Professional Documents
Culture Documents
ECDL Modul 7 - Internet I Elek - Posta
ECDL Modul 7 - Internet I Elek - Posta
Modul 7: Internet
i elektronska pota
Lanaco Edukacija
Banja Luka, 2010.
Copyright 2010
Umnoavanje, reprodukcija ili na drugi nain koritenje i objavljivanje tekstova iz ovog prirunika, bez
naknade i bez dozvole autora ili izdavaa, kanjivi su po lanu 120. Zakona o autorskom pravu i
srodnim pravima (Slubeni glasnik BiH, broj 7/02).
Sadraj
7
Internet.............................................................................................................................. 8
7.2.1
7.2.1.1
ta je Internet? ....................................................................................................... 8
7.2.1.2
7.2.1.3
7.2.1.4
7.2.1.5
7.2.1.6
Web pretraivai................................................................................................... 13
7.2.1.7
7.2.1.8
Podcast................................................................................................................. 15
7.2.2
7.3
Osnovni pojmovi......................................................................................................... 8
7.2.2.1
7.2.2.2
7.2.2.3
7.2.2.4
7.2.2.5
7.2.2.6
7.2.2.7
7.2.2.8
7.2.2.9
7.3.1
7.3.1.1
7.3.1.2
7.3.1.3
7.3.1.4
7.3.2
Podeavanja ............................................................................................................. 33
7.3.2.1
7.3.2.2
7.3.2.3
7.3.2.4
7.3.2.5
7.3.2.6
7.3.2.7
7.3.3
7.3.3.1
7.3.3.2
7.3.3.3
7.3.3.4
7.3.4
7.4
7.3.4.2
7.3.4.3
7.3.4.4
7.4.1.1
7.4.1.2
7.4.2
Pretraga ................................................................................................................... 50
7.4.2.1
7.4.2.2
Izvoenje pretrage................................................................................................ 51
7.4.2.3
7.4.2.4
7.5.1
7.5.1.1
7.5.1.2
7.5.1.3
7.5.1.4
7.5.2
7.6
7.3.4.1
7.4.1
7.5
Navigacija ................................................................................................................. 40
7.5.2.1
7.5.2.2
7.5.2.3
7.6.1
7.6.1.1
7.6.1.2
7.6.1.3
7.6.1.4
7.6.1.5
IM komunikacija ................................................................................................... 73
7.6.1.6
7.6.2
Sigurnost .................................................................................................................. 78
7.6.2.1
7.6.2.2
7.6.2.3
7.6.2.4
7.6.3
7.7
7.6.3.1
7.6.3.2
Pravila ponaanja.................................................................................................. 81
7.6.3.3
7.6.3.4
7.7.1
7.7.1.1
7.7.1.2
7.7.1.3
Unoenje adrese u polja To, Copy (Cc), Blind copy (Bcc) ........................................ 87
7.7.1.4
7.7.1.5
7.7.1.6
7.7.1.7
7.7.1.8
7.7.1.9
7.7.2
7.7.2.1
7.7.2.2
7.7.2.3
7.7.2.4
7.7.3
7.8
7.7.3.1
7.7.3.2
7.7.3.3
7.7.3.4
7.7.3.5
7.7.3.6
7.8.1
7.8.1.1
7.8.1.2
7.8.1.3
7.8.1.4
7.8.1.5
7.8.1.6
7.8.1.7
7.8.2
Adresar................................................................................................................... 114
7.8.2.1
7.8.2.2
7.8.2.3
7.2 Internet
7.2.1 Osnovni pojmovi
7.2.1.1 ta je Internet?
Internet (engl. INTERnational NETwork) predstavlja svjetski fenomen razmjene informacija ili kako
ga jo nazivaju mrea nad mreama. Sam poetak interneta, datira iz 60-tih godina u SAD, kada je
uspostavljen sa ciljem da se povee vie udaljenih raunara i ureaja putem telefonskih linija.
Projekat koji je zapoet 1969. god., pod nazivom ARPA, predviao je povezivanje svih bitnijih vojnih,
vladinih i naunih institucija u SAD-u, u cilju jaanja odbrambene modi. Realizacija projekta u
potpunosti je zavrena 1973 god., kada je nastala prva raunarska mrea, pod nazivom ARPAnet.
Poslije toga, prva javna mrea poinje sa radom izmeu dva raunarska centra Yale i City 1981 god.
Od tada pa do danas, ta mrea proirila se na sve kontinente svijeta.
Internet je mrea vie miliona raunara, koji su povezani tako da se sa bilo kog od njih, na neki drugi
raunar, moe proslijediti proizvoljna koliina informacija. Da bi va raunar pristupio Internetu,
potrebno je da se prvo povee sa raunarom serverom Internet provajdera (kao to su INECCO,
BLIC, TEOL itd.), najede preko vae telefonske linije, a pomodu modema.
