Osho: Knjiga o egu

Oshovo uenje prkosi kategorizaciji, pokrivajui sve, od osobne potrage za

smislom do goruih socijalnih i politikih tema s kojima se drutvo danas
suoava. Njegove knjige nisu napisane, nego su transkripcije audio i video
zapisa njegovih nepripremljenih govora koje je drao meunarodnoj publici u
razdoblju od 35 godina. U londonskom Sunday Timesu Osho je opisan kao
"jedan od 1000 tvoraca 20. stoljea", a ameriki pisac Tom Robbins ga je
opisao kao "najopasnijeg ovjeka nakon Isusa Krista".
Govorei o svom radu Osho je rekao da on pomae stvoriti uvjete za raanje nove vrste
ljudskog bia. esto je opisivao to novo ljudsko bie kao "Zorba Buddha" ? sposobnog da
uiva i u zemaljskim zadovoljstvima poput Grka Zorbe i u tihom spokojstvu Gautama
Buddhe.
Vizija koja se poput niti provlai kroz sve aspekte Oshovog rada je obuhvatiti bezvremenu
mudrost istoka zajedno s najviim potencijalima zapadne znanosti i tehnologije. Osho je
takoer poznat po svom revolucionarnom doprinosu znanosti o unutarnjoj transformaciji, s
pristupom meditaciji koji priznaje i pospjeuje mir suvremenog ivota. Njegove jedinstvene
"aktivne meditacije" oblikovane su tako da prvo otpuste nagomilani stres tijela i uma, tako da
je lake doivjeti bez-misaono i oputeno stanje meditacije.
Sadraj
Predgovor
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje
Poglavlje

1.

2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.-

knjige:
..........................................7
Ego
.............................11
Ideali
............................39
Uspjeh
..........................67
Um
...............................85
Poistovjeivanje
............107
Mo
............................119
Politika
........................137
Nasilnost
.....................149
Terapija
.......................165
Meditacija
..................205
Ljubav
........................219
Nesebinost
...............231
Prosvjetljenje
..............253
Uobiajenosti
.............279
Sloboda
.....................297

Odlomak iz knjige:
Predgovor

Jednostavnost nije nikakav izazov egu, pravi izazov je tekoa, a tek nemogunost da se neto
uini je doista velik izazov. Veliinu vaeg ega moete otkriti po izazovu koji ste prihvatili,
po mjeri vaih ambicija. Jednostavnost nije privlana egu, jednostavnost je smrt za ego.
A ovjek je izabrao zamrenost ak ondje gdje uope nema potrebe za njom. I to zbog
jednostavnog razloga - kad je neto zamreno, on moe rasti i jaati svoj ego. On postaje sve

vaniji
u
politici,
religiji,
u
drutvu
svuda.
Cijela psihologija je usklaena tako da ego postane to jaim. ak i one budale, psiholozi,
naglaavaju da je ovjeku potreban jak ego. I zato vam program obrazovanja budi ambiciju
kaznom i nagradom da vas usmjeri u odreeni smjer. Vai roditelji od samog se poetka
previe nadaju vaem uspjehu. Oni misle da im se rodio Aleksandar Veliki, ili da njihova ki
nije nitko drugi nego reinkarnacija Kleopatre. Ve na poetku roditelji vam postavljaju uvjet ako se ne dokaete, niste ni za to. Jednostavan ovjek se smatra glupanom.
Jednostavan ovjek nije bio do sada cilj ljudskog drutva. A jednostavan ovjek ni ne moe
biti cilj, jer on je roen kao jednostavan. Svako je dijete jednostavno, ono slii istoj kolskoj
ploici. Tada roditelji ponu upisivati po toj ploici ono to dijete mora postati. Nakon njih to
ine uitelji, sveenici, razni voe - svi oni naglaavaju da morate postati netko, inae e vam
ivot
proi
uzalud.
A sve je upravo suprotno. Vi ste bie. Vi ne morate postati nitko drugi. To je znaenje
jednostavnosti: ostati u miru sam sa sobom, ne slijediti nikakav trag da se neto postane neto
to
je
stalno.
Nema mjesta na kojem ete osjeati da je vae putovanje zavreno, da ste dostigli najvii vrh
koji ste eljeli. Nitko u cijeloj povijesti ovjeanstva nije to mogao uiniti zbog jednostavna
razloga jer se ovjek kree u krugu. I tako je netko u neem uvijek ispred vas.
Moete postati predsjednik Amerike, ali pred Muhamedom Alijem velikim uvijek ete se
osjeati inferiorni. Vi nemate te njegove animalne snage. Muhamed Ali moe dati otar
udarac akom po nosu Ronaldu Reaganu i Ronald Reagan e se ispruiti po tlu. Moete
postati premijer neke zemlje, ali kad se susretnete s Albertom Einsteinom, izgledat ete poput
patuljka
neete
biti
premijer
nego
patuljak.
ivot je multidimenzionalan. Nemogue je da postignete neto na svim poljima, da budete
prvi na svim poljima. To je ista nemogunost, postojanje se ne razvija na takav nain. Ego je
ovjekova
bolest.
Osobni interesi ele da ostanete bolesni. Oni ne ele da budete zdravi i cjeloviti, jer je to
opasno za njih. Zato nitko ne eli biti jednostavan, nitko ne eli biti nitko. A ja jedino elim
da
budete
u
miru
sa
sobom,
da
prihvatite
svoje
bie.
Postati neto znak je bolesti, biti nitko znak je zdravlja. Ali vi niste okusili to znai biti
jednostavan, zdrav i blaen. Vae drutvo nije vam dopustilo da se ni jedan trenutak posvetite
sebi,
zato
poznajete
samo
jedan
put,
put
ega.
Rekli su vam da postanete Isus Krist. Ima drutava koja tee da svi postanu Bog. Taj bolesni
svijet! Morate izii iz svih tih programa. elite li uivati, opustiti se, osjeati mir i ljepotu
postojanja,
morat
ete
se
okaniti
toga
lanog
ega.
Ja ne elim nita drugo uzeti od vas. elim vam samo oduzeti ego, koji je u svakom sluaju
tek fantazija. On nije stvarnost, zato vam zapravo nita niti ne oduzimam. A elim vam dati
vae bie. Naravno, ne moram vam ga dati, jer vi ga ve imate. Mora vas samo neto
prodrmati
i
probuditi
za
ljepotu
prostodunosti.
Nita nije bez rizika. A vi trite za sjenama koje nikad neete moi uhvatiti, zaboravljajui sva
blaga koja ste donijeli sa sobom na svijet. Prije nego to vam se ispune sve elje ega, smrt e
vas dokrajiti. ivot je prekratak. On ne bi smio biti uniten u tako ludim igrama kao to je
igra
ega.
A
sve
je
samo
pitanje
shvaanja.
to je ego?

