Sveuilite u Splitu; Graevinsko-arhitektonski fakultet

Prostorna stabilizacija

V. pred. uro Nieti, dipl. ing. gra.

UVOD
Kod projektiranja i izvoenja drvenih konstrukcija posebnu panju uz kontrolu
napona i deformacija treba posvetiti prostornoj stabilizaciji konstrukcija.
Kod prostornih konstrukcija prostorna
kinematiki stabilnim prostornim sustavom.

stabilizacija

se

osigurava

Kod ravninskih konstrukcija potrebno je osigurati stabilnost u ravnini i van

ravnine sustava. Sustav ravninskih nosaa moe preuzeti optereenja samo
u svojoj ravnini i stabilan je u toj ravnini. Za preuzimanje optereenja okomito
na ravninu nosaa i osiguranje stabilnosti okomito na tu ravninu izvode se
posebne konstrukcije spregovi (esto susreemo nazive vjetrovni spregovi,
vezovi i vjetrovni vezovi).
Kod ravninskih konstrukcija nosai moraju biti na krajevima tako pridrani na
leajevima da nije mogua rotacija leajnih presjeka. Takvo viliasto
pridranje osigurava nosa od prevrtanja.

RAVNINSKI REETKASTI NOSAI

Kod dokaza stabilnosti potrebno je analizirati:
- stabilnost tlanih tapova u ravnini sustava
- stabilnost tlanih tapova a posebno tlanog pojasa van ravnine sustava
Ravnina sustava

Stabilnost tlanih tapova u ravnini sustava provjerava se raunskom duinom izvijanja Li = L

pri emu je L duina tapa (razmak sistemnih toaka reetkastog nosaa). Prema HRN u nekim
sluajevima moe se raunati sa 0,8 L za tapove ispune.

Van ravnine sustava (okomito na ravninu nosaa)

Stabilnost tlanih tapova van ravnine sustava provjerava se sa raunskim

duinama izvijanja:
- Li = L za tapove ispune (razmaci sistemnih toaka)
- Za tapove tlanog pojasa duine izvijanja odreene su razmacima
pridranih toaka. Ako je tlani pojas nepridran duina izvijanja tog
pojasa jednaka je njegovoj stvarnoj duini (od leaja do leaja).

Kontrola vlanog pojasa

Kod laganih konstrukcija i laganih pokrova potrebno je provesti detaljnu
analizu optereenja vodei rauna o kombinacijama kod kojih je dominantno
optereenje vjetrom. Naime kod takvih konstrukcija, u kombinacijama sa
podtlanim djelovanjem vjetra, postoji mogunost da se u donjem pojasu
nosaa (koji je u pravilu vlaan) pojave tlane sile, a time i problemi
stabilnosti.
U tom sluaju potrebno je osigurati stabilnost tog pojasa po istim principima
kao i kod tlanog pojasa.

MONOLITNI I LLN PRAVOKUTNOG POPRENOG PRESJEKA h >> b

Kod grednih, okvirnih i lunih nosaa ovakvih presjeka, optereenih momentom savijanja sa
ili bez uzdune sile, moe doi do gubitka stabilnosti i prije prekoraenja doputenog napona
( m < md ). Gubitak stabilnosti manifestira se kao izboavanje tlane zone nosaa pri emu
se u toj zoni nosa izvija oko vertikalne osi. Najvee deformacije odnosno najvee
izboavanje je u podruju rubnih tlanih vlakanaca. Pri tome podruje rubnih vlanih
vlakanaca ostaje nedeformirano.
Izboavanje, bono izvijanje, prevrtanje (njemaki Kippen).

h >> b
I x-x >> I y-y

DOKAZ STABILNOSTI NA IZBOAVANJE

Ovisno o nainu bonog pridranja nosaa razlikujemo dva tipa konstrukcija:
1.

Konstrukcije kod kojih su nosai viliasto pridrani na leajevima,

tako da je onemoguena rotacija leajnih poprenih presjeka, ali
nisu predviena nikakva pridranja koja ne doputaju izboavanje
tlanog pojasa po rasponu. Kod tih nosaa neosigurana duina
nosaa na bono izvijanje je razmak izmeu leajeva, a kod konzola
njena duina.

2.

Konstrukcije kod kojih su nosai pridrani i po rasponu, i to tako da

je na leajevima i u tokama pridranja sprijeen boni pomak i
rotacija poprenog presjeka. Kod tih nosaa neosigurana duina
nosaa na bono izvijanje je razmak izmeu pridranih toaka.