Provajder je na slian nain (ali brom vezom) povezan sa svojim provajderom i ta se hijerarhija
protee navie. Hijerarhija se zavrava na nekoliko velikih svjetskih provajdera, povezanim modnim
vezama. Internet nema vlasnika.
.COM: Skradeno za .commercial. .COM domeni su najpopularniji tip domena, koji su dostupni i
pojedincima i organizacijama.
.NET: Skradeno za .network, prvenstveno namijenjeni "tehnikim" site-ovima. Meutim, dostupni su
bilo kome, ko eli ovakvu ekstenziju svog "Internet imena".
.ORG: Skradeno za .organization. Prvenstveno namijenjeni neprofitabilnim organizacijama, ali i
drugima koje ele da imaju takvo ime.
The Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN), organizacija odgovorna za
administraciju Top Level domena irom svijeta, odobrila je i upotrebu raznih drugih ekstenzija za
domene: .areo .biz .info .museum .name .pro .tv .cc
Domen imena, mogu takoe koristiti ekstenziju koja je dodijeljena odreenoj zemlji. Za Bosnu i
Hercegovinu, ekstenzija je .BA. Svaka zemlja ima odreeno tijelo, nadleno za dodjeljivanje domena
na nivou drave i svoja pravila.
Hiperveza (engl. Hyperlink)
Na web stranicama dete se susresti sa hiperlinkovima (hiperveze, linkovi). Kao veze izmeu stranica,
koristimo tzv. hiperveze. Hiperveza (hipelink ili jednostavno link) je osobina pojedinih, posebno
oznaenih rijei, slika ili dijelova, koje predstavljaju vezu ka dodatnim informacijama ili drugim web
stranicama.
Hiperveze predstavljaju referencu ili navigacioni element, ka drugoj web stranici (odjeljku), fajlu ili
dijelu neke druge web stranice. Najede se klikom mia na hipervezu, prelazi na drugu tekstualnu
stranu ili se slika prikae u vedoj rezoluciji ili dimenzijama.
Web adresu morate tano upisati da biste dobili eljenu stranicu na Internetu.
10
Oznaka http:// ispred upisane adrese, predstavlja protokol preko kog se stranice prenose sa nekog
raunara iz svijeta i prikazuju u vaem programu (Internet Explorer-u) na vaem raunaru (nije
obavezno da se unese runo).
Ponekad dete dobiti poruku o greci "address is not valid" jer ste moda pogreno upisali:
11
Naslovna
linija
Tabovi
(kartice)
((kartice)
Adresna
linija
Slika 7-2 Izgled prozora Internet Explorer-a verzije 8
12
Komandna
linija
13
Klikom na komandu za dodavanje RSS feed-a, otvoride se nova strabnica gdje korisnik treba da
izabere opciju pretplate, tj. prijave: Subscribe to this feed, te da unese naziv feed-a i potvrdi na
Subscribe opciju.
Na kartici Feeds u web pregledniku moete vidjeti sve svoje RSS feed-ove (one na koje ste se
prijavili). Karticu Feeds moete vidjeti klikom na opciju Favorites u web pregledniku.
14
7.2.1.8 Podcast
Podcast je digitalni fajl koja sadri audio ili audio-video zapis koji se prenosi putem Interneta
koristedi RSS tehnologiju, a namijenjen je gledanju (ili sluanju) na raunaru. Naziv podcast je
sloenica rijei POD (Personal On Demand) i engleske rijei broadcast. Iako su na poetku podcasti
bili iskljuivo audio datoteke, najede u mp3 formatu, danas se za podcast uglavnom smatraju video
sadraji.
Kako se prijaviti na podcast?
Prijava pomodu programa koje spustite sa interneta i instalirate na va raunar (iTunes, Zune,
ZENCast). Kad instalirate te programe, imadete opciju u njima da se prijavite na odreen podcast ili
prekopirate link sa stranice u sam program.
15
Prijava pomodu My Yahoo ili Google itaa (engl. reader). My Yahoo (http://my.yahoo.com) i Google
ita (http://www.google.com/reader ) su popularni online itai za podcast-ove koji se koriste za
prijavu i sluanje podcastova. Za njihovo koritenje trebade vam e-mail adresa.
Prijava koritenjem itaa feed-ova. Klikom na RSS Feed link, korisniku de biti ponuena prijava kao
na standardni feed.
Nakon prijave na standardni feed, korisnik de dobijati linkove prema najnovijim podcast-ovima.
16
Stranice koje poinju sa https://; stranice koje koriste sertifikate za zatitu saobradaja
Simbol katanca - oznaava da je stranica zatidena sertifikatom
Ako kliknete na simbol katanca, dobidete dodatne informacije o sertifikatu: ko potvruje identitet
stranice (ime stranice), informacija o tome da je konekcija sa serverom enkriptovana (zatidena), a
ako kliknete na opciju View Certificates, dobidete jo detaljniji pregled sertifikata.
17
to se tie interneta, one stranice koje zahtjevaju vae line podatke, u vedini sluajeva koriste
digitalne sertifikate koje su date vama na uvid da se uvjerite u pravi identitet te stranice. Takoe,
takve stranice koriste sertifikate i za enkripciju saobradaja izmeu vas i te osobe ili ustanove ili
preduzeda, to znai da vae podatke niti jedan zlonamjernik ne moe "presreti" i pogledati.
Ako kliknete na simbol katanca koji oznaava zatidenu stranicu digitalnim sertifikatom, dobidete
dodatne informacije o sertifikatu: ko potvruje identitet stranice (ime stranice), te informaciju o
tome da je konekcija sa serverom enkriptovana (zatidena).
Komanda View
certificates
ta znai informacija "Koje je sertifikaciono tijelo izdalo sertifikat" (engl. Issued by)?
Na slici stoji da se sertifikaciono tijelo koje je izdalo sertifikat zove "VeriSign Class 3 Extended
Validation SSL CA". Internet Explorer koji je instaliran kao dio operativnog sistema Windows XP, ima
18
na sebi ved definisanu listu izdavaa sertifikata kojima vjeruje (Trusted Publishers), a jedan od njih je
i navedeni Verisign. To znai da de va Internet Explorer prihvatiti prikazani sertifikat kao validan, tj.
sa datom stranicom moete komunicirati bez bojazni da de neko ukrasti vae podatke koje upisujete
na stranicu.
Ako otvarate neku stranicu sa sertifikatom, a Internet Explorer u svojoj listi nema informaciju o
izdavau tog sertifikata, on de vas automatski obavijestiti da mu izdava sertifikata nije poznat i da je
pristup takvoj stranici rizian. Naravno, vi moete i nastaviti sa pristupom, ali to vam se ne
preporuuje ukoliko niste apsolutno sigurni o kojoj je stranici rije, te da prihvatate sertifikat koji nije
ugraen u Internet Explorer.
Poruka sa slike govori o tome da sertifikat ove stranice nije izdat od sertifikacionog tijela kome
Internet Explorer vjeruje, odnosno ne nalazi se u listi "Trusted Publishers". Ako se radi o stranici za
koju sigurno znate kome pripada (npr. preduzedu u kom radite), obavezno kontaktirajte
administratora web stranice ili kliknite opciju Continue to this website (not recommended).
Za sve ostale stranice za koje ne znate kome pripadaju, a dobijete ovo upozorenje, preporuuje vam
se da je ne otvarate, tj. da kliknite na opciju Click here to close this webpage.
19
abecedi. U originalnoj verziji, pomakom za tri mjesta unazad, ifra FDHVDU otkriva ime vlasnika
Caesar.
Postoji simetrina enkripcija, u kojoj se za enkripciju i dekripciju (deifrovanje) koristi isti klju i
asimetrina enkripcija, u kojoj se za ta dva procesa koriste razliiti kljuevi, meusobno povezani
matematikim operacijama.
20
Kompjuterski crv
Kompjuterski crv je program (ili skup programa) koji je sposoban rairiti svoje funkcionalne kopije ili
samo neke segmente na druge raunare (putem e-mail sistema ili operativnog sistema). Crvi
relativno rijetko posjeduju destruktivan kod namijenjen unitavanju podataka, no zbog svoje
sposobnosti neogranienog kreiranja vlastitih kopija, u stanju su zaguiti promet na pojedinim
segmentima mree.
Trojanski konj (trojanci)
Trojanski konj sam po sebi nije destruktivan softver, ali vrlo esto sadri program koji se aktivira
nakon to korisnik pokrene naizgled neki bezazleni program. Trojanci se ire putem mrea (mrea za
razmjenu datoteka) ili e- mailom pretvarajudi se da su trenutno popularni programi.
Malware
Rije malware, skradenica od malicious software to znai zlonamjerni softver, je softverski
program namijenjen ubacivanju na korisnikov raunar bez njegovog znanja i pristanka. Softver se
smatra zlonamjernim ako ima neku skrivenu namjeru svog kreatora, prije nego neku karakteristiku
koju korsinik raunara namjerno eli da iskoristi i instalira. Pod malware softver spadaju:
kompjuterski virusi, crvi, trojanci, neiskrene reklame, i drugi neeljeni softveri.
Spyware
Spyware su relativno mali programi koji se potajno (ili ak javno glumedi korisne programe kako bi
ih korisnik sam instalirao) instaliraju na raunar, te od tog trenutka prikupljaju podatke o korisniku.
Dotini podaci mogu biti relativno bezopasni (npr. koje ste web stranice posjetili) pa do vrlo opasnih
koji pokuavaju uhvatiti vrlo bitne podatke tipa broj kreditne kartice.
HOAX - lana uzbuna
est sluaj na ineternetu je sluaj lanih upozorenja. Npr. moete dobiti poruku o pojavi novog
virusa, koji se nalazi na vaem raunaru i ako ga ne izbriete u roku od nekoliko dana, moe vam
izbrisati sve podatke na raunaru. U poruci vas jo pozivaju da izbriete neki fajl na svom raunaru
koji predstavlja virus, te vas mole da proslijedite to upozorenje svim vaim poznanicima. Radi se o
esto nekodljivim upozorenjima, na koja nasjedaju naivni korisnici interneta, te alju sva ta lana
upozorenja dalje i stvaraju nepotreban saobradaj na mrei i paniku.
21
program uoi datoteku koja je zaraena virusom, on de vas odmah o tome obavijestiti i ponuditi da
odaberete odreene akcije.
S obzirom da se novi virusi svakodnevno putaju na mreu, vrlo je vano da va AV program zna za
postojanje tih novih virusa. Osvjeavanje baze o virusima na vaem raunaru radi sam AV program
preko interneta (automatski, na svakih nekoliko sati ili runo, kad kliknete na opciju auriranja (engl.
update)).
Kad AV program prepozna virus na nekoj stranici, u fajlu i sl. on de izvriti jednu od tri akcije:
Quarantine - ako AV program nema u svojoj bazi definisan neki virus, a pronae fajl koji mu je
sumnjiv (npr. ima neke karakteristike virusa), ponudide opciju da taj fajl smjestite u karantin. Na taj
nain fajl nede modi uticati na va raunar, a AV program, kad bude imao informaciju u bazi o takvom
virusu, pokuade da ga dezinfikuje (oisti od virusa).
Desinfect - da pokuate dezinfikovati datoteku od virusa. U tom sluaju datoteka nede biti obrisana
nego oidena.
Delete - da obriete datoteku zaraenu virusom.
Prvo pokuajte sa dezinfekcijom. Ako AV program ne uspije dezinfikovati datoteku, on de vam
odmah zatim ponuditi da je obriete.
Kad instalirate AV program, podesite ga na automatski dezinfikovanje zaraenih fajlova, a ako ne
uspije, onda da zaraenu datoteku izbrie bez obavjetavanja korisnika o daljim akcijama. Vedina AV
programa nudi ovu opciju. Na ovaj nain ste 99% sigurniji nego da vi odluujete ta da uradite sa
zaraenom datotekom iz tog razloga to nekad moete sluajno pritisnuti opciju Skip (preskoi) koja
vam se takoe nudi kao opcija u obavjetenju, pa da na taj nain da propustite virus u va raunar.
Ako posjedujte stalni pristup Internetu, podesite va AV program da sam, automatski, aurira bazu.
Tako dete biti sigurni da nedete zaboraviti da je sami aurirate i da samim tim izloite va raunar
opasnosti.
Ukoliko se na internet konektujete s vremena na vrijeme, neka vaa prva akcija bude auriranje
(engl. Update) AV programa najnovijim informacijama o virusima.
22
posjeduje mehanizam da biljei ko pristupa vaem sistemu i preko kojih ulaza, pa samim tim imate i
uvid o eventualnim pokuajima napada.
Softverski Firewall je ved ugraen u Windows XP SP2 operativni sistem. Firewall je u Windowsu
standardno ukljuen i podeen tako da relativno dobro zatiti va raunar. Naravno, uvijek ga
koristite u kombinaciji sa ostalim programima za zatitu jer sam po sebi nije dovoljan za pravu zatitu
raunara.
Windows Firewallu pristupate na sljededi nain:
23
Dakle, neko ko eli da se prijavi na sistem mora da zna ispravno i korisniko ime i lozinku. Najedi je
sluaj da se korisniko ime moe upisati i velikim i malim slovima (nije case-sensitive), a kod lozinke
je vrlo bitno da li je neko slovo malo ili veliko.
Preporuke za kreiranje lozinke:
Nikad ne pratite link iz neke e-mail poruke koju ste dobili od nepoznatog poiljaoca (ma kako
privlano poziv zvuao).
24
Uvijek provjerite da li neki link zaista vodi tamo gdje pie da vodi (npr. moe pisati jedna
adresa linka, a da link vodi na sasvim drugu adresu)
Kad neka stranica trai od vas neke line podatke, obratite panju da li postoji zatita
(https://, prisustvo sertifikata)
Radije odustanite od kupovine ili davanja bilo kakvih podataka ako stranica ne izgleda
profesionalno, ili niste nikad prije uli za nju ili vam je bilo ta sumnjivo
Neke stranice izgledaju potpuno isto kao poznate stranice, a na njih se moe dodi ako ste
pogreno upisali adresu u web pregledniku ili kliknuli na lani link, pa vodite rauna da
sluajno ne ostavite svoje podatke na takvim stranicama
Ne budite lakovjerni i nepaljivi i ne nasjedajte na poruke o velikim dobicima ili besplatnim
stvarima na Internetu
25
U polju Content Advisor potrebno omoguditi servis Roditeljske kontrole (na dugme Enable...)