Ego je samo suprotnost vaega pravog sebstva. Ego niste vi. Ego je varka koju je stvorilo
drutvo, kako biste se nastavili igrati s igrakom, a da nikad ne pitate za pravu stvar. Zato vam

uporno
govorim:
ako
ne
odbacite
ego,
nikad
neete
upoznati
sebe.
Kad ste se rodili, imali ste svoje autentino sebstvo. Tada su vam poeli stvarati lano
sebstvo: vi ste kranin, katolik, vi ste odabrana rasa od Boga, pretpostavlja se da ete vladati
svijetom i tako dalje. Stvorili su lanu sliku o vama. Dali su vam ime, a oko imena stvorili su
ambicije
i
usmjerenosti.
Malo po malo, jer za to je potrebna jedna treina vaeg ivota, oni rade na vaem egu preko
kole, crkve, koleda, sveuilita. Kad se vratite kui sa sveuilita, potpuno ste zaboravili
svoje nevino bie. Sada ste veliki ego sa zlatnom medaljom, prvorazredni ste sveuilitarac.
Spremni
ste
ui
u
svijet.
Taj ego ima sve elje, ambicije i potrebe da bude uvijek na vrhu svega. Taj vas ego
iskoritava. On vam nikad ne doputa da bar na tren ugledate vlastito autentino sebstvo, a va
ivot je ondje, u vaoj autentinosti. Stoga taj ego proizvodi samo nevolju, patnju, sukobe,
razoaranja,
ludosti,
samoubojstva
i
ubojstva
sve
vrste
kriminala.
Traitelj istine treba poeti upravo s te toke: odbacite sve to vam je drutvo reklo da jeste.
Vi to sigurno niste, jer nitko ne zna tko ste vi zapravo, osim vas samih. Ne znaju to ni vai
roditelji ni uitelji, ni sveenici. Osim vas samih, nitko ne moe ui u privatnost vaeg bia.
Zato vas nitko niti ne poznaje. Sve to su drugi rekli o vama, pogreno je.
Odbacite to, napustite ego potpuno. Unitavajui ego, otkrit ete svoje bie. A to otkrie bit e
najvee mogue otkrie, jer ono je poetak posve novog hodoaa prema krajnjem
blaenstvu,
prema
vjenom
ivotu.
Moete odabrati: ili razoaranje, patnju i nevolju - tada zadrite ego, hranite ga. Ili elite mir,
tiinu,
blaenstvo
ali
tada
morate
vratiti
svoju
prostodunost.
Dijete nije roeno s egom

Dijete nije roeno s egom. Ego se naui od drutva, religije i kulture. Moda ste promatrali
malu djecu koja ne kau: "Ja sam gladan." Ako se dijete zove Bob, ono e rei: "Bob je
gladan." Ili: " Bob eli ii u WC." Dijete nema osjeaj ja. Ono sebe naziva u treem licu. Bob
je ime kojim ga ljudi zovu, zato i ono sebe naziva tim imenom. Ali doi e dan...kako e rasti,
vi ete ga nauiti da to nije u redu. "Bob je ime kojim te drugi zovu. Ti mora prestati sebe
nazivati Bobom. Ti si odvojena osobnost, mora nauiti sebe zvati ja."
Onoga dana kad Bob postane ja, on gubi stvarnost postojanja te upada u taman ambis
halucinacije. Kad jednom sebe nazove ja, nastaje jedna posve drukija energija. Sada ja eli
rasti, eli postati velik, eli ovo i ono, eli se popeti sve vie u svijetu hijerarhije. eli vei
teritorijalni
imperativ.
Ako netko ima vei ja od vas, to e u vama stvoriti kompleks inferiornosti. Vi ete svim
silama nastojati biti superiorniji, svetiji, vei. Sada e cijeli va ivot postati posveen jednoj
glupoj stvari, koja zapravo ne postoji. Vi se nalazite na putu snova, i dalje ete se kretati tim
putom i poveavati svoje ja. I to e stvarati sve vae probleme.
ak je i Aleksandar Veliki imao golemih problema. Ja u njemu eljelo je osvojiti cijeli svijet i
gotovo mu je to uspjelo. Kaem gotovo zbog dva razloga. U njegovo vrijeme pola svijeta nije
bilo poznato, Amerika jo nije bila otkrivena. Osim toga, on je uao u Indiju, ali je nije uspio
pokoriti,
ve
se
vratio
s
njezinih
granica.
On nije bio star ovjek, imao je samo trideset tri godine. Ali u te trideset tri godine, on se
samo borio, borio, borio. Obolio je, muila ga je borba, ubijanje, krv. elio se vratiti kui i
odmoriti se, ali ni ta mu se elja nije ispunila. Nije uspio stii do svog doma u Ateni. Umro je
samo jedan dan prije nego to je trebao stii u Atenu. Atena je bila udaljena samo dvadeset
etiri
sata.

Ali uza sve svoje ivotno iskustvo - da postane bogatiji, vei, moniji, osjeao je potpunu
bespomonost, nije mogao odgoditi ni svoju smrt za dvadeset etiri sata. A obeao je majci,
kad jednom osvoji svijet doi e k njoj i staviti sav svijet pred njezina stopala kao dar.
Nijedan sin nije to nikad prije uinio za svoju majku. Bilo je posve jedinstveno to to je on
elio
uiniti.
No osjeao se bespomono, okruen najboljim lijenicima. Svi su mu govorili: "Ne moe
preivjeti. Ovo putovanje od dvadeset etiri sata e te ubiti. Bolje da se odmori ovdje, moda
jo postoji nada. Ali ne mii se! Nema mnogo prilike ni odmoriti se - ti ve tone. Ti si sve
blie, ali ne svom domu, nego svojoj smrti, ne svom dom, ve svom grobu.
A mi ti ne moemo pomoi. Mi moemo izlijeiti bolest, ali ne i smrt. A kod tebe nije u
pitanju bolest. Ti si kao ispranjena puka. U trideset tri godine potroio si svu svoju ivomu
energiju, borei se s raznim narodima. Potroio si svoj ivot. Ne, ne radi se o bolesti,
jednostavno je potroena tvoja ivotna energija, a potroena je uzalud."
Aleksandar je bio vrlo inteligentan ovjek. Bio je uenik velikog logiara i filozofa Aristotela.
Aristotel je bio njegov privatni odgojitelj. No Aleksandar je umro prije nego to je stigao u
svoj glavni grad. Prije smrti naredio je svom glavnom zapovjedniku: "Ovo je moja posljednja
volja i mora biti ispunjena." Koja je bila njegova zadnja elja? Bila je vrlo udna. Evo je:
"Kad budete nosili na groblje koveg s mojim mrtvim tijelom, moraju obje moje ruke
izvirivati
iz
kovega."
Glavni zapovjednik je pitao: "Kakva je to elja? Ruke se uvijek dre u kovegu. Nitko nije
nikad uo da se na groblje nosi koveg s rukama koje vire iz njega."
Aleksandar je odgovorio: "Nemam vie dovoljno daha da ti to objasnim. Ali ukratko, elim
pokazati svijetu da odlazim praznih ruku. Mislio sam da sam postajao sve bogatiji i vei. Ali
zapravo postajao sam sve siromaniji. Kad sam se rodio, doao sam na svijet stisnutih pesnica,
kao da sam neto u njima drao. Sada, u asu smrti, ne mogu otii stisnutih ruku."
Da biste drali stisnute pesnice, potreban je ivot, energija. Ni jedan mrtav ovjek ne moe
drati stisnute ruke. Tko e ih stisnuti? Mrtav ovjek vie nije tu, sva njegova energija je
nestala
ruke
se
same
otvaraju.
"Neka svi znaju da Aleksandar Veliki umire praznih ruku, kao pravi prosjak."
Ali ne vidim da je itko ita nauio od tih praznih ruku, jer ljudi nakon Aleksandra nastavljaju
initi
isto
na
razne
naine.
ovjekov ego je izvor svih njegovih problema, svih ratova, sukoba i ljubomora, svih strahova
i depresija. ovjek osjea da nema uspjeha, neprestano se usporeuje s drugima i tako se zbog
svega
vrijea,
strahovito
vrijea
jer
ne
moe
imati
sve.
Netko je ljepi od vas i to vas vrijea. Netko ima vie novaca od vas, to vas vrijea. Netko je
obrazovaniji od vas i to vas vrijea. Bezbrojne stvari vas vrijeaju, ali vi to ne znate. Ne
vrijeaju vas zapravo stvari, jer one ne vrijeaju ni mene. Vi ste uvrijeeni zbog vaeg ega.
Ego neprestano drhti od straha, znajui savreno dobro da se radi o umjetnom, o lanom
savjetu koje je izmislilo drutvo kako bi vas prisililo da trite i proganjate sjene.
Ta
igra
ega
koji
se
sve
vie
penje
jedna
je
vrsta
politike.
Ego i sve njegove igre.. .brak je njegova igra, novac je njegova igra, mo je njegova igra.
Drutvo do danas i dalje igra razne igre, to je jedna opa olimpijada koja traje na cijelom
svijetu. Pojedinac se bori za svoj put prema gore, a svi ostali povlae ga prema dolje. Jer na
vrhuncu
Everesta
nema
dovoljno
mjesta
za
sve
vas.
To je natjecanje razbojnika i ono vam postaje tako vano da posve zaboravljate da je drutvo,
da su vai uitelji usadili u vas ovaj ego. Od djejeg vrtia do sveuilita, to svi oni rade? Svi
jaaju va ego. Sve vie akademskih titula dodaje se vaem imenu i vi se poinjete osjeati
sve
veim.
Ego je najvea la koju ste prihvatili kao istinu. Ali svi vai osobni interesi odobravaju mu jer
kad bi svatko postao svjestan stanja bez ega, sva ova olimpijada koja se odrava na cijelom

