Poslovni Forum - naslovna

Baza podataka

Primjer baze

Adresar

WEB katalog

Izrada WEB stranica

DIONIKO DRUTVO - II dio

DIONIKO DRUTVO - PRVI DIO

Glavna skuptina
Ako zakonom nije drugaije odreeno, dioniari u poslovima dionikog drutva svoja prava ostvaruju na glavnoj skuptini.
lanovi uprave i nadzornog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skuptine.
Glavna skuptina odluuje u pitanjima koja su izrito odreena zakonom i statutom dionikog drutva, a osobito o:
1. izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor,
2. godinjim financijskim izvjeima i upotrebi dobiti,
3. davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora,
4. imenovanju revizora drutva.
5. izmjenama statuta,
6. poveanju i smanjenju temeljnoga kapitala dionikog drutva,
7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drutva ili radnji voenja poslova drutva,
8. prestanku drutva.
O pitanjima voenja poslova drutva glavna skuptina moe odluivati samo onda ako to od nje zatrai uprava drutva.
Odluke o godinjim financijskim izvjeima i upotrebi dobiti i poveanju i smanjenju temeljnoga kapitala dionikog drutva glavna
skuptina moe donijeti tek nakon to joj nadzorni odbor podnese izvjee u skladu sa odredbama Zakona o trgovakim drutvima..
Glavna skuptina odluuje o davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora. O davanju razrjenice pojedinome lanu
glasuje se odvojeno, ako tako odlui glavna skuptina ili ako to zatrae dioniari iji udjeli zajedno ine najmanje deseti dio
temeljnoga kapitala dionikog drutva.
Davanjem razrjenice glavna skuptina odobrava kako su lanovi uprave i nadzornog odbora vodili drutvo. To nema znaaj
odricanja od zahtjeva za naknadom tete s naslova odgovornosti koji se moe postaviti prema osobama kojima je dana razrjenica.
Rasprava o davanju razrjenice mora se voditi zajedno s raspravom o upotrebi tekue dobiti. Uprava mora podastrijeti
glavnojskuptini godinja financijska izvjea, izvjee o stanju dionikog drutva i izvjee nadzornog odbora.
Glavnu skuptinu mora se sazvati u sluajevima odreenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi
dionikog drutva.
Glavnu skuptinu saziva uprava koja o tome odluuje obinom veinom glasova.
Za donoenje odluke o sazivanju glavne skuptine ovlatene su osobe koje su trgovakom registru upisane kao lanovi uprave. Pri
tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlatene sazvati glavnu skuptinu.
Sazivanje glavne skuptine objavljuje se u glasilu drutva. Odluka o sazivanju glavne skuptine mora sadravati tvrtku i sjedite
drutva, vrijeme i mjesto odravanja glavne skuptine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj
skuptini te za koritenje pravom glasa.
Ako u statutu nije drugaije odreeno, glavna skuptina se odrava u sjeditu drutva. Kotiraju li dionice drutva na burzi, glavna
skuptina se, ako statutom nije drugaije odreeno, moe odrati i u sjeditu burze.
Glavnu skuptinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatrae dioniari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetoga dijela
temeljnoga kapitala drutva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skuptine. Zahtjev treba uputiti upravi. Statutom
se moe odrediti da to pravo imaju i dioniari koji zajedno imaju udjele koji su manji od onih propisanih u ovome stavku.
Dioniari u tom sluaju mogu na isti nain zahtijevati i da se objavi predmet odluivanja na glavnoj skuptini.
Ne udovolji li se njihovu zahtjevu, sud moe ovlastiti dioniare koji su postavili zahtjev da sami sazovu glavnu skuptinu, odnosno da
objave predmet odluivanja na toj skuptini. Sud moe istovremeno imenovati predsjednika glavne skuptine.
Glavnu skuptinu mora se sazvati najmanje mjesec dana prije dana njezina odravanja.
Statutom se sudjelovanje na glavnoj skuptini i koritenje pravom glasa moe uvjetovati s time da se dionice odreeno vrijeme prije
odravanja glavne skuptine moraju pohraniti i da dioniari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skuptini.
Predvia li statut takvu odredbu, rok za sazivanje glavne skuptine umjesto prema danu odravanja glavne skuptine rauna se
prema danu do ijeg isteka treba pohraniti dionice, odnosno prijaviti sudjelovanje na glavnoj skuptini.
Zavisi li po statutu sudjelovanje u glavnoj skuptini ili pravo da se na njoj glasuje od toga da se dionice pohrane do odreenoga

vremena prije glavne skuptine, uvjetu je udovoljeno ako se to uini najkasnije desetoga dana pred odravanjem glavne skuptine.
Ako se statutom ne odredi drugaije, tome je uvjetu udovoljeno pohrane li se dionice kod javnog biljenika ili kod financijske
institucije koja se bavi uvanjem vrijednosnih papira.
Ako je uvjet da se sudjeluje na glavnoj skuptini ili da se na njoj ostvaruje pravo glasa da se dioniari prijave prije odravanja
glavne skuptine, tome je uvjetu udovoljeno ako se to uini najkasnije desetoga dana prije odravanja glavne skuptine.
Dnevni red glavne skuptine objavljuje se u glasilu drutva zajedno s pozivom na skuptinu. Ako dioniari koji zajedno imaju udjele
u iznosu od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala drutva nakon to je sazvana glavnu skuptina zahtijevaju da se objavi predmet
odluivanja na glavnoj skuptini, to se mora uiniti u roku od deset dana nakon to je objavljeno sazivanje glavne skuptine.
Ako glavna skuptina treba odluiti o izmjeni statuta ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako glavna skuptina na njega dade
suglasnost, moraju se objaviti prijedlog izmjena statuta, odnosno bitni sadraj ugovora.
Za svaku toku dnevnoga reda o kojoj treba da odluuje glavna skuptina uprava i nadzorni odbor moraju, a ako se radi o izboru
lanova nadzornog odbora i revizora samo nadzorni odbor, navesti u objavi dnevnoga rada i prijedloge odluka
to ih treba donijeti.
Na glavnoj skuptini ne moe se odluivati o tokama dnevnoga reda koje nisu valjano objavljene.
Uprava mora u roku od dvanaest dana od objave sazivanja glavne skuptine priopiti financijskim institucijama i udruenjima
dioniara koji su na posljednjoj glavnoj skuptini glasovali u ime dioniara ili koji to zahtijevaju da je sazvana glavna skuptina te
zahtjeve i prijedloge dioniara uz navoenje njihovih imena, obrazloenja i stavova uprave.
Isto priopenje uprava mora poslati dioniarima:
1. koji su pohranili dionice u dionikom drutvu ili
2. koji su zatraili da im se poalje priopenje.
Svaki lan nadzornog odbora moe zatraiti da mu uprava poalje priopenje o naprijed navedenom.
Svaki dioniar koji je pohranio dionice u drutvu ili je kao dioniar upisan u knjizi dionica i svaki lan nadzornog odbora moe
zahtijevati da mu uprava u pisanom obliku priopi odluke koje donese glavna skuptina.
Prijedlozi dioniara moraju se priopiti u roku od tjedan dana nakon to se u glasilu drutva objavi sazivanje glavne skuptine
poalje drutvu obrazloeni prijedlog i priopi da eli na glavnoj skuptini protusloviti nekome prijedlogu uprave i nadzornog odbora i
pridobiti ostale dioniare da glasuju za ono to on predlae.
Protuprijedlog i obrazloenje ne moraju se priopiti:
1. ako bi se objavom poinilo kazneno djelo ili prekraj,
2. ako bi protuprijedlog doveo do odluke glavne skuptine koja bi bila protivna zakonu ili statutu,
3. ako obrazloenje protuprijedloga u bitnim pitanjima sadrava oito pogrene podatke ili podatke koji mogu zavesti dioniare,
4. ako je protuprijedlog dioniara, utemeljen na istome injeninome stanju, bio ve priopen glavnoj skuptini,
5. ako je isti protuprijedlog dioniara s bitno istim obrazloenjem u posljednjih pet godina najmanje dva puta bio priopen glavnoj
skuptini i za njega su se izjasnili dioniari ije dionice ine manje od dvadesetine temeljnoga kapitala drutva,
6. ako je vidljivo da dioniar nee sudjelovati u glavnoj skuptini niti e ga itko na njoj zastupati,
7. ako u posljednje dvije godine na dvije glavne skuptine dioniar nije sam ni preko zastupnika stavio neki protuprijedlog kojega je
priopio.
Obrazloenje ne treba priopavati, ako sadrava ukupno vie od sto rijei.
Postavi li vie dioniara protuprijedloge o istome pitanju, uprava ih moe povezati zajedno s obrazloenjima.
Na stavljanje prijedloga dioniara o izboru lanova nadzornog odbora ili o imenovanju revizora drutva na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe naprijed navedene. Prijedlog ne mora biti obrazloen.
Financijska institucija koja za dioniare dri dionice u pohrani mora priopenja koja dobije proslijediti dioniarima bez odgaanja.
Ako financijska institucija ima nakanu glasovati za dioniare na glavnoj skuptini, mora im priopiti vlastite prijedloge za glasovanje
o pojedinim tokama dnevnoga reda. U tim prijedlozima ona se mora rukovoditi interesima dioniara.
Financijska institucija mora od dioniara traiti upute o tome kako da glasuje i upozoriti ih da e u sluaju ako ih na vrijeme ne
dobije glasovati onako kako im je to ve priopila. Uz traenje uputa o glasovanju financijska institucija mora dioniarima dostaviti
obrazac na kojemu oni mogu dati upute za glasovanje o pitanjima koja su na dnevnome redu glavne skuptine.
Ako dioniar nakon sazivanja glavne skuptine dade financijskoj instituciji u pisanome obliku upute o tome kako da glasuje, ona mu
ne mora priopavati vlastite prijedloge o glasovanju.
Odgovornost financijske institucije za tetu priinjenu dioniarima zbog povrede obveza naprijed opisanih ne moe se unaprijed
iskljuiti ni ograniiti. Isto vrijedi i za udruenja dioniara.

