PROMETNO PRAVO

Osnovna literatura: dr. sc. Slobodan Katela Zrano prometno pravo,

Fakultet prometnih znanosti, 2001.; Horvat, L.: Cestovno prometno
pravo, Fakultet prometnih znanosti, 2002.; Horvat, L.: eljezniko
prometno pravo, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2004.; Horvat,
L.: Pravo unutarnje plovidbe, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
2002.; Horvat, L.: Osnove PiT prava, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 1988.
Dodatna literatura: 1. Hlaa, V.: Hrvatsko prometno pravo i meunarodne konvencije,
Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka 2000.
2. Grabovac, I: Prijevozno ugovorno pravo Republike Hrvatske,
Pravni fakultet u Splitu, Split, 1999.

I. Pojam, znaenje i obuhvat prometa i prometnog prava

1. Pojam prometa i prometnog prava
Pojam prometa ima ue i ire znaenje.
Pod prometom u uem smislu razumijeva se svako premjetanje, prijevoz ili prijenos
ljudi i materijalnih dobara.
Pod prometom u irem znaenju razumijeva se uz promet u uem smislu i promet prava
(prijenos prava vlasnitva s jedne osobe na drugu).
Pojam prometnog prava
Prometno je pravo skup svih pravnih pravila kojima drava ureuje odnose izmeu
pravnih subjekata u prometu u cjelini odnosno u bilo kojoj njegovoj grani.
2. Znaenje prometa i prometnog prava
Promet je fenomen koji zadovoljava potrebe ovjeka za premjetanjem ljudi i stvari.
Promet se odvija od najranijih migracija ovjeanstva, pomorskih putovanja i otkria
novih svjetova, sve do dananjih dana. Dapae, razvojem civilizacije promet dobiva sve
veu vanost kako u gospodarskoj sferi, tako i u turizmu, ratu ili otklanjanju posljedica
razliitih katastrofa (potresa, poplava, poara). Prometno je pravo dijelilo i dijeli sudbinu

prometa. Razvitak prometa uvjetuje i podstie razvitak prometnog prava, pa se to pravo

prilagoava novim prometnim sredstvima, novim putovima (svemirski prostor) i novim
nainima (kontejnerski prijevoz, integralni transport) i sl. Svaki oblik prometa tei da
ima svoje vlastito pravo.

3. Obuhvat prometa i prometnog prava

Obuhvat prometa
a) sa stajalita onog to se prevozi
- putnici
- roba
b) sa stajalita podruja na kojem se odvija moe biti:
- tuzemni (nacionalni)
- meunarodni (internacionalni)
c) sa stajalita medija kojima se koristi moe biti:
- kopneni
- rijeni
- pomorski
- zrani
- svemirski
Kopneni promet obuhvaa:
- cestovni
- eljezniki
- promet na unutarnjim vodama
- promet cjevovodima
Multimodalni transport
Obuhvat prometnog prava
-

pomorsko pravo
eljezniko pravo
cestovno pravo
zrano pravo
PT pravo

Pomorsko pravo je najstarije, najsamostalnije i najrazraenije. Neki su pravni instituti

cestovnog i eljeznikog prava gotovo identini, jer se je cestovno pravo razvilo na
temeljima eljeznikog, ali meu njima ima i dovoljno razlika da svako za sebe
predstavlja cjelinu.
Zrakoplovno pravo je najmlaa grana prometnoga prava. Potansko i telekomunikacijsko
pravo imaju specifinosti u odnosu na druge, ali ostaje injenica da su prijenos vijesti i
informacija takoer oblik prometa.
2

Prometno pravo obuhvaa:

- unutarnje (nacionalno) pravo
- meunarodno (internacionalno) pravo (meunarodno javno i privatno pravo)
Hrvatsko prometno pravo:
1. dobro ureeno
2. njegove odredbe imaju meunarodni karakter (neposredna primjena
prihvaenih meunarodnih ugovora)
3. harmonizacija nacionalnog prometnog zakonodavstva.