Nosai pridrani samo na leajevima

Kod nosaa pridranih samo na leajevima dokaz stabilnosti na izboavanje

provodi se preko reduciranog doputenog napona na savijanje 'md.
Reducirani doputeni napon na savijanje zavisi od faktora bone stabilnosti cs
i ck koji se proraunavaju prema slijedeim izrazima :

cs =

L h
b
e

cs faktor izboavanja zavisan o geometrijskim karakteristikama nosaa

Le efektivna duina nosaa
h visina nosaa
b irina nosaa

3 E
5

md

ck faktor izboavanja zavisan o kvaliteti materijala

Em modul elastinosti na savijanje (1300 kN/cm)
md doputeni napon na savijanje prema HRN uz sve korekcijske faktore
Reducirani doputeni napon na savijanje
- sluaj cs 10

'
md

'md rauna se prema slijedeem:

= md

- sluaj 10 < cs < ck

- sluaj ck < cs < 50

'
md

'
md

1 c
= md 1 s
3 c k
E
= 0,4 2m
cs

Nosai pridrani po rasponu

Bona ukruenja izmeu leajeva ostvaruju se spregovima koji se ugrauju u horizontalne
odnosno krovne ravnine i to to blie rubu tlanog pojasa nosaa. Radi se o reetkastim
nosaima koji se najee izvode kao drveni ili kombinirano drveno elini nosai (drvene
vertikale, eline dijagonale).

Kod nosaa koji su pridrani na leajevima i po rasponu, dokaz stabilnosti

provodi se kontrolom razmaka " a " pridranih toaka.

SPREGOVI
Spregovi su posebne konstrukcijske cjeline koje se formiraju u ravninama
krovnih ploha a preuzimaju horizontalna optereenja okomita na ravninu
glavnih nosaa (najee optereenja vjetrom, pa se najee i nazivaju
vjetrovnim spregovima).
Osim prijenosa horizontalnih sila spregovi stabiliziraju glavne nosae:
- smanjuju duine izvijanja tlanih pojaseva reetkastih nosaa
- osiguravaju tlane pojaseve LLN od izboavanja
Cjelina sprega konstruira se iz dva glavna nosaa (pojasevi), dijela
sekundarnih nosaa podronica (vertikale) i dodatnih dijagonala, ime se
formira reetkasti nosa u krovnoj ravnini.

Jednim spregom doputeno je stabilizirati najvie 6 nosaa. Preporua se izvedba najmanje 2

sprega i to u prvim poljima, uz zabatne zidove.
Nosai koji nisu direktno vezani elementima sprega stabiliziraju se posredno preko "glavnih
sekundarnih" nosaa. Ovi nosai kao osnovni nosioci globalne stabilnosti konstrukcije tretiraju
se kao glavni nosivi elementi konstrukcije.
Svi spojevi elemenata, koji osiguravaju prostornu stabilnost glavnih nosaa moraju biti
dimenzionirani kao tlano vlani spojevi.

Optereenja spregova
Proraunska optereenja spregova za prostornu stabilizaciju qs (optereenja
koja se generiraju kao posljedica izvijanja tapova ili izboavanja grednih
nosaa) prema HRN dana su kao jednoliko rasporeena optereenja koja
djeluju u ravnini sprega i to u oba smjera ().

Vjetrovni spregovi
Spregovi za preuzimanje optereenja vjetrom, u pravilu se izvode kao
zajedniki spregovi sa spregovima za osiguranje prostorne stabilnosti
nosaa.
Optereenje vjetrom, kao i gornje qs optereenje, moe djelovati u oba
smjera, pa ukupno optereenje za proraun spregova iznosi prema HRN:
Q s = ( q s + w ) (kN/m')
Nakon analize optereenja i definiranja optereenja sprega Qs, spregovi se
proraunavaju po principima prorauna reetkastih nosaa. Jednoliko
rasporeeno optereenje zamjenjuje se silama u vorovima sprega,
dimenzioniraju se vertikale i dijagonale (u pravilu sve na najveu silu) i
provjeravaju pojasevi (g.n.) na dodatne sile sprega.
Spregovi izvedeni sa prekrienim dijagonalama od okruglih elinih profila
(takozvane "mekane" dijagonale):

Hvala na panji.
Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr