3 Princip virtualnih pomjeranja

Ako se nosau pridrue virtualna pomjeranja, optereenje koje

djeluje e izazvati virtualni rad.
Usljed virtualnih pomjeranja e doi do virtualnih deformacija, a kao
posljedica toga i sile u presjecima M, T, N izvrit e virtualni rad
unutranjih sila.

(P ) (Cc) M N T ds
_

4 Prvi Castiglianov teorem

Iz principa virtualnih pomjeranja moe se izvesti teorem

za odreivanje sila koje zadovoljavaju zadano stanje
pomjeranja.
1
Qi qi

-potencijala energija
2 (i )
V potencijalna energija elastinog sistema;

Qi generalisana vanjska sila;

qi generalisano pomjeranje korespodentno generalisanoj sili.

Kako je potencijalna energija funkcija pomjeranja, moe se napisati

njen prvi parcijalni izvod po bilo kojem pomjeranju, ime se dolazi do
izraza:

Qi
qi
Izraz predstavlja prvu Kastiljanovu (Castigliano) teoremu koja se
moe iskazati rijeima ovako: Prvi parcijalni izvod potencijalne
energije po nekom od pomjeranja jednak je generalisanoj sili koja
korespondira sa tim pomjeranjem.
Kao to je poznato, minimumu potencijalne energije odgovara
ravnoteno stanje sistema, i to stabilno ravnoteno stanje.

0
qi

Primjer 4.1:

5 Princip virtualnih sila

-Kod primjene principa virtualnih sila na neki nosa kao prvo
dejstvo je virtualno stanje optereenja; kao drugo, virtualno
optereenom nosau saoptava se stvarno pomjeranje.
-Kod principa virtualnih sila stanje optereenja je virtualno, a
stanje pomjeranja stvarno.
l _

l _

l _

l _

Ai Md T ds N ds MT d T
0

Ai (S s)
_

- virtualni rad unutranjih sila

- virtualni rad kod reetkastih nosaa

Aa (P p ) (Ma ) (MTa T )

- virtualni rad vanjskih sila

Izjednaavanjem unutranjeg i spoljanjeg rada dobija se:

_

(P

) (Ma ) (MTa T )

l _

l _

l _

l _

Md T ds N ds MT d T (S s)

(P
_

) (Ma ) (MTa T )
_

M M
T T
N N
MT MT
SSs
ds
ds
ds
ds
E
GA
EA
G T
EA
0
0
0
0
l

Zbir predstavlja sve tapove reetkastog nosaa i sve tapove

sistema, a integrali se koriste kod svih preostalih punih linijskih
nosaa.

6 Drugi Castiglianov teorem

1 M2
vi

dx
2 l E
Fi
Primjer 5.1: Odrediti ugib grede u sredini od sile F.

Primjer 5.1: Odrediti ugib luka u pravcu i mjestu sile F.

7 Teoreme uzajamnosti
7.1 Teorema o uzajamnosti radova

7.2 Teorema o uzajamnosti pomjeranja

12 21

7.3 Teorema o uzajamnosti sila