Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 28

Metalne

konstrukcije
I
2011./2012.
Tema 2

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

SADRAJ PREDAVANJA
2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU
2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


PREGLED NACIONALNIH STANDARDA O STABILNOSTI ELINIH
KONSTRUKCIJA (1986.)
1
2
3
4
5
6
7
8
9

NAZIV STANDARDA
Centrino pritisnuti tapovi konstantnog jednodelnog preseka
Odreivanje duine izvijanja tapova
Centrino pritisnuti tapovi konstantnog viedelnog preseka
tapovi izloeni pritisku i savijanju
Bono izvijanje nosaa
Odreivanje duine izvijanja za tapove sa elast. osloncima
Stabilnost okvirnih nosaa
Stabilnost lunih nosaa
Proraun izboavanja limova
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

SRPS
U.E7.081
U.E7.086
U.E7.091
U.E7.096
U.E7.101
U.E7.106
U.E7.111
U.E7.116
U.E7.121
3

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


U konstrukcijama se esto javljaju elementi koji su istovremeno
optereeni aksijalnom silom pritiska i momentom savijanja
Moment savijanja nastaje od dejstva poprenog optereenja ili/i
koncentrisanih momenata na jednom ili oba kraja elementa
Primer 1: stubovi okvirnih nosaa (sl.a)
Primer 2: pendel stubovi (prosti tapovi) optereeni poprenim opt. (sl. b)

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


Statiki sistem tipian za viespratne zgrade (sl.): pendel stubovi i spreg ili
platno za stabilizaciju
Stubovi su neprekidni
Grede se zglobno, ali ekscentrino vezuju u nivou svakog sprata i
prouzrokuju moment ekscentriciteta
Kod greda okvirnih nosaa dominira
savijanje u odnosu na aksijalno
naprezanje pa je kriterijum stabilnosti
retko merodavan
Kod stubova okvirnih nosaa je udeo
normalne sile znaajan, pa je
stabilnost merodavna za
dimenzionisanje
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


Ekscentrino pritisnuti elementi: rezultanta unutranjih sila ne deluje u
teitu poprenog preseka
Redukcija unutranje sile na teite preseka daje momente savijanja
My i Mz (opti sluaj naprezanja poprenog preseka)

Napadna taka
sile pritiska

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


Pritisnuti elementi - kontrole:
Kontrola naprezanja najoptereenijeg vlakna merodavnog poprenog
preseka
Kontrola stabilnosti elementa na zajedniko (interaktivno) dejstvo
aksijalne sile pritiska i momenta savijanja
Dati izraz slui samo kao orijentir pri pretpostavljanju poprenog preseka
elementa:
Provera stabilnosti ekscentrino pritisnutih elemenata vri se iterativnim
postupkom pretpostavlja se popreni presek, pa se dokazuje njegova
stabilnost
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


Interakcija momenta savijanja i aksijalne sile pritiska
Geometrijske i strukturne nesavrenosti tapa uzimaju se u obzir preko
ekvivalentne geometrijske imperfekcije u vidu sinusnog polutalasa
Uticaj sile pritiska na deformacije elementa

f0 = poetna geometrijska imperfekcija


f = prirataj deformacije usled aksijalne sile pritiska
e0 = poetna deformacija (ugib) od momenta savijanja I reda
e = prirataj deformacije usled uticaja II reda
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


Proraun ekscentrino pritisnutih elemenata - SRPS U.E7.096
Opti sluaj: kn * N + * kmy * My + kmz * Mz dop
N = normalni napon usled aksijalne sile pritiska Nc :

N = N c / A

My = normalni napon usled momenta oko jae ose y-y : My = My / Wy


Mz = normalni napon usled momenta oko slabije ose z-z :Mz = Mz / Wz
Koeficijent uticaja bono-torzionog izvijanja:

= fy / D 1

D = granini napon pri bono-torzionom izvijanju


kn = faktor uveanja normalnih napona usled sile pritiska N
kmy = faktor uveanja normalnih napona usled momenta My
kmz = faktor uveanja normalnih napona usled momenta Mz
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