U dijalokom okviru Content Advisor, na kartici Ratings, potrebno podesiti parametre po kojima se
vri filtriranje sadraja (psovke, golotinja itd.), i nivo filtriranja. Na kartici General podesiti lozinku
(Supervisor Password) tako da samo vi (supervizor) moete izmijeniti podeavanja.
Na kartici Approved Sites podesiti web stranice koje nede biti kontrolisane (bide dozvoljene za
pregled).
Kad zavrite sa podeavanjima, surfanje internetom de biti ogranieno. im se pojavi neka stranica
koja bi mogla biti potencijalno opasna (po vaim podeavanjima), pojavide se upozorenje o kontroli
sadraja stranica. Ukoliko ste oznaili opcije kao na slici, bide mogude upisati lozinku supervizora da
bi se pokazala web stranica.
Da bi se iskljuila ova kontrola sadraja, potrebno je otvoriti Internet Explorer Tools Content
kartica, te klikniti na dugme Disable Naravno, iskljuivanje kontrole sadraja de biti mogude samo
ako se upie prethodno definisana lozinka.
26
Roditelji bi trebali dodatno da obrate panju i na vrijeme koje njihova djeca provedu ispred raunara.
Postoje razliite preporuke ljekara koji savjetuju da se uglavnom to vrijeme podijeli na nekoliko puta
sedmino po 20-30 minuta. Ove preporuke se zasnivaju na procjeni tetnog uticaja na fiziko zdravlje
djece i njihovo nepravilno dranje, ali i na psiholokim efektima pojedinih igrica, koje esto mogu biti
i jako nasilne. Dakle, roditelji bi trebali voditi rauna i o izboru igrica za svoju djecu prema njihovom
uzrastu. Ne preporuuje se da djeca rade na laptop-ima upravo zbog nemogudnosti podeavanja
ispravnog dranja pred ekranom laptop-a.
27
Eventualno, ukoliko imate web preglednik koji podrava kartice (tab-ove), moete izabrati opciju
Open in New Tab, za prikaz u drugom tabu na drugoj kartici:
Web adresa stranice
upisana u adresnu traku
web preglednika (IE)
Instrukcija za otvaranje
nove stranice na novom
tabu
28
Na taj nain niste izgubili (niste zatvorili) prvi prozor, a dobili ste noVu stranicu u novom tab-u
(kartici):
Otvorena nova
stranica na novom
tabu
Slika 7-28 Zaustavljanje uitavanja stranice u Internet Explorer 6.0 web pregledniku
Slika 7-29 Zaustavljanje uitavanja stranice u Internet Explorer 8.0 web pregledniku
29
Slika 7-32 Komanda za ponovno uitavanje stranice u Internet Explorer 6.0 web preglednik
30
Slika 7-33 Komanda za ponovno uitavanja stranice u Internet Explorer 8.0 web preglednik
Slika 7-34 Komanda za ponovno uitavanje stranice u Mozilla Firefox web pregledniku
31
U prozoru koji se pojavi nakon pokretanja komande Help ili F1, zavisno od web preglednika, upiite
pojam koji traite ili izaberite temu koja opisuje ono to vas zanima:
32
7.3.2 Podeavanja
7.3.2.1 Podeavanje poetne stranice web preglednika
Kad pokrenete web preglednik, prva stranica koja se prikae naziva se Home page ili Start Page.
Promjena poetne stranice izvodi se na sljededi nain:
U novijim web preglednicima, moete vie stranica postaviti kao poetnu stranu. Klikom na komandu
Tools Internet Options, na kartici General, u dijelu prozora Home page, upiite sve stranice koje
elite da se otvaraju pri pokretanju Internet Explorer-a.
Svaku web stranicu upiite u posebni red:
33
Pokretanjem Internet Explorer-a, odmah de se pojaviti dvije web stranice na dvije kartice (tab-a).
Slika 7-42 Dvije web stranice definisane kao Home Page (Home i Bing)
Definisanje web stranice kao Home stranice moe se uraditi i preko alatke na traci web preglednika
(simbol kudice).
34
Dodatno moete podesiti koliko dana raunar moe da pamti istoriju posjeta stranica (prva slika) ili
opciju brisanja pregledanih stranica pri zatvaranju web preglednika (druga slika).
35
ta su pop-up prozori?
