TEORIJE

KULTURNOG
KONFLIKTA
IKAKA KOLA

TEORIJE KULTURNOG
KONFLIKTA

IROKO ZASTUPLJENA U AMERIKOJ

KRIMINOLOGIJA
POLAZI OD KONFLIKTA NA PODRUJU
KULTURE, ODNOSNO KULTURNIH
NORMI RAZNIH DRUTVENIH GRUPA
RAZLIKE U KULTURI IMAJU ZA
POSLJEDICU KONFLIKTNE SITUACIJE =
KRIMINALITET

TEORIJE KULTURNOG
KONFLIKTA

GLAVNA MISAO OVE TEORIJE JE DA

LJUDI U BITI NE INE KD. LJUDI INE
DJELA KOJA SREDINJI SLOJ
OZNAAVA KAO ODBOJNOST A U
SISTEMU VRIJEDNOSTI GRUPE KOJOJ
PRIPADAJU TAKVA DJELA SU OBINO
PONAANJE.

IKAKA KOLA

UNIVERZITET U IKAGU PRVO

ODJELJENJE ZA SOCIOLOGIJU U SAD
NAJVEA ZASLUGA PODIZANJE NIVOA
KRIMINOLOKIH ISTRAIVANJA
UVOENJEM NOVIH METODA
IZUAVANJA ZLOINA I ZLOINACA:
ETNOGRAFSKI, IVOTNIH ISTORIJA I
KRIMINALNE STATISTIKE

IKAKA KOLA

ZLATNE GODINE AMERIKE

SOCIOLOGIJE
OVJEKOVO PONAANJE POSLJEDICA
SOCIJALNIH I EKOLOKIH FAKTORA A
NE GENETSKE STRUKTURE
ISTRAIVAKE METODE:
1. UPOTREBA SLUBENIH PODATAKA
2. STUDIJE SLUAJA

EKOLOKA KOLA

VEZA I UZAJAMNOST ZAVISNE SREDINE I IVIH

BIA
TEORIJA KONCENTRINIH KRUGOVA: PODJELA
GRADA NA KONCENTRINE KRUGOVE SREDINJE
POSLOVNO PODRUJE, PODRUJE PRIJELAZA I
PODRUJE RADNIH KUA
NAJVEA ZGUSNUTOST PRESTUPNITVA I
KRIMINALITETA NA PODRUJIMA NA KOJIMA JE
MALO PROSTORA, PRENASELJENOST, EKONOMSKA
OVISNOST, IZNAJMLJENI PROSTORI ZA STANOVANJE
I MANJINE
OBOM KRIMINALITETA SE SMANJIVAO OD CENTRA
PREMA VANJSKOM DIJELU GRADA

CLIFFORD R. SHAW I HENRY D.

McKAY

STUDIJE O MALOLJETNIKOM
KRIMINALITETU
PODIJELILI GRAD U KONCENTRINE
KRUGOVE U PROMJERU DVIJE MILJE
SOCIJALNA DEZORGANIZACIJA UZROK
DELINKVENCIJE I KRIMINALITETA

MALOLJETNIKE DRUINE

FREDERICK TRASHEJ PROMATRAO MALOLJETNIKA

UDRUENJA U IKAGU:
- BANDE INE MOMCI KOJI NISU U STANJU RIJEITI
EMOCIONALNE PROBLEME,
- U BANDAMA POSTOJI MALI KONSENZUS, MALO
IDENTIFIKACIJE I VODSTVO SE BRZO MIJENJA,
- VEINA BANDI SU STVARI KLIKE, KVAZI-STALNE
DRUINE I BANDA NAIZGLED DJELUJE KAO
JEDINSTVENA SKUPINA
- VEINA TAKVIH BANDI JE NA PRIJELAZU
TRANZICIJE GDJE JE DRUTVENI NADZOR
NAJSLABIJI,
- BANDE POSTAJU PRIMARNE SKUPINE.