svijetu, jednostavno bi se zaustavila. Nitko se ne bi elio popeti na Everest, svi bi uivali i

veselili
se
ondje
gdje
jesu.
Ego vas prisiljava da ekate. Veselit ete se sutra kad uspijete. Danas, naravno, morate patiti,
morate se rtvovati. elite li uspjeti sutra, danas se morate rtvovati. Morate zasluiti uspjeh i
zbog toga radite sve vrste gimnastike. A u pitanju je samo malo vremena u kojem treba trpjeti,
a
tada
nastaje
veselje.
Ali
to
sutra
nikako
da
doe.
Ono
nikad
nije
ni
dolo.
Sutra jednostavno znai ono to nikad ne dolazi. Sutra je prekrasna strategija koja vas odrava
u
patnji.
Ego se ne moe veseliti u sadanjosti. On ne moe postojati u sadanjosti, ve postoji samo u
budunosti i u prolosti - u onom to vie ne postoji, ili to jo ne postoji. Prolosti vie nema,
budunosti jo nema, ni jedna ni druga ne postoje. Ego moe postojati samo s onim to ne
postoji
jer
on
je
sam
nepostojei.
U sadanjosti, u jednom istom trenutku, neete pronai ego u sebi, ve samo tihu radost, tiho
i
isto
nita.
Ideja

odvojenom

sreditu

korijen

je

ega

Ideja o odvojenom sreditu sam je korijen ega. Kad se dijete rodi, ono nema jo vlastita
sredita. Devet mjeseci u majinoj utrobi ono funkcionira sluei se majkom kao sreditem,
ono nije odvojeno od nje. Tada se rodi. Sada postaje korisno misliti na vlastito odvojeno
sredite,
inae
ivot
postaje
vrlo
teak,
gotovo
nemogu.
Da bi preivio i borio se za preivljavanje u ivotnoj borbi, ovjek treba saznati tko je. A
nitko nema nikakve ideje o tomu. Jer u najdubljoj svojoj biti ovjek je misterija. Vi niti ne
slutite tko ste. U vaoj najdubljoj sri vi niste pojedinac, ve univerzum.
Zato Buddha zauti i ne odgovara kad ga pitate: 'Tko si ti?" On ne moe odgovoriti jer sada
vie nije odvojen, postao je cjelina. No u obinom ivotu on uvijek mora koristiti rije ja. Ako
je edan, mora rei: "Ja sam edan, Ananda, donesi mi vode." Tako i dalje koristi staru rije
punu znaenja, rije ja. Ta je rije vrlo vana premda je fikcija. Ali mnoge fikcije pune su
znaenja.
Na primjer, vi imate neko ime. To je fikcija. Doli ste bez imena, niste ga donijeli sa sobom,
ime su vam drugi dali. I tada, neprestanim ponavljanjem, poinjete se poistovjeivati s tim
imenom.
Ali
ono
je
ipak
samo
fikcija.
No kad kaem da je fikcija, ne mislim da je nepotrebno. Ime je potrebna fikcija, ono je
korisno. Kako se inae moete obraati ljudima? elite li nekom napisati pismo, kome ete
pisati?
Neki mali djeak jednom je napisao pismo Bogu. Njegova je majka bila bolesna, a otac mrtav
pa oni nisu imali novca. Zato je molio Boga da mu poalje pedeset rupija.
Kad je pismo stiglo na potu, slubenici su bili u nedoumici to da rade s njim, kamo ga
poslati? Bilo je adresirano jednostavno na Boga. Zato su ga otvorili. Bilo im je ao malog
djeaka pa su odluili skupiti neto novca i poslati mu ga. To su i uinili. Djeak je traio
pedeset
rupija,
ali
oni
su
mogli
skupiti
samo
etrdeset.
Stiglo je i drugo pismo adresirano na Boga. Djeak je pisao: "Dragi Boe, molim Te, kad mi
sljedei puta alje novce, poalji ih direktno na mene, nemoj ih slati preko pote. Oni su
zadrali
deset
rupija
za
potarinu."
Bilo bi teko da netko nema ime. Premda nitko doista nema ime, ono je prekrasna i korisna
fikcija. Ime je potrebno da bi vas drugi mogli identificirati, ja vam je potreban da se moete
predstaviti. Ali sve je to samo fikcija. Spustite li se duboko u sebe, otkrit ete da je ime

