amil Silajdi i Ibrahim Trebinjac:

nje Kur'ana

1999, 2003 Copyright by Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Izdava:

Za

izdavaa:

Urednik:

Rijaset Islamske zajednice u BiH - EL-KALEM

Jarko

Setim

Muharem

Omerdi

hfz. Fadil

Recenzenti:

Fazli

Jesenkovi

Dizajn:

Tarik

Lektura
i korektura:

Tarik Jakubovi

Tehniko
ureenje:

Nurko Karaman

Redakcija:

Mustafa Sui, Zijad Ljevakovi, prof. dr. Enr.:.:e=s;....:K..:.:a:..:..ri'-""-,-=---------.

mr. hfz. Fadil Fazli, prof. dr. Jusuf Rami,l mr. Mesud Hafizovi,l
Ibrahim Ahmetagi i mr. Muharem Omerdi, predsjednik Redakcije

DTP:

EL-KALEfv't

Tira:

1.000

tampa:

EL-BEJAN

Za tampanju:

Nedib Prozorac, dipl. ing.,

CIP Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
297 . 1 (075 . 3)
SILA~IDI, amil, 1916-1997

Jedvid : pravilno uenje Kur'ana : udbenik za

Medresu l Camil Silajdi, Ibrahim Trebinjac .
Sarajevo : Rijaset Islamske zajednice u BiH,
El-Kalem, 1999.- 132 str.; 23 cm
Uporedni nasl. na arap. jeziku
ISBN 9958-23-018-6
1. Trebinjac, Ibrahim, 1912-1982
COBISS/BIH-ID 6870022

UR'ANA

Udbenik za medrese

Este 'izu Bill ah:

Ui

Kur'an polahko, lijepo i razgovijetno!

(Suretu-1-Muzzemmil, ajet 4.)

o~ o

/ o

o /

/~

Jl /

~~~~l ~T;J l ~ \.:..,a>- 1,.5/..u l .Jj l ..L..>..i

,~~ ~ 0~ ~ 0011 JE:;~ ~J ~j

*u:J1 yG5JJ ~;~~l ~~TJ .ur ~J
/

,.,.....

......

o",-"'

':!!-

..-o

,/'/

~---

oJl",-",-

~l~~JJ\ ~y. Jl0L>-~ ~ ~l:J\j

",.,

.....

-:::.

PREDGOVOR

Tedvid, kao nauka nerazdvojiva od Kur' ana, predmet je

izuavanja i zanimanja jo od vremena prvih rnuslimana. Znamo da je
11uhammed, alejhi-s-selam, lino slao svoje ljude u pojedine pokraji
ne sa zaduenjen1 da druge naue pravilnom uenju Kur'ana. Prema
to1ne, Kur' an se nauno ne moe ni zamisliti bez tedvida.
Vanost ove nauke pravilno su shvaali nauni krugovi muslimana
od poetka, pa kroz itavu historiju islama, do dana dananjega, ta.lco
da je u totne s1nislu napisana vrlo zapaena literatura gotovo na svi1n
jezicima, kojim govore pojedjne brojnije 1nusli1nanske zajednice.
U red ovakvih zajednica svrsta vamo se i mi, jer i na 1:.a.en1 jezi
ku ve do sad, napisano i tampano nekoliko djela iz oblasti tedvida.
Neka od ovih djela, naalost, ostala su u rukopisu"
Spornenuta djela o tedvidu odavno su u nas nestala sa knjiarskog
trita, jer su poodavno izdata, pa se ve dugo vren1ena osjea potreba
za izdavanjern nove knjige. Ova potreba je tim vea, to je u nas i veli
ka oskudica u uiteljima ove nauke.
To su, uglavnon1, razlozi za pisanje novog Tedvida, koji
rna se bar donekle popuniti nastalu prazninu.

- nada

Za razliku od dosadanjih tedvida, ova knjiga zamiljena je i

na iroj osnovi i sa vie poglavlja, a sa
a reklo bi se
i jedinim ciljem, da se pravilno uenje Kur' ana izui tc terneljitije,
lake i bre, ali ipak bez i najmanje iluzije da to moe biti ostvareno
dobrog uitelja.
izraena

Ako~

dakle, ova knjiga postigne svoj cilj, ona

svoje izdavanje.

time opravdati

UVOD

Sposobnost prcizvoenja glasova vezana je za postojanje naroitog

glasovnog aparata. Pojedine glasovne organe imaju i ivotinje, ali se
govorom odlikuje samo ovjek jer sarno on posjeduje glasovni aparat.
U glasovne organe ovjeka spadaju: plua sa dijafragmom i
1niiima grudnog koa;
grkljan sa glasnim icama, drijelo,
usne i zubi; donja vilica, koja je pomina; jezik, kao najpokretljiviji
govorni organ; tvrdo i mehko nepce; i, konano, resica.
Izgovor je vjetina, u kojoj, pored ostalog, ovjek mora namjestiti,
prilagoditi i istovremeno upotrijebiti sve govorne organe sasvim
odreeno, i proizvesti
koji je, isto tako, odreeno uo, tako da ga
sluaoci, bez ikakve sumnje, razurniju. Govorni su organi najee
meusobno povezani, pa se zato veliki broj glasova moe pravilno
izgovoriti samo u saradnji i zajednikom ueu svih, ili jednog broja
govornih organa.
Govor se sastoji od samoglasnih i suglasnih zvukova. Samoglasnici
su tonski zvukovi (tonovi), dok su suglasnici preteno umovi.
Za razliku od
u nae1n jeziku, glasovi arapskog jezika,
naroito neki od njih, nastaju veim zapoljavanjem pojedinih govor
nih organa. Na ovu injenicu moramo uvijek misliti i paziti da bisn1o
pri izgovoru dobili eljeni glas.
Tedvid je, na osnovu gore izloenog, vjetina; jer iziskuje maksi
malnu vjebu i panju pri upotrebi govornih organa.
Praktino prirnjenjivanje pravila tedvida je poseban predmet, koji
se zove kira'et. Prema tome, kira'etje- tedvid u praksi.
Ovo je bilo potrebno napomenuti, da bi se ukazalo na razliku
izmeu kira' eta i tedvida.

Ovaj Tedvid izraen je po imami Asimovu kira'etu i Hafsovu ri
vajetu, a namijenjen je, u prvom redu, uenicima naih medresa.

ll

POJAM TEDVIDA

Tedvid je nauka, koja nas

upuuje

u pravilno

uenje (itanje)

Kur'ana .
. Za sav lai vanje ove nauke potrebno je:
l) poznavati porijeklo i pravilan izgovor svakog glasa u arapskom
jeziku;
2)

budui

nauiti nain

da je tedvid i vjetina, neophodno je od

kako se

praktino

uitelja

usmeno

izgovara svaki pojedini glas, kako za

sebno, tako i u vezi sa drugim glasovirna;

3) poznavanje

naina

zastajanja i predaha na pojedinim

rijeima

(el-vaki).
Pravilno

uenje

Kur'ana primio je Muhan1med, a.s., od Allaha, d..,

J

:;J ..... /

preko meleka Dibrila, kako to kae i Kur' an rijeima: oLl._j J)

~.}

(El-Furkan, 32).

Rije

...

tertil, koja je upotrijebljena u Kur'anu,

ima znaenje to i rije tedvid.l

Vrijednost ove islamske nauke je ogromna, a njena vanost se naj
bolje ogleda u tome to bez pravilnog

uenja

Kur' ana dolazi u pitanje

i valjanost nan1aza (osirn ako neko, iz opravdanog razloga, nije u sta

nju

nauiti

pravilno izgovaranje pojedinih kur' anskih rijei).

Svaka islamska zajednica obavezna je da ima dovoljan broj pozna

valaca ove nauke, sposobnih da svoje znanje prenesu na druge.

l.~ )}1 ;__;~) ~)~\ ~~ ~~~ Tertil, tj. razgovijetno i pravilno uenje
Kur'ana, znai paziti da se harfovi lijepo izgovaraju, a uz to znati gdje
stati, odnosno zastati.

se i kako

13

Dunost pravilnog

uenja

Kur'ana temelji se na samom Kur'anu,

kao i na Hadisu. U suri "El-Muzzemmil", 4. ajet, Allah, d..,

nareuje

Muhammedu, a.s., a preko njega i svakom muslimanu i mu

slimanki: "Ve rettili-1-Kur'ane tertila",- to

znai:

"Ui

Kur'an po

lahko, pravilno i ragovijetno !"

Pogreno

uenje

Kur'ana, Muhamtned, a.s., osudio je

sljedeim

rijeima:

"Ima n1nogo
uai,

uaa,

koji

ue

Kur'an, a Kur'an ih proklinje!" (Tj.

ne poznaj ui pravila kira' eta i tedvida,

slabo i pogreno, da ne samo to

nee

ue

imati sevapa od

Kur' an tako
uenja,

mogu zasluiti i prijekor i kaznu!)

uenjak

Veliki islamski

strunjak

za tedvid I1na1ni Dezeri, u

svome djelu o tedvidu zvanom El-Mukaddime2, u vezi sa ovi1n

izmeu

ostalog kae:

"Drati se tedvida, pri

uenju

Kur'ana, jeste obavezno! Ko se toga

ne dri, taj grijei!"

Uei

Kur' an,

ovjek

delijjun ve hafijjun).

moe napraviti tee i lake

(Jahn un

tee greke spada: izostavljanje i zamjena gla

sova, kratkih san1oglasnika (hareketa) i izgovaranje

veeg

broja glaso

va nego to je potrebno. U lake greke spada: pogreno postavljenje

pojedinih glasova u

n1eusobnu

vezu, i tome

slino.

2. Navedeni stih
je napisao Muhammed b. Alijj b. Dezeri (751-833.) nala
zi se u uvodnom dijelu njegovog poznatog djela: Tajjibetu-n-ner fi-1-kira'ati-1-ar,
Dedda, 1994., str. 36. (Napomena recenzenta)

14

PRVI DIO

O GLASOVIMA

ISHODITA I SVOJSTVA
GLASOVA
(

boljeg poznavanja ishodita i svojstva

kao i njegovog pravilnog

izgovora~

treba prethodno napomenuti

sljedee:

Glasovni
ice,

kod

ovjeka

treperenje izaziva

koje stoje

grkljana

pojaavanje

koji dolazi iz

plua.

Sve

upljine,

to grlena, usna i nosna

za

i oblikovanje zvukova, koji time

Visina glasa n1oe biti

razliita,

utjeu

i na svojstvo sva-

od zategnutost]

koji prolazi kroz glasovnu

vanu ulogu.
potrebno istaknuti
arapsko nl nisu zastupljeni u

tin1

neobiniji

naroito

stoga, to

jeziku, pa je njihov

za nas

i tei, te je za njihovo pravilno izgovaranje potebna

vjeba i zorno prikazivmJe.

17

Svaki glas u arapskom, kao i u naem jeziku, ima svoje zasebno

hodite (el-mehredu-1-kulli}J) i osnovno svojstvo (sifetun lazimeh).
Veina

od ukupno 28 glasova pribliuju se grupno jedni drugima u is

hoditu (el-mahredu-1-duz'i}J), pa stoga ovih grupnih ishodita -po

miljenju

veine strunjaka

tedvida - ima svega 17, kako to stoji i u

navedenom Dezerijinom djelu:

Najlaki

nain

da jedan glas izgovorimo.po tedvidu, tj. iz njegova

pravog ishodita i sa njegovim pravim svojstvima, sastoji se u tome da

pred dotini glas stavimo jedan kratki vokal, naprimjer kratko "e" ( i),
i s njime poveemo

dotini

glas, bio ?n bez vokala (sakin), ili udvo

struen (muedded). Naprimjer: ~~e.

::,1 (eb), (enne). Mjesto, gdje se

glas prekine pri njihovu izgovoru, ishodite je toga glasa.

Da bismo lake shvatili i savladali ishodita arapskih glasova, pod-.
sjetit emo na podjelu konsonanata u naem jeziku.
Kao to znamo, u naoj abecedi ima 25 konsonanata, koji se, po
mjestu naStanka (po svome ishoditu), d1jele u pet grupa.
l. usneni (labijalni) :

p, b, f, v, m

2. zubni (dentalni) :

t, d, s, z, e

3. nadzubni (alveolami) :

l, n, r

4. prednjonepani (palatalni) : , , , d,
5.

zadnjonepani

Slina

podjela konsonanata postoji i u arapskom jeziku.

nauiti

uenjaci

j, lj, nj

(velami) : k, g, h

Ali, za pravilan izgovor kur' anskih

trebno

, ,

utvrenih

rijei,

nama je, u tedvidu, po

sedamnaest grupnih ishodita, koja su

tedvida pomno razradili.

Svako od tih ishodita predstavlja jedno malo, zasebno poglavlje,

pa emo ih i mi tako redom obraditi.
L Tajjibetu-n-ner fi-1-kira'ati-1- 'ar, str. 35. (Napomena recenzenta)

18

MEHARID

(Ishodita glasova)
Gore spomenutih sedamnaest ishodita jesu:

PRVI MAHRED: upljina grkljana i usta

J

JI), koristei ishodite glasa, koji

za duge vokale a, I, il, ( l'- tSl

neposredno pred njima stoji, odnosno kojem jedan od tri gornja samoJ

glasnika slui. Naprimjer: ~ (ba), ~ (tf), J" (dil) itd.

J

Potrebno je napmnenuti da se dugi samoglasnici l (a) i JI (U) izgovara

ju otvoreno tanko ili otvoreno krupno - zavisno od glasa iza kojeg stoji.
Otvoreno tanko izgovaraju se iza svih glasova, osimiza sljedeih osam:
t-f-~-t-..b-J

~-J

Prvih sedam glasova spadaju u krupne (huriifu-1-isti'la), a svi su

o

sadrani u izrazu: .W ~

"

. Ovim se, u ovom sluaju, pri

druuje i glas J (r).

Primjeri za svih osam krupnih glasova:

\J -JJ ' \_;.. - _~:-

Primjeri za tanke glasove:

/ > / J /

- y. , t; - _;; , t; - ;

Treba se

uvati

J/

, ~

J""

, ~.; -

J-"

j ,

itd.

pretjerane utanjenosti svih glasova, koji se izgova

raju otvoreno tanko (el-feth), kako ne bi dolo do preglaavanja.

19

DRUGI MAHRED: Najdublji dio grla (do prsa)

S ovog 1njesta
naem jeziku, san1o su u arapskom mnogo . . . . . . . . . . . . . . .
Pri1njeri:
~o"...

".,

,; ", o ,..,

~~ ~ ' li,..Vb~ ' ~~

Budui

da je

J:>

(he) samo po sebi slab glas, treba paziti da se pri

izgovoru ne zagubi, ali da se

pre~erano

i ne naglaava, kao ni da se

utopi u sebi srodan glas.

Naprimjer:
~
o

sebbil)-hu

,;.

y:-_r-: bimuzal)zihihi

A>o

~\

jl

jl

CY

~ja Nul)uh-bit

TREI MAHRED: Sredina grla

izlaze takoer dva glasa:

Sa ovog

t_ i L.

Nijedan od ovih glasova ne postoji u naem jeziku. Njihov je izgo

vor otvoren i tanak. Zato pri njihovu izgovoru treba stisnuti srednji dio
grla.
Primjeri:
e

o",_,-

.,.._;.

",

__..

",

~ CL:- ')\.; - ~Lp

o /

if

~~~~1)-~~.;>"C",;i
/

Treba naroito pripaziti kod spajanja l (hen1zeta) sa glasom

t.

(ajn), kad je ovaj posljednji sakinj da ne bi dolo do njegova gubljenja

u vidu produavanja i (elifa, hemzeta).

Naprimjer:

20

Valja, dakle, izgovoriti oba glasa, (i ...,..,.. ",H"""' i ajn), a ne praviti od

vokal (a, 1), to je sasvim pogreno.

e (ha),
""'~""...,""-~ .. ..itl

meutim,

naroito

treba pripaziti, da se ne

izjednai

sa

ako stoje jedan iza drugoga.

(Vidi primjere pod takom 2).

ETVRTI MAHRED: Vrh grla (do samih usta)

Odavde

dva glasa:

naem jeziku. Glas

je arapski

t (gajn) i t

(hl). Ni ovih glasova ne1na u

t_ (ga)n) je donekle blizak naem glasu

grleniji i dublji. A glas

s tim

(h1) je uz to jo i hrapav.

Pri izgovoru ova dva glasa treba grlo stisnuti, ali ih krupno izgovoriti.
~-:.o''.
. .
N
. apnmJer:
~u

(gajn) treba posvetiti panju naroito kad je sakin,

Izgovoru

a iza njega neposredno slijedi jedan od jakih glasova, kako ne bi dolo

sljedei.

do gubljenja ili uklapanja ovog glasa u

~~\; - ~_,li t} ~

Naprimjer:

PETI MAHRED:
Mjesto izmedu usne upljine i grkljana (u predjelu resice) jeste is
hodite glasa

J (q).

Ovaj

je samo donekle slian naem glasu k,

jer je arapski mnogo dublji i krupniji.

Pri izgovoru ovog krupnog glasa nastaje malo pucanje (kalkaleh),
naroito kad je

J (kaf) silin.

Primjeri:

~ katele

""

""

~ bekije

..

_.

