Professional Documents
Culture Documents
Branka Pavlovic - Poruke Vremena Proslih
Branka Pavlovic - Poruke Vremena Proslih
1750
Marija Trandal
1800
Stana Milanovi
1850
N ikola Spasi
Ilija M. Kolarac
N ikola upi
Radovan Lazi
1900
1950
Sadraj:
1. Uvodna re izdavaa
Rei Nikole Spasia, veletrgovca i nesudjenog srpskog Nobela, i danas kao i tada
glasno odzvanjaju i zato sa njima poinjemo. Prosto je nemogue sa manje rei
pogoditi sutinu neega to je ve vekovima deo nae kulture, istorije i ivljenja,
poruke vrlo bliske i poznate, a tek od skora pomalo zaboravljene u savremenoj Srbiji,
na koje bismo eleli ovom prilikom da podsetimo.
Otkud jedna neprotna organizacija, i to domai fond koji mnogi prepoznaju po
podrci malim, nerazvijenim zajednicama i njihovim akcijama u prii o istoriji
lantropije? Gde je ta veza sa onim to mi svakodnevno radimo?
Za nas je ona jasna i sveprisutna, a nadamo se da e uskoro biti i svima onima koji
uzmu u ruke ovo vredno i zanimljivo tivo koje sa zadovoljstvom predstavljamo.
Za Balkanski fond za lokalne incijative ono to nazivamo lokalnom lantropijom
je vaan deo slagalice odrivosti naih krajnjih korisnika, i to ne samo u smislu
isto nansijske podrke, ve i njihovog prepoznavanja kao vanog i neodvojivog
dela drutvenog tkiva onih kojima je do tog drutva stalo. Takoe, oivljavanjem
i promovisanjem ideje davanja za opte dobro unutar naeg drutva, to u oima
privrede, ali i svih gradjana, oekujemo da e na sopstveni doprinos razvojnim
projektima i inicijativama poeti da zamenjuje dominantu stranu pomo koja
polako ali sigurno naputa ove krajeve. Ta briga za zajednicu bi i trebalo da bude
odgovornost svih nas, jer kako ree jedan engleski autor lantropija poinje u kui.
Va
Balkanski fond za lokalne inicijative
2. Uvod
Pojam lantropija vodi poreklo od grkih rei philos (prijatelj) ili phileo (volim, teim
za neim) i anthropos (ovek), tako da se kod nas najee prevodi kao ljubav prema
ljudima, ovekoljublje, dobroinstvo, volja da se pomogne drugima. Srodan ovom pojmu
grkog porekla je latinski pojam caritas, to znai ljubav prema drugim ljudima.
Caritas je koren engleskog pojma charity, kojim se oznaava vrlo iroko i raznovrsno
polje dobrotvornih aktivnosti. U osnovi lantropije je elja da se pomogne drugim
ljudima bez oekivanja line koristi. Ta elja je rezultat razliitih socijalnih motiva
koji pokreu ovekovo ponaanje i njeno ispoljavanje je vezano za prapoetke
drutvene zajednice. Od postanka civilizacije, porodica je bila ta koja je brinula o
svojim najmlaim, bolesnim, starim ili lanovima/icama porodice koji su osobe sa
invaliditetom. Zato se esto pominje izreka Filantropija poinje u kui (Hudson,
1995). Razvoj prvih gradova, poveana mobilnost ljudi i naputanje primarne
porodice raali su potrebe za novim formama lantropije. Tako Hadson (Hudson,
1995) navodi da je rana egipatska civilizacija period 5.000 godina pre nove ere
razvila snaan moralni kodeks zasnovan na socijalnoj pravdi. Taj nepisani kodeks je
podsticao ljude da pomau drugima kojima je potrebna pomo. Faraon je pruao lini
primer obezbeujui siromanima besplatan smetaj, hranu i odeu. U Staroj Indiji
budistiki imperator Aoka (274232. god. pre nove ere) obezbeivao je besplatno
leenje za siromane i vodu za pie tako to je naredio da se kopaju bunari, a podsticao
je i zatitu sredine jer je naredio da se sadi drvee. U staroj Grkoj putnici namernici
su dobijali hranu i prenoite u kuama bogataa ili su uivali gostoprimstvo seoskih
domainstava. Hadson (Hudson, 1995) naglaava da je kroz istoriju lantropija bila
blisko povezana sa razvojem religijskih organizacija. Jevrejsko uenje je promovisalo
gledite da siromani imaju prava, a bogati dunosti. Rano hrianstvo je uspostavilo
fondove za podrku udovicama, siroiima, bolesnima, nemonima, siromanima,
osobama sa invaliditetom i zatvorenicima. Prve zadubine je uspostavio imperator
Konstantin I 321. godine nove ere i omoguio da se lantropija ili dobroinstvo
zasnivaju na zaostavtini. U islamskom svetu lantropija je doprinela tome da se
osnuju brojne velike bolnice.
razliite fondacije i zadubine iji su osnivai grupe ili istaknuti pojedinci, vlasnici/
ce velikih privatnih poseda. Savremenom terminologijom, tu pojavu bismo mogli
nazvati korporativnom lantropijom. S druge strane, podstiu se i neguju individualna
lantropija i razliite vrste dobrotvornih davanja od strane obinih ljudi, kao drutvena
vrednost i moralna obaveza svakog pojedinca. Jedno od vanih naela je da niko nije
toliko siromaan da ne bi mogao da pomogne onima koji su ugroeniji od njega.
Filantropija kao vrednost podstie se kroz porodino, kolsko i religijsko vaspitanje.
Drutvo se brine o tome da postoje prihvatljivi i poeljni modeli lantropskog
ponaanja. Tako, na primer, sve carske i kraljevske porodice, naroito supruge vladara
i istaknutih dravnika, javno se bave nekim oblicima dobrotvornog rada.
Pojam zadubine razliito se odreuje u zavisnosti od konteksta u kome se koristi.
