VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA

NOVI SAD

Seminarski rad:
Saniranje akcidenta sa vinilhlorid monomerom

Predmet: Opasne i stetne materije

Student:

Profesor:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Sadrzaj
Saniranje akcidenta sa vinilhlorid monomerom3
Uopsteno3

Uvod4
Stetna dejstva hemijskih materija...4
Akcidenti sa vinilhlorid monomerom..5
Uopsteno5
Kako se zastititi i reagovati u slucaju akcidenta?............................................................5

Primjer akcidenta sa vinilhlorid monomerom...6

Specifikacije...7
Scenario udesa za temperaturu od 20oC, za kolicinu od 36t vinilhlorid
monomera..8
Podaci o hemikaliji..9
Meteoroloski podaci..10
Podaci o rezervoaru, otvoru i kolicini hemikalije..11
Grafikon kolicine ispustene hemikalije u atmosferu u odnosu na vrijeme koje je proslo od
nastanka havarije..14
Finalni tekstualni prikaz havarije.15

Scenario udesa za temperaturu od 56oC, za kolicinu od 36t vinilhlorid

monomer-a..16
Izbor lokacije...16
Podaci o hemikaliji..17
Meteoroloski podaci17
Podaci o rezervoaru, otvoru i kolicini hemikalije...19
Grafikon kolicine ispustene hemikalije u atmosferu u odnosu na vrijeme koje je proslo od
nastanka havarije.20
Zone opasnosti.23
Graficki prikaz.....23

Zakljucak.24
Literatura.25

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

SANIRANJE AKCIDENTA SA VINILHLORID

MONOMEROM
Rezime
Vinilhlorid je bezbojan zapaljivi gas, sa blago slatkastim mirisom. Ova smjesa je
vazna industrijska hemikalija. Prvenstveno se koristi za proizvodnju polimer polivinil
horida (PVC-a). Veoma je toksican i kancerogen gas. Vinilhlorid je prvi put proizveden
1835. godine.
Vinilhlorid se skladisti u tecnom stanju.
Vinilhlorid je hemijski poluproizvod, ne krajnji proizvod. Zbog toga sto je
vinilhlorid opasan po ljudsko zdravlje, ne postoje proizvodi koji koriste vinilhlorid u
njegovom monomerskom obliku. Polivinil hlorid je stabilan i manje stetan on monomera.
Vinilhlorid kao tecnost se dodaje reaktantima polimerize, gdje se transformise iz
monomera u polimer.
Vinilhlorid je kratko koristen kao inhalacioni anestetik, na slican nacin kao etilhlorid, ali je zbog tiksicnosti izbacen iz upotrebe.
Zbog niske tacke kljucanja, tecni vinilhlorid monomer je podlozan blic
isparenju. Kolicina isparenja ce stvoriti gust tezak oblak. Mogucnost da dodje do
sekundarne eksplozije je znacajna. Granice zapaljivosti u vazduhu su: donja 3.6% vol. a
gornja 33.0% vol. pozar moze proizvesti toksicni hlorovodonik (HCl) i ugljen monoksid
(CO).
Kljucne rijeci: akcidenti, opasne hemikalije, vinilhlorid monomer

SOLVING ACCIDENTS CAUSED BY VINYL CHLORIDE

MONOMER
Summary
Vinyl chloride is a colorless, flammable gas with a faintly sweet odor. This
compound is an important industrial chemical. Mainly used to produce the polymer
polyvinyl chloride (PVC). It is highly toxic and carcinogenic gas. Vinyl chloride was first
produced in 1835.
Vinyl chloride is stored as a liquid.
Vinyl chloride is a chemical intermediate, not a final product. Due to the
hazardous nature of vinyl chloride to human health there are no end products that use
vinyl chloride in its monomer form. Polyvinyl chloride is very stable and less acutely
hazardous than the monomer. Vinyl chloride liquid is fed to polymerization reactors
where it is converted from a monomer to a polymer.
Vinyl chloride was briefly used as an inhalational anaesthetic, in a similar vein to
ethyl chloride, though its toxicity forced this practice to be abandoned.
Because of its low boiling point, liquid VCM will undergo flash evaporation. The
portion vaporized will form a dense cloud. The risk of subsequent explosion or fire is

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD
significant. Its flammable limits in air are: lower 3.6 volume % and upper 33.0
volume %. Fire may release toxic hydrogen chloride (HCl) and carbon monoxide (CO).
Keywords: accidents, hazardous chemicals, vinyl chloride monomer

Uvod
Danas se u svijetu koristi sve vise hemikalija, razlicitog sastava u razlicite svrhe.
Neke od njih imaju razlicite stetne uticaje na ljude i okolinu, te je potrebno da se te
hemikalije cuvaju i skladiste u kontrolisanim i adekvatnim uslovima. Medjutim i pored
sveg opreza kada je u pitanju rukovanje tim opasnim materijama, ipak dolazi do
akcidenata. Ti akcidenti su razlicitog obima, razlicite stete nanose u zavisnosti od kolicine
i vrste hemikalije, vremenskih uslova, mjesta akcidenta itd.
Veliki broj hemijskih alcidenata koji se desava u Svijetu dokaz je da tehnoloski
procesi nisu uvijek sigurni, sto nam stavlja do znanja da se ovom problemu treba
posvetiti sa velikom paznjom. Posljedice udesa mogu da se odraze na ljude i prirodu, te
mogu nanijeti velike materijalne stete. Procjena je da se svakog dana dogodi izmedju 30 i
35 hemijskih akcidenata, sto je jos jedan dokaz koliko je situacija ozbiljna.
Primjer hrmijskog akcidenta koji je odnio preko 140 ljudskih zivota je pozar i niz
eksplozija na brodu za prevoz sirove nafte Heaven. Akcident se desio 1991. godine u
teritorijalnim vodama Italije, blizu grada Djenove. Tada je u more isteklo 30 000 do 40
000 tona sirove nafte i to je nanijelo i velike materijalne gubitke. Dio obale Italije i
Francuske je 12 godina bio zagadjen. Iako su italijanske vlasti reagovale veoma brzo,
nesrecu ovih proporcija je bilo veoma tesko lokalizovati.
Opasnosti koje svojim djelovanjem mogu nanijeti hemikalije su:
- zapaljivost,
- eksplozivnost,
- pirofornost,
- toksicnost,
- genotoksicnost,
- radioaktivnost,
- i druge
Rizik od nastanka hemijskog akcidenta postoji tokom cijelog procesa proizvodnje,
transporta i skladistenja hemijskih materija. Mto znaci da se kao mjesta nastanka udesa
mogu identifikovati:
1) proizvodna i tehnoloska postrojenja u kojima opasne materije ucestvuju u
procesu proizvodnje,
2) skladista, magacini i objekti u kojima se deponuju ili cuvaju opasne materije i
3) sredstva i komunikacije kojima se prevoze opasne materije.

Stetna dejstva hemijskih materija

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD
Hemijsk materije mogu da djeluju na organiza covjeka, zivotinje i biljke kao i na
predmete na dva nacina:
- direktno
- indirektno.

Direktno dejstvo hemijskih materija podrazumijeva djelovanje hemijskih

materija na komponenete zivih organizama, vezujuci se za njih ili djelujuci na neki drugi
nacin, pri cemu na njima mogu da izazovu znacajne promjene, tako da ih nepovratno
iskljuce iz zivotnog procesa.
Indirektno dejstvo hemijskih materija podrazumijeva takodje transformacije na
organizmima covjeka, zivotinja i biljaka, ali do promjene u ovim slucajevima dolazi kao:
- posljedica dejstva toplote koja se oslobadja u egzotermnim procesima pri
sagorijevanju hemijskih materija u kracem ili duzem vremenu, pa cak i trenutno
(eksplozija)
- posljedica mehanickog dejstva, usljed nagle promjene pritiska pri eksplozivnim
procesima, pri cemu hemijske materije stetno djeluju na indirektan nacin.
- stetne materije cesto djeluju kombinovano, npr. pored stetnog djelovanja usljed
povisene temperature pri pozarima i udarnih talasa pri eksplozijama (indirektno dejstvo)
mogu, isto tako, da uslijede i pojave trovanja produktima razgradnje nastalim za vrijeme
pozara ili eksplozije (direktno dejstvo).

Akcident sa vinilhlorid monomerom

Uopsteno
Vinilhlorid monomer je zapaljiv gas koji pri kontaktu sa vazduhom formira
eksplozivne mjesavine. Donja granica eksplozivnosti mu je 3.6% vol. dok je gornja
granica eksplozivnosti 33.0 % vol. njegoce pare su teze 2.2 puta od vazduha. Vinilhlorid
monomer u tecnom stanju je laksi od vode i pliva na njoj. Pri zagrijavanju cistijerne sa
vinilhlorid monomerom moze doci do spontane polimerizacije, pri cemu cistijerna moze
eksplodirati i doci do prolivanja nepolimerizovanog VHM. Opasnost po zivot od ove
hemikalije je visestruka. Prvo izaziva opstu anesteziju pri udisanju, ako su u pitanju
velike kolicine, onda je to fatalno za zrtvu. U duzem kontaktu sa kozom moze doci do
smrzavanja tkiva. Vise koncentracije VHM-a mogu da ostave ozbiljne posljedice na
potomstvo u slucaju da zrtva akcidenta prezivi. Pri sagorijevanju VHM-a pojavljuju se
otrovni produkti kao sto su hlorovodonik i ugljenmonoksid.

Kako se zastititi i reagovati u slucaju akcidenta?

Pri intervenciji na VHM-u obavezno treba nositi zastitni izolujuci aparat. Ova
hemikalija se ne resorbuje preko zdrave koze, tako da tijelo treba zastititi od toplotnog
zracenja. Za svaki slucaj, ako smo u mogucnosti treba ponijeti zastitnu odjecu zbog toga
sto je moguce da dodje do kontaminacije uniforme. Najbolji ishod je kada VHM istice iz
cistijerne u gasnom stanju i odmah sagorijeva, u tom slucaju treba biti strpljiv,
povremeno hladiti plast rezervoara da ne bi doslo do polimerizacije. Gasenju cemo
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD
pristupiti tek onda kada smo sigurni da curenje mozemo da zaustavimo. Takodje ako ova
hemikalija istice iz cijevi, a postoji sigurnosne ventil koji moze da se zavrne i tako se
zaustavi dalje isticanje hemikalije. U oba slucaja potrebno je pripremiti posude za prihvat
rasute hemikalije. Takodje je potrebno da se sprijeci odlazak hemikalije u kanalizaciju ili
zemljiste primjenom apsorpcionog sredstva.

Ako je cistijerna zahvacena pozarom, mora se intenzivno hladiti (oko 20 litra

vode min/m2). Tako ce se sprijeciti polimerizacija ili eksplozije rezervoara. Naravno,
treba sve preduzeti da se cistijerna evakuise i ukloni sa mjesta gdje je izlozena plamenu i
vrelim gasovima. Ako dodje do polimerizacije cistijerna ce popucati i doci ce do totalnog
pozara. U slucaju isticanja tecne faze iz cistijerne bez pozara, bezuslovno se mora
sakupljati pasuti VHM uz brzo zatvaranje otvora klinovima, jastukom, vazdusnim
jastukom za dizanje teskih tereta i sl. Iz prihvatnih posuda, hemikaliju treba prepumpati u
rezervnu cistijernu koja nije ostecena. Posto VHM intenzivno isparava moguca je brza
kontaminacija vazduha. Da bi se procistio vazduh, moguce je upotrijebiti fino rasprsenu
vodu, ali je apsorpciona sposobnost vode za ovu hemikaliju mala, te se iz tog razloga, kao
najsigurnija mjera preporucuje evakuacija ljudi iz kontaminiranog podrucja. Prodor
vinilhlorid monomera u vodu se mora po svaku cijenu sprijeciti. Kada kanalizacionim
tokovima pocne da pristize VHM, moguce je da se organizuje sakupljanje. Takodje moze
da se zapali, ali to donosi nove opasnosti od eksplozija u kanalizacionoj mrezi. Tako ce se
stvoriti mogucnost da VHM dospije u zemlju. Sa povrsine vode ova hemiklaja se usisava
i prebacuje u prihvatne posude.
U svakom slucaju, povoljnija je situacija da, kada je vec doslo do nesrece, iz
posude u kojoj se nalazi hemikalija, ona istice u gaskovitom stanju. To ce sprijeciti da se
kontaminira zemljiste i voda.