"'

J_,i4.

jekiilu

21

ESTI MAHRED:
Dio grla blizu mjesta odakle izlazi glas

J (q),

samo blie usnoj

upljini, jeste ishodite glasa !J (k). Ovaj glas najblii je naem glasu k,
samo to se pri izgovoru izvri

vei

pritisak na gornje nepce nego to se

to ini pri izgovoru naeg k, a ujedno je malo tanji i vri - po prilici

takav kao to se uje u naim rijeima: kia, kima, sjekira i slino.
Naprimjer:

~; ~~-\~~i) o;.~

erU\ ~

SEDMI MAHRED:
Cdt), ~

Sredina jezika i nepca ishodite je glasova

C> i

<..? (]).

Za sva tri ova glasa treba napomenuti da se oni izgovaraju tako, to se

srednjim dijelom jezika blago upre u nepce i to je to upiranje pri
( d) mnogo jae. Inae,

izgovoru glasa

i t..f odgovara

ju nain1 glasovima i j.
Za

naroito

( d) treba

istaknuti da pri njegovu izgovoru,

kad je sakin, dolazi do malog pucanja (kalkaleh), i tom prilikom odva

jamo

vrsto

naroito

j ,

...::...>

jezik od nepca. Ovo svojstvo

onda kad je taj harf sakin, a iza njega

i

treba
dou

uvati

neki glasovi, kao

. Izostavljanje1n kalkale, ovaj bi glas izgubio svoje svoj

".,

stvo, a poprirnio svojstvo kojeg drugog glasa, kao npr. u

v<

rijei

JJ ,.-,.-o

.r..J,

u rijeima ~.J i o41.

OSMl MAHRED:
Sredina jezika,

vrsto

prislonjena uz nepce (itbiik), a vrh uz donje,

desne i lijeve kutnjake, ishodite je glasa

u4' (if).

Ovaj glas je najtei

za izgovor, a spada u najkrupnije glasove. Zahtijeva najdue

zadravanje jezika na spomenutim mjestima (istitaleh),
udvostruen

naroito

,....
~-~\)-~~l~- J~\';})
(muedded), npr.:
"'

22

,;

"'

kad je

DEVETI MAHRED:
vrsto

Vrh jezika, prislonjen

iza zuba, jeste ishodite glasa

uz prednji dio nepca (inhirii[), odmah

J. Odgovara, uglavnom, naem glasu J,

vri

s ti1n, to je arapski malo

i tanji, ali ipak ne smije nimalo nagi

njati nae1n glasu Jj.

~

J. o """

0,;

"..

~/

Naprimjer: ill ~\-~~-LJ:! jj\

DESETI MAHRED:

Prednji dio jezika, stavljen malo dalje iza gornjih, prednjih zuba, uz
proputanje glasa kroz nos (gunneh),

sainjava

ishodite glasa 0. IzgoJI

vara se malo tanje nego na glas n, kad nosi vokal - (u).

JI

o J.

Naprimjer: i f y

JI

JI

- J...:.j -

"

J.

...

o :J

0y ~

JEDANAESTI MAHRED:
vrsto

Prednji dio jezika,

ishodite je glasa

.J (r).

prislonjen blie sredini nepca (inhirat),

Ovaj glas izgovara se na dva

naina:

ili tanko, zavisno o njegovim raznim poloajima. (Ti

krupno

sluajevi

objanjeni su u posebnom poglavlju- Hukmu-r-ra').

Pri

udvostruenom

izgovoru ovog glasa treba jezik drati

vrsto,

kako ne bi dolo do nepotrebnog umnoavanja (teksir), iako je nuno

djelimino

zadravanje i treperenje toga glasa (tekrir), kad je udvo

struen.

Primjeri:
o,..

..r.? /

,..

.r

.fl

jl

J:, I r - Y.) - \J/i

/

23

DVi\NAESTI MAHRED:
nepca do smnih zuba, isho

Vrh jezika, priljubljen uz prednji

...:J

glasova: J:, (t), ;-; (d) i

l

1zgovon1

(t).

priljubljivanje
glasova ,.::.,; i

nego pri

d] o jezika

(t) podierno

i_,)
.(a

toga,

Prin1j~ri:

0t1~.;J\
I glas

:r
, koji

Izgovoru

.,X

neto

/ /

\L~

~_".~

vri

samo tanko, jer ovaj

glas d, kada

treba

~($)ne

Glas

postoji u naem jeziku. Nje1nu su, po svome ishoditu i

svojstvu safir (zujanje, piskutanje),

slini

u . Oba

i bliski glasovi j i

ova glasa odgovaraju naim glasovima z i s, samo to su malo otriji

od naih,

naroito

kad su

'Ill :;,,.. JI

udvostrueni,

'Ill

naprimjer:
J

JI ,.o .;_..

J~-~-r~-~~~j

ETRNAESTI MAHRED:
Vrh jezika, mehko prislonjen uz vrhove gornjih prednjih zuba,
predstavlja ishodite glasova ..:.., ($) i

(.?:). N1jedan od ovih glasova ne

jeziku. Izgovaraju se mehko, tanko i tepavo.

postoji u
,....

."..

J.

,.

'!!- /

.;

..,-

"..-

)..9-o

""'

:;J

Naprimjer: ~.)- ~--4- 0~\- 0;K;- ~~~\.;

,.

Glas l; (z), kojeg takoer nerna u naem jeziku, po svojoj zvunosti

donekle srodan
pnoorn.

i .) , ali se istie svojom kru

glaso virna
vei

njegovu

dio prednjeg dijela jezika pritisne se

uz unutranju stranu prednjih zuba (itbiik), a pri tome se,

udvostruen,

piskav i krupan glas.

proputa
>

- ~$.

Naprin1jer: l
napomenuti,
rr1eusobno

naroito

0 ~lkJIJ
na srodnost,

glasa, s

uklapaju> i to

objanjenju u poglavlju

to1ne, nema

1neusobnog

......._......

rr1u

glasova

t-'._.._..

u drugim sluajevima.
Uzmimo za prhnjer

~0. U ovom primjeru .:,

(ze[) se ne

uklapa u j (ze), iako nan1 ova dva glasa izgledaju srodna. l

; .".,",

Dok se u primjeru \_~~l, glas~ (z) uklapa u glas J:,(?), jer su ova
.,...

_; """"

dva glasa srodna. Prema tome, ovaj drugi primjer ( 1~ ~l), izgovarat
emo

,; ,:}J

I_,..Jl;l

U??alemii), kao daje b udvostrueno, (a ne: iz ?alemii).

l. Meutim, oni su samo naizgled srodni. Ustvari, nisu srodni. Jer je

(dentalni) suglasnik, a j (z)- piskavi (sibilantni).

(z) zubni

25

PETNAESTI MAHRED:
Unutarnja strana donje usne, priljubljena uz prednje, gornje zube,
. Ovaj glas spada u tanke i blage glasove i

jeste ishodite glasa j

odgovara naem f.
~

:;:;

~ //

,.

~ / .:> /

j j - ~ - LJj - ~ - ~

Naprimjer:

ESNAESTI MAHRED:
Mjesto
(m).

meu

dvjema usnama ishodite je glasova J (v), y (b) i \

Zajedniko

im je svojstvo to, to su sva tri tanki glasovi

(istifaleh).

Od ova tri glasa,

naroito

treba pripaziti na izgovor glasa J (v).

Glas J izgovara se tako, da se obje usne namjeste, kao da

se

izgovoriti gJas u, pa se onda izgovori tanko J . Pre1na tome, ovaj glas

nije na glas v, koji se - kako je poznato - izgovara samo

pomou

do

nje usne, priljubljene za vrhove prednjih gornjih zuba.

Arapski glas J najblii je glasu w (dvostruko ve) u engleskon1jeziku.
Glas y (b) spada u praskave glasove, kad je sakin (kalkaleh), dok
se pri izgovoru glasa\ (m) zrak proputa kroz nos.
Primjeri:

~1 ~r-~~)-~1~1-J.~j
~
~

'freba naglasiti da je sasvim pogreno ukla pati glas\ sakin u glas J,

ili glas \ zadravati pred izgovorom glasa J , kao to se to, poneki
put, moe

uti

u ovim i slinim primjerima:

JJ\ L:-~j ~ Jj ~~.) - ~ 'Jj ~o~

Isto tako glas ene odskae u izgovoru pred glasom J ili bilo kojim
,

drugim glasom:
"Izhari efevi").

26

~/

~1:,._:1

(e1nwalen),

~~ ~.

(Vidi poglavlje:

SEDAMNAESTI MAHRED:
Nosna upljina (bajiim) je

pomono

ishodite glasova, koji se pri

izgovoru proputaju kroz nos. To su glasovi \ (m) i 0 (n), naroito kad

su

udvostrueni,

sljedei

ili se, po pravilu, uklapaju u neki

glas.

(Tenvin, idgamu me'a-1-gunneh, idgamu mislejni me'a-1-gunneh, ihfa').

Primjeri:

~ J.o)

~0

.r

J4 o

/.,..,

:::. Y. .."

-::.

,.,-

,.o .r

lJ- ~~ifj- i.S~J \)y -L>__J .i/ ~

Treba paziti da ne

doe

do proputanja zvuka kroz nos pri izgovoru

drugih glasova osim spomenutih, kao to se to moe katkada uti. Svi dru
gi glasovi moraju biti potpuno isti od gunne (izgovaranja kroz nos).
Primjer:
.J.

; /

ot

~yi- y_r.

Zadravanje na glasovima f' i 0 , kad su udvostueni (muedded),

neto je due nego na drugim udvostruenim glasovima, ali najvie
~

koliko obina duina (meddun tabi'ijjun): 'f((umJnun), ji (enne).

Izuzetak
od drugih

ini

glas ) (r), koji se,

udvostruen,

izgovara neto due

udvostruenih glasova: ~JI F)\

27

PODJELA GLASOVA PO DUINI TRAJANJA

S obzirom na duinu trajanja, arapski se glasovi dijele u tri grupe:
~;;;-

1) ~'l'l

2)

Y.:;,

... ;;;

~:;;

o..-o

o..

Jl .H

'--'_,_rJI
Jl

(el-hurilfu-1-anijjeh),
o..

;;

4\..o)l J _,_rJI (el-hurilfu-z-zemanijjeh),

Jl

)lJ.

o..

3) ~\ '--'J.rJI

(el-hurufu-1-bejnijjeh).

PRVA GRUPA:
asovito,

El-hurilfu-1-anijjeh, jesu oni glasovi, koji se izgovaraju

trenutno, tj. glas se na njima ne zadrava, pa

izau

svoga ishodita oni

brzo i odskona. Tako se ponaaju naroito glasovi:

J, ..k, y , (_ i :;; (to je opirno obraeno u poglavlju "Kalkaleh").

Primjeri:

"

~~-~\)
U ovu grupu glasova, pored navedenih pet, spadaju jo: i ,

Primjeri:

o~

l :.

>-L_.; -

o,.,o ,

<'~

r.

l -

.=J i 0

~""'

,.,.,.

o~

"" ,.,..

;.

,.,

Svih osam glasova obuhvaeno je izrazom:~ .=J~i, a zbog

navedenih svojstava nazivaju se jo i el-huriifu--edideh

(vrsti

glaso

vi).
Karakteristika ovih glasova je jo i ta, to se trenutno
kad se izgovaraju

presijee

glas

udvostrueno.

Naprimjer:
".. ~
o
~/
,j.~ ~ o,..
/
~ r-:' ;
~/
/ y. ~ ""'
~~- ~- ~~~)- 0y.-~- ;;;J- 0}Ls'i
.....

28

:li ,...

~~

jJ

J>tJ

DRUGA GRUPA:

sljedeih

El-hurufu-z-zemii.nijjeh su

(.t' J:'')'

~'J'~' 0

j'

petnaest glasova:

J:,'

'~'j;'

L.f'

'J'

Zovu se ovako stoga to se ne mogu brzo i istodobno pravilno izgo

voriti. Ovi glasovi, dakle, izlaze sporo i blago iz svoga ishodita.
Primjeri:

~<::;..J.-r (glas

t ), tF (glas t),

o //

.J o

~t (glas J), ~(glas C. ),

o

,)o

..-

o J. o

j.

~\J (glas ti J;,), ~~\(glas d),

~lj (glas ,_r ), G~\ (glas _o),

~ ....o

,o"

'-?_;;)J (glas
o

_.