II. Osnove prava

1. Definicija i elementi prava
a) Definicija i elementi prava
Pravo je skup djelotvornih drutvenih pravila koje je donijela ili priznala odnosno
preuzela drava, iju primjenu osigurava monopolom sile s ciljem da tim pravilima utjee na
ponaanje ljudi, radi odranja drutvenog ureenja koje je u interesu glavne drutvene
skupine, ali i u opem interesu ljudi koji u njoj ive.
b) Elementi prava (izvode se iz pojma prava)
- pravna norma
- pravni odnos
- pravni subjekt
- pravna sposobnost
- pravne injenice
- pravne radnje
- pravni posao
- pravna osoba
- pravni objekt
- pravna obveza
- pravni akt
2. Pravo i srodni pojmovi
2.1. Pravo i drutveni odnosi
Pripadnici svake ljudske zajednice meusobno su povezani raznovrsnim rodbinskim,
poslovnim, susjedskim, prijateljskim i drugim vezama. Takve se veze nazivaju drutvenim
vezama. Budui da je i drava jedna asocijacija u kojoj postoje mnogobrojni drutveni
odnosi, ona takoer donosi svoja drutvena pravila koja se nazivaju pravna pravila, a
drutveni odnosi koje njima ureuje nazivaju se pravnim odnosima.
3

2.2. Pravo i drava

Obavljanje brojnih funkcija drave (obrana, unutarnji i vanjski poslovi, pravosue,
financije, drutvene djelatnosti, promet itsl.) ne bi bilo mogue bez njihova pravnog ureenja.
To znai da su pravo i drava u meusobnom odnosu, tj. da nema prava bez drave.
2.3. Pravo i moral
Moral predstavlja predodbu ljudi o tome to je dobro, a to je zlo. Mnoga se pravna
pravila podudaraju s moralnim jer su i utemeljena na njima, ali to ne mora uvijek biti sluaj.
Pravna pravila prema moralnima mogu biti i neutralna, tj. ni u kakvoj vezi s njima, ali mogu s
moralnim pravilima biti i u sukobu.
2.4. Pravo i obiaji
Obiaji nastaju u ljudskoj zajednici ponavljanjem ponaanja u istoj situaciji kroz due
vremensko razdoblje. Mnoga od tih obiaja preuzela je drava u pisano pravo, ali isto tako
postoji i obiajno (nepisano) pravo (pomorske i trgovake uzance i sl.). Obiajno je pravo kao
i pisano pravo, obvezno za sve pravne subjekte koji ugovore njegovu primjenu.
2.5. Pravo, pravda, pravinost
Pravo, pravda i pravinost, iako usko meusobno povezane, tri su sline rijei koje
oznaavaju tri razliita pojma. Pravo je skup djelotvornih pravnih pravila iza kojih stoji
drava svojom prisilom. Pravda je teko odrediv pojam koji u najirem smislu znai da
svatko ima, dobije ili mu se priznaje ono to mu pripada. O pravinosti se u pravu radi kad se
u svrhu ostvarenja pravde sud ne obazire samo na slovo zakona ve i na namjeru
zakonodavca.
Pravo, dakle, nije pravda ni pravinost. Dobro je kad je pravo pravedno i pravino, ali
ono to nije niti moe biti u svim sluajevima.
3. Pravno pravilo ili pravna norma
Pravno je pravilo samo jedna vrsta drutvenog pravila, ali svakako najvanija.
Postoje jo i obiajna, moralna, religijska, etika i druga pravila. Pravnim se pravilom
ureuju pravni odnosi tj. drutveni odnosi koji izazivaju pravne posljedice (sudionici tog
odnosa stjeu prava i obveze). Osnovne znaajke pravnog pravila su njegova obveznost i
djelotvornost.
-

donosi drava (adresant)

odreuje ponaanje fizikih i pravnih osoba (adresati)

a) pravno pravilo s obzirom na adresate:

- ope (upuuje se svim graanima) - Ustav
4

posebno (upuuje se skupinama graana odnosno pravnim osobama) zakoni,

podzakonski akti
pojedinano (upuuje se pojedincu ili skupini pojedinaca) sudska presuda,
rjeenje upravnog tijela

b) pravno pravilo s obzirom na teritorijalno vaenje:

- u naelu vrijedi samo na teritoriju neke drave (kopno, vode, teritorijalno more,
podzemlje i nadzemlje, brod ili zrakoplov registriran u toj dravi, diplomatska i
konzularna predstavnitva u inozemstvu)
- na manjem podruju od drave (federativne drave)
- na teritoriju veem od drave (personalni princip zasnovan na naelu uzajamnosti
ili reciprociteta)
c) pravno pravilo s obzirom na vremensko vaenje:
- pravno pravilo poinje vrijediti stupanjem na snagu
- proglaenje zakona (promulgacija) donosi Predsjednik Republike)
- objava pravnog pravila u slubenom glasilu ("Narodne novine")
- vacatio legis (mirovanje zakona vrijeme od objave pravnog pravila do stupanja
na snagu, u pravilu traje osam dana)
- prestanak vaenja pravnog pravila:
o u samom pravnom pravilu predvia se da e nakon proteka odreenog
vremena prestati vrijediti
o kad se jedno pravno pravilo ukida izriito drugim pravnim pravilom
(abrogacija)
o kad se jedno pravno pravilo preutno ukida drugim pravnim pravilom
(derogacija)
Pravna se pravila, a osobito zakoni, u naelu primjenjuju unaprijed. To znai da oni, u
pravilu, ne mogu imati povratno djelovanje, tj. ne mogu djelovati retroaktivno
odnosno unatrag, osim nekih izuzetaka koji se odnose samo na zakone.
d) pravno pravilo s obzirom na oblik izraavanja
- nareenje (od adresata se trai odreeno ponaanje)
- zabrana (od adresata se zahtjeva pasivnost odnosno neinjenje)
- ovlatenje (adresat se ovlauje da slobodno odlui hoe li neto uiniti ili e to
propustiti uiniti)
- alternativni izbor ponaanja (adresatu se nareuje odreeno ponaanje, ali mu se
daje sloboda izbora jedne od ponuenih alternativa)
- definicija (pravnim pravilom se utvruje odnosno opisuje)
e) pravno pravilo s obzirom na sastav (elementi pravnog pravila)
- dispozicija (najvaniji element svakog pravnog pravila. Sadri odreeno
ponaanje)
- sankcija (primjena odreene mjere kao posljedice povrede, nepotivanja
dispozicije. Dispozicija i sankcija dva su alternativna pravila
- kazna
- naknada tete
5

hipoteza ili pretpostavka (opis stanja odnosno uvjeta za primjenu pravnog pravila)

f) pravno pravilo s obzirom na intenzitet

Na drutvene odnose koje drava ureuje svojim propisima ne primjenjuju se pravna
pravila jednakog intenziteta odnosno jednake jakosti.
-

kategoriko pravilo (striktno zahtijeva samo odreeno ponaanje bez mogunosti

izbora ius cogens)

disjunktivno pravilo (daje adresatima mogunost izbora ponaanja slabiji

intenzitet od kategorikih)
- alternativno pravilo
(daje adresatu najmanje dvije ili vie mogunosti ponaanja)
- dispozitivno pravilo
(pravna pravila koja utvruju sami sudionici nekog pravnog posla i
vrijede samo za njih i samo za taj pravni posao)

4. Pravni odnos
Pravni odnos je svaki drutveni odnos koji moe izazvati pravne posljedice.
U pravnom je odnosu uvijek jedna strana ovlatena da neto zahtjeva, trai ili ini, a
druga je strana duna da neto ini, dopusti ili trpi. Pravni se odnos od drugih drutvenih
odnosa razlikuje po tome to e, u sluaju da nitko od sudionika ne izvrava svoje obveze, na
zahtjev druge strane, ili po slubenoj dunosti, intervenirati drava.
- apstraktni odnosi (ureeni opim pravnim pravilom)
- konkretni odnosi (ureeni pojedinanim pravnim pravilom)
- temelji se na apstraktnom odnosu
- pravne injenice (uzrok postanka, prestanka i promjene drutvenog odnosa)
- prirodni dogaaji
- ljudske radnje pravne radnje
- protupravne radnje
4.1. pravni subjekt (osobe koje su nositelji prava i obveza u pravnom poretku)
- fizike osobe
- pravne osobe
a) pravna i djelatna sposobnost pravnih subjekata
- pravna sposobnost (od drave priznato svojstvo fizikim i pravnim osobama da budu
nositelji prava i obveza)
- djelatna sposobnost (ovlatenje da pravno djeluje odnosno da svojim ponaanjem
izaziva pravne posljedice)
- poslovna sposobnost (pravom priznata mogunost sklapanja
pravnih poslova)
- deliktna sposobnost (mogunost da se bude odgovoran za
6

protupravne radnje - delikte).