nestalo, ideja o ja je nestala. Ostalo je samo isto postojanje, ista svijest.

A to postojanje nije neto odvojeno, ono nije ni vae ni moje, to postojanje pripada svima.
Stijene, rijeke, planine i drvee, sve je njime obuhvaeno. Sto se dublje sputate u sebe, sve
vie otkrivate da osobe ne postoje, da pojedinci ne postoje. Ono to postoji je ista
univerzalnost. Na izvanjskoj razini mi imamo ime, ego, identitet. Kad se s te razine spustimo
prema
sreditu,
svi
ti
identiteti
nestaju.
Ego je samo korisna fikcija. Koristite ga, ali ne dopustite da vas zavede.

Funkcioniramo li mi uvijek kroz ego, ili postoje trenuci kad smo bez njega?

Budui da je ego fikcija, postoje trenuci kad smo bez njega. Budui da je on fikcija, on moe
postojati samo ako ga podravate. Fikciji je potrebno snano podravanje. Istini ono nije
potrebno, u tome lei ljepota istine. Ali fikcija? Morate je stalno stvarati da je tu i tamo
potaknete, jer ona neprestano tone. Dok je uspijete potaknuti na jednoj strani, ona potone na
drugoj. I to je ono to ljudi ine cijeli ivot, pokuavaju uiniti da fikcija izgleda kao istina.
Kad imate vie novca, imate i vei ego, neto vri od ega siromana ovjeka. Ego siromana
ovjeka je tanak, on si ne moe priutiti vei ego. Ako postanete predsjednik vlade ili
predsjednik drave, va e se ego napuhati do krajnjih granica. Tada vie ne hodate po zemlji.
Cijeli na ivot, potraga za novcem, mo, ugled, ovo i ono, sve to nije nita drugo nego
potraga za novim uporitem, potraga za novom zatitom, da biste nekako zadrali fikciju. A
sve vrijeme znate da smrt dolazi. Sve to uinite, smrt e unititi. A ipak se ovjek i dalje
nada, protiv svih nada on gaji nadu: moda svi umru, osim mene.
Na neki nain to je istina. Uvijek ste vidjeli da drugi ljudi umiru, nikad niste vidjeli sebe da
umirete. Zato to izgleda istinito i logino. Ovaj ovjek umre, onaj ovjek umre, a vi nikad ne
umirete. Vi ste uvijek ovdje da ih alite, vi uvijek idete s njima na groblje da se oprostite od
njih,
a
tada
opet
poete
kui.
Ne dajte se zavarati time jer svi su ti ljudi isto radili. A nitko nije izuzetak. Smrt doe i uniti
svu fikciju vaeg uma, vaeg ugleda. Smrt doe i jednostavno izbrie sve, ne ostavlja ni otiske
stopala. togod uinimo sa svojim ivotom nije nita drugo nego pisanje na vodi, ak nije ni
pisanje na pijesku, nego na vodi. Niste jo nita ni napisali, a ve je svega nestalo. Ne uspijete
to
ni
proitati.
Prije
nego
proitate,
svega
nestane.
Ali mi i dalje gradimo kule u zraku. Budui da su one fikcija, potrebno ih je stalno odravati,
stalno se truditi, danju i nou. A nitko ne moe paziti na to dvadeset etiri sata dnevno. I zato
katkad, unato vama, jave se trenuci kad na as ugledate stvarnost bez ega koji funkcionira
kao
prepreka.
Zapamtite da unato paravana ega kojim se kriju prave namjere, unato vama, ti trenuci ipak
postoje.
Svatko
ih
jednom
doivi.
Na primjer, svake noi kad zapadnete u dubok san, san je tako dubok da ne moete ak ni
sanjati, tada ego nije vie va temelj, sve su njegove funkcije nestale. Dubok san bez snova
vrsta
je
male
smrti.
U snu bez snova ego posve nestaje, jer kad nema razmiljanja ni snova, kako moete odrati
fikciju? Ali spavanje bez snova traje tek kratko vrijeme. U osam sati zdravog sna, ono ne traje
vie od dva sata. A sama ta dva sata vas revitaliziraju. Doivite li ta dva sata duboka spavanja
bez snova, ujutro ete se probuditi kao novi, svjei, oivjeli. ivot ponovno postaje uzbudljiv,
dan se ini kao dar. Sve izgleda kao novo jer ste vi novi. I sve se ini prekrasnim, jer ste vi u
prekrasnom
prostoru.
Sto
se
dogodilo
u
ta
dva
sata
kad
ste
zapali
u
dubok
san
- u ono to Patahjali i joga zovu suuupti, spavanje bez snova? Ego je nestao. A nestajanje ega
vas je revitaliziralo, pomladilo. Nestankom ega, premda u dubokom stanju bez svijesti,