Tako Klajn i ipka (2006) izjednaavaju pojam zadubina sa pojmom fondacija (fr.
fondation, prema lat. fundatio, od fundare osnovati) i deniu ga kao ustanovu koja
se osniva radi dugoronih ciljeva kao javno dobro1. Prema Zakonu o zadubinama,
fondacijama i fondovima2, zadubina ima sledee karakteristike: svojstvo pravnog lica
koje stie upisom u registar; mogu je osnovati zika lica sopstvenim sredstvima;
osniva se radi pomaganja stvaralatva i drugih drutveno korisnih ciljeva; nain
upravljanja se odreuje voljom osnivaa; ima svoj statut; moe da stie prihode u
skladu sa zakonom (zakup, kamate, dividende, plodovi sa poljoprivrednog zemljita,
prihodi po osnovu autorskih prava i patenata i dr.). Pavi-Rogoi i Kunovi (2004)
navode da je, prema hrvatskom Zakonu o zakladama i fundacijama3, zaklada ili
zadubina imovina namenjena da sama, odnosno prihodima koje stie, trajno slui
ostvarenju neke optekorisne ili dobrotvorne svrhe. Sa pojmom zadubine povezan
je pojam fond. Klajn i ipka (2006) pod fondom (fr. fond od lat. fundus temelj,
osnova) podrazumevaju: ukupni potencijal materijalnih dobara; deo materijalnih
ili novanih sredstava koji je namenjen za posebne svrhe; dravnu ustanovu koja
namenski rasporeuje novana sredstva kojima raspolae4. Prema ve pomenutom
Zakonu o zadubinama, fondacijama i fondovima, za fond je karakteristino da: ima
status pravnog lica; mogu da ga osnuju i zika i pravna lica; osniva se radi istih
ciljeva kao i zadubina; umesto statuta ima pravila rada; moe da stie prihode na isti
1
2
3
4
Klajn, I. i ipka, M. (2006): Veliki renik stranih rei i izraza. Novi Sad: Prometej. Str. 1339.
Zakon o zadubinama, fondacijama i fondovima, Slubeni glasnik SRS, br. 59/89.
Pavi-Rogoi, L. i Kunovi, K. (2004): Mogunosti razvoja zaklada lokalnih zajednica u
Hrvatskoj. Zagreb: Odraz. Str. 6.
Klajn, I. i ipka, M. (2006): Veliki renik stranih rei i izraza. Novi Sad: Prometej. Str.
1338.
Graanska nonja
Deja nonja
9
miliona dinara zajmova. Od polovine XIX veka propadaju porodine zadruge, tako
da je u Srbiji bio uspostavljen samo individualni oblik seoske proizvodnje. Do kraja
XIX veka sitni i srednji posed sainjavao je 96% svih seoskih poljoprivrednih poseda.
Osim stoarstvom, stanovnitvo se sve vie bavilo ratarstvom i voarstvom. Tokom
sedamdesetih i osamdesetih godina gradovi naglo menjaju izgled, nain stanovanja
i odevanja doivljava velike promene. Iezavaju turski i pojavljuju se novi zanati, a
meu zanatlijama sve je vie Srba.
Izgled Terazija
posle rekonstrukcije 1911.
godine
10
11
12
13
14
15
Ilija Milosavljevi
Kolarac
16
oka Vlajkovi
Jovan Jovanovi
Milan Kujuni
Aberdar
17
Ljubomir M. Mihailovi
18
Najvei fond posle Prvog svetskog rata bio je Kraljev fond Fond kralja Aleksandra
I Karaorevia, osnovan na dan njegovog venanja sa kraljicom Marijom, 8. juna
1922. god. (Batakovi, 2004). Fond je osnovan sa ciljem da se nagrade linosti koje
su se svojim radom naroito isticale na polju moralnog i zdravstvenog podizanja
i prosveivanja naroda. U pismu o osnivanju Fonda, upuenom Nikoli Paiu,
predsedniku Ministarskog saveta, kralj Aleksandar je kao ciljeve Fonda oznaio
trojaku akciju: na moralnom, optekulturalnom planu i graansko-vaspitnom
napretku narodnom, a pod tim bih podrazumevao: pomaganje prosvete na svim
poljima nauke, knjievnosti, umetnosti, kolstva, a ponajpre praktino prosveivanje
irokih slojeva, osnivanje internata na prvom mestu za ensku decu itd., zatim
sticanje vrline, porodinog morala, estitosti, samopregorevanja, trezvenosti, tednje,
savesnog vrenja dunosti, ljubavi prema blinjima, sloge i trpeljivosti i, razume se,
stalna briga za narodno zdravlje (Batakovi, 2004). Kralj Aleksandar je za navedene
ciljeve odmah priloio milion dinara i obavezao se da svake godine daje po 300.000
Ovaj studentski dom danas jo uvek nosi ime Ivo Lola Ribar.
19
N ikola Spasi
1838-1916
20
21
Pismo zahvalnosti
ministra prosvete Pavla
Marinkovia Anastasiji
- Naki Spasi povodom
darovanog imanja
namenjenog Invalidskom
fondu Sveti ore
Zahtev Ministarstva
socijalne politike o
dobijanju prava na
upravu nad Srpskim
narodnim invalidskim
fondom Sveti ore
- zadubina
N ikole Spasia
22
Nakon smrti Nikole Spasia sva njegova imovina u Beogradu, koja je u to vreme
vredela gotovo kao Nobelova fondacija, ostala je bez ovlaenog staraoca. Posle
skoro godinu i po dana dr Mihailo-Mika Popovi, bivi ministar nansija, pokrenuo
je kod okupacionih vlasti pitanje postavljanja staraoca koji e upravljati Spasievim
imanjima. Kao staraoci za svu Spasievu imovinu postavljeni su Dobra S. Petkovi,
advokat iz Beograda i dr Milorad Popovi, u to vreme docent, a kasnije profesor
Univerziteta. Oni su od 17. maja 1917. pa sve do 27. aprila 1920. savesno obavljali
svoju dunost staratelja. Prvu sednicu Zadubinski odbor je odrao 30. aprila 1920.
god. i taj datum oznaava poetak rada Zadubine. Sam Ukaz o odobrenju rada
Gradska bolnica u
Beogradu
(danas Kliniko bolniki
centar Zvezdara)
Bolnica u Kumanovu
zadubina
N ikole Spasia
23
24
Dom za iznemogle i sirote graane u Knjaevcu, sazidan i osveen krajem maja 1935.
a u julu primio prve tienike. Brigu o njegovom daljem izdravanju preuzela je na
sebe Moravska banovina. Za izgradnju ovog doma Zadubina je izdvojila 810.000
din.;
Zgrada u Knez-Mihailovoj ulici br. 47, pored Gradske bolnice, koja je imala
prioritetni karakter u graevinskoj delatnosti Zadubine. Ve 1928. god. Upravni
odbor zadubine prihvatio je nacrt za njenu izgradnju. Zadubina je za izgradnju
ove velelepne kue utroila 19.695.621,58 din.