Na glavnoj skuptini mora se sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dioniara te njihovih zastupnika uz navoenje imena,
prezimena i prebivalita kao i nominalnog iznosa svake od zastupljenih dionica i uz navoenje njezina roda.
Popis treba napraviti na temelju predoenih isprava o dionicama, potvrda o dionicama, odnosno na temelju punomoi za zastupanje
dioniara na glavnoj skuptini dionikog drutva.
Ako su financijskoj instituciji ili udruenju dioniara dane punomoi za glasovanje na glavnoj skuptini i njihovi punomonici glasuju i
njihovo ime, treba posebno navesti nominalne iznose i rodove dionica glede kojih im je dano pravo da glasuju na glavnoj skuptini.
Ne moraju se navesti imena dioniara koji su dali punomo za glasovanje.
Onaj koga dioniar ovlasti da u vlastito ime glasuje na temelju dionica koje mu ne pripadaju, mora radi unoenja u popis posebno
navesti nominalni iznos i rodove dionica. To vrijedi i za dionice koje glase na ime za koje je ovlatenik dioniar koji je upisan u knjizi
dionica.
Popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima glavne skuptine prije prvoga glasovanja. Potpisuje ga predsjednik glavne skuptine.
Svaka odluka glavne skuptine mora se navesti u zapisniku kojega sastavlja javni biljenik. U zapisniku se navode mjesto i vrijeme
odravanja glavne skuptine, ime i prezime javnog biljenika te nain i rezultat glasovanja i utvrenje predsjednika o donesenim
odlukama. Zastupniku treba priloiti popis sudionika na glavnoj skuptini i dokaz o sazivanju glavne skuptine. Dokaze o sazivanju
glavne skuptine ne treba priloiti, ako su uz navoenje njihova sadraja navedeni u zapisniku. Zapisnik potpisuje javni biljenik.
Nije potrebno da se navedu svjedoci.
Uprava mora bez odgaanja po odranoj glavnoj skuptini dostaviti registarskome sudu javno ovjereni primjerak zapisnika s
prilozima.
Uprava mora na glavnoj skuptini dati svakome dioniaru na njegov zahtjev obavjetenja o poslovima drutva, ako je to potrebno za
prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu. Obveza davanja obavjetenja odnosi se i na pravne i poslovne odnose drutva s
povezanim drutvima.
Uprava moe uskratiti davanje obavijesti:
1. ako bi ono prema razumnoj gospodarskoj prosudbi moglo prouzroiti tetu drutvu ili s njime povezanome drutvu,
2. o poreskim davanjima ili o visini pojedinih od njih,
3. o razlici izmeu vrijednosti s kojom su pojedini predmeti navedeni u poslovnim knjigama drutva i njihove vie vrijednosti, osim
ako glavna skuptina potvrdi godinja financijska izvjea,
4. o metodama izrade financijskih izvjea drutva i procjene vrijednosti imovine, prihoda i rashoda ako je navoenje tih metoda u
prilogu spomenutih izvjea dovoljno za to da se dobije prava slika imovinskog i financijskog stanja te stanja dobiti drutva,
5. ako bi davanjem obavijesti uprava uinila neku kanjivu radnju.
Ako je nekome dioniaru zbog njegova svojstva dioniara dana obavijest izvan glavne skuptine, ona se na glavnoj skuptini mora
dati svakome dioniaru drutva na njegov zahtjev pa i onda kada nije potrebna za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu.
Ako je dioniaru uskraena obavijest, on moe traiti da se njegovo pitanje i razlog zbog kojega mu je bio uskraen odgovor navedu
u zapisniku o radu glavne skuptine.
Sud kao iskljuivo nadlean odluuje o zahtjevu dioniara o tome mora li uprava dati obavjetenja.
Takav zahtjev pri sudu moe podii svaki dioniar kome nije dano obavjetenje, a ako je o toki dnevnoga reda na koju se
obavjetenje odnosi na glavnoj skuptini donesena odluka, i svaki dioniar koji je prisustvovao skuptini i u zapisnik izjavio svoje
protivljenje donesenoj odluci. Zahtjev se mora podii u roku 15 dana od dana kada je odrana glavna skuptina na kojoj je odbijeno
da se dade obavjetenje.

Pravo glasa
Statutom se moe odrediti da je za donoenje odluka potrebna odreena zastupljenost dioniara na glavnoj skuptini. Pri sazivanju
glavne skuptine mora se odrediti kada e se odrati naredna glavna skuptina, ako na onoj koja je sazvana ne bude kvoruma koji
je odreen statutom. Ako statutom nije drugaije odreeno, tako odrana glavna skuptina moe valjano odluivati bez obzira na
broj dioniara koji su na njoj zastupljeni.
Na glavnoj skuptini odluke se donose veinom danih glasova (obina veina), ako se zakonom ili statutom ne odredi da je za to
potrebna neka vea veina ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Pravo glasa ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica. Statutom se pravo glasa moe ograniiti tako da pojedini dioniar ne
moe imati vie od odreenoga najveega broja glasova ili postotka od svih glasova. Statutom se moe odrediti da se dionicama
koje pripadaju nekome dioniaru smatraju i dionice koje netko drugi dri za njegov raun. Ako je dioniar trgovako drutvo,
statutom se moe odrediti da se dionicama koje mu pripadaju smatraju i dionice drutva koje je o njemu ovisno, drutva koje je u
odnosu na njega vladajue, drutva koje je s njime povezano u obliku koncerna ili dionice koje netko trei dri za raun tih drutava.
Ne mogu se postaviti ogranienja koja bi se odnosila samo na pojedine dioniare.
Pravo glasa stjee se potpunom uplatom uloga. Statutom se moe odrediti da se pravo glasa stjee ve kada se za dionice uplati

zakonom ili statutom odreeni najnii iznos uloga. Za dionice za koje se uplati spomenuti najnii iznos uloga, stjee se pravo na
jedan glas. Kod veih uloga omjer steenih prava glasa ravna se prema veliini onoga to je uplaeno.
Ako se statutom ne odredi da se pravo glasa stjee prije potpune uplate uloga, a nijedna dionica jo nije u cjelini uplaena, omjer
prava glasa odreuje se prema visini uplaenih uloga. Pri tome uplata najnieg uloga daje pravo na jedan glas. U tim se sluajevima
dijelovi glasova uzimaju u obzir samo onda, ako za dioniara koji ima pravo glasa daju pune glasove. Zalaganjem dionice dioniar ne
gubi pravo glasa.
Dioniar moe pravo glasa u glavnoj skuptini ostvariti i preko punomonika. Punomo se mora dati u pisanom obliku. Punomo
treba predati drutvu i ono je zadrava na uvanju. Nain glasovanja odreuje se statutom.
Financijske institucije mogu ostvarivati pravo glasa iz dionica koje glase na donositelja koje im ne pripadaju samo onda ako su za to
ovlatene pisanom punomoju. Punomo se moe izdati odreenoj financiskoj instituciji i ne moe trajati dulje od petnaest mjeseci,
a moe se opozvati u svako doba. Rok trajanja punomoi tee od dana kada je izdana. Opunomoena financijska institucija moe
ovlastiti i osobe koje nisu njezini namjetenici da na temelju punomoi koje im izda, ostvaruju pravo glasa opisano naprijed samo
ako je to doputeno u punomoi koju su joj dali dioniari.
Financijska institucija moe ostvarivati pravo glasa tako da imenuje dioniara u ije ime djeluje Kada je to od oreeno u punomoi,
financijska institucija moe ostvarivati pravo glasa i u ime onoga koga se to tie. Ostvaruje li ta institucija pravo glasa s navoenjem
imena dioniara za koga to ini, punomo mora predati drutvu i ona ostaje kod njega na uvanju. Ostvaruje li pravo glasa u ime
onoga koga se to tie, za ovlatenje da ostvari pravo glasa dovoljno je da ispuni pretpostavke koje se za to trae statutom drutva.
Ako statut o tome nema odredaba, dovoljno je da drutvu predoi ispravu o dionici ili potvrdu da je ona
pohranjena kod javnog biljenika ili kod financijske institucije koja se bavi uvanjem vrijednosnih papira.
Ako dioniar ne dade financijskoj instituciji naputak kako da glasuje, ona mora glasovati onako kako mu je priopila na nain
propisan u Zakonu o trgovakim drutvima, osim ako iz okolnosti moe zakljuiti da bi dioniar, kada bi znao stanje stvari, odobrio
drugaije glasovanje. Financijska institucija moe ostvarivati pravo glasa iz dionica koje glase na ime a koje joj ne pripadaju, iako je
u knjizi dionica upisana kao dioniar, samo na temelju pisanog ovlatenja, a ako nije u toj knjizi upisana kao dioniar, samo ako
imenuje dioniara u ije ime djeluje na temelju pisane punomoi koja joj je dana.
Ako financijska institucija pri glasovanju odstupi od naputka dioniara ili, ako dioniar nije dao naputak, od svoga vlastitoga
prijedloga kojega je priopila dioniaru, ona to mora dioniaru priopiti i navesti za to razloge.
Te odredbe na odgovarajui se nain primjenjuju kada se glasuje preko:
1. udruenja dioniara,
2. rukovodnog osoblja ili namjetenika financijske institucije ako su toj instituciji povjerene dionice koje joj ne pripadaju,
3. osobe koje se ponude da za dioniare ostvare pravo glasa u glavnoj skuptini.
To ne vrijedi za zakonske zastupnike niti za srodnike dioniara do etvrtoga stupnja srodstva.
Financijska institucija ne moe unaprijed iskljuiti ni ograniiti odgovornost za tetu koja bi nastala povredom odredaba naprijed
opisanih.
Nitko ne moe ostvarivati pravo glasa za sebe ni za nekoga drugoga kada se odluuje o tome da li da mu se dade razrjenica, o
njegovu osloboenju od odgovornosti ili o zahtjevu kojega drutvo ima prema njemu. Za dionice iz kojih dioniar na taj nain ne
moe ostvarivati pravo glasa, to za njega ne mogu uiniti ni druge osobe.
Nitav je ugovor kojim se dioniar obvezuje da e glasovati po uputama drutva, uprave ili nadzornog odbora drutva ili po uputama
ovisnoga drutva. Nitav je i ugovor s kojim se dioniar obvezuje da e glasovati za svaki prijedlog uprave ili nadzornog odbora
drutva.
Ako dioniar u skladu stavi prijedlog za izbor lanova nadzornog odbora i na glavnoj skuptini zatrai da se oni izaberu, o njegovu se
prijedlogu mora odluiti prije odluivanja o prijedlogu nadzornog odbora, ako to trae dioniari koji imaju dionice to ine ukupni
udio od najmanje desetine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini.

Posebne odluke
U Zakonu o trgovakim drutvima ili u statutu propisane posebne odluke odreenih dioniara donose se na posebnoj skuptini samo
tih dioniara ili odvojenim glasovanjem na glavnoj skuptini drutva, ako zakon ne odreuje to drugo. Na sazivanje posebne
skuptine samo tih dioniara, na njihovo sudjelovanje na njoj kao i na pravo obavjetavanja dioniara primjenjuju se propisi o
glavnoj skuptini drutva, a na donoenje posebnih odluka na odgovarajui se nain primjenjuju propisi o donoenju odluka na
glavnoj skuptini drutva.
Sazivanje posebne skuptine samo dioniara koji imaju pravo glasovati za posebnu odluku ili objavljivanje dnevnoga reda takve
skuptine mogu zahtijevati oni dioniari koji imaju spomenuto pravo glasa iji udjeli s kojima mogu sudjelovati u donoenju odluka
zajedno ine deseti dio svih udjela na temelju kojih se moe glasovati na takvoj skuptini.