doivjeli ste Boga. Patanjali kae da nema razlike izmeu spavanja bez snova - suuupti i
krajnjeg
stanja
stopljenosti
s
Apsolutom
- samadhi. Nema mnogo razlike premda ipak postoji razlika. Razlika je u svijesti. U snu bez
snova vi niste niega svjesni, u stanju samadhi vi ste svjesni, ali stanje je isto. Vi se kreete k
Bogu, kreete se k univerzalnom sreditu. Nestajete u vanjskoj razini i pribliavate se
sreditu.
I
upravo
taj
dodir
sa
sreditem
tako
vas
pomlauje.
Budui da je ego fikcija, on katkad nestaje. Najdragocjenije vrijeme je spavanje bez snova.
Zato zapamtite - spavanje je vrlo dragocjeno, nemojte ga propustiti ni zbog kojeg razloga.
Drugi veliki izvor iskustva stanja bez ega je seks, ljubav. No taj su osjeaj unitili sveenici,
prokleli su ga, zato to vie nije tako snaan doivljaj. Takvo prokletstvo za dugo je vremena
postavilo uvjete mnogim ljudima. ak i onda dok su u ljubavnom odnosu, oni duboko u sebi
znaju da rade neto pogreno. Odnekud im se javlja krivnja. A to je tako i kod najmodernije,
najsuvremenije
i
najmlae
generacije.
Na povrini moda niste revoltirani protiv drutva, na povrini moda vie niste konformista.
Ali te stvari su vrlo duboke, nije u pitanju povrinski rezultat. Moete imati dugaku kosu, to
vam nee mnogo pomoi. Moete postati hipi i prestati se prati, ni to vam nee mnogo
pomoi. Moete postati otpadnik od drutva na sve mogue naine koje moete zamisliti i
izmisliti, ali to vam zaista nee pomoi jer stvari su postale preduboke, a sve su to samo
povrne
mjere.
Tisuama godina su nam priali da je seks najvei grijeh. Ta je misao postala dio nae krvi,
kostiju, dio same sri. I tako, iako svjesno znate da nema nita loe u seksu, ona vas i
nesvjesno dri malo podalje, dri vas u strahu, u osjeaju krivice i vi se ne moete potpuno
predati
ljubavi.
Ako to ipak uspijete, ego nestaje pa na najviem vrhuncu, u klimaksu ljubavnog ina, vi ste
puni ivotne energije. Um ne funkcionira. To je takva uzavrelost energije da je um zbunjen,
on ne zna to treba sada raditi. On je savreno sposoban ostati u funkciji u normalnim
situacijama, ali kad se dogodi bilo to posve nepoznato i vrlo vitalno, um se zaustavi. A seks
je najvitalnija stvar. Ako se posve predate ljubavnom inu, ego nestaje. U tome je ljepota
ljubavnog ina, to je drugi izvor koji pomae da se letimice shvati Bog - to je slino dubokom
snu. Ali ljubavni in je jo dragocjeniji izvor jer u dubokom snu vi niste svjesni niega, dok
ste u ljubavnom inu svjesni, svjesni ste premda bez sudjelovanja uma.
Zato je velika znanost tantre postala moguom. Patanjali i joga bavili su se dubokim snom.
Oni su odabrali taj put da transformiraju dubok san u svjesno stanje kako biste znali da ste u
svom
sreditu.
Tantra
smatra
ljubavni
in
prozorom
prema
Bogu.
Put joge vrlo je dugaak jer transformirati nesvjesno spavanje u svijest vrlo je naporno, mogu
proi
mnogi
ivoti...
Tantra je pola mnogo kraim putem, najkraim putem, a i mnogo ugodnijim! Ljubavni in
moe otvoriti prozor prema Bogu. Sve to je potrebno jest iskorijeniti uvjetovanosti koje su
sveenici usadili u vas. Oni su to uinili kako bi mogli postati posrednici i agenti izmeu vas i
Boga, tako da je va direktni kontakt s Bogom odsjeen. Naravno, vi biste trebali nekoga da
vas opet dovede u dodir s Bogom, a sveenik bi postao moan. A on je bio moan milenijima.
Tko god vas moe dovesti u dodir s moi, s pravom moi, postat e i sam moan. Bog je
prava
mo,
On
je
izvor
svih
moi.
Sveenik je bio tako moan milenijima, bio je moniji od kralja. Sada je znanstvenik zauzeo
mjesto sveenika jer sada on zna kako otkljuati vrata moi skrivene u prirodi. Sveenik je
znao kako vas povezati s Bogom, znanstvenik zna kako vas povezati s prirodom. Ali najprije
vas sveenik mora odvezati, kako izmeu vas i Boga ne bi ostala nikakva individualna
privatna linija. Sveenik je pokvario vae unutarnje izvore, on ih je otrovao. On je postao vrlo
moan, ali cijelo ovjeanstvo ostalo je bez radosti, bez ljubavi, ostalo je puno osjeaja

krivice.
Morate se posve rijeiti osjeaja krivice. Dok ljubite, mislite na molitvu, meditirajte, mislite
na Boga. Dok ljubite, palite mirisne tapie, pjevajte, pleite. Vaa spavaa soba treba biti
hram, sveto mjesto. A ljubavni in ne smije biti neto to se obavlja na brzinu. Spustite se
dublje, upijajte ga to vie moete, polako i zahvalno. I bit ete iznenaeni - vi imate klju
toga
ina.
Bog vas nije poslao u svijet bez kljueva. Ali ti se kljuevi moraju koristiti, morate ih staviti u
bravu
i
okrenuti
ih.
Ljubav je drugi fenomen, jedan od najmonijih, kad ego nestaje, a vi ste svjesni, potpuno
svjesni, vi pulsirate, vibrirate. Vie niste individualist, ve ste izgubljeni u energiji cjeline.
Tada polako, polako, neka to postane va nain ivota. Ono to se dogaa na vrhuncu ljubavi
mora postati vaa disciplina, ne samo iskustvo, nego disciplina. Tada sve to inite i kamo
god poete.. .rano ujutro sa suncem koje izlazi, sve e imati isti osjeaj, sve e biti isto
upijanje postojanja. Kad legnete na tlo pod nebom punim zvijezda, doivjet ete isto stapanje.
Kad
legnete
na
zemlju,
osjetit
ete
se
jedno
sa
zemljom.
Polako, polako, ljubavni in vam mora dati klju kako da budete zaljubljeni u samo
postojanje. I tada ete ego prepoznati kao fikciju, bit e koriten kao fikcija.. A kad ga tako
koristite,
on
nije
opasan.
Ima nekoliko drugih trenutaka kad ego otpadne sam od sebe. U trenucima velike opasnosti,
kad na primjer vozite auto i iznenada vidite da e se dogoditi nesrea. Izgubili ste kontrolu
nad automobilom i ini se da ne postoji mogunost da se spasite. Udarit ete u drvo, ili u
kamion koji vam vozi ususret, ili ete pasti u rijeku, to je apsolutno sigurno. U tim trenucima
ego
iznenada
nestaje.
Zbog toga je tako privlano nai se u opasnim situacijama. Ljudi se penju na Everest. To je
duboka meditacija, a oni to moda razumiju, a moda i ne. Planinarenje je vrlo vano,
penjanje po planinama je opasno, to je opasnije, to je ljepe. Ondje ete imati doivljaje,
snane doivljaje stanja bez ega. Gdjegod je opasnost blizu, um zastaje. Um moe misliti
samo onda kad niste u opasnosti, on nema to rei u opasnosti. U opasnosti postajete spontani
i
u
toj
spontanosti
vi
iznenada
saznajete
da
niste
ego.
Ili, to e biti za drukije ljude, jer ljudi su razliiti - ako imate srce estete, tada e vam ljepota
otvoriti vrata. Ako samo vidite prekrasnu enu ili mukarca u prolazu, tek u jednom trenutku
bljesne
ljepota
i
ego
iznenada
nestaje.
Vi
ste
svladani.
Ili kad vidite lotos u ribnjaku, ili zalazak sunca ili pticu u letu - sve to u trenu zapali vau
unutarnju senzibilnost, sve to vas na as obuzme tako duboko da zaboravite sebe - i u tim
trenucima ego uzmakne. On je fikcija, vi se morate pomiriti s tim. Zaboravite li ga na as, on
uzmakne.
I dobro je da postoje trenuci kad on uzmakne i vi na as ugledate istinu i stvarnost. Zbog tih
bljeskova religija nije umrla. Nije se to dogodilo zbog sveenika - oni su sve uinili da je
ubiju. Nije to zbog tako zvanih religioznih ljudi, onih koji posjeuju crkve, damije i
hramove. Oni nisu uope religiozni, oni se samo pretvaraju da to jesu.
Religija nije umrla zbog onih nekoliko trenutaka koji se dogaaju vie ili manje gotovo
svakom ovjeku. Obratite vie panje na njih, upijte vie duh tih trenutaka, stvorite prostor da
se ti trenuci ee dogode. To je pravi put u potrazi za Bogom. Ne biti u egu jest biti u Bogu.