J:' ),

~~~J (glas
;

o,...

~(glas

....

j ), ~y (glas J ),

'-? ),

VIo

~l (glas 0 ),

J .... o/

~(glas .J),

~1\ (glas ~ ),
Zbog navedenih svojstava, ovi se glasovi nazivaju jo: hurflfu-r
ribveh (slabi, njeni).

Svih ovih petnaest glasova obuhvaeno je izrazom:

~. / , y,

o ,/

~....

,/

~~Jr~

....

v->

TREA GRUPA:
El-hurflfu-1-bejnijjeh su sljedeih pet glasova:
;

j.

su obuhvaeni izrazom: ~
janja, pri izgovoru, stoje

J , 0, t_, \ , _;, koji

J. Zovu se ovako zato to po duini tra

izmeu

prve i druge grupe glasova, kao i

zato, to im pri ishoditu glas "zmnre", prije nego to glasovni organi

napuste njihovo ishodite.

29

Primjeri:
J. o ",.

o,...

~\

(glasovi

J i\),

_,.

Y. ;o ,_

o ", o,.,.

~i (glasovi 0 i\), ~(glas

t),

; o /

J j)J (glas __,).

U vezi sa gornjom podjelom glasova, a naroito s obzirom na drugu

gn1pu, treba istaknuti, da nije nikako

Preporuuje

se

uenje

preporuljivo uiti

Kur' ana jedino tako, kako

Kur'an brzo.

svi glasovi

doi

do svoga potpunog i pravilnog izraaja (et-tertil), s obziron1 na njiho

va ishodita i svojstva (Inebaridu-1-hunifi ve siiEtuhe-1-1azimetu ve-1
aricjah). Ubrzano

uiti

Kur'an (ted vir) i brzo (l)adr), moe s arno osoba,

koja je potpuno vjeta u pravilin1a i izgovoru pojedinih glasova i

i koja Kur' an mnogo

ui.

Prerna tome,

uenje

rijei

tedvidskih pravila, bez

njihove trajne i savjesne primjene, skoro je bez svrhe. U tome smislu

kae i irnarni Dezerija,

izmeu

ostalog: "Ve lejse bejnehii ve bejne

terkihi illa rijac,laturnri'in bi fekkih" (Ne1na koristi

tedvida, ako se

30

nee

mnogo i vjebati).

uiti

samo pravila

MEUGLAS

ElA

Kako je poznato, u arapskom jeziku postoje tri, odnosno

etiri

kratka

samoglasnika, koji se obiljeavaju posebnim znakovima. Te znakove Ara

pi nazivaju harekeh, a stavljaju ih iznad, odnosno ispod suglasnika.
Ti su znakovi:

l) - (fethah), za kratko e, odnosno a;

.Jl

2) - (dammeh), za kratko u

3) - (kesreh), za kratko i.
/

Poznato je dalje, da znak felhal1 ( iznad

obinog

) slui za kratko e, kad stoji

suglasnika; dok taj isti znak slui za kratko a, kad stoji

iznad jakog suglasnika.

Postoji

meutim,

-i to samo u izgovoru (es-semii'ij_J) a ne i u pismu,

- kratki samoglasnik, koji se izgovara

tako, da izgovor

pone

ujemo,

kratkog e i kratkog a, i to

kratkim e, a zavri kratkim a.

da se Qvdje ne radi o dva,

(ea). Ovaj

iz1neu

Skree

samo o jedno1n glasu, i to

kad se u

rijei nae

meuglasu

jedan od jakih suglasnika

o

grupe hurufu-1-isti 'la (sadranih u reenici

se panja,

..9.

.b.; ~ ~ ), a ispred
::;

njega, posredno ili neposredno, harf sa vokalom fethah ( - ).

Primjeri:
,r

J._j

O;

,9.

rO

0)~-0--~
cJ.,..,..,-o,.;

""'J.

o..,.

~~-0~

Pod ovo pravilo, i to samo na temelju

~l~s~vi

_,l

i.Jl

_,e;;__,

uvenja

od Arapa, potpadaju

i to zato, to se i njihova [etha izgovara kao a, npr.

0 ~ . Ova dva glasa su posebno izdvojena zato - to po

31

tedvidskim pravilima i djelima - ne spadaju u jake glasove (hurilfu-1

isti'la'), a njihovu fethu Arapi ipak izgovaraju kao kratko a.

U vezi sa gornjim izlaganjem o

meuglasu ea

treba

naroito

napo

nlenuti, da on postoji i na svakom drugom suglasniku sa fetho1n, koji

stoji neposredno ispred glasa J u rijei

JI\ (lafzatulliilJ), npr.

JJI) :JJ1 O~ - ;1J1 Jl- ;1J1 ~- - ;1J1 ~ - ;1JG -- :u\

32

IZGOVOR GLASA .)

Glas

.J

(r) izgovara se u Kur' anu krupno ( tethim) i tanko ( terkik),

zavisno od hareketa na glasu prije njega, neposredno ili posredno, te

konano

Tako

zavisno i od glasa neposredno iza njega.

emo

glas

izgovarati krupno u

sljedeim sluajevima:

l) kad je na njemu [etha ili damme, npr.

~~ - ~; -p - ~l',S'~ - 0_,~G::llj - ~}2.

2) kad je ovaj glas sakin, (bez obzira da li je taj sukiin stalni ili nestal
ni), a prije njega neposredno glas sa fethom ili dammom, npr.

o~: _o~~_ o-~~~:_ o .l'i~J_,

J~

..r- ~

_,."u

o.,

o_,

.,o""

o"" o JI

"

~\)- ~\)- fo. ~

~

3) kad je ovaj glas sakin, a prije njega glas opet sakin, ali prije ovog
stoji glas sa fethom ili dammom, npr.
o / o

)l )l

/0/

J ..lill a)<.}- JY~~\

,.

..

""'

e-}
)l /

o;

o " ':!

jl

yi j) if
-:;;

4) kad je ovaj glas sakin, a prije njega glas sa nestalnim kesretom,

npr.
5) kad je ovaj glas sakin, a poslije njega jedan od krupnih Gakih) gla
sova, bez obzira na to kakvo je hareke na ovom jakom glasu, npr.

Isti glas ( J

treba izgovarati tanko u

sljedeim sluajevima:

l) kad ispred sebe ima kesreh, npr.

Vl.-

Vl

o,.o ....

o,.,o,.,.,

J~!-~!-~j-JIJ ~~~~
33

ovaj glas siikin (stalno kao i nestalno), a prije njega glas

2) kad

sa kesrom, posredno ili neposredno, npr.

P-~~-?~~~ ~~3
""'

-:;:.

Or/

).tl)-~- _;:!Jj
;

3) kad je ovaj glas siikin, a prije njega harfu

i to samo <S (]),

npr.

~-~~ ~~cw
Konano,

na oba

immno u K ur' anu samo jedan

naina, i to u rijei: J~ ~
~

glas

sluaj

izgovora ovog glasa

(E-u' ara', 63). Ovo zato, to

J (kaf) spada u jake glasove, a ispod sebe ima kesreh.

U vezi sa gore izloenirr1, treba istaknuti, da se [etha glasa J Izgo

vara (sema'ijJ) kao kratko a:

l) kad iza ovog glasa

doe

jedan od jakih glasova, kao i glasovi

sa znakom sukiin, npr.

'--

Vl o /

o /

Vl,- o

~)-.l>-)

"'
2) kad iza ovog glasa stoji glas

3) kad iza ovog glasa stoji

;0,-

J)J

",..

YJ

JI

.r

\~)

glasom

glas y

izgovarat e se e:

(E-u'ara', 18).

?o_."

obinih
VC

Y. ",.

glasova, izgovara se kao kra

Vl

o/

~"'o,...

'!J,

\y)- J_t) --~~J- yU- JJ

0~~ - ~~1 - :.;~ ~ - ~~~ - ( / /

~/

(b), npr.

(El-Ma' ide, 44 i 63),

[etha i ovog, kao i svih

tko e, npr.

sa kesrom, npr.

o ,...",..

d.; ~l

Inae,

pojaan (udvostruen)

0~~)lj
~.,..,,;.

ili

-~)\

Izuzetno, u sljedea dva sluaja, fetha

/'

~)

e'

~-)-

34

.:; o "

-LA.))

J.~

,...

IZGOVOR RIJEI ~\
(LAFZATULLAH)
Udvostrueni glas

(l) u rijei

J.~

...

.WI , izgovara se na dva naina i

to:

l) krupno, kad ispred ovog glasa stoji glas sa fethom ili dammom,
npr.

jl;;.

/;.

;. :;

;.

o "

~l y:.- ~l ~~~

2) tanko, kad ispred ovog glasa stoji glas sa kesrom, npr.

JJ ~~ - ~l ~ ; - ~\ r.~~ ~

35

DRUGI DIO

O DUINI GLASOV A

(SAMOGLASNIKA)

VRSTE DUINA GLASA

(Ahkamu-1-mudiidi ve aksamuha)

Duina glasa, pri izgovaranju pojedinih

rijei

u K ur' anu, dijeli se u

dvije grupe:
,$l

,$l

obinu ~ ~
,$l
.;J

o/

,$l
.;J

(meddun tabii 'ijjun), i

/

neobinu ~) ~ (nwddun fer'ijjun).

"r

Obina

duina glasa postoji i u naem jeziku. J\1i takve glasove na

zivamo dugim vokalima i u naem jeziku ih i1na pet. U arapskon1 pak

L~\

postoje svega tri duga vokala: \ (a),

Jf

(l),

(u), i zovu se huriifu

1-Inedd.
Neobina
obinom

duina glasa ne postoji

ak

ni u arapsko1n jeziku, u

narodnom govoru, niti u knjievnom jeziku, nego se primje

njuje samo pri izgovaranju pojedinih kur' anskih

je

izmeu

dvije i

etiri obine

obino,

poveava.

Ova duina tra

duine. Treba imati na umu da se i

ovdje radi o istim vokalima kao i kod

hova duina

rijei.

obine

duine, samo to se nji

Svi vokali, koji se izgovaraju due nego

imaju neposredno iza sebe

odreen

glas kao

uzronik

njihova

dueg izgovaranja (sebebu medd).

Ove duine imaju razne nazive, koji ovise o vrsti toga uzronika.
Znak za

neobinu

duinu u Kur'anu je vodoravna vijugava crta,

koja stoji iznad harfa, a pie se ovako: . I ovaj znak zove se medd.
to se pak tie trajanja duine glasa, postoje tri vrste tih duina, i
o

to:

.J.

-:;

//

J_,.b (tilJ),~ y

(tevessut) i ~ (kasi]. Ove duine emo, u

ovom Tedvidu, mjeriti

obinom

duinom (med dun tab i 'ijjun), koju

imamo i u naem jeziku, naprimjer u

rijeima:

dan, list, um itd.

39

SAMOGLASNICI OBINE DUINE

(Meddun ta bi 'ijjun)
Samoglasnici, kako

obine

tako i

neobine

duine, nastaju od gla

sova \ , ) i IS , kad ovi ni iznad ni ispod sebe, nemaju nikakva znaka

(hareketa ni sukuna), a prije njih stoji harf sa

odgovarajuim

znakom i

fetha (-),prije J (vava)- damme (-),a prije IS

to: prije l (elifa)

(je)- kesre (- ).
Primjeri:
JI

J;-~-(
~ /

JI

'

JI

;.,..

\~-~Sj- ~:D\

Sva tri ova samoglasnika (hurufu-1-med) nalaze se u rijei:

JI

~_,.;T (ii-til-ni).

U svakom ovakvom

sluaju

imamo, dakle,

obinu

duinu samogla

snika, odnosno meddun tabi 'ijj, koja je potpuno jednaka duini san1o
glasnika u naim rijein1a: rad, drag, sin, put i sl.
Obinu

duinu imat emo i u spojenoj

linoj

zamjenici za 3. lice je

dnine mukog roda, koja dolazi samo na kraju

rijei,

i to onda, kad

prije ove zamjenice stoji kratka duina, (jedan od kratkih vokala):

;

(e/a), - ,(1) ili - (u).

Primjeri:
JI JI,/

JI;

J (lehu), ~ (bihi), JL., (miiluhil).

o

40

ct

UZRONICI DUINE

(Sebebu medd)
Postoje dvije vrste uzronika neobine duine nekog samoglasnika.
U prvu vrstu spada hemze, koje se pie, bilo u istoj
i samoglasnik, ili kao
;

poetni

" - ' .Jl

rijei,

u kojoj je

harf sljedee rijei, npr.

;

O; ""'::"_,

:;i ;

~~-~)\-~i~."- ~l~

"..,JI ;

\}ti

U drugu vrstu spada stalni i nestalni sakin (sukiinun liizim'!n ve

sukiinun 'iiridun).

Primjeri: _,

,..,.,

~~~- ~~- 0\fr- ;1J1 ~- :._..~- 0<_~\i..

U prva tri primjera, uzronici duine su glasovi: y

su u druga tri primjera ti uzronici glasovi:

...lb , _;

C:: i J , dok

i ~ i to samo kad

se na ovim i ovakvim rijeima predahne ili stane .

41

NEOBINE DUINE

(Meddovi)
O obinoj duini (meddun tabi 'ijjun) ve je bilo govora. Ona traje
koliko da izgovorimo jedno a.
to se tie neobinih duina, one se mjere obinom duinom i traju
od 2 - 4 te duine. l
Neobina

duina glasa zove se medd ( ...Le), i obiljeava se znakom

koji stoji iznad harfa i koji se takoer zove medd.

Prema trajanju duine izgovora jednog samoglasnika, razlikujemo
pet vrsta meddova (neobinih duina):
l. meddun munfesil
2. meddun muttesil
3. meddun Hizim
4. meddun 'arid
5. meddu lin

Svaku od ovih duina podrobno emo razmotriti i objasniti.

l) MEDDUN MUNFESIL

Meddun munfesil bit

doe

tabi 'iJJ),

;;:;

illi

,..

kad iza obine duine glasa (tj. iza meddun

hel)J!e odmah na ooetku

"'

41J\

e,

J.

Jl ly.y
"..." J

,.-

o,.-,..

,..-:

~~~ I_,Jli
//

J o,..

"_..,

;;:;;

npr.:
,.-

,.. ,..., ~ ,.

~~~-LS l~l~ I_,Jli

<""

/ /

sljedee rijei,

....

... ,....

,...o

/:

/ ,;.,... ,..-:

Jl.UrJJJJI u~~~- Jlt>r~~~ if-~~~~ 4

....
...
....
", ".,

......

......

Ova duina traje od dvije do etiri obine duine. 2

l. Vremensko trajanje duina u literaturi se obino naziva terminom hmeke (kra

tki vokal). Jedno hareke vremenski traje koliko se moe podii ili spustiti kaiprst.
Obina duina se sastoji od dva hareketa. (Napomena recenzenta)
2. Odnosno etiri hareketa. (Recenzenti)

42

2) MEDDUN MUTTESIL
~~

,.sl

,.,

~-'.4
Meddun muttesil bit e, kad iza obine duine glasa doe u istoj
rijei hemze,

napriwjer: ,.....

~t;.

,.

~~~~\~-~j~),., -----

__,........_;

t;;

I'"""'Jfo

~)->-y->-)}
"

-::;

Ova duina traje koliko etiri obine duine i to obavezno.3

Napomena:

Rije

>-

':1 ~

,...-

(ha-ulii'1) sloena je od dvije rijei i to ~ (hii) i >- ':1 JI

(ulii'1), iako se pie kao jedna. Prema tome, ova rijeca

poetnim

JI

hemzetom iz

sljedee rijei, sainjava

ne meddun muttesil, kao to bi se, iz

zumjeti.

naina

,......,

(hii), sa

meddun munfesil, a

njenog pisanja, moglo ra

Drugi medd u ovom izrazu (u rijei >- ':1JI ) je meddun muttesil.

Prema tome, prvi medd moemo tegliti 2 - 4

obine

duine, dok

drugi medd moramo otegnuti koliko etiri obine duine.4

3) MEDDUN LAZIM
,.sl

"

,.sl ...

( ~~~ Jwo)
Meddun Jazim bit e kad iza obine duine doe u istoj rijei
sukfmun Jazim, tj. stalni sakin.

3.0dnosno etiri hareketa i to obavezno. (Napomena recenzenta)

4. Odnosno od dva do etiri hareketa, dok drugi medd obavezno traje etiri hare
keta. (Napomena recenzenta)

43

Postoje dvije vrste ovog sukiina i to: sukiin ispod male krunice
"'

(muhaffef) i sukiin ispod znaka za udvostruenje glasa - (musekkal),

npr.:

0~T (al-ane), 0J6J1 'dj (ve lec}-(lallin),

~~ON
ji~~
J j_rti (e-te'murfmn1), ~W\ (el-hiikkatu)
o_,..

Ova duina traje koliko etiri obine duine, i to obavezno. 5

4) MEDDUN ARID
~

_,..

_,..

(JI'J~ J-o)
Meddun arid bit e kad predahnemo ili stanemo na rijei koja
.pl

zavrava harfom sa jednim hareketom ili sa ten vinom na (in), a pred tim harfom stoji
.,..

Y..

obina

,.,

(un) i

duina, npr.:
...-o

J.

"'

0JJJL;... (balidun), ~ (neste'In),

/

0~:&
Vl

~T (aminin),

(tukezziban),
_,.

(basir),

"'

(bi be'Id).

Ova duina moe trajati koliko:

'))lo

a) jedna obina duina (ka-5r-

b) 2- 3 obine duine (tevessute) etiri obine duine (tiil Ako se na ovim

rijeima

~),
.l

L-;),

J _,.b). 6

ne stane, preostaje samo

obina

(meddun tabi'ijjun).

5. Odnosno etiri hareketa i to obavezno. (Napomena recenzenta)

6. Odnosno a) dva hareketa (kasr. ..)

b) 2-3 hareketa (tevessut...)

e) etiri hareketa (tul...). (Napomena recenzenta)

44

duina

5) MEDDU LIN

(~~)

::;

Ovu duinu
slije njih u istoj
A

.J

emo

i1nati kad bude

rijei

i t..? bit

.J

(va v) ili t..? (je) harfu lin, a po

sukiinun lazim ili sukiinun 'arid.

harfu lin, kad budu sakin, a prije njih harf sa fet

hom, npr.
olte;

o /

\ y.. (jailm ), J

Y-

(haiif),

o~

",.

~lj (ves-sajt),

~o,...

_p>- (hajr),

(t_) y- ( 'ajn).
Posljednji je jedini primjer za meddu lin sa sukiini lazimom.
Ova duina (meddu lin) traje koliko jedna, ili najvie dvije

obine

duine.? Meutim, najbolja je obina duina, jer ovdje ne postoji sa

moglasnik (harfu medd), pa meddu lin i nije duina u smislu drugih
neobinih

duina.

7. Odnosno od dva do

etiri

hareketa. (Napomena recenzenta)

45

"' DIO

TRECI

O IDGAMIMA

SLIVANJE (UKLAPANJE) GLASOVA

,$l

""

(IDGAM- r~~l)
Mnogi glasovi u arapskim rijeima, bili isti, bliski ili srodni, slivaju
se ili uklapaju jedan u drugi, radi blagozvunosti i lakeg izgovora.
To slivanje moe biti potpuno ili nepotpuno, moe biti

propraeno

nazalom (izgovaranjem kroz nos) ili bez nazala.

Prema tim

nainima

izgovora, imamo u tedvidu, uglavnom, pet

idgama (pet raznih slivanja).

Tih pet idgama jesu:
l) Idgiimun me 'a-1-gunneh
2) Idgiimun bila gunneh

3) Idgiimu mislejn
4) Idgiimu mutediinisejn
5) Idgiimu mutekiiribejn.

Osim ovih pet, postoje jo dva idgama u uem smislu i to:

Idgiimu mislej ni me 'a-1-gunneh i

Idgamun nilis.

49

1) IDGAMUN ME'A-L-GUNNEH
>J;Y. o

~' ~ ~\t.~l

(Uklapanje sa nazaJ om)

Ovaj idgiim nastupa kad iza glasa 0 (n), koji stoji kao sakin na kra
ju neke rijei ili iza bilo kojeg ten vina,
od

etiri sljedea

glasa: '-:fo , \ , 0 i

doe rije,

koja poinje jednim

(a koji su sadrani u

rijei:

Jl.o "

- jemnii).

Primjeri:

~::;

(menja'mel),

Jj :r (min velijjin),

JI. o

"'

.JY i f (min niir),

~

Z :r (min ma'in),

,;:;

"/

."o

,.

o>

J.

o."

J\J i f (min vak), 0 y ~ i _,AJ (li kavminju'miniin),

::

:r tS~

""'

"..,.

".,.

fo ~

(hu den min),

(hittatun nagfir),

Kako dolazi do slivanja kroz nos i do uklapanja jednog glasa u dru

gi? Kako se izvodi taj proces?
Glas 0 (n), u ovom

sluaju

ne izgovara se

isto,

svoga pravog ishodita, nego odrnah zatreperi u nosu,

tj. ne polazi sa
prolazei

kroz

nosnu upljinu, gdje ga sasvim malo zadravamo, jer stojimo pred

hoditem sljedeeg glasa, u koji 0 (nun) postepeno i konano prelazi.
Primjeri:

~ ::;

(men ja 'meJ),

Jj--- :r

(min velijjin).

Zadravanje na ovom idgamu traje toliko dugo, koliko traje

obina

duina.
Slivanje jednog glasa u drugi, uz proputanje slivenog glasa kroz
nos, u svim ovakvim

sluajevima

vri se

djelomino,

stoga i naziva manjkavim (idgamun nakis).

so

pa se ovaj idgam

Glas 0 (n) itna zapravo dva ishodita i to: prednji dio nepca, kad
ga dodiruje vrh jezika, (to je isto n); i nosna upljina, kroz koju ovaj
glas katkada prolazi, (to je nazalno n).
U idgami-nakisu, glas 0 (n) gubi svoje prvo ishodite, a zadrava

drugo. I dok on prolazi kroz nos - to traje koliko jedna obina duina
sljedeeg

mi koristimo ishodite

glasa, u koji se nun postepeno sliva,

da bi taj glas potom potpuno izgovorili.

Primjeri:

~ :;

(menja 'mei),

J\)

(n1invak),

"'
<'

o jl

jl

0y ~
""

:r
;

o /

\_,AJ
~

(li ka vmin 'ju 'miniin)

Napomena:
Kako se iz gornjih primjera vidi, kod ovog idgama radi se uvijek o
dvije

rijei,

i to: o prvoj, koja zavrava sa 0 (koji je sakin), odnosno

sa tenvino1n; i o drugoj, koja odmah slijedi ovu, a

etiri

poinje

jednim od

spomenuta glasa.
nee

biti ovog idgama u rijeima, kao to su:

~ ,... o
~JJ\ (ed-dunja), 0\p (kin vanun),

Prema tome,

,o~

.,;

oil

_.-o

_.-oJI.

0\~ (sin vanun), 0~ (bunjanun),

jer se ovdje radi samo o jednoj

rijei.

Napomena 2.

Nema uklapanja
poinje

(nuna) u J (va v) ni u dvjema

rijeima,

kojima

sura, kao to su:

o Ji o/

0\.}J\J

".,.,.,

c..r-:.

<'-'o/

(Ja-sin, Ve-1-Kur'iini. ..),

,....,

_-l i\J :,
r-
~...~

(Niin, Ve-1-kalemi ... ).

51

Napomena 3.
Glas \ (m) ne uklapa se u glas J (v), - kao to se to, pogreno,
moe uti od onih osoba koje ne poznaju pravila tedvida.
Primjeri:

J)
.. ~.:l

tr--

(dinukum ve lije),

o/

r-""l_yi (em viilukum, a ne: en valukum).

Meutim,

ako se nau dva glasa\ (m), jedan do drugog, (prvi siikin

a drugi muteharrik), onda dolazi do uklapanja, i taj se

sluaj

zove:

idgiimu mislej ni me 'a.:.J-gunneh, (to je objanjeno u poglavlju

"ldgamu mislejn").

2) IDGAMUN BILA GUNNEH

,..,

~J

,.., o

.pt

~~~~~l
(Uklapanje" bez nazala)
Ovaj idgiim bit e, kad glas 0 sakin, ili bilo koji ten vin,
rije, koja poinje glasovima

doe

(J) ili .J (r).

Primjeri:
Jl oJI "" o

Jl ;,JI

~_u i f (izgovara se: ~...ll.o

- milledunhu),

.J_j,

~..,o,."

oT.) 0i (izgovara se: oi.JI - erreiihu),

~ji: o

~ y.

~;. ~'t- /

_j.

~ tS -Vb (izgovara se: ~ ~ - hudelli-1-muttekin),

/

~.J j

52

Jl ,/

J.J

~Jljl

,/

(izgovara se: ~)J .J

reiJfunahim).

pred

Napomena:
Slivanje prvog glasa u drugi, u svim ovim i ovakvim

sluajevima,

jeste potpuno i bez proputanja glasa kroz nos, pa se stoga ovaj idgam
i zove potpun (idgamun kami]).
udvostrueno,

Nakon slivanja, drugi glas izgovara se

na drugom glasu tedid, odnosno kao da se radi o jednoj

tj. kao da je

rijei.

Primjeri:
J oJI ., o

JI oJ ,:t

( = .c..llo ),

~...u~
"

3) IDGAMU MISLEJN
o .-o

_p.

"..,

~~~~l
(Idgamu mutemasilejn)
o""

"" "",

~L...:A..o
""

"" o

,u.J!

(Slivanje dvaju istih glasova)

Ovaj idgam imamo, kad se na kraj jedne i na poetku druge rijei
nau dva potpuno ista glasa, od kojih je prvi siikin, a drugi sa kojim
bilo hareketom.
Prin1jeri:
;,

J,

o ,

1_,1;-~ Jj

~~ y _?1 ~r
""'

e=

" ,

\_,1;-.Jj ).
~~_?1 ~r ).
,

,..

Treba napomenuti da se sliv anje glasa \ (m) na kraju jedne, a isti

glas na

poetku sljedee rijei,

zove Idgiimu mislejni (mutemiisilejn1)

53

me 'al-gunneh (Slivanje dvaju istih glasova u jedan,

izgovarajui

ga

kroz nos).

i u jedan, traje koliko jedna

Zadravanje, pri slivanju dva glasa

obina

duina.

Primjeri:
J.~

,{__7':*

oJ.,.,...-o",

~ ~-+~ ~i

o~.9.,..,,.,o"...

j.

e= ~t__r':* 0~~ ....b i ),

~~ (=~),

0~~ ~b (=~~~~l).

4) IDGAMU MUTEDANISEJN

~~r~~l
(Slivan]e dvaju srodnih glasova)
Ovaj idgam

biti, kad se

nau

zajednikom

ishoditu (Jna

hredun duz'ijjun) jedan do drugog dva glasa, srodna po svojim svoj

a drugi sa hareketo1n, bez obzira da li su oba u

stvima, i to prvi
jednoj ili u dvije

rijei.

Prvi glas sliva se potpuno u drugi, tako da se

drugi izgovara kao da je udvostruen.

Ovakvih glasova ima osam, a podijeljeni su u tri grupe.
U prvu grupu idu glasovi: ..b , ~ , u ;
u drugu: ..b , ~ , 0
dok u

treu

grupu spadaju: \

Ovdje se, dakle, radi o slivanju dvaju srodnih glasova, ali pod uvje
tom da budu iz iste grupe.
Primjeri:
54

a) za prvu grupu:
/

~....

/ //

~lb~\,;)

:JJ 1 1;-.~ :.:.liH

~/

//

~\.kJ\,;) )

:JJ\ 1;-.~t)

b) za drugu grupu:
o

Jt. / /

lyJJ; ~l

Jt. .... ~

lyJbl )

~~::_;s~(= ~~)
e) za treu grupu:
/ / ./

__

\!)

".,.;

........

vJ

"
-""

\)J

".;

Lv,-._SI.~G(=
k-5\.~G)
. JL>"
J\..>."
"

(U Kur'anu postoji samo ovaj jedan primjer- Hud, 42).

U svim gornjim primjerima, slivanje je potpuno (idgamun tan1mun
ili idgamun kamilun), tj. prvi se glas gubi, a drugi kao da je podvo
struen.

meutim,

Ima,

sluajeva

djelorninog

i nepotpunog slivanja

(idgamun nakisun), i to samo kod prve grupe, naprimjer:

j.

o /

....

L..-b-1

o ....

....

(ebattu), ~ (besatte), ~) (ferrattu).

Iako su oba glasa ( J::, i w ) u ovim primjerirna iz iste grupe, sliva

nje je nepotpuno, jer

prvi glas ( J::, ) jak i krupan, a drugi ( 0

obian.

Slivanje se vri tako, to u izgovoru valja istaknuti

pnou

prvog glasa (itbiik, isti'la), a ipak ne smije

doi

jainu

i kru

do izraaja nje

govo svojstvo pucanja (kalkaleh).

Treba napomenuti, da se kod

tree

grupe sliva samo glas y

u \ ,

kad se radi o ovoj vrsti slivanja.

Meutim,

kad

doe

glas \ sakin ispred glasa y sa hareketo1n,

onda se ne radi o slivanju ove vrste, nego o zadravanju prvog glasa

55

(r ) na usnama za jednu obinu duinu, proputajui ga kroz nos. To

se zadravanje zove ihfa'un efevijjun.
Primjeri:
"' "'

o,.

;;.J~~) (termihim'bihidiiretin)
,..

:;

.".

""'

".

( tekikum 'be' sekum),

;; rt

(em'bihi).

Vrlo je vano napomenuti, da nema slivanja glasa iz jedne u glas iz

koje druge grupe. Tako, naprimjer, nema slivanja glasa u

u glas

u izrazima:
.)l

.)l "..

"

"..

~~ u~ (be'idet Semudu),

; ,; o

"..:;; /

~~ ~.l) (kezzebet Semudu).

kao to nema slivanja ni ~ u ~ u izrazu:

kao ni \ u u u izrazu )

,;...,

1_,1>-~ ~l (iz debalu),

~l (elem tere), itd.

5) IDGAMU MUTEKARIBEJN
o...

... ... ;. ;.

... o

~j\A:;.o r~~l
(Slivanje dvaju bliskih glasova)
U ovom idgamu radi se o slivanju dvaju glasova, bliskih i po isho
ditu i po nekim svojstvima, u jedan glas, s tim da prvi bude sa.kin, a
drugi sa hareketom.
Ovakvih glasova ima etiri, a dijele se u dvije grupe. U prvu grupu
spadaju

J i !\ , a u drugu J i J.

Prvi se glas uklapa u drugi, a drugi se izgovara kao da je udvo

st1uen, npr.:

or-.....:....;....
to;:t,_~ o",
~i, a izgovara se kao daje napisano:
~ ;Jl

56

(elem nahlukkum).

Za ovo slivanje glasa '-'u !..\ postoji u Kur'anu san1o navedeni pri
mjer (El-MurseHit, 20).
Imamo zatim drugu grupu, slivanje glasa

u .J .

Primjeri:
Y."., ...-/

.p

;,./~/

o/

J. (= w_.r.

wJ

/'

JI,

Ji ( =

'/J

berrefe'ahu),
~y.

j - kurrabb1).
prema ton1e, slivanja glasa !J u J , niti glasa
y J

6) Il:JFA' -

J u

J.

>\b-l

(Skrivanje ishodita glasa 0 )

Ihfa e biti kad god glas 0 sfikin ili ten vin,

sljedeih

petnaest

J '

_b '

'

J'

'

\.A5

ispred jednog od

glasova:
J; '

Uo ' .!J ' v ' J ' J ' C ' w ' ~ '

Svi ovi glasovi sadrani su kao

/ //

doe

poetna
/

jj ~ ~ -

slova rijei u stihu:

,J

:J y>:-

/'/

u-

\~

.::;
o /

Tako e1no ih najlake zapamtiti.

Ibfa' se izvodi tako, da se ishodite glasa :., siikina, kao i glasa

iz ten vina, izostavi (sakrije) ispred gon1jih petnaest glasova, a ostatak

njegova izgovora, (njegov glas, zvuk), propustima kroz nos (gunneh),

i pri tome se zadrimo toliko, koliko traje jedna obina duina.

Pri1njeri:
/

oJl

0 fo.

::r

(jun fikiln),
o J. "".o ", a",.,,

(Inin kablik),

(un zile),

~J ..:Ul>- (e en zertehum),

__.

_,. ".. 'll!

".. __.

o $o;

,:)\j~f

/'

Or

"'

Jl

(in kuntvm),

; ;:,,

""'

IJP 0lJ

(min ej'in),

0l

0 ~ (jenkudiine),

(denniitin tedri),
~

(meredvn feziide),

(vein ten tehii),

(n1inkum),

~ o~ (hasreten suznme),

~ 0k

(in dalle),

;;.,o :;Jj (ve leznen sabere),

t..:fo

;:;:; J.

(men zellezf),

,."'1}5-o"r,

l_r!.j ~i (efemen zujjine),

I duina i

(n1in tin),

kakvoa

08' 1;1

~~ ~)

(men zaleme),

/"'

,:

lJ\ l~ ~

~~

""'"

Y..rr/

(emren kane),
(kavijjun edid),

""""

.J>-,:) if j (ve men delwlehu),

;1J1 ~

(mentikattajr).

ibfiia zavisi o ishoditu i svojstvima po1nenutih

petnaest glasova. N aime, to je ishodite jednog od tih petnaest

va dublje (prema resici), to je ibfii ispred tih glasova dui, npr.:
;

o_"

j.:i i f

- min kablu

if

(najdui ihfii),

-min ej'in (srednja duina),

- denniitin tedri (najkraa duina ibfiia).

Poto je teko biti dosljedan ovoj podjeli duine ibfiia,

ue

obino

se svi

jednakom duinom.

Treba naglasiti i to da se spomenuti

0 , koji se proputa kroz

nos, izgovara njeno, tanko ili neto deblje, od toga zavisno od svoj
stva jednog od gornjih glasova, koji ga slijede, npr.:
o_" ::;

::;

)::;JI

~ if ~

01J - Ve in kun tum min kablihi.

""'

Jo;

""'

::>

Glas 0 u rijeima ~ 0l je njean, dok je u rijeima ~ L..r

neto deblji.

58

7) II:IFA'UN EFEVIJJUN
'$

. . "'

..

.,.!!

"' o

\.Q.;. \

"'~ >- ~
(Usneni i hfa')
Ovog

sluaja

N aime, ako

dotakli smo se u poglavlju "Idgamu mutedanisejn".

doe

glas \ sakin, ispred glasa y sa hareketom, onda

se glas \ zadrava na usnama za jednu

glas kroz nos i

uklapajui

obinu

ga u glas y

duinu,

proputajui

. To zadravanje zove se

ibfa'un efevijjun (usneni ihfa).

Primjeri:
(em bihl),

(tekikum be'sekum),
(termihim bi hidiiretin) .

.,.!!

8) IKLAB -

"'

~J&\

.J~.,;J~

Iklab je uklapanje glasa 0 , kad je sakin, kao i takvog glasa iz

ten vina, u glas y , pred kojim budu stajali.

Primjeri:
o"' o

~if

o ,o

(= ~ ),
o

~o

o ....

(=~i),
~

,...

,...

~~
~

o~

...-o

(=

J ..__..a..:'Q.....~
~

,...

... ),

o ;

(= ~).

59

Ovdje se radi o pretvaranju glasa 0 u \ , i zadravaju na ovome

posljednjem u trajanju

obine

duine:

o ",. o

~if
o )1

- mim ba'di,

o o"..,

~j
r+;

em bi'hum.

Sa ova posljednja dva poglavlja (ibfii i ikliib), zavrili smo odsjek o

slivanju i uklapanju glasova.

60

ETVRTI DIO
v

ZAVRSNA POGLAVLJA

O TEDZVIDU

Vl / o

t:..\

l) IZHAR- )~~
\

Izhar je odvajanje i isticanje glasa 0 (n), kad je sakin, kao i takvog

doe

glasa iz ten vina, i to kad

glasova:

1'

o '

ispred jednog od est

sljedeih

grlenih

t ' 't 't

Primjeri:

:r1 0~

~~1 l~
o

jl

(tajren eba bil),

(nun l1um),

.)~ ~~
~

(fein emine),

(kavmin had),

",::.

,/o,

~~
o

(en 'amte)

.vt / /

0/.,r

~ >-\r"
j.

(seva'un 'alejhiin),

0,.

0~

(ten hitune),
(gafurun halin1),

,Jl

~ 0\ (en gadibe),
,Jl

y./

.J.# ~

Jb,Jlo"

,Jl"

~ ~

"'

(halilnun gafu1),
(men halek),

o Ji.

(mu 'minetun hajrun).

Objanjenje:
Izhar se izvodi tako, to se glas 0 izgovori jasno i odsjeno, i to na

taj

nain

to glas prestane

(izae

iz svoga ishodita), a jezik i dalje - ali

samo trenutno - zadravamo na ishoditu glasa. U takvo1n

0 ne odskae i ne puca, jer ne spada u glasove

sluaju,

glas

poglavlja ''Kalkaleh".

Taj izhm (isticanje, pokazivanje), izvodimo isto tako, kao kad u naem
jeziku izgovorimo rijei: "on hoe", "san i java", "jedan golub" itd.
63

2) IZHARUN EFEVIJJUN

U poglavljima "Idgamu mislejn" i "Ibfa'un efevijjun",

odreen

je

odnos glasa \ sakina sa drugim glasom \ , odnosno glasom y .

Ovdje treba istaknuti sru.no to, da se glas \ sakin, ispred svakog drugog
~

glasa (osim glasova \ i

), izgovara isto i odsjeno, i ne odskae, tj. izgo

vara se na isti nain, kao i glas 0 u sluaju i?hiir. Isto tako, na ovom gla-;u
((')ne srnije biti zadravanja pred izgovorom sljedeeg glasa, npr.:

) ~t
O

(elem tere),

D/

r~

/ /

~""/

(kejdehunJ fi),

~ ~~

(fe de'alehwn ke'asfin),

(ilafihim rihlete),
(elemjed'al),

(saliilihim sahun),

(ve

]{j

entum abidiine),

(alejhim ve led-dallin),

Jj
~.) ~
..
"'

(lekum dinukun1 ve lije),

"

(sern 'ukum ve Iii).

Glas

i , u svin1 spon1enutim i slinim prin1jerima, izgovara se jasno

i odsjeno, kao i glas In na kraju naih rijei u sljedei1n priinjerin1a:

"to1n prilikom", "imru.n knjigu", "potujem oca" i tom.e slino.
Prema totne, ostaje

ispred svih glasova - osin1

totn
64

sluaju

se kae, da se odnos glasa

i i

\ ne smije uklapati u

i , kad

siildn

- zove izhm:un efevijjun, i da se u

sljedei

glas.

'lli..- ....

o ....

J.Wi

3) KALKALEH -

Kalkaleh je praskanje (pucanje) glasova:

J , .b ,

y , <::_ i ~ ,

kad su siikin i to u sredini ili na kraju rijei.

Primjeri:

(jak belu),

fi\ ~:r.

(bi rabbi-1-felek),

...

...

~T

(at 'amehum),

.J.

(muhit),

~,o,....

l l

(eb vii.ben),

'-:!'Y.I
~

.J.

~~t
~
,.

o ..,.,.

(elemjed'al),
(behid),

; ; o ...

0 _,l>- --4

o /

(munib),

.... o "

...U_,:. ~J ~ ~

(jed huliln),
(lem jelid ve lem jule).

Kad jedan od spomenutih pet glasova bude siikin u sredini

rijei,

njegovo je praskanje neto blae (kalkaletun $Ugrij), dok je na kraju

rijei

to praskanje jae (kalkaletun kubrii), npr.:

(jak belu),

~(~~t

(eb vaben),

Svih ovih pet glasova,

~

!)

J1;-

(halek);

(munib).

karakteristinih

za

sluaj

kalkaleh, sabrani

!)

su u izrazu: ~ ~ , pa ih tako moemo lake zapamtiti.

65

4)DAMIR- ~
(Lina zamjenica: : - hu)
Ova lina zamjenica izgovara se na dva naina:
j1.

l) kratko, kao o (hu) ili o (111),

j1.

2) dugo, kao o (hu) ili o (hi).

Kratko se izgovara, kad prije ove zan1jenice stoji jedan od tri duga

;.

vokala ( l

ii, 3\

ii,
)l

':?\

-J), ili glas siikin, npr.:

//

J..

;.

o\..:i! ( etiihu), oy.l (ebiihu),

jl.

o """..

yi (etevhu),

4.) (fih1),

~ (alejh1),

;.

:l

4.:..-o

(minhu) itd.

Ako pak pred ovom zamjenicom stoji jedan od kratkih vokala,

onda se ta zamjenica izgovara dugo, naprimjer:
JI.-

;. J./

J (Jehu),

J~ (miiluhii),

4..: ( bihi),

1.\.u

~~t
/

(bi iznihi) itd.

~ ",. .J.

Iznimku ini rije

(rabbuhii),

(fi-hi) u izrazu: G~
/

4J
/

J'o

,,..

...l~J (pri kraju 69.

ajeta u suri "El-Furkan"). Naitne, u ovom primjeru ( 0

), ova zamje

nica se- iznimno- izgovara dugo, kao daje napisano ~ ( ~ ).

~--

ji.

Treba napomenuti da glas

stavljena
kvom

lina

sluaju

rijei.

izgovarat e se kratko, npr.

0 ~~

~/

(hil), odnosno o (h1), nije svugdje sa

zamjenica, nego sastavni glas

66

(mii nefkahu),
(leillem tenteh1).

U svakom ova

";1"-o

5) SEKTEH-

_..

(Stanka, momenat utnje)

Presijecanje glasa i zadravanje daha

Izraz sekteh u tedvidu
jui

znai:

trenutno prekinuti glas, ne prekida

pri tome i dah.

(Definicija sekte na arapskom glasi:

,..~

"""

~;;;;

.J.

~o""'

~l 0 J~ ~_raJI ~ - Prekidanje glasa, ali ne i daha!).

Ovakvih

sluajeva

ima u K ur' anu na etiri mjesta i to:

l) U suri "El-Kehf', na posljednjoj

-:--

drugog ajeta: ~ ~~~ ~Y.

rijei

prvog, i na prvoj

rijei

('iveden - kajjimen).

2) U suri "Ja-sin", u sredini 52. ajeta, i to na rijeima l~

G,..Ji_:,:

:r
~

(mim merkadina - haza).

3) U suri "El-Kijameh", 27. ajet, u rijeima:

~~~ J l~
"'

:;a

(men - rak).

4) U suri "El-Mutaffifun", 14. ajet, u rijeima:

0C J

(bel rane).

Napomena:
Sekteh, u gornja

etiri sluaja,

izvodi se najvie iz

zloga arapskog jezika, ali u prva dva

sluaja

gramatikih

ra

samo onda kad bi se

prelo preko znaka za stajanje ( .k , i ) na tim istim rijeima.

Meutim,

s obzirom na

njima stati, i u tom

postojee

sluaju

znakove na tim

rijeima,

treba na

nema sekte.

67

PETI DIO

O VAKFU

(ZASTAJANJU)

RAZLOZI I NAINI ZASTAJANJA

NA POJEDINIM RIJEIMA
Na pojedinim rijeima u Kur'anu zastaje mo iz jednog od tri razloga i
to:
uenju,

l) ukoliko nestane daha pri

2) ako na rijei postoji

odreeni

znak za zastajanje,

3) ako se svrava ajet.

Vano je znati, kako se izgovaraju pojedine

rijei

kad se na njima

zastane.
O tome postoje
l)

Rijei,

sljedea

pravila:

koje se svravaju na sakin suglasnik, kao i

rijei;

koje se

)l

svravaju na jedan od dugih samoglasnika ( l , 3\ ili '-:.5\ ), izgovara

ju se pri zastajanju na njima isto kao i pri prelaenju (v;L?l).
Primjeri:

lyJI r:?-J

(ve harre1ne-r-riba),

~ ~1

fi
Wt CJ1 ~~ ':l \.i

(tutla),

(kala rabbena zaleinna enfusena),

l~

(sallii),

o",.."

Y.

l_#\j
~

)l

(en'amte 'alejhim),

(ve enfikii),

)l /

\ji JI

k.:

(bi ma iitii).
~

2)

rijei,

koje se svravaju na tenvine - , (un) i- (in), kao i na ha

jl

reketa- (u), -

(i) ili - (ela), izgovaraju se pri zastajanju kao da se

o

zavravaju sakinom (- ).
71

Primjeri:

')ll""~

rf

~.\_,......, - ~\_,......,

JI

(se va'),

JI

1tt_y>:- ~ - t_.r-:- ~

J1... G-

~G

(min du '),
(ma halek),

~~,.;o~~"

vl:J\ y

..r.- vl:JI y ..r.

...

"
~

(bi rabbi-n-nas),

"

o,... o ,.;

o,., o ..,

~\J- ~~J

glasovi J i '-:? , i to samo onda kad

ine

Izuzetak od ovog pravila

,...

(ve-1-feth).

je iznad njih znak fetha (- ).

U

sluaju

zastajanja na rijein1a, koje se zavravaju ovakvim glasoJI

vima, glas J pretvara se u dugo ii (_,l ), a glas '-? u dugo I ( '-:? ).

Primjeri:

~\rk
.., .P-o". o ,_,.,

0iJ

J.~..,

~
0l
........

o ,""..

0iJ

( ve en netiu),
(in hf),

.....

.....

(illa hu) .

-~
.. 01

o .....

~ if

\!~

-;

~ if

(men haf) itd.

3) Na rijeima, koje se zavravaju tenvinom tako, kao da se zavravaju na l (a)

Prin1jeri:

~1)1

obine

~~;r

Ct::
.y = G(::
.J'
~= ~

(en, an), zastane se

duine.

(efviidii),
(tevvabii),
(dabha),

(nak'a).

Kako se iz gornjih primjera vidi, na kraju svake ovakve

san je l (elif), koji doe do izraaja pri zastajanju.
72

rijei

napi

Izuzetak od ovog pravila

ine

neke

(hemzetom), kao to su: ~~

= tJL: (bina-8),

....

>-(,:~

>-y

>-G
~

/tl'!'""

= UW (nisa-8),
, r:' ,

~"'"'

:t?.-

,-:;-"'

= tJI_y (seva-8)~
--~
= Uy (sii-a),

~rt'
~ ~"'!"

koje se zavravaju sa >

/~

>-L:
~,..

rijei,

tJI__r.-

(deza-8),

= u~ (ma-8),

ili na ..S , kao to je:

~ JI

"' JI

..s JJ::. =..s JJ::. (huda).

Kako se iz gornjih primjera vidi, u navedenim rijeima iza hemzeta
ne stoji l (elif), a ipak se pri zastajanju izgovaraju tako, kao da taj elif
postoji.
Ima, meutim, rijei, u kojima iza hemzeta stoji l (elif), kao to su:
~

~",.-:

~,.....,..,

l!.~::... , ~ , ~; i sline. U ovim rijeima pred hemzetom stoji glas

~ ili dugo ~ (i), a osim toga, one se svravaju na l (elif) sa ten vinom
_.

(en). Ako hoemo na njima zastati, ukida se ten vin, a elif se onda

izgovara kao dugo a(l ), npr.

~~

/~

- ~ (heni-a),

-<"

\:~"':..,

\~~--:.. (ej-i).

4) Na rijeirna, koje se zavravaju okruglim ;; , (t), zastaje se, kao

da je napisano

o (h),

bez obzira koje je hareke ili ten vin na tome harfu

(odnosno ispod njega).

Primjeri:

73

e~

!}{.

o.-

oJ.

o"'"'

J.

~f =~f'
"'"' J.

o_rj = o_rj
/ .... .J

<"

~~~
.....
."l.,...

o /

~y

5) Na rijeima
"El-Ahzab"),

;.J

.J.

o ""'

o ..,

\)

=~y

"

G_;lJT

';)_,.:jr

o ... /

= ~~~
.....
...

ez-zuniina (na kraju lO. ajeta u poglavlju

er-resiila i

~~

es-sebila (na kraju 66.

odnosno 67. ajeta istog poglavlja), te rijei \~))

ju 15. ajeta poglavlja "El-Insan") zastaje se na

ka varira (na kra

nain,

koji je opisan

pod takom 3.
Ako se,

meutim,

na spomenutim

rijeima

ne zastane, one

se

izgovarati kao da na njima l (elif) i ne postoji:

...

0_r,WI

ez-zuniine,

J~)\

er-resiile,

j;-JI

es-sebile,

~.J1) ka vlirire.
Sve ovo vrijedi i za rije
kao i za rije

G1

(ene), gdje god je u Kur' anu napisana,

L<J (laldnne) na poetku 28. ajeta poglavlja "El-Kehf''.

Ako se zastane na ovim rijeima, onda se elif izgovara (dugo a);

ako se ne zastaje, onda e se prijei, kao da elifa i nema:

Gt (ena),

lsJ (lakinna);

~1 (ene),~ (laldnne).

74

ZNAKOVI ZA ZASTAJANJE
o .... o

.!J.

.... "'

~}'~Lo~
"'

rijeima

Znakovi za zastajanje na nekim

rijei,

u Kur'anu stoje iznad

u toku ajeta, ili na kraju ajeta.

Naprimjer:
.k

~--

o.

.j ~

e~\ ~ ~A<:' ~<:----- ~

~~~
/

t~~ 1)\S' ~ ~)~: ~':lj

U toku jednog ajeta moe biti i vie takvih znakova na raznim
rijeima,

npr.

r~'lli 0-:J ~~Jjl ~~ ~ ;.tJ~ "~j"l1) ~~)W1 ~~

J.

,..o

. . . Y. ,. .,.

.VZ

o,.,

",...

~~~~~~~~J e~~

"..

o_,

uJ

..b

o .; Y. ..... o .....

..... o .....

~~jJ--4 e~\Jji

Znakovi, koji stoje u Kur'anu na pojedinirn

rijeima,

u vezi sa za

stajanjem, jesu sljedei:

i-.A;-.b

e? e:.

zatim:
j-if-J
Konano

imamo znak:

'1-.

, tj. jedno opetovanje triju taaka, uz

.b

koje obino stoji znak ili e . Ako zastanemo na prve tri take, ne tre
ba to

initi

na druge tri i obratno.

Znak za zastajanje na kraju ajeta je

taka,

koja se pie u obliku

male krunice ( o ) ili spletene crte u obliku cvijeta (

* ), pred kojima

ponekad stoji i jedan od gornjih znakova.

Treba

naroito

napomenuti, da se gornji znakovi razlikuju po svo

me znaaju, u vezi sa zastajanjem, i to kako slijedi:

75

l) Znak

ukazuje na obavezno zastajanje vakfun lazimun, npr.

r~_:;JI y~Y
2)

je

takoer

znak za obavezno zastajanje (el-emru bi-1-vakfi),

~4-"~

npr.

.b

3)
j,O

znai

potrebu zastajanja (el-vakfu-1-mutlaku), npr.

-"'""" "..,

~~)
4)

~je znak da je na rijei bolje zastati (el-vakfu evla), npr.

~..9~~~.. "~

~4-i-JI

5)

.; /

if!W

znai, takoer, da je na toj rijei bolje zastati ( vakfun

<::::.

,....~ ... :> ....,.",

da'izun), npr.

6)

znai da je na rijei bolje prijei ( vakfun mudevvezun), npr.

"

o.Jl

JI.

Ji " .

\:_~.J..l.J

~UJ~

7)

..r znai, da je dozvoljeno stati, ali je ipak bolje prijei ( vakfun

..r~:_; :JJ1 ~J

murebba$un), npr.

o """' o

4)' ""' ...,.

o "".

8) -- znai, da je bolje prijei ( ~}\ ~ ), naprimjer: --~i

_.

9) ~

_.

znai, takoer, da je boJje prijei (el-vaslu evla), npr.

~~~~
10)

'1

(J), kad

doe

iznad

rijei,

u toku ajeta,

znai

da na toj

rijei

ne treba zastati; a ako zastanemo, onda tu rije treba povratiti (ponovi

ti), na primjer:
~

/;"

<:::L_.;:,f

76

.Jl:;:;

.Jl jl "'

"'"

~\ ~.)\)

'.J"'

""'

c.J:'f

.J..Jl

~p ~
"'.,..

.......

Kad pak ovaj znak doe na kraju ajeta, zastajanje je dozvoljeno:

Napomena l.
Ako se, pri nestanku daha, zastane na rijeima, iznad kojih stoji je
dan od sljedeih znakova:

.T'

ili

, onda te rijei ne treba

po vraati.

Napomena2.
U Kur'anu nailazimo esto na znak t. (ajn) i to samo na kraju ajeta.
Ovaj znak slui samo kao napomena da se na kraju takvog ajeta
zavrava jedna misao Gedna logika cjelina), a na poetku sljedeeg
poinje nova. Prema tome, ovaj znak nam slui kao upozorenje da
pri poinjanju i zavravanju uenja, naroito u namazu - vodimo
rauna o cjelini kur'anskih misli.

Napomena3.
Svi spomenuti znakovi, u vezi sa zastajanjem, koji stoje na kraju
pojedinih rijei u Kur'anu, znae - uglavnom - ono, to u naern jeziku
znae: taka, dvotaka, taka i zarez i sl. (interpunkcija).

Napomena4.
U raznim vrstama Mushafa, neki znakovi zamjenjuju druge, i to
one koji, uglavnom, imaju isti

znaaj,

naprimjer:

mJesto

J.

.T' j

.
~'d
mJesto
1t .

Napomena S.
Kad

hoemo

zastati na

rijei,

na kojoj nema nijednog od gornjih

znakova za stajanje, treba dobro paziti- kome god je to

mogue-

da

77

rijei,

zastanemo na onoj
zapoeta

nee

gdje se

bitno okrnjiti ili pokvariti

misao, kao i to da prekinutu misao ponovo

zaponemo

tako,

da ne kmjimo gramatiku cjelinu rijei.

Evo nekoliko primjera pravilnog i nepravilnog zastajanja i pono
vnog nastavljanja uenja:

~"

Pravilno je, za nudu, zastati na rijei ~J , ali je i pravilno pono

vno nastaviti od rijei

JJ ~ .Prema tome, bilo bi nepravilno za

stati na rijei ~ili ~,kao to bi bilo nepravilno ponovno

.JI

zapoeti samo ~~ , iako smo na toj rijei zastali pravilno.

b)>-(;;:.\\

J
"

"

Ako smo prisiljeni zastati na jednoj od ovih

rijei,

trebamo to

uiniti, ako je mogue, samo na rijei >-G_;j\ i da ponovno preuzme

?

mo obje rijei, jer bi

~

."

_r

,.

.J.

inae
;ii

";

,..

pokvarili misaonu povezanost ovih rijei:

;Jj

_9.

,.

'St

Ji

,..

_9.

,...

,., o

"

~ .r

J1

e) 0Jyo~\ 0J...G:-L.JI 0~1)1 0~L.J\ 0J..lAW10J~WI 0~W\

,..

,.,

""

,#'

....

Ako smo prisiljeni, moemo zastati na svakoj od ovih

rijei.

Meutim,

kad nastavljamo, treba svaku od ovih i slinih rijei otpoeti

sa njenim

odreenim lanom

...,.

_i.

"""

o"

";

...Q

:,

(lamu-t-ta 'rif), kao da je napisano, npr:

"""

0J-lAW\ , 0~1)1 itd.

Napomena6.

Treba znati da u Kur'anu ima mnogo

rijei

na kojima se ne sinije

zastajati, budui da one nemaju svoje samostalno

druge rijei za njihovo cjelovitije razumijevanje.
To su, uglavnom,

78

sljedee rijei:

znaenje,

jer stoje uz

0,;

,;

o,.

"..

~ ",

.,.,.

~ ,;

.i-O.;

,;"...

",..

.J.

o_,

~ -j.:i-~-~-W--~-~-~-~-~-~
~

::,: - 'J} - } /

M~

JJ - LJ - ~ - J - ~ - 'J - ~ J$' - CS
/.

:;i

JI

//

~.....

o .....

~- t

Ls-~-~-<..?-~-~-~-~
Kad prisilno zastanemo na
slinih rijeci,

rij~i,

pred kojom stoji jedna od ovih i

moramo, kod preuzimanja te

rijei,

preuzeti obavezno i

tu rijecu, npr.

79

ESTI DIO

ARAPSKA ABECEDA

J.

/ o

J. J.

ALFABET-~~\~J~
"'

Arapski alfabet ima 28 harfova i svi su konsonanti:

Glas (harf) l Arapski naziv Odgovara slovu
'(a)
hemze (elif)
l
> l
.....,.,

ba'

..::..;

ta'

..::..,

~ii'

e:_

dim

e
t

ha'

ba'

dal

b
d

za]

rii'

za'

r
z
s

.)

b
t
s
d

...T'

sin
in
siid

J>

e)ad

tii'

~ii'

'ain
gain

'
g

fii'

.j

qiif

!l

kiif

q
k

lam

mim

.)

niin

vii v

n
v

.A

hii'

'-:?

jii'

J:,
l
..<:>

..

'

~
'

83

Kad gornji alfabet uporedimo s naom abecedom, vidjet

mnogi

arapskoga jezika ne postoje u naem jeziku~

da
su

priblini naim, dok samo neki potpuno odgovaraju naim glasovima.

Svo je to opirno obraeno u odgovarajuim poglavljima ove knjige.

84

O VOKALIMA

alfabeta - konsonanti.

Rekli smo da su svi harfovi

Ali, da bi se rijei mogle
Oni se u arapskom tvore

moraju postojati i vokali.

pomou

pojedinih konsonanata i posebnih

znakova.
U arapskorn jeziku

kratki

est vokala, a dijele se u dvije

i dugi.

KRATKI VOKAl..!
?

Kratkih vokala ima

i to:

(e/a), -(i), - (u).

vt,. //

Kratki vokal zove se harekeh ( AS'_ r- ).

,.ll

~.-

Harf sa kratki nl vokalom zove se mutehan1k ( .!J~).

~/

o....-

Kratki vokal e (a) zove se fethah ( ~ ), a pie se iznad harfa (- ).

?.....-o

...

Kratki vokal i zove se kesreh ( o_rS), a pie se ispod

vt:;; /

Kratki vokal u zove se dan1n1eh (~),a pie se

harfa (- ).

Primjeri:
/

(ke-te-be), ...

.JI

Izgovor ovih vokala je kratak, kao u naim

aa;

j1

(ku-ti-be). ~ (ha-su-ne)
rijein1a:

hljeb; na,

sit, mlin; dud, pun.

/

Kratki vokal e ( - ) pie se katkada uspravno ( - ) i u tom

sluaju

izgovara se kao dugo a, npr.

/

J.

"

l~ (ha-za), ~j (rah-ma-nu).

Isto tako i kratki vokal i, kad se pie uspravno,

ita

se kao dugo I:

~(bi-hi).

85

SAKIN- SUKUN

,)t

"'

Harf bez kratkog vokala zove se siildn ( JG) i u tom sluaju ima
o

,)t

iznad sebe znak u obliku kruia (-),koji se zove sukiin ( 0 ~ ).

Primjeri:

~(kab-le), ~ (bej-ne).

TENVIN- ~yJ
,.

(Podvostruenje kratkih

vokala - nunacija)

Kratki vokal moe se podvostuiti i tada se zove ten vin.

Ovo

podvostruenje

(nunacija). U tom

nastaje dodavanjem u izgovoru glasa 0 - (n)

sluaju,

kao

podvostrueni,

:::

kratki vokali piu se i

,)t

izgovaraju ovako: - (en/an), - (in), - (un).

"'

Tenvln dolazi samo na kraju

Podvostruena

rijei

i izgovara se kratko: en, in, un.

fetha (en, odnosno an) i podvostruena (lammeh

:::

,)t

(un) piu se iznad harfa ( - , - ), a podvostruena kesre (in) pie se

ispod harfa (- ).
"'
Primjeri:
::__;. (bej-tun),

~~ (jev-men),

~(il-min),

"'

86

"

DUGI VOKALI
Dugih vokala u arapskom ima tekoer tri: ii, l, il.
Dugi vokal nastaje od kratkog, ako se iza ovog nalazi jedan od har
fova: l , J ili <$ .
Znak fetha, sa elitom iza sebe, daje dugo ii ( (- );
Znak kesre, sa glasom lS iza sebe, daje dugo l ( lS - );
J.

Znak damme, sa glasom J iza sebe, daje dugo il (J- ).

Primjeri:

Jtj (kii-le),
1)1

:Y (kJ-Je),

J.

.JJ;; ( dii-run).

Kad izgovorimo jedan dugi vokal (dugo ii, dugo I ili dugo u), onda
je to vokal

obine,

normalne duine, kao u naim

rijeima:

rad, trud,

stid itd.
Toliko traje i izgovor arapskih dugih vokala i to predstavlja njihovu
obinu,
obinih

normalnu duinu. To je mjera, koja nam slui za mjerenje ne

duina, koje su

obraene

u ovom Tedvidu.

Napomena l.
Dugo ii, osobito na kraju

rijei,

pie se

esto

i sa lS (mjesto elita),

npr.

~ (alii), lS)';; (zikrii),

1"6 .:~ (beniihii).

87

Napomena2.
Po starom prav opisu Mushafa, dugo

a ponekad se pie i sa

vom), npr.
~

oylo salatun
~

oj

zekatun (mjesto

J"U

88

~....

(mjesto o~
/

),

o\.5'j),

riba (mjesto ~J).

) (va

OSTALI ZNAKOVI
TEDID- ~~
(pojaanje, udvostruenje)

Jedan konsonant n1oe biti i

udvostruen.

U tom

sluaju,

Arapi ne

piu dva harfa, nego samo jedan, a nad njim stave znak za udvo
struenje,

koji se zove tedid, a pie se u obliku malog dvostrukog po

"'

lukruga (- ).
Primjeri:

...lA

(medde),

MEDD-

Znak za

neobinu

(deddun).

J.o

duinu zove se medd, a pie se iznad harfa, u

obliku izduene povijene crtice ( '*:_ ).

Primjeri:

"

~~ (da-e), ~ 6Vrste

neobinih

(had-de).

duina posebno su obraene.

Hemze je grleni glas, koji se pie u obliku savij enog elifa (>-).

Katkada stoji samo, a katkada mu kao nosilac slui jedan od harfo

va: l , J ,

(..5

U ovom drugom

sluaju

pie se iznad harfa.

Jedino stoji ispod elifa, ako se izgovara sa kratkim vokalom i, npr.:

89

,;t

~~

i'

yi (e-bun),
,;t_.. o

oY.l (ih-ve-tun),
"slo

,;t

(ummun),

,;t

o_.

yb (de'bun),
)1:)

Ji.

p. (bi'nzn), jJjJ (lu'lu'un).

sluajevima

U svim oviln
o

""o

imamo hemze koje se

ita,

ono se

_5;._,-o .".

zove: ~lo~
Postoji,

meutin1,

i
o

koje se ne izgovara, preko

/o

se pre-

Ji.rv /

lazi, i ono se zove: ~ }\ o~

Primjeri:
;

/./1

yi.;_,~\

.P

(van-zur),

(zalike-1-kitiibu),

~
.. (fi-l-hajati-d-dun 'jii), Q;lj

QJJI

(fentekamna) .

Hemzetu-1-vasli pie se katkada u obliku znaka - , iznad

ali se

veinon1

( \ ),

i ne
~--

~ o

Ovaj znak zove se ~ ili ~J .

se ispred

~}1

nae

Primjeri:
,-e-!

o ", 4

~JJ\ ~(fi-d-dun 'ja), ~JJO~\

..

( 'ale-l-erd1) .

Pravila o .. ~.,..,~~~~ iznesena su opirno u arapskoj gran1atici,

pretpostavlja,

ak ve

sa

znanJem,

uenju

vanost

to sarno ukratko spominjemo

u tedvidu,

se

veliku

ove pojedinosti o vokali1na i konsonantinu:l, kao i

za

i pravilan izgovor, predstavljaju ternelj

pred1net, ne moe -~ ....

pa se n1
smo

90

AAAJU.U<

dali posebno mjesto u ovoj

grarnatike,

SEDMI DIO

O MUSHAFU

GRUPE KONSONANATA NA POETKU

NEKIH SURA

Mnoga poglavlja u Kur'anu

poinju

pojediniin grupama konsona

nata (harfova). Njihov izgovor i duina razlikuju se od izgovora istih

harfo va u drugim kur' anskim ajetima.
etrnaest glasova dakle polovina arapske abecede - zastupljena je,
pojedinano

ili grupno, u

poecima

nekih poglavlja u Kur' anu. Ti gla

sovi jesu:

'-? '

.]b '

0 ' \ '

Svaki od ovih

J'

etrnaest

!l ' J '

t , ..b

' if , v ,

.J ,

C' l

ima svoje mjesto u pra

glasova, izuzev

vilima tedvida, s obzirom na njegov izgovor. Tako glasovi, koji su i la

tinicom

oznaeni

(meddun tabi'ijjun), dok svi ostali- izuzev

t_

znu duinu (meddun liizimun). Samo glas

Spomenuta neobina duina dolazi zbog

obine

duinu

imaju

neobinu

obave

ima duinu meddu lina.

glasa kao

uzronika

ne

duine (sebebu Inedd) prethodnog harfu medda.

Budui

na

obinu

sa dva slova (npr. ba, ta itd.), imaju

esto

grijei pri izgovoru pojedinih harfova, koji stoje

poetku odreenih

poglavlja u Kur' anu, nuno je osvrnuti se pose

da se

bno na njihov pravilan izgovor,

meusobno

naroito

stoga to su oni

vezani, pa ta povezanost iziskuje primjenu

veinom

odreenih

tedvidskih pravila.
Te harfove, (na

poetku

pojedinih kur' anskih sura) treba izgovarati

kako slijedi:

= \ (elif); r'J meddun Jazin1,

med
a kad se u izgovoru spoji ':1 i ~ ' nastaje idgarnu misle)

l) ~\ (Elif-lfim-mim):
dun

93

ni me 'a-1-gunneh, i to sve zajedno treba izgovoriti kao da je napisano:

~~~.
~l

2)

~~

(Elif-lam-mim-$fid):

takom l, a ~G = meddun

~':1 i ~ izgovara se kao pod

lazim. Prema tome,

.

o tt:;-~ j

o~ .-:t"';-~ o

itav sastav treba

,.

izgovoriti kao da je napisano: ;) ~~l .

3)

JI (Elif-lam-ra): ~~

r':J

kao pod

takom

l, a

l~

(ra) =med

dun. tabi'ijjun; dok se u cijelosti izgovara kao da je napisano:

-'

4), JI (Elif-lam-mim-ra): izgovara se kao daje napisano:

Tedvidska pravila za izgovor spomenuta su pod

.~o,,.":;,../

5) ~ (Kaf-ha-jii-ajn-sad):

meddun tabi'ijjun;

takarna

.."

J \S"

~ = meddu lin;

;"-''

1_;;~1
l i 3.
,.

,.,.

=1neddun Jazimun; ~ i ~ =
~G = meddun
lazim. Prema
.. ....
,.,
~ .~~

,..-'

tome, itav sastav izgovara se kao daje napisano: ;)(,a.~~~(QlS"', s tim,

to izmeu glasova 0 i J
6)

4 (Ta-hii): \1 i

( ~ i ~ ~) ima ihfa.
oboje meddun tabi'Ijjun. Prema tome, cijela

ova rije izgovara se kao da je napisano: ~U,

7)

~ (Ta-sin-mim): \1 = meddun tabi'ijjun, dok su ~i ~

o

medd~n lazim,
rijei ~

s tim to

, tj. ovdje

se glas 0 iz rijei

uklopiti u glas \iz

biti idgamu me 'a-l~gunneh. Prema to1ne,

sastav treba izgovoriti kao da je napisano:

'~-:~-~ 11. (tii-sin

itav

mim).

8) ~ (Ta-sin): tedvidska pravila za izgovor spomenuta su pod

takom

7 (meddun tabi'ijjun i meddun lazimun). Ovaj izraz treba

izgovoriti kao da je napisano:

94

~ \.1 .

9)

".

L.)""":'! (Ja-sin): ~ - meddun tabi'ijjun, ~ - meddun Jazin1un.

itav sastav treba izgovoriti kao da je napisano: ~~

1O) ~ ($ad): izgovara se kao da je napisano ~G (1neddun lazi
mun).

ll)

= meddun

= meddun tabi'ijjun,

(Ha-mim):

Uizimun. itav sastav treba

kao da je napisano:

r-f,-1~ ~

rY-->-

takom 1

(Ha-mim-ajn-sin-kaf): ~ (Izgovor objanjen pod

~ - meddu lin; ~~ i J~ - 1neddun laziinun, s tim

o

to je ihfa

izmeu

izraza

l.:.r;""" (izmeu

0i ._r),te

itav

ovaj sastav treba

izgovoriti kao da je napisano:

13)

(Kaf):

J~
o

)l

14) 0 (Nun): 0 j

glasovi, koji su zastupljeni u gornjin1 izrazima, a

1-14, i

imaju

obinu

izrazom:

duinu (1neddun tabi'ijjun),

takarna

obuhvaeni

(hcijjun tabure); dok su ostali, u kojih je

su

trei

(obavezna duina
etiri

a sadrani su u

Svih spomenutih

etrnaest

glasova

su u

~J~~~<;_~
/

(.lVa;;f}un j1akimun

'un lehii

O PISANJU MUSHAFA I DANANJEM

PRAVOPISU

..-O

..-O~..-..-

UJ\~ J
4f..
"'

~'~

sauvano

Da bi bilo

J!O

pismo prvog Mushafa (hattun usn1anijjun),

dananji Mushafi piu se po uzoru na prvi, bez obzira na kasniji razvoj i

pravila arapskoga pisma (hattu-1-kijas). Tako je dolo do toga da se neke
rijei

piu danas drukije nego to su napisane u Mushafima. Stoga,- a i

zbog nepoznavanja ove injenice - dolazi ponekad do pogrenog izgo

varanja ovakvih rijei. Da bi i ovakvi izrazi bili izgovoreni pravilno,

izraen je, arapskim abecednim redorn, nie navedeni iskaz.
U Mushafima, na primjer, gdje god je J (va v) nosilac hemzeta, on uje
dno slui - ako je to potrebno - i kao dugi vokal ii. Zato je na takvim mje
stima teko razlikovati dugi vokal od kratkog. Samo dobar arabista, koji
razumije tekst Kur'ana, moe ovakve rijei pravilno izgovoriti, npr.:
"

JI JI/

~j~- bedeiikum (dugo ii), (Tevbe, 13),

~~ - jekleukum

(kratko u), (Enbija, 42),

oJJl_..o_.,

~J.J--4- jezreukum (kratko u), (Suara, ll).

(U priloenom Iskazu navedena su samo ona mjesta, gdje se hemze

nad va vom

ita

dugo, tj. gdje va v ujedno slui za oznaku dugog voka

la ii).
Da bi traenje takvih i

slinih

treba napomenuti da su, pred takve

izraza
rijei,

neupuenima

bilo olakana,

nuno morale biti ubiljeene

i druge, koje su odvojene zagradom ( ). Pored toga, stavljeno je ime

poglavlja i broj ajeta, u kojem se ta

rije

nalazi, (osim

rijei,

koje se

ponavljaju, a za koje je stavljena napomena "gdje god"). Isputene su

rijei,

96

koje-

spajajui

se sa drugima-

nee

biti pogreno izgovorene.

ABECEDNI ISKAZ KUR' ANSKIH RIJEI

PO NAINU PISANJA I IZGOVORU
(Hattu-1-Mu~l)afi

J. -.;;/.J./

0~1

1J5#;r

ve hattu-1-kijasi)

]l '!J.,-!J."

-JJJ.:.SI

Junus

18

Ta-ha

18

Mu'mintin

108

gdje god

4
j.

"

,o

\Jj~--~~

" "

~L\I~l

:;~~
j.

Jusuf

110

Enbija'

34

j.

gdje god

}JI
/

l 9

~~~~l

,.,...., J.

~JI

gdje god

)l

lO
ll

'"J. o

ljfl
-~

12

""

JJI

0l

0.,

\~1

... "'
)l

Vl .Jlo

IJrl ~l
.J.

N isa'

176

"...,o"....

j~l

gdje god

o,.

13

lS'_r.> l

Bekare

14

G1

gdje god

31

97

Red.

broj

15

Napisano
""

o ,{

~)l~ L

r;-"'Y. "

\)j l:

JI/

JI..,.

)l

..,.

"

)l

fl"""",

17

0~_r.

18

~:9;.Y.
Jf.
"

Ajet

gdje god
/

13

)l"..../

0j~_f.
JI

J unus

;.

~)f.

41

JI

~~JJJ!

.Ji y.

;)l~)l /

20

JI

Sura

rS'JJ-~

rS;.~
j
.
/

19

Izgovara se

"".

~\..k>-

"

16

';P.

gdje god

)l ji.

;.

~)Jf.,..

'' ''

~\j_r.

Mumtehane

"'i~.'y.

\J~ >f..

r---r-------/~h-_..------r-------~)l------~~--------~----

21
22

I}::J
";

fo

Ra'd

30

~JJi

Ahzab

51

Bekare

167

Zubruf

13

J.///

23

Jr.

J~

24
r

rD

0jj~

25

;.

0JJ~

26

gdje god

~"""""

'' ''

85

27

Jusuf

28

gdje god

29

Ta-ha

119

30

N isa

135

31
32
98

(>-~
J .

>".~

jJ .

y.~;

J.~-

J~\_r.
.

~l.r.

gdje god

""

Red.

Napisano

broj

~\..h;..

...

~ o

Izgovara se

-!.' . . .

WJI 1..:;_

Sura

Ajet

i f ..

'

34

j;!

~)\

y.)\- ly.)l
; ;

'' ''

;. ;

36

l.f).J

l.f)J.J

;r>;

;t~;

37

1_9~

j;!

j;!

" "

_,;

>-IS~

""

13

; ,.;~;

~l';";;

\~

38

gdje god

_,.;;

.;;

LJ jj.)

LJJ_)
.;;

35

j;!

>-~

Rurn

Ma'ide

69

gdje god

'' ''

JI o_.

42

JJ\.;

43

Kehf

16

Alu Imran

168

Muzzemmil

20

Vaki'a

53

,;. ..... o /

lj)\.;

44
/

45

,;.

0jJW

99

; . ;;,__.

,,1)

~~~

'J

Ne ml

~.SJ

L.<J

46

,.,.o /

j;_;",...

~~<'~

Kehf

47

gdje god
::;

48

-::-

~/

~Jo~

t__, JJ~

:;;; l; o

-;:-

\:~

.f. o

A'raf

'Jj~

gdje god

~l

""

50

18

51

'' ''

52

Vaki'a

53

53

Tekvir

54

'am

55

Kehf

56

H fl d

59

jJ./

~j.!
ji/

60
100

.,)!

jl /
~

J"Y..
0/

lj~

:;;;

jl /

')ll

~JJ!
)

jl /

JJ!

gdje god

0,

~J,...;

J ...

""

143

87

61

(L:;;
J

62

Nahl

48

Zuhruf

34
8

63
Rurn

J unus

65
/

66

39

;. ?0

0jy.-..-~
}

gdje

67

JJJ~

68

~/~e~
Jj

Isra'

Te vbc

69
Saff

70

7J
./

72

.,.<; ; O /

J jj~

73

74

78
Kijameh

13

75

37

76

31

101

Napomena l.

Harf f

(s) u rijeima:
5

y.

.....

(El-Bekareh, 245),

~~
f~

(El-A 'raf, 69),

JI e

o/

J.

03~\ ~

-;:.

(Et-Tur, 37),

(El-Gaijeh, 22)

moe se izgovoriti kako je napisan, a n1oe i kao Ll'" (s):

Napomena2.

~}l~ (El-Hudurat,
jl "

ll) treba izgovoriti kao daje . . . . . ~-, ...... u.

no ~ ~ (bi'se lisnn1).

Napomena3.
Prvo a, napisano '~ u rijei ~~ (Hud, 41 ), treba izgovoriti sa
imalom izmectu dugog a i dugog

e (medreha) .
.,)!_,. '

(Vidi Iskaz pojmova i termina: ~L.,k ).

Napomena4.
Na

udvostruenom glasu 0

izraza

~t

':)

(Jusuf, ll) treba napra

viti inuim (namjestiti usne za izgovor kratkog vokala u) i to prije

to izgovorimo l (ii) iza toga
'\~

udvostruenog

glasa.

(Vidi u Iskazu pojmova:\~~).

Napomena S.
o

Rije ~T (amin) ne spada u tekst Kur'ana, a Izgovara se po

~

svretku sure "El-Fatiha" i to je pravilno.

102

Nepravilno je, medutim, i pogreno ovu

besmellom, pred

kad moe

rije

poinjanje uenja sljedee

izgovarati i spajati sa

sure, (kao to se to

uti).

Napomena6.

"'

U izrazu ~1~ (Fussilet, 44 ), drugo

~

t,,"Hc.-.?a

treba izgovoriti sa

olakanjem (teshiJ), tj. tako, da

istiemo

ne
~

u njegovu ishoditu,

blago prelazi1no preko njega ( ~ ).

TEHLIL- TEKBIR- TAHMID

Jl

o;;;...-)

~'

J"..c

~1

J~ ':1

:U1

o;;;,

J.

~<::J\

Tel11Il se sastoji od izraza

tekbiT od izraza

o;;, ....

(la iliihe illelHih);

Jl ~ ""'

/ i 4.U\

(Allahu ekber);
.J.

,/

:;; /

dok se tah1nid sastoji od izraza: ..L...>JI 4lJJ ( ve lillahi-1-hamd), ili

JJ~~ (el-ha1ndu lilllh).

Tekbir je sunnet izgovoriti po svretku sureta "Ed-Duha" i tako re

dom po svretku svakog sure ta do zavretka Kur' ana, a. ., tj. do iza

svretka sure "En-Nas".
Lijepo je -

to se, uostalom, to kod nas i

ini

izgovoriti tehlil, a iza tekbira - tahmid. Prema tome,

sastava bit e:

- prije tekbira

itav

tekst ovog

~\ JJj ~1 ~~ ~1 ~lj ~\ \ll J k 'i

(La iliihe illelliihu valliihu ekbeT; Allahu ekber ve lilliihi-1-hamd).

103

SEDDEI
/

J.,- o

V'

oJ;kJ\ a~
Na
uiniti,

etrnaest

kad se

mjesta u Kur'anu nalazi se znak, gdje treba ,,.. . .._,"~,_..._.

dotini

tilaveti (sedda pri

uenju

uenje

Ako sluan1o

lazi

ovjek

Ta sedda zove se Seddetu-t

Kur' ana).
uje Ino

Kur'ana, pa
takoer

ljeena ta sedda, onda sino

Ako

proui.

ajet

ajet ili

duni seddu

bez abdesta u n1on1entu kad

rije,

obi

uiniti.

uje

ajet, u kojen1 se na

uiniti,

onda treba uzeti abdest, pa seddu

gdje

je

uiniti

snije kada bude itnao abdest

Ovu seddu je vadib

uiniti, a

pada se samo jedanput na

(a

ne dvapuL kao u namazu).

Kad padnen1o na ovu seddu, treba
~

""

Ji,.--

:;

C.

prouiti
O , ..

r--:---) )~~~J ftl9 l-~

/

-/

Ko ne zna ove dove, neka

ovu dovu:

.J.

_,.."..

~U;

y)

-/

proui

tri puta: Subhfine

rabbije-l-eala~

kao u nmnazu.
Evo tih

etrnaest

n1jesta u Kur' anu, na kojin1a se nalazi seddei

tilavet:

l) U suri "El-A'raf", posljednji ajet (Duz IX, sahifa 15), iza

/

jl

.fl

//

y. /

rijei:

"!}./

0J~.JJ~~J
2) U suri "Er-Ra'd", ajet 15, Duz XIII, sahifa 10), iza rijei:

J~'i\j ~~4
~

3) U suri "En-Nabi", ajet 49-50 (Duz XIV, sabiJa ll), iza rijei:

104

4) U suri

, ajeti 107-109 (Duz XV, sahifa 12), iza rijei:

(ili iza posljednjeg, 111. ajeta, nakon zavretka sure).

5) U suri

"IVlerjem~'

ajet 58, (Duz XVI, sahifa 8), iza rijei:

~/J.,.

~ ~

JI

{;/

l:-~) \~ l_;j-

6) U suri "El-Hadd" ajet 18 (Duz XVII, sahifa 14),

JJ~/

/o/

rijei:

;:;:;

LA ~
l ....~. 'l!\ \
~ 0!

l :.

~~

7)

suri "El-Furkan", ajet 60 (D uz XIX, sahifa 4 ), iza rijei:

-;;

;. ; o

j. "'

,.. "'

~_)~ r~u)

8) U suri "En-Netnl", ajet 25 (Duz XIX, sahifa 18), iza rijei:

ili iza sljedeeg ajeta:

f ~~ 1

-'

."_

~:;JI ~~ ~ ~k J k ':1 JJI

9) U suri "Es-Sedde, ajet 15 (Duz XXI, sahifa 15), iza rijei:

0)~':1~j
10) U suri "Sad", ajet 24 (Duz XXIII, sahi:fa 13), iza rijei:

yGij ~C)ili iza sljedeeg ajeta:

__.

",

Y.

,.".

o.J",

y~~)~) ...

::;

ll) U suri "Fussilet", ajet 37-38 (Duz XXIV, sahifa 19), iza rijei:

0~ ':1 ~J
12) U suri "En-Nedm", ajet 62

posljednji (Duz XXVII, sahifa

7), iza rijei:

j.

j.o

,.

:ll

J. Y.

,.

\)~').Jj \)~\.;

13) U suri "El-Inikak", ajet 21 (Duz XXX, sahi:fa 9), iza rijei:

0)~ ':10~~ ~~)s.

ts! ~~r,

105

(ili na kraju sure,

posljednjeg, 25. ajeta,

Ji o /

VIo

Ji:>/

Ji /

0~~_r.i~
""

14) U suri "El-Alek", u posljednjem, 19. ajetu

17), iza rijei:
o

;O ,.,

.fi

yfliJ ..l~IJ

106

XXX, sahifa

DODATAK

NAPOMENA UAIMA I SLUAIMA

KUR'ANA
Najsretniji as u ivotu
musli1nana i 1nusli1nanke je onaj
koji proivljuje, kad sva svoja svojstva i sposobnosti stavi u slubu
Allahu,
To je ujedno i najvea ast, koja moe biti dodijeljena je
dnom pravovjerniku. Ovdje je rije posebno o ibadetu u uem s1nislu,
tj. o asu
pravovjerni spozna, makar i djelomino, svoje 1njesto u
zahvalnosti, koju kroz cijeli ivot duguje
ovome ivotu i
veliini spoznaje o svome poloaju
rna Uzvieno1n Stvoritelju.
u svijetu i
Tvorcu,
njegov stepen doivljavanja i osjeanja
zadovoljstva, koje nastupa u asovi1na takvog ibadeta, kao i
blaenstva, koje preivljuje u takvin1 asovima itavo njegovo bie.
Jedino u takvim prilikama, njegova se dua
u beskrajne visine i
postepeno dolazi do svoga eljenog cilja,
tajni put do svoga
izvora, sa koga se napaja snagom, potrebnom za normalno odravanje
veze
duhovnog i tjelesnog bivstvovanja.
propisao ibadet, Allah,
ukazao mu je naj
to je
veu panju i
koju ovjek moe itnati.
tome, ibadet je
samo prividno obaveza, a ustvari, to je najbolja prilika za razvijanje i
jaanje ovjekove linosti, a naroito njegovih duhovnih mogunosti i
sposobnosti.
islamu postoji vie vidova ibadeta, i to kako onih u irem, tako i
onih u uem smislu. Jedan od tih je i uenje i sluanje Kur'ana. Da je
ovo ibadet, i to trajan i velik, vidi se najbolje iz injenice, to je valja
nost na1naza uvjetovana ispravnitn uenjem Kur'ana, i to kako za
onog koji njegovo znaenje razumije, tako i za onog koji ga ne razu
mije. Osoba koja ui ili slua Kur'an, a.., u namazu ili u drugoj prili
ci, svjesna je da time izgovara uzviene Allahove

rijei,

koje sadre i

109

uputstva za nain ivota, dostojan pravog ovjeka. Ta svijest ispunja

va nas neizmjernim zadovoljstvom, to in1amo priliku da i na ovaj
nain uputirno svoje misli vjenotn Tvorcu i Dobroinitelju. U tome
smislu postoji izreka Muhammeda, a.s., koja
"U najbolji ibadet
mojih sljedbenika spada uenje Kur'ana" (Efdalu ibiideti ummeti
tilfivetu-1-Kur'anJ).
Misija i znaaj Kur'ana za itavo ovjeanstvo iskazani su rijeima
san1og Kur' ana: Ljudi, doao vam je od vaeg Gospodara savjet, lijek
srcin1a, uputa i milost pravovjernima. (Jiinus, 56)
S obzirom na sve ovo, kao i na samu injenicu da je to Boiji go
vor, Kur'an zasluuje posebnu panju i uaa i sluaa. Ne moe se,
prema tome, Kur'an - kao ma koja druga knjiga ni uiti ni sluati,
kao to se uope prema njemu ne moemo odnositi
potrebne pri
preme, odreenog stava i dunog potovanja. Stoga, za uenje i
sluanje Kur'ana, ak i izvan namaza, postoje odreeni propisi, odno
sno preporuke.
I samo prihvaanje Kur'ana, a.., kao Knjige, iziskuje potpunu tj e
i za obavlja
lesnu istou kod ovjeka, tj. takvu istou, koja se
nje namaza. Ovo isto vrijedi i za sluaj uenja, gledajui u tekst
Kur'ana. to se tie uenja Kur' ana napamet (ponavljanja), obavezno
je da ua bude ist u smislu islamske istoe, koja se iziskuje (kupa
nje). U ovome sluaju, uzimanje abdesta nije obavezno, nego samo
preporuljivo.

Uau

Kur'ana preporuuje se nadalje prethodno oblaenje iste

odjee, namirisavanje, posebno ienje usta da bi bio odstranjen even
tualan neugodan zadah. Treba zatim biti isto i prikladno mjesto gdje se
ui Kur'an; a lijepo je da ua, tom prilikom, bud~ okrenut prema kibli,
da sjedi slaueno i dostojanstveno, kao i u namazu.
Kur'an moemo
ometani.

110

uiti

idui,

ako smo sigurni da

neemo

biti

ime

Uenje

Kur' ana treba otpoeti nJecnna: Bilzu billahi mine-

,ejtiini-r-radiJn, Bisnlillahi-r-Rahmiini-r-Rahim. Ovo vrijedi za
uenje, kako u namazu, tako i izvan
zatin1 za uenje s poetka,
ili
kojeg bilo dijela sure.
Uenje

treba biti popraeno razmiljanjem i svijeu da izgovararr10

rijei Svevinjeg Allaha i da se u tom momentu nalazimo u Njegovoj
audijenciji, pred Njegovim velianstvom. Uau, koji razumije ta ui,
potrebno je da pojedine tekstove ponovi i vie puta. Ovo ponavljanje
odnosi se na svaki ajet, koji svojim sadrajem, u asu uenja, privue
njegovu panju. Tako je inio i Muhammed, alejhi-s-selam. Za njega
se zna da je jednom prilikom cijelu no proveo u obnavljanju ajeta: In
tuazzibhwn, fe innel1um ibiiduk; ve in tagfir lehum, fe inneke ente-1
azizu-1-hakim (Ako ih kazni, oni su Tvoji robovi; a ako im oprosti,
Ti si velik, svemoan i mudar u svome sveznanju.) (El-Ma'ide, 18).
Ovo su inili i drugi veliki ljudi u islamu. Oni su se svojim duhom i
osjeajem toliko unosili u uenje i sluanje Kur'ana da su mnogo puta,
u takvim prilikama, i svoja lica suza1na kvasili. Ovo je osobina pleme
nitih i razboritih muslimana, o kojoj i sam Allah, d.., govori u
Kur'anu na vie mjesta.
Nije potrebno naroito naglaavati dunost pokazivanja dolinog
potovanja od sluaa za vrijeme uenja i to kako u sluaju prisutnosti
uaa, tako i onda kad Kur'an sluamo putem radija i sl.
Samo se po sebi razumije, da je Kur'an, i kao Knjiga (Mushaf), ite
kako vrijedan panje, koju mu ukazujemo i na taj nain to ga drimo
na uzdignutom mjestu kad ga nosimo ili odlaemo.
Savremena tehnika sredstva uinila su Kur'an pristupanim i
irokim slojevima naroda. Danas moemo uti uenje Kur' ana putem
radija, sa gramofonskih ploa ili sa magnetofonske trake. Na taj nain
sluamo i najbolje hafize i karije i divimo se njihovom kira' e tu. To
nam ujedno omoguava da kontroliramo i svoje znanje, da nauimo
ono to nismo znali, a da ispravimo ono to smo pogreno nauili.
111

Ta savremena
panon1

tehnika

i olakavaju

ine

sredstva, koja nam nauku

uenje,

pristu-

velika su blagodat cijelotn ljudskom

rodu, pa moramo biti zahvalni Allahu, d.., na tome daru.

Kad sluamo

uenje

ploe,

mofonske

Kur' ana pute tn radija, 1nagnetofona ili sa gra

moramo i tada ukazivati duno potovanje prema

K ur' anu, ba kao da se u a nalazi tu pred nama, u naoj sobi, ili kao
da se mi nalazimo u damiji, gdje sluamo mukabelu.
Jer Kur'an je

najvea

Inu'diza Alejhisselamova

nama muslimanima, kao i putokaz cijelom

Zato pri sluanju uzvienih kur' anskih

najljepi dar

ovjeanstvu.

rijei,

bez obzira odakle one

dolaze, 1norarr1o biti skrueni kao u namazu, utjeti i pratiti

nas Allah, d.., upozorava u jednom ajetu, pa kae:

0~~~ ~ ly:/~"ij J \~l1091

Kad se

ui

uenje.

Jer

ts; 11f,

Kur'an, paljivo sluajte i utite, ne biste li (na taj nain)

stekli Allahovu milost. (El-A 'raf, 203).

Ako pri sluanju Kur'ana, putem radija ili sa
gdje ima sedda, duni smo i mi seddu
Zato je

preporuljivo

ajet,

uiniti.

biti pod abdestom kad sluan1o

Kur'ana, jer se i sluanje smatra ibadetotn.

112

ploe, ujetno

uenje

ISKAZ POJMOVA I TERMINA

U OVOM TEDVIDU

.st ... _

a:\

(ajet):

Jedna kur' anska

misao,

oznaena

reenica

ili izreka; potpuna ili nepotpuna

u Kur'anu spletenom linijom ili malom

krunicom na kraju .
.st

" o

J1~l (ibdal):
Stavljanje jednog glasa namjesto drugog.

Pravila, propisi (mn. od

o

; o

t:_ ).
r---

V!

....

~~\ r~t (ahkiimu-t-tedvid):

Pravila tedvida
(il)fii. '):

Izostavljanje (sakrivanje) ishodita glasa 0 sakina ispred

odreenih
~

4.fP

glasova,

proputajui

ostatak glasa kroz nos.

.st ... o

~~l

(ibfiiun efevijj):

Zadravanje na usnama glasa \kad je siikin ispred glasa

y, proputajui prvi kroz nos.

113

Vl / o

~~~l

(idgiim):
S li vanje jednog glasa u drugi.