b) fizika osoba kao pravni subjekt
- pravnu sposobnost stjee roenjem
- poslovnu sposobnost stjee postupno u skladu s godinama ivota
- deliktnu sposobnost takoer stjee postupno
- pravna i djelatna sposobnost u pravilu prestaje smru
c) pravna osoba kao pravni subjekt
- definicija pravne osobe (pravna je osoba drutvena tvorevina koju u pravilu
sainjavaju ljudi i sredstva, a osnovana je radi ostvarenja
nekog cilja)
- osnovni elementi pravnih osoba (cilj, ljudi, sredstva, statut, upravljaka tijela i
naziv)
- pravne osobe nemaju opu nego samo posebnu djelatnu sposobnost
- prestanak pravne osobe ostvarenjem cilja
4.2. Pravni objekt (objekt prava)
Pravni je objekt predmet na koji se odnose prava i obveze subjekata u pravnom
odnosu. Objekt prava svaki je materijalni predmet, dakle stvar.
Stvari se dijele prema kriteriju:
a) prometnosti stvari u prometu ( res in commercio)
- stvari izvan prometa (res extra commercio) ne mogu biti
objektom imovinskog prava
b) pokretnosti nekretnine (zemljite i stvari vezane za zemljite te pokretne
stvari koje imaju status nekretnina zrakoplovi
i brodovi)
- pokretnine (sve ostale stvari). Razlika izmeu nekretnina i
pokretnina je u pravnom reimu.
c) zamjenljivosti zamjenjive (generine) stvari iste vrste
- nezamjenjive (unikatne) stvari
d) potronosti potrone (prestanu postojati nakon jednokratne upotrebe)
- nepotrone
e) djeljivosti nedjeljive (ne mogu se podijeliti, a da tom diobom ne
prestanu postojati)
- djeljive (mogu biti podijeljene fiziki i civilno)
4.3. Subjektivno pravo
Subjektivno pravo jest ovlatenje fizikih i pravnih osoba da na temelju objektivnog
prava neto ine ili proputaju uiniti ili da od drugoga zahtijevaju da neto uini ili propusti
uiniti. Subjektivno se pravo ne smije ostvarivati silom.
- trajno ili vremenski ogranieno
- pravna sredstva protiv ostvarenja subjektivnog prava
a) prigovor
7

- zastara (protek odreenog vremena nakon kojeg se gubi pravna

zatita)
- dosjelost (nain stjecanja vlasnitva dugogodinjim posjedom)
- nemogunost izvrenja inidbe (ako nastupi dogaaj za koji nije kriva
ni jedna ugovorna strana)
b) kolizija subjektivnih prava (kada na istom objektu postoje dva istovrsna
subjektivna prava koja se ne mogu ostvariti npr. dva
ugovora o najmu istog stana)
4.4. Pravna obveza
Pravna je obveza udovoljenje zahtjevu za potivanje subjektivnog prava
a) jednostrana ili dvostrana
b) prenosiva (prelazi na pravnog sljednika) ili neprenosiva (ne prelazi na
pravnog sljednika)

5. Prestanak pravnog odnosa

a) prestankom vaenja pravne norme (stanarsko pravo)
b) prestankom postojanja pravnog subjekta (smrt jednog od suprunika)
c) nestankom ili unitenjem objekta prava (samo ako se radi o nezamjenjivoj stvari)
d) odricanjem od subjektivnog prava (ako vjerovnik oprosti dug duniku)
e) sjedinjenjem pravne obveze i subjektivnog prava (konfuzija -nitko ne moe sam
sebi biti duan)
f) uzajamnim prebijanjem pravnih obveza (kompenzacija)
g) ispunjenjem obveze