U vama se nalaze tri osobe

Tri su osobe u vama. Vi, to jest ja je osobnost. Rije osobnost dolazi od grkog korijena
persona. U grkoj drami glumci su koristili maske, njihov bi glas dolazio iz maske. Sona

znai glas, zvuk, a per znai kroz masku. Pravo lice koje govori niste niti upoznali, niti ste
znali tko je pravi glumac. Postojala je maska i kroz nju je dolazio glas. inilo se kao da glas
dolazi zaista iz maske, a vi ne poznajete pravu osobu. Rije osobnost (personality) je
prekrasna,
ona
ima
korijen
u
grkoj
drami.
I to se dogodilo. U grkoj drami glumac je imao samo jednu masku. A vi imate mnoge maske,
jednu na drugoj, slino slojevima luka. Ako maknete jednu masku, evo druge, ako i tu
maknete, postoji jo jedna. I moete nastaviti istraivati i istraivati, bit ete iznenaeni kako
mnogo lica imate. Kako mnogo lica! ivotima ste ih skupljali. I sva su ona korisna jer morate
se
mijenjati
mnogo
puta.
Kad razgovarate sa svojim slugom, ne moete imati isto lice, kao kad razgovarate sa svojim
pretpostavljenim. A moda su obojica prisutna u istoj sobi. Kad pogledate slugu, morate
koristiti jednu masku, a kad gledate svoga pretpostavljenog, koristite drugu masku. Vi se
neprestano mijenjate. To je postalo gotovo automatski - ne morate se vi mijenjati, promjena se
dogaa sama od sebe. Vi gledate pretpostavljenog i smijeite se. A tada pogledate slugu i
smijeka nestaje, a vi postajete kruti, tako kruti kao to je va pretpostavljeni prema vama.
Kad
on
gleda
svoga
pretpostavljenog,
i
on
se
smjeka.
U jednom jedinom trenutku vi mnogo puta mijenjate svoje lice. ovjek mora biti vrlo budan
da
zna
koliko
lica
ima.
Bezbroj!
Ne
mogu
se
ni
izbrojiti.
To je vae prvo ja, ono je lano. Nazovimo ga egom. Dalo vam ga je drutvo, ono je dar
drutva, dar politiara i sveenika, dar od roditelja i pedagoga. Oni su vam dali mnoga lica,
samo zato da vam ivot protjee mirno. Oduzeli su vam istinu, umjesto toga dali su vam
zamjenu. I zbog tih zamjenskih lica vi ne znate tko ste. Ne moete ni znati, jer se lica
mijenjaju tako brzo i ima ih tako mnogo da vie ne vjerujete sebi. Ne znate tono koje je lice
vae. Zapravo, nijedno nije vae.
A ljudi u enu kau: "Dok ne sazna koje je tvoje originalno lice, nee saznati tko je
Buddha."
Jer
Buddha
je
vae
originalno
lice.
Roeni ste kao mudrac - buddha, a ivite lano. Ovaj dar koji vam je dalo drutvo, morate
napustiti. To je znaenje inicijacije - samnyasa. Vi ste kranin, hinduist ili musliman. To
morate napustiti, to nije vae pravo lice, to su vam dali drugi ljudi, bili ste odgajani tako. A
nisu vas ni pitali, nisu to ni traili od vas. To vam je nametnuto na silu.
Svi su roditelji nasilni i svi su odgojni sistemi nasilni jer se ne obaziru na vas. Oni imaju
apriori ideje, oni znaju to je ispravno. I oni svojataju pravo nad vama. Vi se mekoljite, vi
vritite u sebi, ali bespomoni ste. Dijete je tako bespomono i njeno, moete ga formirati na
sve mogue naine. To je ono to drutvo ini. Prije nego to dijete postane dovoljno jako, ve
je onesposobljeno na tisuu i jedan nain. Paralizirano je, o trovano je.
Onog dana kad elite postati religiozni, morat ete napustiti sve religije. Onog dana kad
zaelite uspostaviti odnos s Bogom, morat ete odbaciti sve ideologije o Bogu. Onog dana
kad poelite saznati tko ste, morat ete odbaciti sve odgovore koje su vam dali. Sve to je
posueno,
mora
biti
spaljeno.
Zato je zen ovako definiran: To je izravno ciljanje na ljudsko srce, prirodu i elju da se
postane Buddha. Ne zaustaviti se na slovima. Odvojeno prenoenje izvan svetih tekstova."
Odvojeno prenoenje izvan svetih tekstova - to vam ne moe dati kur'an ni dharmapada,
Biblija
ni
talmund
ili
Gita.
Nijedan sveti tekst ne moe vam to dati. I ako vjerujete u svete tekstove, i dalje ete proputati
istinu.
Istina je u vama. Ondje se morate sastati s njom. "Vidjeti prirodu i postati Buddha, to je
izravno ciljanje na ljudsko srce. Ne morate nikud ii. Jer kamo god poete, ostat ete isti,
kakva onda ima smisla nekud ii? Moete otii na Himalaju, to nee nita promijeniti. Nosit
ete sa sobom sve to imate. Sve to ste postali, sve to ste uinili nosit ete sa sobom, kao i

sve vae izvjetaenosti. Vaa sintetika lica, vae posueno znanje, vai sveti tekstovi i dalje
e prianjati uz vas. Neete biti sami ak ni onda dok budete sami sjedili u nekoj spilji u
Himalaji. Uitelji e biti oko vas, i sveenici i politiari, roditelji i cijelo drutvo. To sve
moda nee biti vidljivo, ali bit e u vama nagomilano. A vi ete ostati kranin, hinduist ili
musliman. I dalje ete poput papige samo ponavljati rijei. To se nee promijeniti, to se ne
moe
promijeniti.
Proitao sam zgodnu bavarsku priu, moda ste uli za nju. Razmiljajte o njoj. .....
***