Sve odluke Zadubine u pogledu njenog rada na unapreenju privrede obuhvatale
su 10 glavnih oblasti delovanja, a to su: 1. Osnivanje pokretnih (ambulantnih)
domaikih kola 2. Prireivanje jedne stalne pokretne poljoprivredne izlobe svake
godine 3. Zasnivanje sortimentnih vonjaka 4. Saenje vinograda stonim sortnim
groem 5. Mere za poboljanje izrade raznih vrsta sireva i kajmaka 6. Graenje silojama za ukiseljavanje stone hrane i ubrita za valjano negovanje stajskog ubreta 7.
Prireivanje teajeva za razumno i napredno pelarstvo 8. Prireivanje teajeva za
proizvodnju ranog i poznog povra i voa 9. Pomaganje srpskog privrednog drutva
Privrednik i 10. Izdavanje Privrednog letopisa Zadubine Nikole Spasia.
Iako to ne spada u posebne zasluge Upravnog odbora Zadubine Nikole Spasia,
treba naglasiti da je Sud optine grada Beograda na sednici od 1. decembra 1929.
god. odluio da se, u znak zahvalnosti velikom dobrotvoru, dotadanja Trgovaka
ulica u Beogradu nazove Ulica Nikole Spasia.7 Krajem 1932. god. tako je postupio
i Sud optine kumanovske. Na sveanoj odborskoj sednici povodom objavljivanja
vesti o zidanju bolnice u Kumanovu doneta je odluka da se jednoj od glavnih ulica
u Kumanovu da ime Nikole Spasia.
Zadubina Nikole Spasia je 1939. god. imala za 3% vei kapital od Nobelove (Trei
sektor u Srbiji stanje i perspektive u: Neprotni sektor u Srbiji i Crnoj Gori). Posle
dvadeset godina uspenog rada doekala je Drugi svetski rat i nastavila svoj rad, koliko
je to bilo mogue. Ministarstvo prosvete 17. aprila 1942. godine smenjuje dotadanji
Upravni odbor Zadubine i postavlja Komesarsku upravu. Iz Drugog svetskog rata
7
Ulica paralelna sa ulicom Kralja Petra I, a povezuje ulice Knez-Mihailovu i Cara Lazara.
25
Zadubina, ili bolje reeno zadubine Nikole Spasia pravi su primer korporativne
lantropije na nivou drave Srbije kao celovite drutvene zajednice. Spasi je odluio
da svoj celokupni kapital steen kroz veletrgovinu, gotovo iskljuivo realizovanu u
Srbiji, zaveta za optu korist i razvoj vanih oblasti drutvenog ivota: socijalne
politike, kroz humanitarni i dobrotvorni rad i podrku marginalizovanim grupama,
kao to su osobe sa invaliditetom ratni vojni invalidi i stare osobe, zatim obrazovanje
i prosveivanje enske omladine na selu, kao i uspostavljanje kompletne zadravstvene
infrastrukture u nekoliko gradova; privrede kroz sistematsko podsticanje razvoja
poljoprivrede, naroito voarstva i vinogradarstva u Srbiji. Zadubina Nikole Spasia
je po svom obimu i znaaju jedno od najuspenijih neprotnih preduzetnikih
postignua8 svog perioda, jer je imala razgranate delatnosti, dobro ustrojen sistem
oplodnje osnovnog kapitala i njegovog ulaganja u prioritetne razvojne potrebe
tadanje Srbije. Ova zadubina moe da bude model za uspostavljenje aktuelnog
koncepta zadubine u Srbiji kao tranzicionoj dravi sa tendencijom napretka ka
evropskim i svetskim integracijama.
8
26
Marija Trandal
1811/1816-1883
27
crkvu koja se nalazila na dananjem Bulevaru Mihajla Pupina. Nakon smrti Marije
Trandal, u lokalu kue Kod ikone dananja Zmaj Jovina ulica broj 16 otvorena
je uvena apoteka Kod spasitelja, a od 1913. godine tu je radila Popovieva apoteka
koja je nacionalizovana polovinom 20. veka.
Bogata udovica Marija Trandal zavetala je za ivota, 1878. godine svoju imovinu,
kue i zemlju. Kada je umrla, naslednici njenih dobara postali su Matica srpska
i Crkvena optina. Danas malo ljudi zna da su i kue u Zmaj Jovinoj 8, 16 i 17,
Paievoj 1, Dunavskoj 16 i Miletievoj 17 bile njeno vlasnitvo. Na tim zgradama
nema obeleja s imenom Marije Trandal. Vrednost zavetanja Marije Trandal
procenjena je na 700.000 forinti (Videnovi, 2004). Najvee zavetanje Marije
Trandal je Fond Zavodi Marije Trandal za srpsku pravoslavnu siroad u Novom
Sadu, kojima prema testamentu rukovodi Matica srpska. U toj zgradi se danas nalazi
Matica srpska. Uz pomo ovog Fonda mnogi aci novosadske Srpske gimnazije
dobili su stipendiju. Prema testamentu, gradnja dobrotvorkine zadubine trebalo je
da pone im kapital naraste na 300.000 forinti (Lazovi, 2006). Meutim, tek 1908.
izabran je projekat novosadskog graditelja Momila Tapavice (18721949), kojeg je
svojim potpisom overio tadanji predsednik Matice srpske Antonije-Tona Hadi.
Graevinski odbor je dozvolu izdao godinu dana kasnije, kada je arhitekta doradio
svoje planove. Tada je dolo i do promene ukupnih trokova prema prvobitnom
predraunu iznosili su 397.000 kruna, ali su narasli na gotovo pola miliona. Na
licitaciju za izvoenje graevinskih radova stiglo je 35 ponuda, a posao je poveren
Ferencu Rajhlu za 420.600 kruna (Lazovi, 2006). Palata u pseudoklasicistikom
stilu, na uglu starog itnog trga i Han ulice u potpunosti je zavrena 1912. god. Njena
reprezentativnost esto je zbunjivala graane, jer su neskrivenu rasko teko mogli
da poveu sa uvreenim predstavama o izgledu sirotita. Meutim, mada je zaista
bila namenjena siromanoj deci i deci bez roditelja, ustanova je bila organizovana po
principu koleda, kakvi su tada postojali irom Evrope (Lazovi, 2006). O potovanju
strogih pravila reda, rada i dicipline starao se pre svega direktor, iji je prostran i
luksuzan stan bio pored samog glavnog ulaza. U prizemlju i na spratu nalazile su
se dve sale za gimnastiku i prigodne sveanosti, te vie velikih kolektivnih spavaih
soba s kupatilima i garderobama. Na spratu su bili stanovi vaspitaa i sveani salon.
Postojala je i soba koja je sluila kao karantin za bolesne maliane. Nakon otvaranja
Siroadskog doma upisan je mali broj pitomaca, ubrzo je izbio Prvi svetski rat, pa je
zgrada vie godina sluila za smetaj vojnika razliitih armija.