6. Pravni akt
Pravni akt oznaava volju pravnog subjekta usmjerenu radi stvaranja pravnih
posljedica.
a) pravni akti koji sadravaju pravna pravila (najvaniji u pravnom sustavu svake
zemlje)
b) pravni akti koji ne sadravaju pravna pravila (sadravaju samo pravne injenice:
ugovori, rjeenja, presude)
Pravni je poredak onaj dio drutvenog poretka koji je ureen pravom.
6.1. vrste pravnih akata
a) opi pravni akti
- Ustav (Ustav je temeljni pravni akt i politiki dokument drave.
Postoje pisani ili nepisani, doneseni voljom naroda ili nametnuti
(oktroirani). Ustav u materijalno-pravnom smislu (meki ustav).
8

Ustav u formalno-pravnom smislu (kruti ustav))

- zakoni (pisani pravni akt koji, iza ustava, ima najviu pravnu snagu.
Donosi ih zakonodavno tijelo po postupku koji je propisan za
donoenje zakona. U Republici Hrvatskoj postoje tri vrste
zakona obini zakoni, organski zakoni i ustavni zakoni.
Proglaenje ili promulgacija zakona
- meunarodni ugovori (dvostrani pravni posao meunarodnog prava.
U pravnim podrujima koja su, osim zakonima, ureena i
meunarodnim ugovorima, kao to su to pojedine grane prometa,
meunarodni ugovori imaju veu pravnu snagu od zakona)
- podzakonski akti
- opi (naredba, uredba, pravilnik)
- pojedinani (presuda, rjeenje)
(donosi ih upravna i sudbena vlast radi izvrenja zakona i ostalih
propisa jae pravne snage).
6.2. znaajke pravnih akata
- nemaju jednaku pravnu snagu (hijerarhija pravnih akata)
- obvezni za sve adresate kojima su upueni
- vanjska obiljeja po kojima se meusobno razlikuju
- donose se po posebnom postupku

III. Ustrojstvo dravne vlasti Republike Hrvatske

Ustroj vlasti demokratskih drava temelji se na naelu podjele vlasti.
1. Zakonodavna vlast (Hrvatski je sabor predstavniko tijelo graana i nositelj
zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Sabor donosi Ustav,
zakone, dravni proraun, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje,
preporuke, zakljuke, poslovnike o svom radu, tumaenje zakona)
2. Izvrna vlast

(Izvrava, provodi ili nadzire provoenje propisa koje donosi

zakonodavna vlast)

- Predsjednik Republike (predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji

i inozemstvu. Odgovara za obranu neovisnosti i cjelovitosti
Republike Hrvatske)
- Vlada Republike Hrvatske (predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru te
9

provodi zakone i druge odluke Sabora; predlae dravni

proraun i zavrni raun; donosi uredbe za izvrenje
zakona; vodi vanjsku i unutarnju politiku; usmjerava i
nadzire rad dravne uprave; brine o gospodarskom razvitku
zemlje)
3. Sudbena vlast

(Sudbenu vlast obavljaju sudovi koji sude na temelju Ustava i zakona.

Sudbena je vlast samostalna i neovisna)

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju:

- opinski sudovi,
- upanijski sudovi,
- trgovaki sudovi,
- Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske,
- Upravni sud Republike Hrvatske,
- Vrhovni sud Republike Hrvatske,
- prekrajni sudovi,
- Visoki prekrajni sud.
Vrhovni sud Republike Hrvatske najvii je sud u Republici Hrvatskoj.
4. Ustavni sud
a) kontrola ustavnosti zakona
- redovni sudovi
- Vrhovni sud
- Ustavni sud ("etvrta vlast")
b) pokretanje postupka pred Ustavnim sudom
pravo pokretanja postupka imaju:
- radno tijelo Hrvatskog sabora
- petina zastupnika Hrvatskoga sabora
- Predsjednik Republike Hrvatske
- Vlada Republike Hrvatske
pravo predlaganja pokretanja postupka imaju
sve ostale fizike i pravne osobe
c) nadlenosti Ustavnog suda (utvrivanje usklaenosti zakona i drugih propisa s
Ustavom; titi ustavne slobode i prava ovjeka i
graanina; rjeava sukobe nadlenosti izmeu tijela
zakonodavne izvrne i sudbene vlasti; nadzire ustavnost
programa i djelovanja politikih stranaka; provodi
postupak za utvrivanje odgovornosti Predsjednika
Republike Hrvatske)
10

d) sastav Ustavnog suda (jedanaest sudaca)

11