Primjer akcidenta sa VHM

Poznata je nesreca koja se desila 11. Sepembra 1987. Godine u Japanu. U jednom,
hemijskom postrojenju za proizvodnju VHM doslo je do isticanja hemikalije, pozara i
eksplozija, kada je munja udarila u cijev kroz koju je proticala ova hemikalija. Cijevi su
bile tanke zbog erozije koja nataje uslijed turbulentnog kretanja hemikalije. Neadekvatno
odrzavanje je dovelo do toga da cijev pukne, hemikalija pocne da siklja iz cijevi, nastane
pozar i eksplozije koji su unistli veliki dio opreme (cijevi, pumpe, ventile, rezervoare).
Buduci da je kroz cijevi proticala korozivna tecnost, trebalo je odabrati druge
materijale za izradu cijevi i ventila, ili ih blagovremeno zamijeniti, sto ovdje nije bilo
uradjeno.
Nakon nesrece postrojenje je automatski obustavilo aktivnost, ugradjeni su
sistemi za zastitu od udara groma, postavljena je nova uprava koja ce se pobrinuti da
oprema bude kontrolisana i po potrebi zamijenjena.

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Specifikacije

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Scenario udesa za temperaturu od 20oC, za

kolicinu od 36t vinilhlorid monomer-a1
Izbor lokacije:

Scenario je na engleskom jeziku, kreiran je u freeware programu Aloha.

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Podaci o hemikaliji:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Meteoroloski podaci:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

10

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Podaci o rezervoaru, otvoru i kolicini hemikalije:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

11

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

12

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

13

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Grafikon kolicine ispustene hemikalije u atmosferu u odnosu na vrijeme

koje je proslo od nastanka havarije:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

14

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Finalni tekstualni prikaz havarije:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

15

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Scenario udesa za temperaturu od 56oC, za kolicinu od

36t vinilhlorid monomer-a
Izbor lokacije:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

16

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Podaci o hemikaliji:

Meteoroloski podaci:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

17

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

18

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Podaci o rezervoaru, otvoru i kolicini hemikalije:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

19

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

20

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

21

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Grafikon kolicine ispustene hemikalije u atmosferu u odnosu na vrijeme

koje je proslo od nastanka havarije:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

22

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Zone opasnosti:

Graficki prikaz:

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

23

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Zakljucak
Akcidenti sa hemikallijama su veoma nepredvidivi i pored svih proracuna i
kompjuterskh programa i savremene tehnologije. Veliki broj faktora koji uticu na tok
akcidenta je umijesan, tako da se nikada ne mozemo sa sigurnoscu osloniti na podatke
dobijene na ovaj nacin. Prije svega treba uraditi sve mjere da do akcidenta uopste i ne
dodje, ako je na zalost doslo do njega treba se pobrinuti da se u sto kracem roku otkrije,
lokalizuje i potpuno sanira uz minimum gubitaka ljudskih zivota. Takodje treba se
pobrinuti da veci dio hemikalije ne ode u atmosferu, zaemljiste i vodu.
Tempom kojim sada iskoristavamo planetu Zemlju doprinosimo njenom
unistenju. Iz tog razloga treba poceti misliti na sve ono sto mozemo da uradimo kako
bismo sprijecili dalje njeno zagadjivanje i omogucimo da se Zemlja sto bolje regenerise.

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

24

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ODSEK ZATITA; SMER ZATITA OD POARA
NOVI SAD

Literatura
1. Karabasil D i Jakovljevic J, Ekoloske intervencije Novi Sad, Visa tehnicka
skola, 2007.
2. Grigorjev Munitlak S i Spaic S, Opasne i stetne materije, Novi Sad, Visoka
tehnicka skola, 2009.
3. Podaci sa interneta
4. Kompjuterski program Aloha.

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OPASNE I STETNE MATRIJE

25