima deluje promenljiva
elektromotorna sila. Vremenski promenljive struje koje stalno menjaju intenzitet, a povremeno i
smer, nazivaju se naizmenine struje.
Periodine i prostoperiodine veliine
Pod vremenski periodinim veliinama podrazumevaju se veliine ije se vrednosti ponavljaju u
jednakim vremenskim razmacima. T je period (interval) vremena posle ijeg isteka se vrednosti
periodine funkcije ponavljaju. Period predstavlja duinu trajanja jednog ciklusa periodine
funkcije.
Reciprona vrednost perioda naziva se uestanost ili frekvencija i oznaava sa f
1
(18)
f =
T
6
Predhodni izraz predstavlja relaciju izmeu uestanosti i perioda periodine funkcije. Uestanost je
broj perioda u jedinici vremena. Jedinica za uestanost je herz i oznaava se sa Hz. Uestanost od 1
Hz ima periodina veliina koja svake sekunde izvri jedan ciklus.
(19)
(20)
(21)
U m Im
cos = UI cos
2
(22)
Ili:
S = UI prividna snaga, P = UI cos - aktivna snaga, Q = UI sin - reaktivna snaga
TROFAZNI SISTEMI
U praksi se koristi veoma irok opseg napona. Meutim najee je na raspolaganju samo jedna
vrednost napona i esto je potrebno taj napon poveat ili smanjiti. Efikasno pretvaranje jedne
vrednosti napona u drugu se vri urajem, koji se naziva elektrini transformator ili esto samo
transformator. Transformator radi na principu elekrtomagnetne indukcije, koji postoji samo kod
vremenski promenljivih polja, tako da on ne moe da se koristi za transformisanje vremenski
konstantnih napona.
Transformatori su elektrine maine bez obrtnih delova. U njima se putem elektromagnetne
indukcije vri pretvaranje promenljivih struja i napona jednog sistema u struje i napone drugog
sistema, ali iste uestanosti. Najveu zastupljenost transformatori imaju u elektroenergetskim
sistemima na transformaciji napona.
ELEKTRINE MAINE
deluje na provodnik kroz koji protie elektrina struja kada se on nalazi u magnetnom polju, (sl. 5)
kao i na pojavi da se u kolu koje se kree kroz magnetno polje indukuje elektromotorna sila.
P
P'
(5)
9
gde je P korisna snaga a P utroena. Stepen iskorienja elektrinih maina se, zavisno od njihove
snage, kree od 70 % (za P = 1 kW) do 95 % (za P = 1 MW).
PODELA ELEKTRINIH MAINA
Pored podele prema ulozi , na generatore i motore, elektrine maine se dele i prema vrsti struje
indukta i induktora.
U principu, u svakom od namotaja moe da tee i jednosmerna i naizmenina struja. S tim u vezi, a
u pogledu kombinacija struja indukta i induktora, elektrine maine se dele na sledee tri osnovne
grupe :
a) Maine za jednosmernu struju jednosmerna struja u induktoru (pobudnom namotaju) i
jednosmerna struja (dovedena ili odvedena pomocu kolektora) indukta,
b) Sinhrone maine jednosmerna struja u induktoru (po obodnom namotaju) i naizmenina struja
u induktu,
c) Asinhrone maine naizmenina struja u oba namotaja.
Sinhrone i asinhrone maine spadaju u elektrine maine naizmenine struje.
ASINHRONI MOTORI