Pop-up (u prevodu iskoiti; ita se kao pop-ap) je mali web prozor koji se pojavljuje iznad
stranice koju trenutno gledate u web pregledniku. Pop-up prozori se esto pojavljuju odmah po
uitavanju neke web stranice, te esto predstavljaju reklamne poruke. Ponekad su ti prozori potrebni
(kad prikazuju korisne podatke), a ponekad ne (npr. u sluajevima pojavljivanja raznih reklama koje
ometaju rad). Zbog toga morate znati kako ih blokirati ili kako sprijeiti njihovo blokiranje.
Pop-up bloker je ugraena osobina u Internet Explorer (ali i u druge web preglednike) koja
dozvoljava korisniku da ogranii ili blokira pojavljivanje vedine pop-up prozora. Pri tome korisnik
moe izabrati nivo blokiranja. Kad je pop-up bloker ukljuen, pojavide se informativna traka o
blokiranom prozoru.
Pop-up bloker je ukljuen u Internet Explorer-u pri instalaciji operativnog sistema. Da ga iskljuite, ili
ponovo ukljuite, uradite sljedede:
Promjena podeavanja pop-up blokera se vri preko komande: Tools - Pop-up Blocker - Pop-up
Blocker Settings. U tim podeavanjima moete izabrati sajtove na kojima dozvoljavate pop-up
prozore.
36
37
Ove ugraene alatke se neto drugaije nazivaju u novijoj verziji Internet Explorer-a 8:
38
Opcija Lock the Toolbars zakljuava trake, tj. kad je selektovana trake se ne mogu pomjerati.
Ugraene alatke u web pregledniku Internet Explorer mogu se ukljuiti ili iskljuiti za prikaz. Pod
opcijom View Toolbars moete vidjeti sve ugraene alatke - sa kvaicom su oznaene ukljuene
alatke. Sa klikom na neku od alatki ukljuujete je ili iskljuujete.
39
7.3.3 Navigacija
7.3.3.1 Aktiviranje hiperveze
Kad ukucate neku web adresu u web preglednik, pojavide se web stranica. Na web stranicama dete
sresti hiperveze (hiperlinkove, linkove). Hiperveze predstavljaju referencu ili navigacioni element ka
drugoj web stranici (odjeljku), fajlu ili dijelu neke druge web stranice. Najede se klikom mia na
hiperveze prelazi na drugu tekstualnu stranu ili se slika prikae u vedoj rezoluciji ili dimenzijama.
Linkovi ka stranicama
Kad preete pokazivaem mia preko hiperveze, pokaziva mia de postati ruka sa ispruenim
prstom (prikazano na sljededoj slici).
Ponekad de se pojaviti dodatno objanjenje o hipervezi prije samog klika (aktivacije hiperveze).
40
Link preko
teksta Home
Slika 7-56 Primjeri web stranica sa oznaenim linkovima ka poetnoj (home) stranici
41
42
43
Recimo da elite kreirati fasciklu sa vaim imenom i da u nju premjestite navedene spremljene web
adrese iz liste. To dete uraditi na sljededi nain:
u meniju, kliknite na Favorites
izaberite opciju Organize Favorites
44
u dijalokom okviru "Organize Favorites" kliknite na dugme New Folder; pojavide se u listi
nova fascikla kojoj trebate dati neko ime (npr. vae ime)
Ukucajte naziv
fascikle
Kliknite na New
Folder
kad ste kreirali fasciklu, oznaite jednu od spremljenih web adresa (jedan klik lijevim
tasterom mia)
kliknite na dugme Move da je prebacite u svoj novu fasciklu
u dijalokom okviru Browse For Folder" oznaite fasciklu u koju hodete da prebacite
spremljenu web adresu (u ovom sluaju u fasciklu sa vaim imenom koju ste kreirali) i na
kraju kliknite na dugme OK.
Za svaku spremljenu web stranicu morate pojedinano da primijenite ovaj postupak. Jednom
kreirana fascikla de se uvijek nadi u listi u dijalog-prozoru "Add a Favorite", tako da kad sljededi put
elite da spremite web adresu moete je odmah spremiti u vau fasciklu bez potrebe da prolazite
kroz prethodno navedene postupke reorganizacije.
45
Brisanje fascikle ili web adrese iz fascikle Favorites se vri u okviru Organize favorites. Oznaite
(selektujete) fasciklu ili web adresu stranice koju elite ukloniti iz Favorites fascikle, te kliknite na
dugme Delete.
Dobidete novi dijaloki okvir "Add a Favorite" u kome moete nazvati link po vaoj elji, te odrediti u
koju fasciklu (ili podfasciklu) spremate link.
Potvrdite izbor sa klikom na komandu Add.
46
Naziv linka
47
Dugme za slanje
ispunjenog obrasca ili
dalju akciju sa
obrascem
Polje za tekst Unos teksta u jednom redu, ogranien na odreen broj alfanumerikih
karaktera (slova i brojeva)
Polje za lozinku Ne prikazuju se karakteri koji se unose, nego zvjezdice ili kruidi umjesto
njih, da sakriju unos lozinke od sluajnog posmatraa. Potrebno unijeti dva puta lozinku
zbog mogudnosti greke pri kucanju.
Polje za unos dueg teksta Unos teksta u vie redova, takoe moe biti ogranien na
odreen broj karaktera.
Dugme ili link (hiperveza) za akciju za potvrdu unosa ili ponitavanje unosa, te za dalje
akcije vezane za obrazac
Polje za oznaavanje odabiranje odreene opcije sa oznaavanjem kvaicom (klikom
na polje kvaica se postavlja ili brie)
Polje za izbor (radio-polja) izbor samo jedne od ponuenih opcija (za promjenu izbora
potrebno kliknuti na neko drugo polje)
48
Padajude liste unos vrijednosti koja je navedena na listi koja se prikae kad kliknete na
strelicu pored takvog polja.
Ukoliko unesete neodgovarajudu vrijednost u polje, dobidete upozorenje da ispravite unos, npr. ako
u polje za unos numerike vrijednosti unesete tekstualnu vrijednost. Neka od polja na obrascima su
obavezna za unos (najeda oznaka kraj naziva polja je zvjezdica), a neka su opciona. Na sljededim
slikama moete vidjeti kako mogu izgledati poruke o neispravnom unosu, tj. poruke o greci.
Slika 7-72 Poruka o greci: Nije dobar format uneene email adrese
(nedostaje taka izmeu live i com)
Procesiranje obrasca, tj. dalje akcije ne mogu se nastaviti dok korisnik ne ispuni obrazac ispravno.
Continue nastaviti
Submit poslati
Next dalje
Ili neka druga komanda, zavisno od obrasca i web dizajnera koji je kreirao dugme za slanje
podataka.
Obino uz to dugme stoji i dugme za ponitavanje unosa (brisanje svih ispunjenih polja prije slanja).
Ta komanda za brisanje obrasca, tj. svih unesenih podataka obino je oznaena kao:
Cancel otkazati
Reset - ponititi
49
7.4.2 Pretraga
Pomenuli smo da je pretraivanje podataka na internetu, u dananje vrijeme, nezamislivo bez
upotrebe internet web pretraivaa. U mnotvu internet stranica, bilo bi jako teko da nasumino
kucate web adresu stranice sve dok ne bi dobili ono to traite. Zbog toga mnogi web preglednici
imaju ved ugraene pretraivae, tj. maine za pretraivanje (engl. search engines)
Lista internet
pretraivaa
Standardni
pretraiva
(default)
Lista internet
pretraivaa
Kao to je prikazano na prethodnim slikama, iz liste pretraivaa moete izabrati bilo koji od
ponuenih pretraivaa, a isto tako pomodu opcije "Find More Providers" (pronai jo pretraivaa)
u Internet Explorer-u ili opcije "Manage Search Engines" (upravljanje pretraivaima) u Mozila
Firefox-u, postavite i druge pretraivae u listu.
50
Rezultati pretrage su prikazani na sljededoj slici, gdje moete vidjeti da je na prvom mjestu upravo
web stranica Poreske uprave RS, sa posebno istaknutim linkovima (pa i onim gdje moete pronadi
obrasce).
Posebno izdvojeni
linkovi
51
Unesite pojam banja luka, pritsnite dugme Pretraga slika (ili tipku ENTER na tastaturi), i otvoride se
stranica sa umanjenim slikama.
Pored pretrage slika, pretraiva vam omoguduje i da iz kataloga izaberete oblast pretrage, odnosno
da na najlaki nain naete informacije o preduzedima iz pojedinih oblasti (raunarstvo, tehnika,
obrazovanje), oglase, informacije o sportu, o kulturi - sve u vaoj dravi.
52
Napredno pretraivanje
Pretragu po kljunoj rijei vrlo lako moete dodatno ograniiti (precizirati jasnije) da prikaz bude
sljededi:
a rezultat je sljededi:
Oznaka da ste
koristili naprednu
pretragu
53
Na prethodnoj slici moemo primijetiti oznaku Personalizirano, koja oznaava da ste koristili
napredno pretraivanje.
Napomena: ako u naprednom pretraivanju definiete da lista stranica bude samo iz odreenog
regiona (drave), a sve druge opcije ostavite standardne, oznaka Personalizirano se nede pojaviti.
Polje za upisivanje
pojma pretrage
Interni linkovi na Wikipediji su oznaeni plavom bojom, za lanke koji postoje; crveni linkovi
predstavljaju lanke koji jo uvijek nisu napisani.
Jako poznata je i enciklopedija Britannica, i ona se moe pretraivati po naslovima, ali i po
unesenom pojmu u polje Search.
54
Polje za upisivanje
pojma pretrage
Online rjenici, kao i prevodioci cijelih web stranica, su takoe vlo zastupljeni servisi na internetu.