Povlatene dionice bez prava glasa

Povlatene dionice daju dioniaru sva prava iz dionica koje imaju i drugi dioniari, ali se moe odrediti da one ne daju pravo glasa u
glavnoj skuptini drutva (povlatene dionice bez prava glasa).
Ako se povlatenim dioniarima bez prava glasa u jednoj godini ne isplati ili im se samo djelomino isplati povlateni iznos na ime
dobiti pa im se to ni ne nadoknadi u narednoj godini pored punog iznosa koji treba da prime za tu godinu, oni stjeu pravo glasa u
glavnoj skuptini drutva i imaju ga sve dok im se ne isplate zaostaci. U tom sluaju povlatene se dionice uzimaju u obzir pri
izraunavanju veliine sudjelovanja u temeljnome kapitalu koja se trai po zakonu ili po statutu drutva.
Za odluku kojom se ukida ili ograniava povlatenost potrebna je suglasnost povlatenih dioniara.
Za izdavanje povlatenih dionica te dionica koje su s njima izjednaene potrebna je suglasnost povlatenih dioniara. Suglasnost nije
potrebna ako je pri davanju povlatenosti ili, iskljui li se kasnije pravo glasa, pri tome iskljuenju bilo izriito predvieno izdavanje
takvih dionica. Povlatenim dioniarima ne moe se oduzeti pravo da stjeu dionice koje se tako izdaju.
Povlateni dioniari daju navedenu suglasnost odlukom koja se donosi na posebnoj skuptini tih dioniara ili posebnim glasovanjem
na glavnoj skuptini drutva. Za donoenje odluke potrebna je veina od najmanje tri etvrtine od danih glasova. Statutom se ne
moe odrediti da je za to potrebna vea veina niti se moe zahtijevati ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Ukine li se povlatenost dionica, one postaju dionice s pravom glasa.

Posebna revizija
Radi ispitivanja radnji koje su provedene u osnivanju drutva, ispitivanja voenja poslova drutva te mjera poduzetih za poveanje
ili smanjenje temeljnoga kapitala drutva, glavna skuptina moe obinom veinom glasova imenovati posebne revizore drutva. U
glasovanju o imenovanju posebnih revizora ne moe u svoje ni u tue ime sudjelovati lan uprave, odnosno nadzornog odbora, ako
se ispitivanje revizora odnosi na ocjenu rada nekoga lana tih organa ili je u vezi s pokretanjem sudskog spora izmeu drutva i
nekoga od tih osoba.
Odbije li glavna skuptina imenovati posebne revizore, uinit e to sud na zahtjev dioniara koji zajedno imaju udjele koji ine
najmanje deseti dio temeljnoga kapitala drutva, ako postoji opravdana sumnja u to da su pri osnivanju drutva uinjene
nepravilnosti ili da su grubo povrijeeni zakon, odnosno statut. Podnositelji zahtjeva moraju pohraniti u drutvu, kod javnog
biljenika ili kod financijske institucije koja se bavi uvanjem vrijednosnih papira isprave o dionicama za vrijeme dok se ne odlui o
njihovu zahtjevu i uiniti vjerodostojnim da su najmanje tri mjeseca prije odravanja glavne skuptine bili dioniari drutva.
Takav zahtjev mora se podnijeti sudu u roku od 15 dana od dana odravanja glavne skuptine na kojoj je odbijen prijedlog da se
imenuju posebni revizori.
Uprava mora dopustiti posebnim revizorima da pregledaju poslovne knjige i dokumentaciju te sve ono to ini imovinu drutva.
Posebni revizori mogu traiti od lanova uprave i nadzornog odbora sva objanjenja i dokaze koji su potrebni za njihov rad. Takva
prava posebni revizori imaju i u odnosu na povezana drutva.
O svome nalazu posebni revizori moraju podnijeti pisano izvjee. Revizori ga moraju potpisati i bez odgaanja predati upravi
drutva i trgovakom registru kod kojega je drutvo upisano. Na zahtjev svakog dioniara uprava mu mora dati
primjerak izvjea. Uprava mora izvjee podnijeti nadzornom odboru i staviti ga na dnevni red naredne glavne skuptine.
Posebni revizori drutva imaju pravo na naknadu izdataka i na primjerenu nagradu za svoj rad. Imenuje li sud revizore, on odreuje
i naknadu trokova te primjerenu nagradu koji im pripadaju. Trokove revizije snosi dioniko drutvo.

IZMJENA STATUTA
Statut se moe izmijeniti odlukom glavne skuptine. Glavna skuptina moe
ovlastiti nadzorni odbor da izmijeni statut samo ako se radi o usklaivanju njegova teksta.
Za odluku glavne skuptine o izmjeni statuta potrebno je da se za nju dadu
glasovi koji predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na
glavnoj skuptini pri odluivanju o statutu. Statutom se moe odrediti da je za to
potrebna vea veina a moe se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Ako bi izmjenom statuta dolo do promjene dotadanjeg odnosa meu rodovima
dionica na tetu nekoga roda dionica, za donoenje odluke potrebna je suglasnost
dioniara onoga roda dionica na iju se tetu treba izmijeniti statut. Ti dioniari
daju suglasnost u obliku posebne odluke.
Odluka kojom se dioniarima stavljaju dodatne obveze moe se donijeti samo uz

suglasnost svih dioniara na koje se to odnosi. Isto vrijedi i za odluku kojom je za prijenos dionica koje glase na ime i privremenica
potrebna suglasnost drutva.
Registarskome sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u
sudski registar. Prijavi se mora priloiti potpuni tekst statuta, koji je ovjeren od
strane javnog biljenika. Javni biljenik mora potvrditi da izmijenjene odredbe
statuta i odluka o izmjeni te neizmijenjene odredbe statuta koji se nalazi kod
registarskoga suda u potpunosti odgovaraju tekstu statuta koji se prilae prijavi. Ako
je za izmjenu statuta potrebno odobrenje dravnog organa, prijavi se mora priloiti i
to odobrenje. Izmjena statuta je valjana tek od njezina upisa u sudski registar.

POVEANJE TEMELJNOGA KAPITALA

Odluka o poveanju temeljnoga kapitala drutva ulozima donosi se glasovima
koji predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj
skuptini pri donoenju odluke. Statutom se moe odrediti da je za to potrebna i
drugaija veina, ali se za izdavanje povlatenih dionica bez prava glasa moe
odrediti samo vea veina glasova zastupljenoga kapitala na glavnoj skuptini pri
donoenju odluke. Njime se moe traiti i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Poveanje temeljnoga kapitala drutva ulozima mogue je samo izdavanjem novih dionica.
Ako su izdane dionice vie rodova, za odluku glavne skuptine o poveanju
temeljnoga kapitala drutva potrebna je suglasnost dioniara svakoga roda dionica.
Dioniari svakoga roda dionica donose o tome posebnu odluku na nain propisan
u Zakonu o trgovakim drutvima.
Ako se nove dionice izdaju za vei iznos od nominalnog iznosa, u odluci o
poveanju temeljnoga kapitala drutva mora se odrediti iznos ispod kojega se
dionice nee izdati.
Ne moe se poveati temeljni kapital drutva dok se ne uplate svi dotadanji
ulozi, osim ako on nije uplaen u samo neznatnome dijelu.
Ako se ulau stvari i prava, u odluci o poveanju temeljnoga kapitala drutva moraju se navesti predmet ili pravo koje drutvo stjee
ulaganjem, osoba od koje ih drutvo stjee i nominalni iznos dionica koje se stjeu takvim ulaganjem. Odluka o tome moe se
donijeti samo ako su ulaganje stvari i prava te navedena utvrenja bili izriito i uredno objavljeni.
Ne navedu li se utvrenja naprijed opisana, prema dionikom drutvu su bez uinka ugovori o unosu stvari i prava te pravne radnje
uinjene da bi se oni ispunili. Upie li se u sudski registar da je povean temeljni kapital drutva, nepostupanje na nain naprijed
opisan ne utjee na valjanost toga
poveanja. Dioniar mora uplatiti nominalni iznos dionica, odnosno vei iznos za
koji su one izdane.
Poveanje kapitala ulozima u stvarima i u pravima moraju pregledati jedan ili
vie revizora. Sud e odbiti upis u registar ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima znatno manja od
nominalnog iznosa dionica koje se za to daju.
Odluka o poveanju kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski
registar. Tome treba priloiti izvjee revizora. U prijavi moraju se navesti ulozi u dotadanji temeljni kapital koji jo nisu uplaeni i
zato se ne moe postii da se oni uplate.

Upis novih dionica

Nove dionice upisuju se pisanom izjavom (upisnicom) iz koje mora biti vidljivo
sudjelovanje upisnika s dionicama navedenim po broju, njihovim nominalnim
iznosima, a ako se radi o dionicama u vie rodova i rodu dionica. Ona mora
sadravati:
1. dan kada je donesena odluka o poveanju kapitala,
2. iznos za koji se dionice izdaju, iznos utvrenih uplata te opseg dodatnih obveza,
3. utvrenja uinjena glede poveanja kapitala unosom stvari i prava, a ako se
izdaju dionice vie rodova, ukupan nominalni iznos dionica svakoga roda,
4. vrijeme kada upis prestaje obvezivati ako se do tada ne upie u sudski registar
da je provedeno poveanje kapitala.

Nitave su upisnice koje ne sadravaju te navode ili sadravaju ogranienja

osim onoga toke 4. naprijed navedenoga.
Upisnik koji je na temelju upisnice ostvarivao prava kao dioniar ili ispunjavao
obveze ne moe se pozvati na nitavost ili na neobveznost upisnice, ako je u
trgovakom registru upisano da je provedeno poveanje temeljnoga kapitala
drutva. Ogranienje koje nije sadrano u upisnici ne djeluje prema drutvu.
Svakome dioniaru koji to zatrai mora se dati pravo da upie onaj dio novih
dionica koji odgovara njegovom udjelu u dotadanjem temeljnom kapitala drutva.
Za ostvarenje prava prvenstva pri upisu mora se odrediti rok od najmanje 14 dana.
Prava na upis novih dionica mogu se nekome dati samo pod uvjetom da su
ouvana prava dioniara na upis.
Uprava mora u glasilu drutva objaviti iznos za koji se dionice izdaju i rok.
Pravo prvenstva pri upisu dionica moe se odlukom o poveanju temeljnoga
kapitala iskljuiti u cjelini ili djelomino. Takva se odluka donosi uz ispunjenje
pretpostavki koje se zakonom ili statutom trae za donoenje odluke o poveanju
temeljnoga kapitala, glasovima koji predstavljaju najmanje tri etvrtine glasova
temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini pri donoenju te odluke.
Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina a moe se zahtijevati i
ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Odluka kojom se to pravo u potpunosti ili djelomino iskljuuje moe se donijeti
samo onda ako je iskljuenje bilo izriito i uredno objavljeno. Uprava mora podnijeti glavnoj skuptini izvjee o razlogu za
djelomino ili
potpuno iskljuenje prava prvenstva pri upisu dionica. U izvjeu mora se
obrazloiti predloeni iznos za koji se nakanjuju izdati dionice.
Iskljuenjem prava prvenstva pri upisu dionica ne smatra se kada po odluci
glavne skuptine nove dionice treba preuzeti financijska institucija uz obvezu da ih
ponudi dioniarima. Uprava mora u glasilu drutva objaviti ponudu financijske
institucije uz navoenje onoga to se mora platiti za dionice i rok za prihvat
ponude. Isto vrijedi ako netko drugi stavi ponudu da e preuzeti dionice i ponuditi
ih dioniarima na upis.
Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis provedenoga poveanja
temeljnoga kapitala u sudski registar. Prijedlog i upis poveanja temeljnoga kapitala drutva moe se povezati s prijavom i upisom
odluke o poveanju toga kapitala.
Priloene isprave uvaju se u sudu u izvorniku, u javno ovjerenome prijepisu ili
fotokopiji. Temeljni kapital drutva je povean s danom upisa poveanja toga kapitala u
trgovakom registru.
U objavi upisa da je povean temeljni kapital drutva mora se pored sadraja upisa
navesti iznos za koji se dionice izdaju a kod poveanja kapitala ulogom stvari i
prava za to predviena utvrenja i upuivanje na izvjee revizora o takvom
ulaganju. Objava je mogua i upuivanjem na isprave koje
su predane sudu.
Prije upisa poveanja kapitala u sudski registar ne mogu se prenositi prava iz novih
udjela, izdavati dionice ni privremenice. Nitave su dionice i privremenice koje bi
se izdale prije toga. Za tetu koja bi takvim izdavanjem bila priinjena njihovim
imateljima odgovaraju izdatnici kao solidarni dunici.
Glavna skuptina drutva moe donijeti odluku o poveanju temeljnoga kapitala
drutva da bi se zamjenjive obveznice pretvorile u dionice ili da bi se ostvarilo pravo
prvenstveno upisa novih dionica kojega daje drutvo (uvjetno poveanje kapitala).
Odluka o uvjetnom poveanju temeljnoga kapitala drutva moe se donijeti samo
radi:
1. ostvarivanja prava vjerovnika drutva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice
i prava prvenstva pri upisu novih dionica drutva,
2. pripreme za spajanje vie drutava,
3. ostvarenja prava prvenstva zaposlenih u drutvu pri upisu novih dionica za

ulaganje potraivanja u novcu koja im pripadaju prema drutvu na temelju prava da

sudjeluju u dobiti drutva.
Nominalni iznos uvjetnoga kapitala ne smije prijei polovinu temeljnoga kapitala
drutva u vrijeme donoenja odluke o uvjetnom poveanju kapitala drutva.
Nitava je odluka glavne skuptine koja je suprotna odluci o uvjetnom poveanju
kapitala drutva.
Odredbe o prvenstvenom pravu upisa novih dionica na odgovarajui se nain
primjenjuju i na zamjenjive obveznice.
Za donoenje odluke o uvjetnom poveanju temeljnoga kapitala drutva potrebno
je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnoga
kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini pri donoenju odluke. Statutom se moe
odrediti da je za to potrebna vea veina a moe sa zahtijevati i ispunjenje dodatnih
pretpostavki.
U odluci se moraju utvrditi:
1. svrha uvjetnog poveanja kapitala,
2. osobe koje se mogu koristiti pravom prvenstva pri upisu dionica,
3. iznos za koji se izdaju dionice ili mjerila po kojima se on moe odrediti.
Ulau li se stvari ili prava, u odluci o uvjetnom poveanju temeljnoga kapitala
drutva moraju se utvrditi predmet uloga, osoba od koje drutvo stjee taj predmet i
nominalni iznos dionica koje se stjeu takvim ulaganjem. Ulaganjem stvari i prava
ne smatra se davanje obveznice u zamjenu za dionice s prvenstvenim pravom
upisa dionica. Odluka se moe donijeti samo ako je unoenje stvari i prava bilo
izriito i uredno objavljeno.
Ako se u odluci ne utvrdi ono to je propisano naprijed u prethodnome stavku, prema drutvu su bez uinka ugovori o ulaganju
stvari i prava i pravne
radnje za njihovo provoenje. Ako su izdane dionice s pravom prvenstva pri upisu
dionica, takvo nedjelovanje prema drutvu ne utjee na valjanost uvjetnog poveanja
kapitala. Dioniar je duan uplatiti nominalni iznos dionica ili vei iznos za koji se one izdaju.
Kod uvjetnog poveanja temeljnoga kapitala ulaganjem stvari i prava mora se
provesti revizija od strane jednoga ili vie revizora. Sud e odbiti upis uvjetnoga poveanja temeljnoga
kapitala u registar, ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima znatno manja od
nominalnog iznosa dionica koje se za to izdaju.
Registarskome sudu mora se podnijeti prijava za upis odluke o uvjetnom
poveanju temeljnoga kapitala drutva u sudski registar.
Prijavi za upis treba priloiti:
1. ako je kapital povean ulozima u stvarima i u pravima, ugovore koji su temelj za
utvrenja iz lanka 314. Zakona o trgovakim drutvima ili za njihovo provoenje i izvjee o reviziji takvoga ulaganja,
2. obraun trokova koji e za drutvo nastati izdavanjem novih dionica,
3. ako je za poveanje kapitala potrebno odobrenje dravnog organa i to odobrenje.
Priloene isprave uvaju se u sudu u originalu, u ovjerenome prijepisu ili fotokopiji.
Dionice se ne mogu izdati prije nego to se odluka o uvjetnom poveanju
temeljnoga kapitala drutva ne upie u sudski registar. Prije toga ne nastaje zahtjev
ovlatenika za upis dionica. Nitave su dionice koje se izdaju prije toga. Za tetu
koja nastane takvim izdavanjem dionica njihovim imateljima odgovaraju izdatnici kao solidarni dunici.
Pravo prvenstva upisa ostvaruje se pisanim oitovanjem. Izjava se daje u dva
primjerka. U izjavi moraju se navesti broj dionica koje se upisuju, njihov nominalni
iznos, a ako se izdaju dionice vie rodova i rod dionica, utvrenja navedena u
lanku 314. stavku 2. Zakona o trgovakim drutvima, te utvrenja propisana u lanku 315.
Zakona o trgovakim drutvima, ako se unose stvari i prava kao i dan kada je donesena odluka o uvjetnom poveanju kapitala.
Izjava o prvenstvenom pravu upisa ima uinak izjave o upisu dionica. Nitave su
izjave iji sadraj ne odgovara onome to je propisano naprijed ili

koji sadrava ogranienja obveze onoga tko izjavu daje.

Ako se bez obzira na nitavost izjave o prvenstvu prava upisa izdaju dionice,
onaj tko daje oitovanje ne moe se pozvati na nitavost izjave ako je na temelju nje
ostvarivao prava kao dioniar i ispunjavao obveze dioniara. Prema drutvu ne djeluju ogranienja koja nisu sadrana u izjavi o
prvenstvu prava upisa.

Izdavanje dionica
Uprava moe izdati dionice samo radi ispunjenja svrhe s kojom je donesena
odluka o uvjetnom poveanju kapitala ali ne prije nego to se uplati puni iznos koji
proizlazi iz odluke.
Uprava smije izdati dionice u zamjenu za zamjenjive obveznice samo ako se
razlika izmeu iznosa za koji su izdane te obveznice i veeg nominalnog iznosa
dionica koje se za to izdaju pokrije iz ostalih rezervi, ako se one mogu upotrijebiti
za tu svrhu, ili dodatnom uplatom onoga tko je ovlaten zamijeniti obveznicu za
dionicu to ne vrijedi ako ukupni iznos za koji su izdane obveznice dosie ukupni
iznos dionica ili je od njih vei. Temeljni kapital drutva povean je izdavanjem dionica.
U roku od mjesec dana po isteku poslovne godine mora se obavijestiti
registarski sud o ukupnom iznosu dionica izdanih u toj godini u zamjenu za
zamjenjive obveznice i u ostvarenju prvenstvenog prava upisa dionica.
Obavijesti se moraju priloiti kopije izjava o ostvarenju prava prvenstva upisa i
popis osoba koje su ostvarile to pravo potpisan od strane uprave. U popisu se
moraju navesti svi dioniari i dionice koje su stekli te ulozi koje su za to dali.
U obavijesti mora se izjaviti da su dionice izdane samo radi ostvarenja svrhe
navedene u odluci o uvjetnom poveanju kapitala i da nisu izdane prije nego to je
za njih uplaena cijela protuvrijednost.
Priloene isprave uvaju se u sudu u originalu, u ovjerenome prijepisu ili
fotokopiji.

Odobreni temeljni kapital

Statutom se moe ovlastiti upravu da u roku od najvie pet godina nakon upisa
drutva u sudski registar izdavanjem novih dionica uz uplate uloga povea temeljni
kapital drutva do odreenoga nominalnog iznosa (odobreni kapital).
Ovlast za to moe se dati i izmjenom statuta za vrijeme od najvie pet godina od
upisa izmjene statuta u sudski registar. Za donoenje odluke glavne skuptine o
tome potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri etvrtine
temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini pri donoenju odluke.
Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina a moe se zahtijevati i
ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Nominalni iznos odobrenoga kapitala ne moe prei polovinu nominalnog
iznosa temeljnoga kapitala u vrijeme davanja ovlasti. Nove dionice mogu se izdati
samo uz suglasnost nadzornog odbora. Statutom se moe odrediti da se nove dionice izdaju zaposlenima.
Na mjesto odluke o poveanju temeljnoga
kapitala dolazi ovlast iz statuta za izdavanje novih dionica. U ovlasti se moe predvidjeti da uprava odluuje o iskljuenju prava
prvenstva pri upisu dionica.
Nove se dionice ne mogu izdati sve dok se mogu dobiti neuplaeni ulozi u
dotadanji temeljni kapital. Ako nisu uplaeni razmjerno mali uloci, to ne spreava
izdavanje novih dionica. U prvoj prijavi poveanja temeljnoga kapitala drutva mora
se navesti koliko je ostalo jo neuplaenih uloga u dotadanji temeljni kapital i zato
se te uplate ne mogu dobiti.

Uvjeti za izdavanje dionica

Ako u ovlasti za poveanje temeljnoga kapitala drutva o tome nema odredbi,
uprava odluuje o sadraju prava iz dionica i o uvjetima za izdavanje dionica. Za
odluku uprave trai se suglasnost nadzornog odbora. Isto vrijedi i za odluku uprave
o iskljuenju prava prvenstva pri upisu dionica.

Ako u drutvu postoje povlatene dionice bez prava glasa, mogu se izdati
povlatene dionice koje imaju pred njima prednost u isplati dobiti, odnosno u podjeli
imovine drutva ili su s njima izjednaene samo ako je to predvieno u ovlasti.

Izdavanje dionica za uloge u stvarima i u pravima

Dionice se mogu izdati za uloge u stvarima ili u pravima samo ako je to predvieno u ovlasti.
Ako to u ovlasti nije odreeno, uprava mora utvrditi i navesti u upisnici predmet
uloga u stvarima i u pravima, osobu od koje drutvo treba da stekne ono to se tako
ulae i nominalni iznos dionica koje se stjeu takvim ulaganjem. Uprava moe
odluku donijeti samo uz suglasnost nadzornog odbora.
Kod izdavanja dionica za uloge u stvarima i u pravima mora se provesti revizija
od strane jednoga ili vie revizora. Sud e odbiti upis, ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima znatno
manja od nominalnih iznosa dionica koje se za to daju.
Ako se u odluci ne utvrdi sve to je potrebno, prema
drutvu su bez uinka ugovori o ulaganju stvari i prava i pravne radnje uinjene za
njihovo provoenje. Isto vrijedi i ako se utvrenja uprave ne unesu u upisnicu. Ako
je poveanje temeljnoga kapitala upisano u trgovakom registru to to ugovori ni
pravne radnje nemaju uinka prema drutvu ne utjee na valjanost poveanja
kapitala. Dioniar je duan uplatiti nominalni iznos dionica ili vei iznos za koji se
one izdaju.
Te odredbe ne vrijede za ulaganje novanih
potraivanja zaposlenih u drutvu koja proizlaze iz njihova prava da sudjeluju u dobiti drutva.