:;,;

Vl / o

~ ~ ~\$.~1
~

(idgiimun biliigunneh):

Slivanje jednog glasa u drugi, bez proputanja slivenog

glasa kroz nos.

(idgiimun tiimmun):
Potpuno slivanje
Vl

Vl

~\S' ~\&.;)l

(idgamiin kiimil):
Potpuno slivanje glasova.

~~ ~\.~l

(idgamu mutedanisejn):

S li vanje dvaju srodnih glasova u jedan, i to prvog u drugi,

a poton1 izgovaranje drugog
o,....

~Y.

;.

udvostrueno.

".. o

~lo.:;.o \&.~l

(idgiimu mutemiisilejn):
:;"":J

J.

= ~ ili-.)l
/ / y.

ji

~~ ~ ~~:,)l

(idgiimu muteka.ribejn):

Slivanje dvaju bliskih glasova (po ishoditu), i to prvog u

drugi, a potom izgovaranje drugog
o .... o

y.

u~vostrueno.

.,. o

~~~~l

(idgiimu mislejn):
Slivanje dvaju istovjetnih glasova u jedan, pa zatim
varanje istog glasa

114

udvostrueno.

:;J. o

, /

v<

~~ ~~\i.~

(idgamun me'a-1-gunneh):

Sli vanje jednog glasa u drugi, uz proputanje slivenog gla

sa kroz nos.
".,. """

~>o

o .... o

j1

....

~~ ~ ~ ~\$.~1

(idgiimu mislejni me'a-1-gunneh):

Slivanje dvaju istovjetnih glasova u jedan, pa zatiru izgo

varanje toga glasa udvostrueno, kroz nos.
v<

v /

~U ~\$.~l

(idgiimun nilig):
Nepotpuno slivanje dvaju glasova.

')l<,

lJ~\

(istita]eh):

Due zadravanje jezika na mehredu (ishoditu).

v</

~~l

(isti'lii'):

Krupno izgovaranje glasova, na kojima se [etha

ui

a;

dugo a iza njih ui se krupno.

')l<,

al~ 1 (istifiileh):

Tanko izgovaranje glasa.

v< /

~~l

(imiim):

Namjetanje usana za izgovor kratkog vokala u.

(itbak):
Prislanjanje jezika uz nepce.

115

(izhiir):

Odvajanje glasa 0 (neslivanje, neuklapanje) ispred nekih

harfova.
~

,.i

"'fil'

... o

'-}P J~l

(izhiirun efevijj):

Usneni izhar - Odvajanje glasa \ i njegovo izgovaranje

isto
'!ll

i odsjeeno ispred svih drugih glasova, osim \ i y.

""

y';Ai} (ikliib):
Uklapanje glasa 0 , kad je sakin, u glas y .
'!ll""'

al \.ol

(itnaleh):

Izgovaranje glasa iz1neu dugog a i dugog e.

'!ll

..

J\~1

(inhirat):

ivlje i sonije uee jezika na glasovima

(tedvid):
Nauka o pravilnom uenju Kur'ana.
~

(tahmid):

Izgovaranje rijei EJ-hamdulilliih.

f..JJJ

(tedvlr):

Ubrzano

~j

uenje

Kur'ana.

(tertil):

Polagahno i razgovijetno uenje Kur' ana.

116

Ji

.J .

Vl

o "

J-} j

(terkik):

Tanko izgovaranje nekog glasa

(utanavanje).

Vl

(teshil):

Olakavanje jednog glasa pri izgovoru (ublaavanje).

Vl

~~

(tedid):
Udvostruavanje

glasa u izgovoru,

oznaeno

dvostruko

spoj enom polukrunicom, otvorenom prema gore i stavlje

nom iznad harfa (- ).
Vl

(tefbim):

Krupno izgovaranje jednog glasa,

naroito

glasa _; (r).

(tekbir):

Izgovoriti rijei Allahu ekber.

(teksir):

Umnoavanje jednog glasa, ponavljanje glasa sa istog is

hodita.
Vl

o _,

;.~

(tekrlr):
Treperenje glasova

_; ,

naroito

ovog posljednjeg,

kad je udvostruen.
Vl

.;;._fJ (ten vin):

Podvostruenje

kratkih vokala na kraju

rijei,

dodavanjem

u izgovoru glasa 0 (nunacija).

117

Lj

(tevessut):

Trajanje glasa koliko dvije do tri

J J.?-

..............,.J. ...v.

(l)adr):
uenje

'lli

obine

Kur'ana.

J .r

(l)arf):

Slovo, glas.
)

o ...

~J .r

,:;

(harfu lin):

Glasovi J i <.S , koji se

ue

mekahno, ako im prethodi

sa fetho1n.
v ... / /

J5.r

(l)arekeh):

vokal.
)

y.

) ,.

o ...

~;/\ ~J~\

(el-l}.uriifu-1-iini.ijeh):

Glasovi koji se izgovaraju brzo~ trenutno,

,..oo

asovito.

JlJ.

>-~~\J Jf

(l:luriifu-1-isti'Ia'):

Sedam glasova koji se k111pno izgovaraju (Vidi isti'la').

Y.

o .-o

4.. k...)

J.

,Sl

o.

l J J~l

(el-l}.uriifu-1-bejni.ijeh):

Glasovi koji po svojoj otrini stoje na sredini izmeu meh

kih i
ditu.

118

vrstih

glasova i

iji

zvuk zamre na njihovom isho

J. J.

ay)\ J J..i"'*

(l:umifu-r-ribveh):

Slabiji, njeniji glasovi, koji na kraju

ishodita po

tpuno oslabljeni isteku.

J.;;;

,, ::;

Jl

Jl Jl

'"/

~lo)\ J J~\

(el-hurfifu-z-zemanijjeh):

Glasovi koji se ne n1ogu brzo, a istodobno i pravilno izgo

voriti.
~

"'

3~~\

J. J.

Jl

o..

J ..rJ\

(el-huriifu--edideh):

vrsti glasovi, 6ji se zvuk, kad su udvostrueni, prekida.

'!!

.~

.W\

~J?

(l;umifu-1-medd):

Dugi smnoglasnici (harfovi:

i f.$ ).

(Jlukm):

Pravilo, propis; mn.

:;,

J. o

;.

~\}1 ~ (hukmur-rii'):
Naini

izgovora

(b.att):

Pismo, pravopis; rukopis.

~

"' o~

"'

~ ~ ..k.;.

(b.attun 'usmiinijj):
Pismo prvog Mushafa, (tzv. "osmansko pismo").

~~\ ~

(battu-1-kijiis):
Kasniji pravopis, dananje arapsko pismo.
119

~~

(bajiim):

Nosna upljina, ishodite nosnog glasa (nazala).

Vl/ /

~\JJ

(rivajet):

Predaja, predanje.
Vl

JL,.,

(siildn):

Harf bez ikakvog hareketa, odnosno sa malom krunicom

o

iznad sebe ( - ) .
..A.o ~

(sebebu medd):

Glas kao
.,)2: .... o

uzronik poveanja

duine dugog vokala .

....

(sekteh):

Presijecanje glasa i istodobno zadravanje daha.

(sukiin):

"Mirovanje" harfa, tj. suglasnik bez ikakvog vokala, ali sa

malom krunicom iznad sebe ( __:_ ), kao znakom "mirova
nje", u tedvidu sukiin znai isto to i sakin.

(sukiinun 'arid):

N estalni sukiin.

Vl/

Vl;;

~~'J 4J ~ (sukiinun liizim):

Stalni sukiin.

120

~L.,....

(semii'ijj):

Izgovor "po

uvenju",

tj. izgovor jedne

rijei

ili jednog

glasa onako kako ih Arapi izgovaraju.

Vl;;;J

(sunnet):
Obiaj,

primjer i praksa Muhammeda, a. s.

Vl/

(sifeh, ili,- kako se pogreno izgovara, "sifat"):

Vl

'

Svojstvo (glasa); mn. wli..o.

Vl/

Vl

~J~ ~\l..p
/

(sifatun 'iiric)ah):

Svojstva glasova, koja se (po pravilu) pokau, kad jedan

doe ll
,~

a.oj 'l

Vl

vezu s drugim, ili kad dobije neko hareke.

~\A._p

(sifatun lii.zimeh):

Osnovna svoj stva glasova.

Zujanje, piskutanje glasa.

Vl~

...

(l}ammeh):
J

Kratki vokal u (- ).
~

(c)amir):

Spojena (nenaglaena)
(

lina

zamjenica za 3. lice jednine

o , -'L), koja se izgovara nekad kratko (hu, h1), a nekad

dugo (hii, hi).

121

Vl

J.

JJP

(tiil):
Duina glasa, koliko

etiri obine

duine.

Potpuno istjecanje glasa iz njegova ishodita,

naroito

ako

je u opasnosti da se izgubi pred nekim drugim glasom.

VI;;;J.

(gunneh):
Glas, proputen kroz nos (nazal).

j.

o . . . o ....

~\

(el-feti)):
Otvoreno i tanko izgovaranje glasa.

(fetl)ah):
/

Kratki vokal - (e/a).

o)l/

0>-1) (ldrii'et):
l.

Uenje

2.

Nain uenja

Kur' ana po pravilima tedvida;

Kur'ana;

3. Kira' et kao predrnet.

o)l

(kasr):

Duina glasa, koliko traje jedna obina duina.

Odskakanje (malo praskanje) nekih glasova pri svretku

njihova izgovora.
122

",oJ.

~",",o",

t.> _j4J aali (Kalkaletun sugra):

Blae praskanje glasa.
OJI

o,

,sl~,

t.>..;$ aali

(kalkaletun kubra):

J a e praskanje glasa.
,sl,

a~

(kesreh):
Kratki vokal _ (1).

o~

J."..,

~td\ ~

Oiimut-ta'rif):

Odreeni lan

Greka pri

~~

JI (el).

uenju

(lahnun delijj):
Tea greka pri

,.,.

K ur' ana.

uenju

Kur'ana.

~~

(lal;mun baflj j):

Laka greka pri uenju Kur'ana.

J.,.,.. o",

'$J

"-'J\ JJ2.QJ

(Lafzatulliih):
Rije

~,.,..

Allah.

;J

~~

(mutehanik):
Harf sa kratkim vokalom.

123

(musekkal):

Sukun (glas bez vokala) ispod znaka za

sa ( tedida, - ) .

(mabred):

Ishodite glasa, mjesto gdje glas

L~~c

........ ,....,.

(el-mabredu-1-duz'ijj):
Grupno
~

~"

(zajedniko)

ishodite vie glasova.

....

~\ r~'

(el-mabredu-1-kullijj):

Zasebno (samostalno) ishodite za svaki

Vl

:;;

j1

(mubaffet):
Sukin (glas bez vokala) ispod 1nale 1-,.runice (znaka - ).

(medd):

a) duina glasa;

b) znak na

:r.J. ~
"

duinu ( ).

(meddun fabi'ijj):
Obina

Vl

neobinu

duina glasa.

~ /

~)\J;, ..\.o

(meddun "ii.rid):
Neobina

duina

glasa~

koja nastaje zastajanjem na

a zbog nestalnog sakina, iza dugog vokala.

124

rijei,

.,f) J..o

(meddun fer'ijj):
Neobina

duina glasa.

r!':J J...o

(meddun lazim):
Neobina,

obavezna duina glasa, koja nastaje

nog sakina, iza dugog vokala.

~~ J.A

(meddu lin):

Neznatno produivanje glasova_; i i..:fo kad su u nekoj

sakin, a prije njih harf sa fethom; nastaje kad iza

glasova bude stalni ili nestalni saldn.

(meddu11

mutte~il):

Neobina,

obavezna duina vokala, iza kojeg dolazi hem

ze u istoj

/o;

~ J..o

(meddun munfesil):
'-AOV.,<..J.UJC<.'

vokala,

kojeg dolazi hemze, ali u slje

deoj

~~

(muedded):

(Mushaf):
Knjiga l(ur' an.

~\J

(vadib):

Dunost, obaveza.

125

Vl o

~J

(VB$1):
Vezivanje dviju

rijei,

pri

emu

se

obino

u izgovoru izo

stavlja hemze.
Vl

0.

~J

(vakE):

Zastajanje na rijei,
o~

prekidajui

i glas i dah.

(hemzeh):
Grleni glas,
;

iji

je znak >

~\ o~

(hemzetu-1-kat'i):
Hemze koje se ita.

,....o

;.__,o/

~}l o~

(hemzetu-1-vasli):

Hemze koje se ne ita, preko kojeg se prelazi.

~

(jemnii):

Grupa od etiri harfa ( t? , \ , 0 , J) kao uzronika pojave idgiimun

me 'a-1-gunneh.

126

DOVA

ul~l~l:&
/

,/

,.".

-"-"'----.....-l~~~ ,~Jj~l
"..-::-

"'

;,

,/

",..

~b~~ 'Jj '~~~k G 'Jj '~~ \1!

<.yj '~;~~ ~l ~~ <.yj

'J~~

':::-.s- ~l \~'~ <.yj ':::-.-' ~l '

'

~ <.yj '~~~l~ <.yj ,~:.L,\~~ \~li <.yj '~~l~~

~~::..u~:?-\J\) (:'.u\ ~\f- ~~b- <.yj '~~ ~~\~"Jj '

~~1 ( '~~~3 ~ ~ ~
- ~L;J ~ (:~::.1 \lb t_~~
"""

,....

/.

-;:::::

. JO\ :.~.l~

/'

,.,.

"""." ..... o~""'

~JJo",..o/

~WiyJ~~\J
/

130

,.9

8) ~ o/-~~ t_))
~ ~:U1
..

~J

SADRAJ

Predgovor . ........................... .............. ......... ...... .............................. ... 9

Uvod ................................................................................................... ll

Pojam tedvida ................................................................................... 13

PRVI DIO- O GLASOVIMA

Ishodita i svojstva pojedinih glasova ................................................ 17

Meharid (Ishodita glasova) ............................................................. 20

Podjela glasova po duini trajanja ..................................................... .30

Meu glas

e/a ......................................................................................33

Izgovor glasa r (Hukmu-r-ra ') ........................................................... .35

Izgovor rijei Allah (Lafzatullah) ...................................................... .37

DRUGI DIO - O DUINAMA GLASOV A (SAMOGLASNIKA)

Vrste duina glasa ..............................................................................41

Samoglasnici obine duine (Meddun tabi 'ijj) ................................. .42

Uzronici duine (Sebebu medd) ...................................................... .43

Vrste neobinih duina (Meddov1) ..................................................... 44

Meddun munfesil ................................................................................ 44

Meddun muttesil .................................................................................45

Meddun lazim .................................................................................. :.. 46

Meddtln arid ....................................................................................... 46

Meddu li11 ...........................................................................................47

TREI DIO- O IDGAMIMA

Slivanje (uklapanje) glasova (Idgam) .................................................51

Idgamun me'a-1-gunneh .....................................................................52

Idgamun bila gunn eh .......................................................................... 54

Idgamu mislejn ...................................................................................55

Idgan1u mutedanisejn ........................................................................56

Idgamu mutekaribejn .......................................................................... 58

Ihfa' ....................................................................................................59

131

Thfa'un

...................................................................................61

Ikh:ib ....................................................................................................61

ETVRTI DIO- ZAVRNA POGLAVLJA O TEDVIDU

Izharun efevijj ...................................................................................66

Kalkaleh ..............................................................................................67

Damir ..................................................................................................68

'"""''"'-.'-"".-, ....................... ,. .......... ~ ................. ~ ................................................ ~ ............... ~ ....69

DIO- O V AKFU (ZA.STAJANJU)

Razlozi i naini zastajanja na pojedinim rijeima ..............................73

Znakovi za zastajanje ... -...................................................................... 77

ESTI DIO- ARAPSKA

Alfabet ................................................................................................ 85

O vokalima ......................................................................................... 87

'"-"'-'-" ............ vokali ....................................................................................... 87

Sakin- Sukun ..................................................................................... 88

................................................................................................. 88

Dugi vokali ......................................................................................... 89

Ostali znakovi ..................................................................................... 91

Medd ................................................................................................... 91

Hemze .................................................................................................91

SEDrvH DIO O MUSHAFU

Grupe konsonanata na poetku nekih sura .........................................95

O pisanju Mushafa i dananjenJ pravopisu .........................................98

Abecedni iskaz kur'anskih rijei po nainu pisanja i izgovoru .........99

tekbir, tahinid ....................................................................... .

Seddei - tilavet ................................................................................ l 06

DODATr'\K

Napomena uaima i sluaima Kur' ana ......................................... 111

Iskaz pojmova i termina ................................................................... 115

Zavrna dova .................................................................................... 131

132