Proraun ekscentrino pritisnutih elemenata - SRPS U.E7.096
Odreivanje koeficijenta kn

Veza: SRPS U.E7.081


Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

10

2.1 TAPOVI IZLOENI PRITISKU I SAVIJANJU


Proraun ekscentrino pritisnutih elemenata - SRPS U.E7.096
Odreivanje koeficijenta kmy i kmz

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

11

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Puni limeni nosai su najee izloeni savijanju oko jae ose inercije
Savijanje oko slabije ose je uglavnom manjeg intenziteta, ili ga nema
Zbog toga se kao puni limeni nosai, uglavnom koriste I preseci krutost
na savijanje oko jae ose (Iy) je znatno vea od krutosti oko slabije ose (Iz)
Geometrijske karakteristike nosaa I preseka prilagoene su spoljnim
uticajima
Nosai I preseka spadaju u tankozidne nosae otvorenog poprenog
preseka, pa je njihova torziona krutost veoma mala
Poto je torziona krutost, kao i krutost na savijanje oko slabije ose inercije
jako mala, ovakvi nosai su veoma osetljivi na bona pomeranja i rotaciju
oko centra smicanja
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

12

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Primer: konzolni nosa optereen na savijanje oko jae ose inercije
Pri malom optereenju nosa se pomera samo u ravni optereenja
(vertikalno nanie)
Ako se optereenje poveava
i dostigne kritinu vrednost,
dolazi do bonog pomeranja
pritisnutog dela nosaa,
praenog torzionom
rotacijom (uvijanjem nosaa)

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

13

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Na ovaj nain nosa gubi svoju funkciju, (doivljava lom) pre dostizanja
svoje pune nosivosti definisane plastifikacijom poprenog preseka
Ovaj fenomen gubitka
stabilnosti nosaa
naziva se bono
torziono izvijanje

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

14

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Problem bonog torzionog izvijanja je donekle analogan sa izvijanjem
pritisnutog dela nosaa upravno na ravan nosaa
Kod istog savijanja elemenata dijagram napona je linearan (Bernuli)
Samo polovina nosaa je pritisnuta
Dve polovine nosaa su monolitne pa pritisnuta polovina nosaa ne moe
samostalno da se izvije upravno na slabiju osu inercije
Zategnuta polovina preseka spreava slobodno izvijanje pritisnutog dela,
pa dolazi i do rotacije poprenog preseka, tj., javlja se torzija

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

15

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Linearno elastina teorija bono torzionog izvijanja se zasniva na
pretpostavkama o idealnom nosau, bez strukturnih i geometrijskih
imperfekcija
Pretpostavke o deformacijama:
Ako je optereenjie manje od kritinog, torziona rotacija (), i bono
pomeranje (v) su jednake nuli
Ako je optereenjie jednako kritinom, torziona rotacija (), i bono
pomeranje (v) tee beskonanosti

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

16

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na bono torziono izvijanje prema
standardu SRPS U.E7.101/1996
Standard obuhvata proraun simetrinih I nosaa
Standard uzima u obzir:
Geometrijske imperfekcije
Strukturne imperfekcije
Poloaj optereenja u okviru poprenog preseka
Standard se zasniva na konceptu doputenih napona
Uslov: viljukasto oslanjanje greda na krajevima
(spreeno uvijanje krajeva)
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

17

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na bono torziono izvijanje (BTI) prema
standardu SRPS U.E7.101/1996
Kritini napon za pojavu BTI: cr,D = (Dv2 + Dw2 )0,5
Koeficijent uvodi uticaj poloaja optereenja:
Opt. deluje po donjem pojasu (min.):

= (( K + 2 )0,5 + ) / ( K + 2)

Opt. deluje u teitu nosaa (med.):

=1

Opt. deluje po gornjem pojasu (max.):

= (( K + 2)0,5 - ) / ( K + 2)

Koeficijent: K = 1 + 0,156 * ( lz / h )2 * ( It / Iz )
= parametar zavisan od oblika
momentnog dijagrama

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

18

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na bono torziono izvijanje (BTI) prema
standardu SRPS U.E7.101/1996
Uticaj poloaja optereenja

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

19

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Kritian napon usled Sen Venanove (slobodne) torzije:
Kritini napon usled ograniene torzije:

It = torzioni moment inercije (tablice), ili:


!t = rastojanje izmeu taaka torzionog oslanjanja
lz = slobodna duina bonog izvijanja nosaa
ikz = zamenjujui poluprenik inercije (za popreni preseka sastavljen od
pritisnutog pojasa i estine rebra nosaa
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

20

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Komponente kritinog napona (Dv i Dw) se odreuju uz primenu
korekcionih faktora datih u tabeli

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

21

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Koeficijent oblika poprenog preseka: p = Wpl,y / Wel,y
Kod simetrinih preseka, kod kojih se poklapaju poloaji plastine i
elastine neutralne ose: p = 2Sy / Wel,y
Sy = statiki moment polovine poprenog preseka
Za standardne valjane profile i zavarene I-profile: p = 1,12-1,17

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

22

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Relativna vitkost preseka: D = ( p * fy / cr )0,5
Bezdimenzionalni koeficijent bonog torzionog izvijanja D:
D = 1

za D 0,4

D = ( 1 / ( 1 + D2n ))1/n

za D > 0,4

cr = (Dv2 + Dw2 )0,5


n = parametar (1,5 za zavarene, 2,0 za valjane nosae)
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

23

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Konano, granini napon bono torzionog izvijanja iznosi:
D = p * D * fy fy
Uslov stabilnosti nosaa na bono torziono izvijanje:
max D /

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

24

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Mere za spreavanje bonog torzionog izvijanja
Kod punih nosaa veih raspona, stabilnost na bono torziono izvijanje se
ostvaruje smanjenjem slobodne duine bono torzionog izvijanja
Postavljaju se spregovi koji obezbeuju bono oslanjanje nosaa
(smanjuje se slobodna duina bonog izvijanja)
Bono oslanjanje se uglavnom predvia u L/2, L/3, L/5, L/10

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

25

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Mere za spreavanje bonog torzionog izvijanja
Kod ronjaa (L = 6-9 m) postavljaju se zatege na L/2 ili L/3 raspona
Kranski nosai L > 6 m takoe zahtevaju bono oslanjanje (zavisno od
raspona moe biti u L/5, L/10 raspona
Kod nosaa raspona L < 6 m stabilnost na bono torziono izvijanje postie
se poveanjem momenta inercije pritisnutog pojasa upravno na slabiju
osu inercije z-z. (Najee usvajanjem gornjeg, pritisnutog pojasa, u obliku
valjanog ili zavarenog U-profila)

Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

26

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Ukruenja kojima se spreava bono pomeranje pritisnutog pojasa mogu
da budu reetkasta ili puna, a postavljaju se u ravni pritisnutog pojasa
nosaa
Ukruenja se dimenzioniu da prihvate jednako podeljeno optereenje:
q = My * n / ( 30 * h * l )

My = max. moment savijanja koji izaziva bono torziono izvijanje


n = broj nosaa koji se stabilizuju pomou posmatranog sprega
h = visina nosaa
l = raspon nosaa
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

27

2.2 BONO TORZIONO IZVIJANJE


Proraun stabilnosti nosaa na BTI prema SRPS U.E7.101/1996
Bono torziono izvijanje
nije uzrok loma kod:
1. Nosaa bono pridranih
u nivou pritisnutog pojasa
itavom njegovom duinom
2. Sanduastih preseka sa
odnosom visine i irine h/b<10
3. Svih nosaa optereenih na
savijanje oko slabije ose inercije
(npr. iroki sanduasti mostovski nosai)
Dr T. Vacev - Metalne konstrukcije I

28

You might also like