Poveanje temeljnoga kapitala iz sredstava drutva

Glavna skuptina moe odluiti da se temeljni kapital drutva povea pretvorbom
kapitalne dobiti, rezervi i zadrane dobiti u temeljni kapital drutva.
Odluka o poveanju temeljnoga kapitala moe se donijeti tek poto se utvrdi
raun dobiti i gubitka za poslovnu godinu koja je predhodila onoj u kojoj se donosi
odluka o poveanju kapitala (zadnji godinji raun). Odluka se mora temeljiti na godinjim financijskim izvjeima.

Podobnost rezervi i kapitalne dobiti da se pretvore u temeljni kapital

Kapitalna dobit i rezerve koje treba pretvoriti u temeljni kapital drutva moraju se
iskazati u financijskim izvjeima. Rezerve se mogu pretvoriti u temeljni kapital ako
prelaze vrijednost dvadesetoga dijela dotadanjega temeljnoga kapitala drutva.
Statutom se moe odrediti da je za to potreban i vei dio toga kapitala.
Kapitalna dobit i rezerve ne mogu se pretvoriti u temeljni kapital, ako je u
raunu dobiti i gubitka na kojemu se temelji odluka iskazan gubitak. Rezerve koje
su namijenjene odreenoj svrsi smiju se pretvoriti u temeljni kapital samo ako je to u
skladu s tom svrhom.
Odluka se mora temeljiti na financijskim izvjeima prethodne poslovne godine
ako su ona pregledana i usvojena te ako su ih u skladu s propisima bez stavljanja
primjedbi potvrdili revizori najvie osam mjeseci prije prijave odluke za upis u
sudski registar.
Ako glavna skuptina drutva ne imenuje revizore, smatra se da je imenovan
onaj revizor kojega je za reviziju posljednjih financijskih izjea odredila glavna
skuptina ili onaj kojega imenuje sud.
Odluka o poveanju temeljnoga kapitala mora se upisati u sudski registar.
Prijavi za upis te odluke u sudski registar moraju se priloiti bilanca s izvjeem
revizora i posljednja godinja bilanca ako jo nije bila podnesena. Podnositelji
prijave moraju izjaviti sudu da od dana koji je uzet za osnovu bilance do dana
podnoenja prijave po njihovu saznanju nije dolo do smanjenja imovine koje bi bilo
smetnja poveanju temeljnoga kapitala drutva, ako bi se o tome odluivalo na dan
podnoenja prijave.
Sud moe upisati u sudski registar odluku o poveanju temeljnoga kapitala ako
je bilanca na temelju koje je ona donesena sastavljena najvie osam mjeseci prije
podnoenja prijave i ako je dana izjava iz prethodnoga stavka ovoga lanka. Sud ne mora ispitivati odgovara li bilanca propisima.
Kod upisa odluke u sudski registar treba navesti da se radi o poveanju

temeljnoga kapitala iz sredstava drutva. Predane isprave uvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu.
Temeljni kapital je povean s danom upisa odluke o poveanju temeljnoga
kapitala u sudski registar. Nove dionice vrijede kao uplaene u potpunosti.
Dioniarima drutva pripadaju nove dionice srazmjerno njihovom sudjelovanju u
dotadanjem temeljnom kapitalu drutva. Drugaija odluka glavne skuptine je
nitava. Ako poveanje temeljnoga kapitala drutva dovede do toga da na jedan udio u
dotadanjem temeljnom kapitalu drutva otpadne samo dio jedne nove dionice, to
se pravo na podjelu moe prenositi i naslijediti.
Prava iz nove dionice ukljuujui i ono da se izda isprava o dionici mogu se
koristiti ako se prava podjele koja zajedno daju cijele dionice sjedine kod jednog
dioniara ili ako vie ovlatenika ija prava podjele zajedno daju pravo na cijele
dionice odlue o tome da zajedno koriste ta prava.
Nakon upisa odluke o poveanju temeljnoga kapitala u sudski registar, uprava je
duna bez odgaanja pozvati dioniare da podignu nove dionice. Poziv se mora
objaviti u glasilu drutva. U pozivu se moraju navesti:
1. za koji se iznos poveava temeljni kapital,
2. u kojem omjeru nove dionice otpadaju na stare.
U pozivu se nadalje mora navesti da je drutvo ovlateno po proteku godine dana
od objave poziva nakon trokratnog upozorenja nepodignute dionice prodati za
raun ovlatenika.
Po proteku godine dana od objave poziva drutvo mora upozoriti da e prodati
nepodignute dionice. Upozorenje se mora objaviti u glasilu drutva tri puta u
razmaku od najmanje mjesec dana.Zadnja objava mora se uiniti najkasnije
osamnaest mjeseci od objave poziva.
Po proteku godine dana od objave zadnjeg upozorenja drutvo mora prodati
nepodignute dionice za raun ovatenika po slubenoj burzovnoj cijeni uz
posredovanje burzovnog posrednika, a ako nema te cijene, javnim nadmetanjem.
Drutva moraju pozvati dioniare da preuzmu nove dionice.

Vlastite dionice. Djelomino uplaene dionice

Vlastite dionice sudjeluju u poveanju temeljnoga kapitala drutva. Dionice koje su djelomino uplaene sudjeluju u poveanju
temeljnoga kapitala
drutva prema njihovim nominalnim iznosima pa se poveanje kapitala provodi
samo poveanjem nominalnih iznosa tih dionica. Ako pored dionica koje su
djelomino uplaene postoje i dionice koje su uplaene u cjelini, kod njih se
poveanje temeljnoga kapitala drutva provodi poveanjem nominalnog iznosa
dionica i izdavanjem novih dionica. U odluci o poveanju kapitala mora se navesti
nain kako e se to provesti. Ako se kapital poveava poveanjem nominalnog
iznosa dionica, poveanje treba odmjeriti tako da na nijednu dionicu ne otpadnu
iznosi koji se ne mogu pokriti poveanjem nominalnog iznosa dionica.

uvanje prava dioniara i treih

Poveanjem temeljnoga kapitala ne mijenjaju se odnosi izmeu prava iz dionica.
Ako se pojedina prava iz dionica koje su djelomino uplaene, napose pravo da
sudjeluju u dobiti ili pravo glasa, odreuju prema onome to je uplaeno,
dioniarima, do potpune uplate dionica, pripadaju prava odreena samo po visini
onoga to su uplatili uveana za postotak nominalnog poveanja temeljnoga
kapitala. S daljnjim uplatama odgovarajue se poveavaju i prava.
Poveanje temeljnoga kapitala ne utjee na gospodarski sadraj ugovornih
odnosa drutva i treih koji ovisi o isplati dobiti drutva, nominalnom iznosu ili
vrijednosti dionica, vrijednosti temeljnoga kapitala ili inae o odnosima kapitala i
dobiti prije uinjenoga poveanja. Isto vrijedi i za dodatne obveze dioniara.

Poetak sudjelovanja u dobiti

Ako nije drugaije odlueno, nove dionice sudjeluju u dobiti za cijelu poslovnu
godinu u kojoj je donesena odluka o poveanju temeljnoga kapitala.

Odlukom o poveanju temeljnoga kapitala moe se odrediti da nove dionice

sudjeluju u dobiti drutva ve i u poslovnoj godini koja istekne prije donoenja te
odluke. U tom se sluaju odluka o poveanju temeljnoga kapitala mora donijeti prije
nego to se donese odluka o upotrebi dobiti za poslovnu godinu koja je prethodila
onoj u kojoj se donosi odluka o poveanju kapitala. Odluka o upotrebi dobiti iz
prethodne godine postaje valjanom tek kada se povea temeljni kapital. Navedene
odluke su nitave, ako se odluka o poveanju temeljnoga kapitala ne upie u sudski
registar u roku od tri mjeseca od kada je donesena. Taj rok ne tee za vrijeme dok
traje spor povodom tube kojom se pobija odluka ili kojom se ona oglaava
nitavom ili za vrijeme dok se ne dobije odobrenje dravnog organa za poveanje
temeljnoga kapitala drutva ako se ono propisima trai.

Uvjetni kapital
Uvjetni kapital poveava se u istome omjeru kao i temeljni kapital. Ako je odluka o
uvjetnom kapitalu donesena radi toga da se dade pravo vjerovnicima drutva iz
zamjenjivih obveznica da ih zamijene za dionice, razlika izmeu iznosa za koji su
izdane obveznice i vieg ukupnog iznosa dionica koje im se daju u zamjenu za
obveznice mora se pokriti iz ostalih rezervi, ako nije dogovoreno da ovlatenici taj
iznos sami doplate.
Prije nego to se odluka o poveanju temeljnoga kapitala ne upie u sudski registar
drutvo ne smije izdavati dionice ni privremenice.
Obveznice na temelju kojih se vjerovnicima daje pravo da ih zamijene za
dionice ili koje im daju pravo prvenstva pri upisu dionica (zamjenjive obveznice) i
obveznice po kojima se prava vjerovnika stavljaju u vezu sa sudjelovanjem dioniara
u dobiti (obveznice s promjenjivom kamatom) mogu se izdavati samo na temelju
odluke glavne skuptine. Za odluku je potrebno da se dadu glasovi koji predstavljaju
tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini pri donoenju
odluke. Statutom se moe odrediti da je za to potrebna drugaija veina a moe se
zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Upravi se moe dati ovlatenje za izdavanje zamjenjivih obveznica najvie za
vrijeme od pet godina. Uprava i predsjednik nadzornog odbora moraju odluku o
izdavanju zamjenjivih obveznica i izjavu o njihovom izdavanju pohraniti u
trgovakom registru. U glasilu drutva mora se objaviti obavijest o odluci i izjava o
izdavanju obveznica.
Ta odredba na odgovarajui se nain primjenjuje i na
davanje posebnih prava sudjelovanja u dobiti drutva.
Dioniari imaju prvenstveno pravo stjecanja zamjenjivih obveznica, obveznica s
promjenjivom kamatom i posebnih prava sudjelovanja u dobiti drutva.