Kad je 1864. Matica srpska iz Pete preseljena u Novi Sad, etiri puta je menjala
adresu, a najpoznatije sedite bila je spratna kua na glavnom gradskom trgu. Ta kua
je kasnije sruena da bi bila probijena ulica koja izlazi na Bulevar kraljice Marije.
Na sednici Skuptine Matice srpske 1928. god. odlueno je da se najstarija srpska
kulturna institucija trajno useli u Trandalkin zavod, iji je enterijer morao da bude
znatno izmenjen za potrebe novog korisnika. Radi proirenja biblioteke zgrada je s
dvorine strane dograivana posle Drugog svetskog rata. Novo krilo je projektantsko
reenje novosadskog arhitekte Milana Maria. Ipak, nije zaboravljena plemenita
zamisao Marije Trandal, pa je Matica od gradskih vlasti ubrzo dobila dozvolu da
na Sajlovu, na zadubinskom placu od 30 jutara, podigne novo utoite za siromanu
decu i decu bez roditeljskog staranja. Projekat njihovog doma, ekonomske zgrade
i stana za upravitelja potpisao je inenjer Milivoj Mati, a prvih 12 maliana bez
roditelja uselilo se ve 1930.
Neki autori Mariju Trandal smatraju najveom srpskom dobrotvorkom. Kako
navodi Videnovi (2004), u knjizi Znameniti Srbi 19. veka Andre Gavrilovia ona
je ovako objanjavala razloge svoje plemenitosti, nesebinosti i irokogrudosti: Ja
sam u itavom svom veku samo jedan dan bila siromana, a to je bilo kad smo 1849.
pri poaru novosadskom beali, te smo u Varadinu gradu pri zatvorenim kapijama
morali gladovati, jer ni za koje novce ne mogasmo nita od jela nabaviti. Kad se
setim tog dana, onda osetim ta je glad i sirotinja i zato ja inim i pomaem
sirotinju. Ime poznate, umene i uspene ene, Novosatkinje, njen ivot i delo,
nali su mesto u drami Marija Trandal, najvea dobrotvorka u Srba. Ova drama
autorke Ljiljane Madar-Stojkovi (2004) oivljava sliku koju je Marija Trandal
ostavila za sobom. U vreme kad pojam enske emancipacije nije ni postojao, ova
neobina ena je samostalno radila i stvarala, uveavala porodino bogatstvo i
iskazala veliku plemenitost zavetavajui sve to je imala za kolovanje i prosveivanje
onih prema kojima ivot nije bio milosrdan. Da je Marija Trandal kojim sluajem
naa savremenica, smatrali bismo je uspenom poslovnom enom koja ima svest o
vanosti drutveno odgovornog poslovanja i kroz korporativnu lantropiju iskazuje
svoju drutvenu angaovanost.
Obavetenje Drutva
Matice Srpske Magistratu
da ono raspolae
samozadubinom Marije
Trandal za srpsku
pravoslavnu siroad
(1912. godina)
29
Radovan Lazi
1834-1884
30
31
N ikola upi
1836-1870
32
33
izdaju o troku zadubine. Taj prvi Odbor doneo je 22. decembra 1874. godine
Uredbu Odbora Zadubine upieve. Tako je Zadubina Nikole upia zapoela svoj
dugotrajni, plodonosni rad. Odbor je meu svojim lanovima birao predsednika,
delovou, odnosno sekretara i blagajnika Odbora. Za 65 godina rada Zadubine
Nikole upia predsedniku dunost su obavljali: Milan . Milievi sa prekidima
35 godina, Stojan Novakovi 4 godine, Ljubomir Kovaevi 2 godine, Dobrosav
Rui 8 godina i Tihomir P. orevi 20 godina. Sekretari ove znaajne ustanove
bili su takoe istaknuti pojedinci: Svetislav Vulovi, Stojan Novakovi, Mita Raki,
ivojin P. Simi i Uro Doni. Blagajnom su rukovali za sve vreme rada Zadubine
bez ijednog propusta ili primedaba Sava Sretenovi, Kosta S. Proti, ivojin P. Simi
i Uro Doni. Najdue u radu Odbora zadubine proveo je eda Mijatovi i to
od njegovog osnivanja pa do svoje smrti punih 58 godina. Rad u Odboru bio
dobrovoljan i bez ikakve nadoknade.
Iz zapisnika sa sastanka Odbora poetkom 1877. vidi se da je odlueno da se izdaje
poseban asopis o radu Zadubine, pod nazivom Godinjica upieve zadubine i da
bude zadubinsko izdanje. Predvieno je da se tu prvenstveno tampaju godinji
izvetaji o radu Odbora i raznovrsni obrazovni tekstovi koji e biti pristupani
irokom krugu italaca. Odlueno je da tekstove za prvu svesku Godinjice napiu
lanovi Odbora. Uspostavljena su odreena pravila za pisanje i objavljivanje tekstova,
kao to su: obavezno recenziranje, autorski honorar po tabaku, maksimalni obim
teksta, karakter tekstova koji e se objavljivati itd. Odlueno je i da se Godinjica
izdaje svake godine do dana smrti Nikole upia u januaru, po starom kalendaru,
odnosno u februaru po novom. Prema podacima iz razliitih izvora, prva knjiga
Godinjice prodavana je u knjiarama u Beogradu, Novom Sadu i Panevu po ceni od
2 dinara za Srbiju i 1 forinte za Austro-Ugarsku. Uenicima i studentima Godinjica
je prodavana za 50% jeftinije do kraja njenog izlaenja. Primerci Godinjice poslati su
srpskim i stranim redakcijama radi oglaavanja. Tira prve knjige Godinjice iznosio
je 600 primeraka.
34
Odbor upieve zadubine odluio je 1880. godine da se svakog 31. januara na dan
smrti Nikole upia odri sveana javna sednica i parastos osnivau Zadubine,
a da se od rektora Velike kole za taj dan zatrai sveana sala. Te sveane sednice
odravane su, prema podacima do kojih je dola Sofronijevi (1995), sve do izbijanja
Drugog svetskog rata, tj. do 1941. godine. Preko Ministarstva inostranih dela Odbor
je tokom 1907. godine pokuao da u Oranu pronae posmrtne ostatke Nikole
35
Stana Milanovi
1867-1891
36
Ja imam kuu i plac u apcu do Stanke Ostojike, Sime Trojanovia i ulice, magacin
u apcu kraj Save i zemlju u Belotiu, koje je moj brat kupio kao imanje brae
Gligoria, i dve hiljade dukata, koje je moj brat mome muu dao u radnju, kao i
etiri stotine dukata, koje je moj brat dao mome muu za miraz.