WALTER MILLER

PROUAVAO PODJELU PRESTUPNIKIH

VRIJEDNOSTI U NIIM DRUTVENIM
SLOJEVIMA
UZROCI PRESTUPNIKOG PONAANJE
POSLJEDICA DRUKIJIH VRIJEDNOSTI
NIIH DRUTVENIH SLOJEVA IJE
VRIJEDNOSTI SU U KONFLIKTU SA
VRIJEDNOSTIMA SREDNJEG
DRUTVENOG SLOJA

DRUTVENA
DEZORGANIZACIJA

UZROK KRIMINALITETA U
RAZNOVRSNOSTI I SASTAVU DRUTVA
SOCIJALNA DEZORGANIZACIJA JESTE
PREKID SPONA KOJE ISTIU
POVEZANOST, ZAJEDNIKI RAD I
MORAL TE USKLAENOST IZMEU
RAZLIITIH DRUTVENIH SKUPINA

KULTURNI KONFLIKT

USMJERENA NA PROBLEME MIGRACIJE

U TKZ. PRIMARNOM KULTURNOM
KONFLIKTU I SEKUNDARNOM
KULTURNOM KONFLIKTU
THORSTEN SELLIN, AUTOR OVE
TEORIJE, KRIMINALITET OZNAIO
KAO KRENJE NORMI PONAANJA
SKUPINE

TEORIJE O SUBKULTURI
(Edwin Lemert i Albert Cohen)

ZASNIVAJU SE NA OPOJ PRETPOSTAVCI DA

SU SISTEMI VRIJEDNOSTI SUBKULTURA
BITNO DRUKIJI OD VRIJEDNOSTI
KONVENCIONALNOG DRUTVA
U PRESTUPNIKIM SUBKULTURAMA SU
PRESTUPNIKE/KRIMINALNE VRIJEDNOSTI
NETO NORMALNO I KRIMINALNO
PONAANJE JE SAMO LEGITIMNO SREDSTVO
ZA POSTIZANJE ODREENIH CILJEVA
(SREDINJI PROBLEM JE RAZLIITOST
VRIJEDNOSTI)

TEORIJE O SUBKULTURI
(Marwin Wolfgang i Franco Ferracutti)

UPOTRIJEBILI SU NALAZE IZ ISTRAIVANJA O

UBISTVIMA I FORMIRALI OKVIR KOJI JE OBUHVATIO
TEORIJE IZ PSIHOLOGIJE (uenje, predispozicije, psihiki
razvoj, identifikacija i teorije osobnosti) I SOCIOLOGIJE
(kulturni konflikt, razliita druenja-diferencijalne asocijacije)
USTANOVLJENO DA SE U SAD ISTIU VRIJEDNOSTI
SREDNJEG DRUTVENOG SLOJA KOJI POTIU
NASILJE KOD RJEAVANJA PROBLEMA TO FORMIRA
NASILNIKU SUBKULTURU. NII DRUTVENI
SLOJEVI UPOTREBLJAVAJU FIZIKO NASILJE ZA
ISKAZIVANJE MUKOSTI I ILAVOSTI, DOK JE
AGRESIVNOST SREDNJEG SLOJA OKRENUTA PREMA
SEBI

DRUTVENA TEORIJA O
KRIMINALITETU
(Donald Taft i Ralph England)

OBJASNILI KRIMINALNO PONAANJE

KAO REZULTAT DJELOVANJA
RAZLIITIH KULTUROLOKIH
KONFLIKATA
KULTURA DINAMINA, SLOENA,
ZAMRENA POJAVA KULTUROLOKI
KONFLIKT JE POSLJEDICA
DOSELJAVANJA I MIGRACIJE

KRIMINOGENA KULTURA

ZNAAJAN FAKTOR KOJI UTIE NA

KRIMINALITET
KRIMINALITET UBRZAVAJU: BORBA ZA
USPJEHOM, STATUS, INDIVIDUALNOST,
NEOSJETLJIVOST, TAKMIENJE,
BEZOBRAZNOST (ISKORITAVANJE),
DINAMIKA KULTURE I PROTURJENE
VRIJEDNOSTI, BEZLINOST DRUTVA I
DVOJNOST OBZIROM NA PRIPADNOST I
MORAL

KLJUNE RIJEI

IKAKA KOLA
TEORIJA KONCENTRINIH KRUGOVA
NORME PONAANJA
KRIMINOGENOST
KULTURNI KONFLIKT
NASILNIKA SUBKULTURA
PLURALIZAM VRIJEDNOSTI
TOLERANTNOST