SMANJENJE TEMELJNOGA KAPITALA

Za donoenje odluke o smanjenju temeljnoga kapitala drutva potrebno je da se
za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri etvrtine glasova temeljnoga
kapitala drutva zastupljenoga na glavnoj skuptini drutva pri donoenju odluke.
Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina a moe se zahtijevati i
ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Ako je drutvo izdalo dionice vie rodova, odluka glavne skuptine o smanjenju
temeljnoga kapitala valjana je samo onda ako se s njom suglase dioniari svakoga
roda dionica. O davanju suglasnosti dioniari svakoga roda dionica donose
posebnu odluku. U odluci se mora odrediti svrha smanjenja temeljnoga kapitala, naime, hoe li
se dijelovi toga kapitala vratiti dioniarima.
Temeljni kapital se moe smanjiti:
1. smanjenjem nominalnog iznosa dionica,

2. spajanjem dionica koje je doputeno samo ako se najnii nominalni iznos dionica ne moe vie smanjiti.
U odluci se mora navesti nain smanjenja temeljnoga kapitala.
Odluka o smanjenju temeljnoga kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u
sudski registar. Toj prijavi prilau se:
1. prijepis ili fotokopija zapisnika s glavne skuptine na kojoj je donesena odluka o
smanjenju temeljnoga kapitala ovjereni od strane javnog biljenika,
2. primjerak izmijenjenog statuta ovjeren od strane javnog biljenika.
Temeljni kapital drutva smanjen je s danom upisa odluke o smanjenju temeljnoga
kapitala u sudski registar.
Zatita vjerovnika
Vjerovnicima ija su potraivanja nastala prije objave upisa odluke o smanjenju
temeljnoga kapitala drutva u sudski registar i koji ne mogu traiti da se ona
podmire mora se dati osiguranje, ako se oni u tu svrhu jave u roku od est mjeseci
od objave te odluke. Vjerovnike se mora na to upozoriti u objavi upisa odluke u
sudski registar. Osiguranje ne mogu traiti vjerovnici koji za sluaj steaja imaju
pravo prvenstvenog namirenja iz steajne mase dunika.
Na temelju smanjenja temeljnoga kapitala drutva mogua su plaanja
dioniarima po proteku est mjeseci od objave upisa odluke o smanjenju kapitala u
sudski registar i nakon to se vjerovnicima koji su se pravodobno prijavili dade
osiguranje ili im se podmire potraivanja. Dioniare se ne moe osloboditi ni
obveze da uplate uloge prije navedenog vremena ni prije nego to se podmire
vjerovnici, odnosno prije nego to im se dade osiguranje, ako su se za to
pravodobno prijavili dionikom drutvu.
Pravo vjerovnika da trae osiguranje ne ovisi o tome je li dioniarima neto
plaeno s naslova smanjenja temeljnoga kapitala dionikog drutva.
Oglaavanje isprava o dionicama nevaeima
Ako u smanjenju temeljnoga kapitala dioniko drutvo spoji isprave o dionicama
zamjenom, peatiranjem ili nekim slinim postupkom, ono moe oglasiti
nevaeima one od njih koje mu usprkos postavljenome pozivu ne budu predane.
Isto vrijedi i za predane isprave o dionicama iji broj nije dovoljan za zamjenu s
novim dionicama a koje nisu drutvu stavljene na raspolaganje da ih ono unovi za
raun ovlatenika.
U pozivu za predaju isprava o dionicama mora se upozoriti na mogunost da ih
se oglasi nevaeima. Isprave o dionicama se oglaavaju nevaeima objavom u glasilu drutva.
U objavi se one moraju tako oznaiti da nema sumnje u to da li je i koja od njih oglaena nevaeom.
Nove isprave o dionicama koje treba izdati umjesto onih koje su oglaene
nevaeima drutvo mora bez odgaanja prodati za raun ovlatenika
posredovanjem burzovnog posrednika za slubenu burzovnu cijenu a ako takve
nema javnim nadmetanjem.
Moe li se oekivati da se javnim nadmetanjem koje bi se odralo u mjestu
sjedita drutva ne bi postigao zadovoljavajui uspjeh, dionice treba prodati na
nekome drugome pogodnome mjestu. Mjesto, vrijeme i predmet prodaje moraju se
javno objaviti. Posebno treba obavijestiti ovlatenike iz dionica, osim ako to nije
mogue. Objava i obavijest moraju se dati najkasnije dva tjedna prije odravanja
nadmetanja. Utrak treba isplatiti ovlatenicima.
Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis smanjenja temeljnoga
kapitala u sudski registar. Prijavu smanjenja temeljnoga kapitala drutiva moe se podnijeti sudu zajedno s
prijavom za upis odluke o smanjenju kapitala.
Temeljni kapital drutva moe se smanjiti ispod najnieg iznosa propisanog Zakonom o trgovakim drutvima, ako se poveanjem
toga kapitala na temelju odluke koja
se donosi zajedno s odlukom o smanjenju kapitala ponovno dostigne taj iznos a to
se poveanje ne ostvaruje ulozima u stvarima i u pravima.
Odluke o smanjenju i o poveanju temeljnoga kapitala su nitave ako se
poveanje temeljnoga kapitala ne upie u sudski registar u roku od est mjeseci od
donoenja odluke o poveanju. Taj rok ne tee za vrijeme dok traje spor po tubi za

pobijanje ili za oglaavanje nitavom odluke o smanjenju ili o poveanju temeljnoga

kapitala i dok se za to ne dobije odobrenje dravnog organa, ako je ono potrebno.
Odluke i poveanje temeljnoga kapitala mogu se upisati u sudski registar samo zajedno.
Pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga kapitala
Temeljni kapital drutva moe se smanjiti na pojednostavnjeni nain ako se to
ini radi izravnavanja nie vrijednosti, da bi se pokrili gubici ili sredstva prenijela u
kapitalnu dobit. U odluci o smanjenju kapitala mora se odrediti da se kapital smanjuje u tu svrhu.
Pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga kapitala doputeno je samo nakon to
se potroi dio kapitalne dobiti i rezervi za koji one prelaze pet posto (5%)
temeljnoga kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala kao i smanjenja rezervi.
Zabrane isplate dioniarima
Iznosi dobiveni smanjenjem temeljnoga kapitala ne smiju se isplatiti dioniarima i ne
mogu se koristiti za to da ih se oslobodi od uplate uloga. Moe ih se upotrijebiti
samo za to da se izravnaju smanjenja vrijednosti, pokriju gubici te da ih se unese u
kapitalnu dobit i u zakonske rezerve. Tako ih se moe upotrijebiti samo onda ako je
u odluci navedeno da se temeljni kapital smanjuje u tu svrhu.
Isplata dobiti
Dobit se ne smije isplaivati dioniarima sve dok zakonske rezerve i kapitalna dobit
drutva ne dosegnu iznos od pet posto (5%) temeljnoga kapitala. Temeljnim
kapitalom smatra se nominalni iznos koji proizlazi iz smanjenja kapitala ali ne manji
od nominalnog iznosa utvrenog Zakonom o trgovakim drutvima.
Smanjenje temeljnoga kapitala povlaenjem dionica
Drutvo moe povui dionice prisilno ili nakon to ih samo stekne. Prisilno
povlaenje dionica doputeno je samo onda ako je bilo nareeno ili doputeno u
prvome statutu drutva ili u njegovoj izmjeni i dopuni do koje je dolo prije
preuzimanja ili upisa dionica.
Kod povlaenja dionica treba postupiti po odredbama koje vae za redovno
smanjenje temeljnoga kapitala. U statutu ili odlukom glavne skuptine moraju se
odrediti pretpostavke za prisilno povlaenje dionica i pojedinosti kako to treba
provesti. Ne mora se postupiti po odredbama o redovnom smanjenju kapitala ako su
dionice za koje je u cjelini uplaen nominalni iznos ili vei iznos za koji su izdane:
1. besplatno dane na raspolaganje drutvu,
2. povuene na teret dobiti ili ostalih rezervi ako se one mogu za to koristiti.
U primjerima koje smo naveli naprijed za smanjenje temeljnoga
kapitala povlaenjem dionica potrebna je odluka glavne skuptine drutva koja se
donosi obinom veinom glasova. Statutom se moe traiti da je za to potrebna
vea veina a moe se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. U odluci mora
se odrediti svrha smanjenja temeljnoga kapitala. Odluka o smanjenju temeljnoga
kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar.
U kapitalnu dobit drutva unosi se iznos koji odgovara ukupnom nominalnom iznosu povuenih dionica.
Odluka glavne skuptine nije potrebna ako je prisilno povlaenje dionica
nareeno statutom. U tom sluaju u primjeni propisa o redovnom smanjenju
temeljnoga kapitala na mjesto odluke glavne skuptine dolazi odluka uprave o povlaenju dionica.
Upisom odluke o smanjenju temeljnoga kapitala u sudski registar, a ako su dionice
povuene nakon toga, s njihovim povlaenjem temeljni kapital drutva smanjuje se
za ukupni nominalni iznos povuenih dionica. Ako je prisilno povlaenje nareeno
statutom a glavna skuptina ne odlui o smanjenju temeljnoga kapitala, taj kapital
drutva se smanjuje s povlaenjem dionica. Za povlaenje je dovoljna radnja drutva
usmjerena ponitenju prava iz odreenih dionica.
Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis smanjenja temeljnoga
kapitala u sudski registar. To vrijedi i onda kada se radi o prisilnom povlaenju

dionica koje je nareeno statutom. Prijava i upis smanjenja temeljnoga kapitala drutva mogu se uiniti zajedno s podnoenjem i
upisom odluke o smanjenju.

NITAVOST I POBOJNOST ODLUKA GLAVNE SKUPTINE

Razlozi nitavosti
Pored sluajeva iz lanka 313. stavka 4., lanka 338. stavka 2. i lanka 348. stavka 2. Zakona o trgovakim drutvima odluka
glavne skuptine je nitava:
1. ako je donesena na glavnoj skuptini koja nije sazvana na nain propisan u
lanku 277. stavku 2. i 3. Zakona o trgovakim drutvima osim ako su na njoj sudjelovali svi dioniari,
2. ako nije unesena u zapisnik na nain propisan u lanku 286. stavku 1., 2. i 4.
Zakona o trgovakim drutvima,
3. ako nije u skladu s biti drutva ili ako se njezinim sadrajem ini povreda propisa
kojima se iskljuivo ili preteno tite interesi vjerovnika drutva ili su doneseni radi zatite javnog interesa,
4. ako je suprotna moralu,
5. ako je pravomonom presudom donesenom povodom tube proglaena nitavom.
Nakon to se odluka glavne skuptine upie u sudski registar ne moe se
pozivati na njezinu nitavost iz razloga navedenog u lanku 355. toki 2. Zakona o trgovakim drutvima
Ako je odluka glavne skuptine nitava iz razloga navedenih u lanku 355. toki
1., 3. ili 4. Zakona o trgovakim drutvima, na nitavost se ne moe pozivati po proteku tri godine od
njezina upisa u sudski registar. Ako je u vrijeme isticanja toga roka u tijeku spor
povodom tube za utvrenje odluke nitavom, rok se produuje sve dok se o tubi
pravomono ne odlui ili dok se spor konano ne rijei na neki drugi nain.
Odredbe naprijed navedene na odgovarajui se nain primjenjuju i u
sluajevima iz lanka 338. stavka 2. te lanka 348. stavka 2. Zakona o trgovakim drutvima ako
odluka nije bila pravodobno upisana u sudski registar.
Tuba za utvrenje nitavosti
Tubu protiv drutva kojom se trai da se utvrdi nitavost odluke glavne
skuptine mogu podii dioniar, uprava ili lan uprave ili nadzornog odbora. Na to
se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanka 363. i 364. Zakona o trgovakim drutvima.
Osim podizanjem tube nitavost se moe isticati i na drugi nain.
Postupci za pobijanje i za utvrenje odluke nitavom mogu se spajati.
Nitavost izbora lanova nadzornog odbora
Osim u sluajevima iz lanka 255. stavka 2. toke 1., 2. i 5. Zakona o trgovakim drutvima izbor lanova nadzornog odbora je
nitav:
1. ako je nadzorni odbor sastavljen protivno odredbama zakona ili statuta,
2. ako glavna skuptina u nadzorni odbor izabere osobu koja nije bila predloena u skladu sa zakonom ili statutom,
3. ako glavna skuptina izabere u nadzorni odbor vie lanova nego to je to odreeno zakonom ili statutom.
Tubu protiv drutva kojom trae da se utvrdi nitavost odluke o izboru lanova
nadzornog odbora mogu podii osobe iz lanka 357. stavka 1. Zakona o trgovakim drutvima.
Nitavost odluke o usvajanju godinjih financijskih izvjea
Pored onoga to je propisano za nitavost svake odluke glavne skuptine, odluka o usvajanju godinjih financijskih izvjea nitava
je:
1. ako je sadraj godinjih financijskih izvjea suprotan propisima kojima se iskljuivo ili preteno tite interesi vjerovnika drutva,
2. ako nije obavljena revizija godinjih financijskih izvjea koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to nisu obavile za to ovlatene
osobe,
3. ako godinja financijska izvjea nisu prihvatili uprava, odnosno nadzorni odbor u skladu sa statutom.
Razlozi pobijanja
Odluka glavne skuptine moe se pobijati tubom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu.