Sve to imanje, osim ranije prodatih zemalja Josifoviu, hou da do svoje smrti uiva
moj mu Mijat, a im ja i moj mu Mijat umremo, hou da to imanje upotrebi
se na zidanje jedne Vie enske kole u apcu, koja e imati natpis: Zadubina
Stanka Ostojia iz apca i njegove sestre Stane, supruge Mijata Milanovia, trgovca
iz apca...9
Ubrzo po sastavljanju testamenta, 19. avgusta 1891. god., Stana je preminula. Prema
podacima iz tadanje lokalne tampe, celo imanje koje je Stana zavetala kao zadubinu
procenjeno je na 100000 din. (ai, 1998). Na osnovu testamenta formiran je Fond
Stane Milanovi. Fond je mirovao nekoliko godina, tako da od izgradnje kole nije
bilo nita. Zanimljivo je da je u apcu, kao znaajnom privrednom i kulturnom
centru Srbije u XIX veku, 1894. god. uz odobrenje Ministarstva prosvete ostovrena
Via enska kola (Tomovi, 1997), ali je ona zbog nasijskih potekoa radila samo
godinu dana. Meutim, na zahtev mnogobrojnih apana, Ministarstvo prosvete
Kraljevine Srbije odluilo je da od kolske 1904/05. god. u ovom gradu pone sa
radom Via enska kola. Prema dogovoru sa Ministarstvom, Optina je bila duna
da obezbedi odgovarajui prostor, pa je doneta odluka da se Milanovia kua u Ulici
kralja Aleksandra preuredi i osposobi za kolske potrebe (ai, 1998). Na godinjicu
smrti Stane Milanovi, 19. avgusta 1905, sveano su otvorene nove prostorije, a na
eonoj fasadi je otkrivena mermerna ploa sa natpisom: Srpska kraljevska Via enska
kola. Zadubina Stanka Ostojia i njegove sestre Stane, supruge Mijata Milanovia
iz apca. Iako su prostorije bile neodgovarajue, kola je tu radila do Prvog svetskog
rata. U toku rata veliki deo imovine iz Fonda Stane Milanovi je uniten srueni
su magacin na Savi i kua u Ulici kralja Aleksandra u kojoj je bila Via enska kola.
Predratna gotovinska sredstva su i dalje uvana u tadanjim gotovinskim zavodima.
Brigu o imovini preuzeli su starateljski organi. Zemlju u mavanskom selu Belotiu
Uprava Fonda je dala pod zakup Stepanu Smiljaniu, po ceni od 45.500 din.
godinje zakupnine. Fond je ipak uspeo da uz pomo suda ouva gotovinu koja
je 1923. godine iznosila 86.632 dinara, sa 188.924 din. od bonova ratne odtete
(Tomovi, 1997). Lokalni list abaki glasnik od 18. oktobra 1925. ukazao je na sve
nepovoljnije stanje Fonda. Tadanja uprava Fonda i optinska vlast nisu pokazivale
naroitu posveenost ostvarivanju poslednje elje Stane Milanovi, odnosno nisu
obnovile inicijativu za zidanje Vie enske kole u apcu. U meuvremenu, u apcu
je 1925. poela sa radom Podrinjska uiteljska kola. Za relativno kratko vreme
broj uenika se znaajno poveao, a najvie ih je bilo iz ireg abakog podruja.
Kada je 1929. donet Zakon o uiteljskim kolama koji je, pored ostalog, predviao
9 Tomovi, M. (1997): Pedeset godina Ekonomske kole u apcu. abac: Ekonomsko-trgovinska kola.
Str. 12-14.
37
i obavezu uspostavljanja internata pri svakoj uiteljskoj koli u roku od pet godina,
uprava Podrinjske uiteljske kole je dopisom upuenim Fondu Stane Milanovi, 22.
novembra 1932. godine, pokrenula inicijativu da se za izgradnju internata iskoriste
sredstva iz Fonda: ... Naa kola nema internata, a vreme zakonom predvieno
je na izmaku... to mi je ast zamoliti Upravu Fonda da novcem (kojim raspolae)
podigne internat za ovu kolu, poto je za to i namenjen10. Posle tri dana Upravi
Fonda se obratio i predsednik abake optine: Da bi se uspelo da Uiteljska kola
ostane i dalje u apcu... potrebno je nai mogunosti da se ostvari internat uz kolu.
Optina bi mogla za tu celj dati potrebno zemljite za gradnju... Taj Fond raspolae
gotovinom koja je namenjena ostvarenju cilja iz testamenta... koji se... ne razlikuje
od gornjeg cilja za podizanje interneta...11
Zadubina Stane
Milanovi
dananja Ekonomska kola u
apcu
38
10
11
ai, N. (1998): Znameniti apani i Podrinjci. abac: Sport u Podrinju. Str. 204.
Isto. Str. 205.
lanovi Upravnog odbora Fonda Stane Milanovi 1932. god. bili su: Duan S.
Konjevi, direktor Gimnazije, predsednik Odbora, Mihailo Lj. Simi, upravitelj
abake osnovne kole, Janko Jovanovi, predsednik Okrunog suda, Petar Grozdi,
predsednik abake optine i Marko Miti, protojerej. Uprava je brzo reagovala i
obratila se Zadubinskom odeljenju Ministarstva prosvete, traei saglasnost za
podizanje internata i obavetavajui ga da Fond raspolae gotovinom od 800.000
din., ne raunajui nepokretno imanje. Zadubinsko odeljenje Ministarstva prosvete
saglasilo se sa predlogom Upravnog odbora Fonda Stane Milanovi. Plac za gradnju
obezbedila je Optina, na nekadanjem Topuzovia imanju, u neposrednoj blizini
kole. Gradnja je poela krajem oktobra 1933, a zgrada je zavrena u leto naredne,
1934. godine. Meutim, zbog nedostatka sredstava za nabavku opreme i inventara,
prvi uenici nisu primljeni u jesen 1934. nego tek u septembru 1935. god. Za zidanje
Internata upotrebljena su gotovinska sredstva Fonda u iznosu od 800.000 dinara,
a za nabavku opreme prodato je jo 35 ari zemlje, po ceni od 400.000 din. Novo
dvospratno zdanje, sa uvuenim centralnim delom, imalo je u suterenu kuhinju,
magacin namirnica, perionicu, peglarnicu i prostor za ureaje centralnog grejanja. U
visokom prizemlju nalazili su se prostrana trpezarija, ambulanta, lekarska ordinacija,
kancelarija uprave i magacini. Na prvom spratu bile su muke spavaonice i uionice,
a na drugom, po istom rasporedu, devojake (ai, 1998). Na zabatu centralnog
dela zgrade i danas stoji natpis: Zadubina Stane M. Milanovi.
39
formalno vie obrazovanje. Ilustracije radi, kad je 1863. god. osnovana Via enska
kola, tadanji ministar prosvete je za direktorku kole postavio devetnaestogodinju
Katarinu orevi, kasnije Milovuk, koja je na Univerzitetu u Odesi stekla diplomu
nastavnice i tada bila jedina visokoobrazovana ena u Srbiji (Boinovi, 1996). Iako
je tadanja malobrojna srpska inteligencija gotovo u celini insistirala na kolovanju
enske dece, otpori tom kolovanju bili su jaki i razliitog porekla. Preovlaujue
miljenje, ak i u irim gradskim slojevima, bilo je da devojkama kola nije potrebna,
jer nee biti ni trgovci, ni popovi. kolovanje enske dece prvi su prihvatili srpski
inovnici i bogati trgovci koji su svoje kerke slali u inostrane institute, dovodili im
privatne uitelje iz Austrougarske ili angaovali profesore gimnazija i Velike kole.
Poslednja volja Stane Milanovi, naalost, nije u potpunosti ispotovana. Ipak, ak
i to delimino ispunjenje namere iskazane u testamentu, ostvareno izgradnjom
Internata Podrinjske uiteljske kole, znaajno je za obrazovanje ena u Srbiji, jer su
korisnice Internata veinom bile siromane uenice iz raznih mesta u Podrinju.
40
Sava Popovi Tekelija (17611842) bio je jedna od linosti koje su u istoriji srpske
kulture obeleile XVIII i prvu polovinu XIX veka. Njegov rad na uzdizanju srpske
kulture i knjievnosti svrstao ga je u red najznaajnijih srpskih intelektualaca u
ondanjoj Ugarskoj. Roen je u Aradu, na teritoriji tadanje Austrije, a dananje
Rumunije. Arad je staro naselje, u koje su se Srbi poeli doseljavati u XVII veku.
Jovan Tekelija se, ratujui uz austrijsku vojsku protiv Turaka, sa svojim vojnicima
1698. doselio u Arad i osnovao veu zajednicu Srba. Neposredno nakon doseljenja
izgradio je crkvu Svetog Nikole, sauvanu do danas. Potomci Jovana Tekelije pripadali
su onom sloju srpskog graanskog plemstva koji je u Austriji, odnosno Ugarskoj,
zauzimao visoke poloaje u dravnom aparatu i uestvovao u javnom ivotu. Sava
Tekelija zavrio je studije prava u Budimu i postao prvi doktor juris ot Srbalja
(Kukobrat, 2006). Privilegije zasnovane na poreklu i status steen obrazovanjem
omoguile su mu da bude uesnik i svedok brojnih istorijskih dogaaja svog vremena.
Aktivno je pratio zbivanja u zemlji i u Evropi. Glavni politiki i drutveni uticaji,
koji su u to doba dolazili preteno iz Francuske i Rusije, nisu ni njega mimoilazili.
Kao i mnogi Srbi pre njega putovao je u Rusiju, ali se odatle vratio razoaran i
sa snanim antiruskim raspoloenjem ( Jefti, A.). Dogaaji za vreme francuske
41
Ministarstvo prosvete i
vere obavetava Magistrat
Novog Sada da drutvo
Matice Srpske moe za
osnivanje biblioteke da
koristi sredstva iz Tekelijine
zadubine
(1875. godina)
42
43
7. Zakljuci istraivanja
Filantropija u Srbiji u XIX i u prvoj polovini XX veka, kao deo drutvene tradicije,
poivala je na opteprihvaenim vrednostima solidarnosti, dobroinstva, brige
za blinje i meusobne podrke. Najznaajniji pojavni oblik lantropije bilo je
zadubinarstvo. Formiranje zadubina predstavljalo je i izraz drutveno odgovornog
ponaanja i snanih patriotskih vrednosti, a naroito elje da se uini neto to e
donositi trajnu dobrobit zajednici. Svaki individualni in zadubinarstva predstavljao
je rezultat sloene individualne motivacije zadubinara, nastale kao rezultat njihovog
linog iskustva. Pojava zadubinarstva dobila je zamah od stvaranja Srbije kao
moderne drave i bila je karakteristina za graane/ke iz razliitih drutvenih slojeva
i razliitog imovnog stanja. Ukupna drutvena klima u Srbiji koja je teila brzom
razvoju od turske provincije ka modernoj evropskoj dravi, kao i zakonodavni okvir,
ve pred kraj XIX veka bili su podsticajani za formiranje i rad zadubina.
Period izmeu Prvog i Drugog svetskog rata predstavlja zlatno doba lantropije
u Srbiji, jer je u tom vremenu bilo najvie zadubina i one su najuspenije
funkcionisale. Zadubine su uglavnom bile vezane za dve kljune institucije kulture
i prosvete Srpsku akademiju nauka i Beogradski univerzitet. Te institucije su preko
odgovarajuih upravnih organa zadubina usmeravale njihov rad. Zahvaljujui
zadubinama realizovane su razliite aktivnosti u domenima kulture, obrazovanja
ili prosveivanja, nauke, umetnosti, socijalne podrke i humanitarnog rada, a nastali
su i neki trajni produkti kao to su brojna knjievna i nauna dela od neprocenjive
vrednosti za sveukupnu kulturu naeg drutva. Filantropske aktivnosti oliene u
zadubinarstvu bile su primeri individualne i korporativne lantropije. Meutim,
one su se uvek vezivale za ime odreene linosti ili eventualno branog para, ak i
onda kada je u pitanju bila korporativna lantropija.
Za najpoznatije zadubinare i zadubinarke karakteristino je to da su bili skromni
i umereni, pojedini ak i prilino povueni, veoma posveeni poslu kojim su se
bavili i pozitivno zainteresovani za ljude oko sebe, njihove brige i probleme. Po
nivou svesti i razumevanja potreba za napretkom i po tome kako su videli puteve ka
optedrutvenom napretku bili su ispred vremena kome su pripadali, bez obzira na
esto skroman nivo linog obrazovanja.
44
Mia Anastasijevi
- kapetan Mia
1803-2885
Kapetan-Miino zdanje,
zavreno 1863
(danas Rektorat
Univerziteta)
45
46
47
9. Saetak
48
N ikola i Evgenija N. D.
Beogradskoj Trgovakoj
Omladini,
Knez Mihailova 50
Beograd
50
51
something to the community where the individual had been living and earning. It
could be called social-responsible behaviour. In most testaments there was clearly
expressed patriotic feeling as a moving agent of the philanthropic behaviour. We
need not to forget religious attitudes and feelings of donors. Endowment in Serbia
had got special swing between two world wars. At the end of the thirties, from 65
endowments in the Serbian Academy of Science, even 46 had been established
between two wars. After World War Second, as a part of overall social changes,
there was completely changed the attitude towards endowments and philanthropy
as an element of the civic culture. In the name of the people, endowments, which
had been established for the people, were nationalized and this caused that very
rare of them survived, but under government control. Most of endowments fallen in
oblivion, there were no mentioning of them and generations grown up and educated
after World War Second have poor knowledge on the endowments.
Based on the presented researching results, the recommendations were formulated
for current stimulation of the philanthropy in Serbia: 1. Organizing informative
campaigns at national and local level with the aim to make citizens familiar with
the importance of philanthropy and eddowments in the past and their potential
actual contribution. 2. Marking the endowments and establishing basic informative
packages on each of them. 3. Maintaing preserved objects/endowments. 4. Creating
modern frame for philanthropy and endowments, which means establishing and
nurturing the culture of philanthropy through educational system, use of the good
practice from other transitional countries, stimulating social-responsible behaviour
through tax policy system and arming local community funds and endowments.
Key words: philanthropy, endowment, donor, social-responsible behaviour.
52
11. Reference
Batakovi, D. T. (2004): Prosvetom do slobode: obnova zadubina, u: Vreme.
Beograd: br. 578. Preuzeto 14.02.2007. sa http://www.vreme.com/
view.php?id=306691
BCIF (edit.) (2004): Drutvena odgovornost preduzea davanje za opte dobro.
Beograd.
BCIF (edit.) (2004): Korporativna lantropija kao ulaganje. Beograd.
Boinovi, N. (1996): ensko pitanje u Srbiji u XIX i XX veku. Beograd: ene u
crnom.
Evropski duh Tekelijanuma u: Danas od 03.04.2006. Preuzeto 23.03.2007. sa
http://www.danas.co.yu/20051102/dezurna1.html
Gaea, N., ivkovi, D. I Radovi, Lj. (2001): Istorija za II razred etvorogodinjih
strunih kola. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.
Hudson, M. (1995): Managing Without Prot. Penguin Books Ltd. London:
England; New York: USA; Victoria: Australia; Otario: Canada;
Auckland: New Zeland.
Istorijski arhiv grada Novog Sada, Fond 1: Magistrat slobodnog kraljevskog grada
Novog Sada (17481918)
Jefti, A.: ivotno djelo Save Tekelije u: Patriot On-line. Preuzeto 23.032007. sa
http://www.patriotmagazin.com
Jovanovi-Stojimirovi, M. (1998): Ilija Servijar i dunavski Rotild, u: Srpsko
naslee: istorijske sveske. Beograd: br. 7. Preuzeto 14.02.2007. sa
http://www.srpsko-nasledje.co.yu/sr-I/1998/07/article-11.html
Klajn, I. i ipka, M. (2006): Veliki renik stranih rei i izraza. Novi Sad: Prometej.
Kora, G. (1998): Fundatori zeminski u korist nauke i prosvetenja, u: Srpsko
naslee: istorijske sveske. Beograd: br. 1. Preuzeto 14.02.2007. sa
http://www.srpsko-nasledje.co.yu/sr-I/1998/01/article-04.html
Kresti, P. V. (1998): Radi, tedi i Bogu se moli, u: Srpsko naslee: istorijske sveske.
Beograd: br. 10. Preuzeto 14.02.2007. sa
http://www.srpsko-nasledje.co.yu/sr-I/1998/10/article-07.html
Kukobrat, R. (2006): Poetak obnavljanja Tekelijanuma, u: Srpska dijaspora
Internet novine serbske, 24.04.2006. Preuzeto 23.03.2007. sa
http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=7134
Lazovi, M. (2006): Sirotite kraj etiri kostura u: Dnevnik, Novi Sad: 29.10.2006.
53
54
Preuzeto 22.03.2007. sa
http://inuenca.neobee.net/modules.php?name=News&le=article
&sid=11588
Madar-Stojkovi, Lj. (2004): Marija Tranadal, najvea dobrotvorka u Srba. Novi
Sad: Futura publikacija.
Marija Trandal, u: Wikipedia. Preuzeto 23.03.2007. sa http://www.wikipedia.
org/sr-el
NGO Policy Group (2002): Trei sektor u Srbiji stanje i perspektive u: Neprotni
sektor u Srbiji i Crnoj Gori. Beograd: Centar za razvoj neprotnog
sektora.
Pavi-Rogoi, L. i Kunovi, K. (prir.) (2004): Mogunost razvoja zaklada lokalnih
zajednica u Hrvatskoj. Zagreb: ODRAZ Odrivi razvoj zajednice
Perovi, M. i Smiljevi, B. (2001): Istorija za I razred etvorogodinjih strunih kola.
Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.
Petrui, S. (2003): Da napreduje srpski narod, u: NIN. Beograd: br. 2739. Preuzeto
14.02.2007. sa http://www.nin.co.yu/2003-06/26/29506.html
Pravilnik o utvrivanju stanova koji su izuzeti od otkupa u zgradama zadubina
koje bi mogle obnoviti rad u: Slubeni glasnik RS, br. 29/94.
Projekat Vikipedija: Marija Trandal. Preuzeto 22.03.2007. sa http://www.
wikipedia.org/sr-el
Sofronijevi, M. (1995): Darovali su svome oteestvu. Beograd: Biblioteka grada
Beograda.
ai, N. (1998): Znameniti apani i Podrinjci. abac: Sport u Podrinju.
Tekelijanum, u: Wikipedia. Preuzeto 23.03.2007. sa http://www.wikipedia.org/srel
Tomovi, M. (1997): Pedeset godina Ekonomske kole u apcu. abac: Ekonomskotrgovinska kola.
Vidanovi, A. (2004): Velika Marija Trandal po drugi put meu Novosaanima,
u: Dnevnik, Novi Sad: 29.04.2004. god. Preuzeto 22.03.2007. sa
http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/29-10-2004/Strane/akcija1.htm
Zakon o zadubinama, fonadacija i fondovima, u: Slubeni glasnik SRS, br.
59/89.
Grupa autora (1974): Istorija Beograda - Druga knjiga, Prosveta, Beograd.