Odluku se moe pobijati i zbog toga to je dioniar glasovanjem na glavnoj

skuptini pokuao za sebe ili za nekoga drugoga postii korist na tetu drutva ili
drugih dioniara a pobijanom odlukom se to postie. To ne vrijedi onda ako se tom
odlukom drugim dioniarima primjereno nadoknauje teta koja im se njome nanosi.
Odluka glavne skuptine ne moe se pobijati zbog toga to su povrijeene
odredbe lanka 284. Zakona o trgovakim drutvima.
Za pobijanje odluke glavne skuptine koja se temelji na tome da je bilo
uskraeno davanje obavijesti nije od znaaja ako glavna skuptina ili dioniari
izjave da odbijanje da se dadu obavijesti nije utjecalo na donoenje odluke.
Ne moe se pobijati odluku glavne skuptine ako je ta skuptina potvrdi novom
odlukom, a ta se nova odluka ne pobija u roku koji je propisan za pobijanje ili ako je
tuba za pobijanje te odluke pravomono odbijena. Ima li tuitelj pravni interes na
tome da se pobijana odluka oglasi nitavom za vrijeme do donoenja nove odluke
kojom je pobijana odluka bila potvrena moe traiti da se pobijana odluka oglasi
nitavom za vrijeme do donoenja nove odluke.
Ovlatenje za pobijanje
Odluke glavne skuptine mogu pobijati:
1. dioniar koji je sudjelovao u radu glavne skuptine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik,
2. dioniar koji nije sudjelovao u radu glavne skuptine jer mu pogreno nije bilo
doputeno da u tome sudjeluje, ako glavna skuptina nije bila uredno sazvana ili
predmet odluivanja na glavnoj skuptini nije bio valjano objavjen,
3. svaki dioniar u sluaju iz lanka 360. stavka 2. Zakona o trgovakim drutvima.
4. uprava drutva,
5. svaki lan uprave i nadzornog odbora ako bi provoenjem odluke uinio radnju
koja je kanjiva, nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za tetu.
Tuba za pobijanje
Tuba se mora podii iskljuivo kod suda iz lanka 40. stavka 1. Zakona o trgovakim drutvima
u roku od 30 dana od donoenja odluke. Ako je tuitelj bio prisutan na sjednici na
kojoj je odluka donesena, taj rok poinje tei prvoga narednoga dana od dana kada
je zakljuena glavna skuptina na kojoj je odluka donesena. Nije li tuitelj
prisustvovao glavnoj skuptini na kojoj je donesena odluka, rok poinje tei prvoga
narednoga dana od dana kada je mogao saznati za odluku.
Tuba se podie protiv drutva. Drutvo zastupaju uprava i nadzorni odbor.
Ustanu li s tubom uprava ili neki njezin lan, drutvo zastupa nadzorni odbor, a
ustanu li s tubom nadzorni odbor ili neki njegov lan, drutvo zastupa uprava.
Vie postupaka koji se vode o pobijanju treba spojiti. Postupak po tubi za
pobijanje je hitan. Uprava mora u glasilu drutva bez odgaanja objaviti da je
tuba podignuta i za kada je po tubi zakazano roite.
Uinak pobijanja
Ako sud pravomonom presudom utvrdi da je odluka glavne skuptine nitava,
ona djeluje prema svim dioniarima i lanovima uprave i nadzornoga odbora ak i
kada nisu bili stranke u tome postupku. Uprava mora presudu bez odgaanja
dostaviti registarskome sudu. Ako je u trgovakom registru bila upisana odluka koja
je oglaena nitavom, mora se upisati i presuda. Upis presude u sudski registar
mora se objaviti na isti nain kako se objavljuje i odluka.
Ako je odlukom mijenjan statut, trgovakom registru treba uz presudu dostaviti i
potpuni tekst statuta ovjeren od javnog biljenika koji potvruje da su u njemu uzeti
u obzir presuda i sve dotadanje izmjene statuta.
Pobijanje odluke o upotrebi dobiti
Osim iz razloga zbog kojih se moe pobijati svaka odluka glavne skuptine,
odluka o upotrebi dobiti drutva moe se pobijati i ako se njome, premda pravo na
podjelu nije iskljueno zakonom ni statutom, odlui da se dobit ne dijeli dioniarima,

iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo uiniti s obzirom na

okolnosti u kojima drutvo posluje.
Tubu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga lanka mogu podii
dioniari iji udjeli zajedno ine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala drutva i nadzorni odbor.
Pobijanje odluke o poveanju temeljnoga kapitala drutva ulozima
Osim iz razloga zbog kojih se moe pobijati svaka odluka glavne skuptine, odluka
o poveanju temeljnoga kapitala drutva ulozima moe se pobijati i ako je u cjelini ili
djelomino iskljueno pravo dioniara da stjeu dionice a iznos za koji se one
izdaju ili najnii iznos ispod kojega se one nee izdavati je neprimjereno nizak. To
ne vrijedi u sluaju ako dionice treba preuzeti netko trei tko ih treba ponuditi na
stjecanje dioniarima.

PRESTANAK DIONIKOG DRUTVA

Razlozi za prestanak drutva jesu:
1. istek vremena odreenoga u statutu, ako je drutvo bilo osnovano na odreeno vrijeme,
2. odluka glavne skuptine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju
najmanje tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini drutva
pri donoenju odluke, ako se statutom za to ne trai vea veina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,
3. pravomona odluka suda iz lanka 40. stavka 1. Zakona o trgovakim drutvima kao iskljuivo
nadlenog kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar bio nezakonit,
4. pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom,
5. pravomona odluka suda kojom se odbija otvaranje steajnog postupka zbog
nemogunosti da se iz steajne mase pokriju trokovi steajnog postupka,
6. provoenje steajnog postupka,
7. ukidanje drutva.
Drutvo koje nema imovine moe prestati tako da ga registarski sud brie iz
trgovakog registra na prijedlog nadlenog organa porezne uprave ili po slubenoj
dunosti. Registarski sud e brisati drutvo iz trgovakog registra po slubenog
dunosti ako ono tri godine po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da objavi svoja
godinja financijska izvjea s propisanom dokumentacijom niti ih dostavi tome
sudu u roku od 6 mjeseci nakon to mu sud priopi naknadu da e ga brisati iz
trgovakog registra, a drutvo u tome roku ne uini vjerojatnim da ima imovinu.
Likvidacija drutva se ne provodi, a drutvo prestaje brisanjem iz trgovakog
registra. Pokae li se nakon brisanja drutva iz trgovakog registra da ono ima
imovinu koju bi trebalo podijeliti, provodi se likvidacija drutva. Likvidatore na
prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud.
Registarski sud mora nakanu da e drutvo brisati iz trgovakog registra
priopiti zakonskim zastupnicima drutva po propisima o dostavi pismena i odrediti
im primjereni rok za isticanje prigovora. Sud moe odrediti da se nakana za
brisanje drutva i davanje roka za isticanje prigovora objavi onako kako se
objavljuju upisi u sudski registar. U tom sluaju prigovor moe istai svaka osoba
koja ima opravdani interes na tome da se drutvo ne brie iz trgovakog registra.
Statutom se mogu odrediti i drugi sluajevi prestanka drutva.
Ako odluku o prestanku drutva donosi glavna skuptina, ta se odluka mora
prijaviti sudu radi upisa u sudski registar, a ako odluku o tome donese sud, odluka
e se upisati u taj registar po slubenoj dunosti.
Ne podnese li se navedena prijava ili se to ne uini kada drutvo
prestaje iz razloga navedenog u lanku 367. stavku 1. toki 1. Zakona o trgovakim drutvima (istek vremena odreenog u statutu)
ni nakon to registarski sud pozove drutvo da podnese prijavu, taj e mu sud uputiti ponovni poziv da to uini uz upozorenje da e
po proteku ostavljenoga roka po
slubenoj dunosti upisati u sudski registar da je nastao razlog za prestanak
drutva i da e sud iz lanka 40. stavka 1. Zakona o trgovakim drutvima imenovati likvidatore.
Odluka o prestanku drutva objavljuje se u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske.

Potreba provoenja likvidacije

Ako se nad drutvom ne otvori steajni postupak, provodi se likvidacija drutva
Likvidacija drutva ne provodi se u sluaju prestanka drutva iz razloga
navedenoga u lanku 367. stavku 1. toki 4. Zakona o trgovakim drutvima (pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s
drugim drutvom).
Ako ovim Zakonom o trgovakim drutvima nije drugaije odreeno ili ako drugaije ne proizlazi iz
svrhe likvidacije, na drutvo se do zakljuenja likvidacije primjenjuju propisi koji
vrijede za drutvo nad kojim se ne provodi likvidacija.
Nakon to se odluka o otvaranju likvidacije drutva upie u sudski registar, u tvrtku
drutva mora se navesti naznaka "u likvidaciji".

Likvidatori
Likvidaciju provode lanovi uprave kao likvidatori.
Statutom ili odlukom glavne skuptine za likvidatore se mogu imenovati druge
osobe. Na izbor likvidatora na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka
239. stavka 2. Zakona o trgovakim drutvima. Za likvidatora moe se imenovati i pravna osoba.
Na zahtjev nadzornog odbora ili dioniara koji imaju udjele to zajedno ine
najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala drutva, sud e, ako za to postoji vaan
razlog, imenovati ili opozvati likvidatore. Dioniari koji to trae moraju uiniti
vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca imatelji dionica u drutvu.
Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade
trokovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski
imenovani likvidatori i drutvo ne suglase o naknadi trokova i o nagradi, o tome
odluuje sud.
Glavna skuptina moe u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud.
Ako odlukom o prestanku drutva nije drugaije odreeno, na likvidatore se na
odgovarajui nain primjenjuju odredbe Zakona o trgovakim drutvima i statuta o upravi drutva.
Prijava za upis likvidatora u sudski registar
Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis imenovanih prvih
likvidatora i njihovih ovlatenja za zastupanje u sudski registar. Za svaku izmjenu
likvidatora ili izmjenu njihovih ovlatenja za zastupanje likvidatori moraju podnijeti
sudu prijavu da se upiu u sudski registar. Prijavi treba priloiti isprave o imenovanju ili opozivu likvidatora i o njihovim ovlatenjima
za zastupanje u izvorniku ili u javno ovjerenome prijepisu.
Likvidatori moraju dati izjavu da ne postoje okolnosti koje bi po zakonu stajale
na putu njihovu imenovanju te da su upoznati s time da o svemu moraju uredno izvjetavati sud.
Imenovanje i opoziv likvidatora od strane suda upisuje se u sudski registar po
slubenoj dunosti.
Likvidatori moraju svoje potpise poloiti kod suda samo ako to ve nisu uinili kao lanovi uprave.
Pozivanje vjerovnika
Uz upuivanje na prestanak drutva moraju se pozvati vjerovnici drutva da prijave
svoja potraivanja. Poziv se mora u razmaku od po najmanje petnaest a najvie
trideset dana tri puta objaviti u glasilu drutva s naznakom da vjerovnici prijave
drutvu svoja potraivanja u roku od est mjeseci po objavi posljednjeg poziva.
Poznate vjerovnike treba posebno obavijestiti.
Dunosti likvidatora
Likvidatori su duni okonati poslove koji su u tijeku, naplatiti potraivanja,
unoviti imovinu drutva i podmiriti vjerovnike. U mjeri u kojoj to zahtijeva
provoenje likvidacije, oni mogu ulaziti i u nove poslove. U poslu koji obavljaju, likvidatori imaju poloaj uprave i podlijeu nadzoru
nadzornog odbora.
Na likvidatore se ne odnosi zabrana konkurencije koja vai za lanove uprave drutva.
Na poslovnim papirima drutva koji se alju odreenim primateljima moraju se

navesti oblik i sjedite drutva, okolnost da je drutvo u likvidaciji, sud kod kojega je
drutvo upisano u registar, broj pod kojim je to uinjeno te imena i prezimena
likvidatora i predsjednika nadzornog odbora. Ako se navode podaci o kapitalu
drutva, mora se navesti temeljni kapital, a ako za dionice nisu uplaeni puni
nominalni iznosi ili vei iznosi za koje su izdane, treba navesti i iznose koji se jo
moraju uplatiti.
Ovlast likvidatora za zastupanje
Likvidatori zastupaju drutvo. Ako je imenovano vie likvidatora, a statutom ili odlukom suda, ako ih je on
imenovao, nije drugaije odreeno, svi likvidatori skupno zastupaju drutvo. Ako se
volja oituje prema drutvu, dovoljno je da je oitovana samo prema jednome od
njih. Statutom ili odlukom suda, ako je sud imenovao likvidatore, moe se odrediti da
su pojedini likvidatori ovlateni zastupati drutvo sami ili skupno s prokuristom
drutva. Isto moe odrediti i nadzorni odbor ako je na to ovlaten statutom ili
odlukom glavne skuptine. Likvidatori koji su ovlateni da skupno zastupaju drutvo mogu pojedine od njih
ovlastiti za poduzimanje odreenih poslova ili odreenih vrsta poslova. To vrijedi i u
sluaju kada je pojedini likvidator ovlaten da skupno s prokuristom zastupa
drutvo. Ovlatenje likvidatora za zastupanje ne moe se ograniiti.
Likvidatori se potpisuju za drutvo pri emu moraju navesti tvrtku drutva i
naznaku da se drutvo nalazi u likvidaciji.
Poetna likvidacijska financijska izvjea
Likvidatori su duni odmah po stupanju na dunost izraditi poetna likvidacijska
financijska izvjea koja jo nije usvojila glavna skuptina. Glavna skuptina odluuje o usvajanju poetnih likvidacijskih financijskih
izvjea. U poetnoj likvidacijskoj bilanci iskazuju se vrijednost imovine, obveze i
kapital drutva. Sud moe odluiti da nije potrebno provesti reviziju godinjih financijskih
izvjea, ako su sve okolnosti drutva tako vidljive da revizija u interesu vjerovnika i
dionira nije potrebna.
Obustava postupka likvidacije i nastavljanje postupka steaja
Ako likvidatori na temelju prijavljenih potraivanja utvrde da imovina drutva nije
dovoljna za to da se podmire sva potraivanja vjerovnika s kamatama, moraju
odmah obustaviti postupak likvidacije i predloiti provoenje steajnog postupka.
lzvjee o provoenju likvidacije i prijedlog za diobu
Nakon to podmire dugove drutva, likvidatori su duni izraditi izvjee o
provedenoj likvidaciji i prijedlog o podjeli imovine drutva, ako u odluci o prestanku
drutva nije drugaije odreeno. Izvjee i prijedlog iz prethodnoga stavka ovoga lanka prihvaa organ koji je
donio odluku o prestanku drutva, ako u toj odluci nije drugaije odreeno.
Ako je za prihvaanje izvjea i prijedloga nadlena glavna skuptina, pa se ona
ne sastane nakon to dva puta bude uredno sazvana ili se sastane ali ne bude
podobna za odluivanje, smatra se da su izvjee i prijedlog prihvaeni onako kako su predloeni.
Zatita vjerovnika
Imovina drutva moe se podijeliti dioniarima tek po proteku godine dana od
dana kada je trei puta bio objavljen poziv vjerovnicima da prijave svoja
potraivanja. Ne prijavi li neki vjerovnik svoje potraivanje, dugovani iznos treba za njega
poloiti u sud kod kojega je drutvo upisano u sudski registar, a stvari pohraniti u
javno skladite na rok od est mjeseci. Ne moe li se potraivanje bez krivnje
drutva podmiriti vjerovniku ni u tome roku, novac, odnosno kupovina postignuta
javnom prodajom stvari umanjena za trokove uvanja i prodaje predat e se opini
na ijem je podruju sjedite drutva, ako odlukom o podjeli imovine nije drugaije odreeno.
Vjerovnici ija potraivanja nisu bila poznata drutvu, a nisu ih pravodobno
prijavili, mogu traiti da im se ona podmire samo iz imovine koja jo nije podijeljena
dioniarima. Postoje li potraivanja vjerovnika koja su sporna, imovina drutva se moe dijeliti
dioniarima samo ako je vjerovniku spornog potraivanja dano osiguranje da e mu
ono, ako se kasnije utvrdi, biti podmireno. Dioniar koji ima potraivanje prema drutvu, ali ne ono koje proizlazi iz

njegova poloaja dioniara, ostvaruje ga kao i drugi vjerovnici.

Podjela imovine
Na temelju odluke o podjeli imovine likvidatori su je duni podijeliti dioniarima u
roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena, na nain kako je to odredeno statutom.
Ako ne postoje dionice koje daju razliita prava pri podjeli imovine drutva,
imovina se dijeli razmjerno nominalnim iznosima dionica. Ako ulozi u temeljni kapital drutva nisu za sve dionice uneseni u istome
omjeru, nadoknauje se ono to je uloeno, a ostalo se dijeli razmjerno nominalnim
iznosima dionica. Ako imovina drutva nije dostatna za to da se nadoknadi ono to
je uloeno, dioniari treba da snose gubitak razmjerno nominalnim iznosima dionica.
Naknade i nagrada likvidatorima
Likvidatori imaju pravo na primjerenu naknadu trokova i na nagradu za rad.
Naknadu trokova i nagradu za rad plaa drutvo. Njihovu visinu odreuje glavna
skuptina drutva, a u sluaju spora odreuje je sud. Plaanja iz prethodnoga stavka ovoga lanka obavljaju se nakon podmirenja
potraivanja vjerovnika a prije nego to se imovina drutva podijeli dioniarima. Na
raun naknade trokova i nagrade za rad likvidatorima mogu se obaviti plaanja i
za vrijeme trajanja likvidacije, prije nego to se podmire potraivanja vjerovnika, ako
je oito da to nee utjecati na podmirenje obveza prema vjerovnicima.
Okonanje likvidacije
Nakon podjele imovine dioniarima likvidatori podnose glavnoj skuptini
zakljuna likvidacijska financijska izvjea i izvjee o provedenoj likvidaciji.
Likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja drutva iz trgovakog registra
i prilau joj odluku glavne skuptine i prijepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je
glavna skuptina prihvatila zakljuna likvidacijska financijska izvjea i izvjea
likvidatora te likvidatorima dala razrjenicu. Ovdje se na odgovarajui nain
primjenjuje odredba lanka 378. stavka 3. Zakona o trgovakim drutvima.
Drutvo prestaje brisanjem iz trgovakoga registra.
Poslovne knjige i dokumentacija drutva predaju se na uvanje sudu na ijem
podruju se nalazi sjedite drutva.
Sud e dioniarima i vjerovnicima drutva, a i drugim osobama koje uine
vjerojatnim da za to imaju opravdani interes, odobriti uvid u poslovne knjige i
dokumentaciju iz prethodnoga stavka ovoga lanka.
Pokae li se kasnije da je potrebno provesti daljnje mjere u likvidaciji drutva,
sud e na prijedlog osobe koja na tome ima pravni interes ponovo imenovati ranije
ili nove likvidatore.
Odgovornost likvidatora za tetu
Nakon to je drutvo brisano iz trgovakoga registra ne mogu se pobijati radnje
likvidatora, ali vjerovnici drutva mogu od njega traiti da im nadoknadi tetu koju im
je tim radnjama prouzroio.
Likvidator odgovara za tetu prouzroenu provoenjem likvidacije do visine
peterostrukog iznosa nagrade koju je primio za svoj rad. Ako to ne bi bilo dovoljno
za podmirenje tete, za nju solidarno odgovaraju svi dioniari do visine imovine
drutva koja im je isplaena. Ne smatra se tetom ako vjerovnik pravodobno ne
prijavi svoje potraivanje za koje likvidator nije znao niti je mogao znati.
Odredbe naprijed navedene ne primjenjuju se na odgovornost
likvidatora prema dioniarima. Za tu tetu likvidator odgovara po opim pravilima o
odgovornosti za tetu.
Zahtjev s naslova odgovornosti za tetu zastaruje prema likvidatoru u roku od
godinu dana od brisanja drutva iz trgovakog registra. Ako za tetu odgovara vie likvidatora, njihova je odgovornost solidarna
Nastavljanje drutva
Ako drutvo prestaje zbog proteka vremena ili na temelju odluke glavne
skuptine, ona moe sve dok ne pone podjela imovine dioniarima donijeti odluku
o tome da se drutvo nastavlja. Za takvu odluku trai se da se dadu glasovi koji

predstavljaju najmanje tri etvrtine glasova temeljnoga kapitala zastupljenoga na

glavnoj skuptini pri donoenju odluke. Statutom se moe odrediti da je za to
potrebna vea veina a moe se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.
Isto vrijedi i ako drutvo prestane steajem, ali se steajni postupak na prijedlog
drutva obustavi ili ono sklopi prisilnu nagodbu. Likvidatori moraju sudu podnijeti prijavu za upis nastavljanja drutva u registar. Pri
tome moraju dokazati da jo nisu poeli s podjelom imovine dioniarima. Odluka o nastavljanju drutva nema uinka dok se ne upie
u sudski registar.
DIONIKO DRUTVO - PRVI DIO