Alempijevi, A. D. (2004): Srpstvu na patriotske celji - Spomenica zadubinarima.
Akademska misao, Beograd
Mali G. (1997): Milan Jovanovi - fotograf, SANU, Beograd
12. Prilozi
Prilog 1: Najznaajnije odredbe iz testamenta N ikole Spasia
Ta. 13. Kad bude podignut hram Sv. Save na Vraaru da se kupi najvee zvono i
toj crkvi pokloni kao moj dar.
Ta. 14. Izvrioci mog testamenta izdvojie iz dela pokretne imovine 350.000
dinara. Ovim novcem da se podigne bolnica na optinskom zemljitu za bolesti koje
odredi Sanitet a kad bude gotova da se preda Optini beogradskoj.
Ta. 15. Da se podignu jo dve bolnice, gde je najpotrebnije, kao i jedan dom za
iznemogle i sirote graane sa natpisom: Podigao Nikola Spasi.
Ta. 17. Svu moju pokretnost kao hartije od vrednosti i gotovinu i nepokretnosti
ostavljam za Opte privredne ciljeve, s tim da se samo prihodi izdaju na reene
ciljeve a glavnica ne sme da se utroi a i nepokretno imanje ne sme se zaduiti ni
prodati.
Svojoj udovici Testamentom je ostavio u svojinu letnjikovac i vinograd na
Topiderskom brdu, doivotno korienje stanova u porodinoj kui u KnezMihailovoj br. 33, kao i penziju u visini najvee inovnike plate u zemlji. Svojoj rodbini
je zavetao zanemarljivo male sume novca i to uz klauzulu jedanput za svagda.
55
56
Domaike kole u 1935. i 1936. godini odrale su svoje teajeve i to: Oplenaka
domaika kola u Topoli, Junkovcu (dva teaja) i abarima (dva teaja) i Oraaka
domaika kola, tokom 1936, u selu Banji (dva teaja) i u Brezovcu (dva teaja). U
1937. godini Oplenaka domaika kola odrala je u abarima trei teaj za okolna
manja sela i po jedan teaj u Kloki, Rajkovcu i Zagorici, dok je Oraaka domaika
kola odrala trei teaj u Brezovcu a u Donjoj atornji dva teaja i u Gornjoj
atornji takoe dva teaja. U Oplenakoj koli te 1937. godine dolo je do zamene
upravnice. Umesto gospoice Olge Tanasijevi, koja je upuena na usavravanje u
57
58
odbor Drutva delegira jednog lana. Tako je u Upravni odbor Drutva delegiran
dr Milan Vlajinac. Te godine je Drutvo predloilo Upravnom odboru Zadubine
Nikole Spasia da sazida na Beogradskom sajmitu Spasiev paviljon, to je i
prihvaeno. A ve 11. septembra te godine u novoizgraenom paviljonu prireena je
izloba naeg turizma i odrana sveanost povodom otvaranja I Beogradskog sajma.
I docnije, prilikom svih priredbi na sajmitu, Spasiev paviljon, reprezentativan i po
svom obliku i po obimu izloene robe, korisno je sluio svome zadatku.
Prilog 2: Deo testamenta Radovana Lazia koji se odnosi na Knjievni fond
Radovana Lazia, trgovca iz Valjeva
Prvo: da se ova ustanova zove KNJIEVNI FOND RADOVANA LAZIA,
trgovca iz Valjeva,
Drugo: da se ovom Fondu da deset hiljada dinara,
Tree: da o tom Fondu vodi staranje profesorski Savet Valjevske gimnazije,
etvrto: novci toga Fonda imaju stajati pod interesom u tedionici valjevskoj, a u
steaju ove u Upravi fondova,
Peto: glavnica toga Fonda ne sme se nikako krnjiti,
esto: sav interes od reenog Fonda upotrebie se samo na nagrade knjievnih
sainjenja,
Sedmo: svaka grana popularne knjievnosti, koja ima iri krug italaca pristupna je
nagradi iz ovog Fonda,
Osmo: profesorski Savet Valjevske gimnazije pregleda podneene rukopise, ocenjuje
ih i izdaje nagrade od trista dinara,
Deveto: dela samo na srpskom jeziku i sa srpskim pismenima pisana mogu se
nagraivati,
Deseto: svako nagraeno delo treba da je celokupno. Jedno delo koje bi na vie
svezaka podeljeno bilo, ne moe svaka sveska posebno biti nagraena,
Jedanajesto: prevodi i pretampavanje ne mogu biti nagraeni iz ovog Fonda,
Dvanajesto: kad spisatelj kome je nagrada dosuena dostavi profesorskom Savetu
jedan tampani egzemplar od nagraenog dela, onda profesorski Savet izuzee od
fondovog interesa sumu, kolika je nagrada i predae spisatelju,
Trinajesto: na naslovnoj strani svake knjige neka stoji natampano: Ova je knjiga
nagraena iz Knjievnog fonda Radovana Lazia, trgovca iz Valjeva,
etrnajesto: izbor dela i odreene nagrade preporuujem savesti, obrazovanosti i
rodoljublju profesorskog Saveta Valjevske gimnazije;
59
Petnajesto: odreujui da se sav interes toga Fonda samo na vie reene knjievne
nagrade izdaje, molim gospodu koji po zakonu ine profesorski Savet Valjevske
gimnazije da se iz ljubavi prema knjievnosti bez ikakve nagrade prime dunosti
koje sam gore pomenuo i da godinje izvetaje tampaju u Srpskim novinama,
esnajesto: ako bi bilo kakvih po zakonima zemaljskih odreenih izdataka oko ovog
Fonda neka se od interesa isplate; oni neznatni trokovi kao potarina, hartija itd.
neka se odbiju od nagrade dotinog dela,
Sedamnajesto: molim Ministarstvo prosvete i crkvenih dela da bdi nad ovim Fondom
i nad ovim mojim nareenjima.
1. maja 1883. godine
U Valjevu
Radovan Lazi
60
CIP -
,
316.64 ( 497 . 11 ) 18/19
,
Poruke vremena prolih : istorija i tradicija filantropije u Srbiji u XIX i XX veku /
[ autorka Branka Pavlovi ] . - Beograd :
Balkanski fond za podrku lokalne inicijative, 2007 (Novi Sad : Repro Print). - 60 str. : ilustr. ; 21 cm
Podatak o autoru preuzet iz kolofona . Tira 1000. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. - Bibliografija: str 53-54. - Summary.
ISBN 978-86-907353-4-1
) - - 19-20
COBISS.SR-ID 141116940
www.bcif.org