Navedemo neke od njih:
http://www.rjecnik.net
55
http://recnik.krstarica.com/
http://translate.google.com
56
57
u dijalog-okviru "Save Web Page" odaberite mjesto na raunaru gdje dete sauvati web
stranicu (polje Save In), dajte joj novo ime ako elite, i u polju "Save As Type" izaberite tip
datoteke.
Napomena: Kada spremate web stranicu, spremidete samo onu stranicu koju trenutno vidite,
odnosno nedete modi vidjeti podstranice, kao to nedete modi otvoriti bilo koju hipervezu koja se
nalazi na toj stranici, ako ste offline.
Kad ste sauvali svoju stranicu, na vrlo lak nain je moete i prebaciti na neki prenosni medij.
Jednostavnim klikom desnim tasterom mia, na fasciklu u kojoj ste sauvali stranicu, dobijate opcije
Copy, odnosno Paste. Na ovaj nain stranicu moete kopirati na USB memoriju, floppy disk ili bilo
koje drugo mjesto na vaem raunaru. Ako elite da spremljenu stranicu sauvate na CD ili DVD
medij, onda morate koristi program za narezivanje ovakvih tipova medija (kao, na primjer: Nero
Burning Rom, Roxio, BurnQuick, Cheetah itd...).
58
59
klikom na dugme Open fajl de odmah poeti da se sputa i kad se zavri sputanje,
automatski de se otvoriti u odgovarajudem programu (u ovom sluaju u programu Word).
Otvoreni fajl moete spremiti koritenjem opcije Save as u samom programu.
klikom na dugme Save otvoride se dijalog Save As u kome dete izabrati lokaciju na raunaru
gdje elite da spustite i spremite fajl (podrazumijevana lokacija je My Documents), a zatim
pritisnite dugme Save.
klikom na dugme Cancel odustadete od sputanja fajla
Podrazumijevana
lokacija
Nako to ste odabrali opciju Save u dijlaogu File Download, podesili lokaciju na koju dete spremiti i
spustiti fajl i kliknuli na dugme Save u dijlaogu Save As, fajl de poeti da se sputa. Po zavretku
sputanja, bide vam ponuene tri opcije u dijalogu Download Complete, a to su:
Open da odmah otvorite sputeni fajl (sa lokacije koju ste prethodno postavili)
Open Folder da otvorite folder (lokaciju) u koji ste spustili i spremili fajl
Close da zatvorite dijalog i ne uradite trenutno nita (fajl se nede izbrisati)
Napomena: Ovako sputen fajl uvijek moete otvoriti tako to odete na lokaciju (folder) koju ste
prethodno izabrali prije samog sputanja, a na toj lokaciji izaberete i otvorite fajl.
60
7.5.1.3
2. kliknite desnim
tasterom mia
3. izaberite opciju
COPY
61
4. oznaite mjesto i
pritisnite desni taster
mia
5. odaberite opciju
PASTE i va kopirani
tekst de se pojaviti
1. desni klik na
hyperlink
2. odaberite opciju
Copy Shortcut
Nakon to ste to uradili, otvorite va dokument u koji elite da kopirate datu adresu i uradite
sljedede:
62
Na ovaj nain ste kopirali URL adresu kao obian tekst. Ako elite da kopirana URL adresa bude
aktivna u vaem dokumentu (tj. da predstavlja hipervezu u dokumentu koja moe otvoriti web
stranicu kad kliknete na nju) uradite sljedede:
1. selektujte URL adresu (drite lijevi taster mia i povlaite sve dok ne oznaite cijelu adresu)
2. kliknite desnim tasterom mia
3. odaberite opciju Copy
1. oznaite adresu, pa
zatim kliknite desnim
tasterom mia
2. odaberite opciju
Copy
63
Ako elite da otvorite web stranicu, vezanu za kopiranu hipervezu, uradite sljedede:
Slika 7-98 Slika lijevo prikazuje tek uneenu adresu u dokument (kursor je tik iza adrese) - slika desno prikazuje situaciju nakon unoenja razmaka
Ta osobina programa iz Microsoft Office paketa (poput Microsoft Word-a), naziva se AutoCorrect
opcija i moe se iskljuiti.
Obratite panju na malu duplu crticu na poetku adrese, nakon to je automatski kreirana hiperveza.
Kada nanesete pokaziva mia na nju, dobidete opcije da podesite opcije automatskog ispravljanja
teksta (AutoCorrect opcije), tj. da:
1. ponitite automatski kreiranu hipervezu (uneena adresa nede biti prebaena u hipervezu,
nego de ostati obian tekst)
2. zaustavite automatsko kreiranje hiperveza u tom programu
64
1
2
3
7.5.1.4
Ako elite da samo kopirate sliku i da je odmah unesete u va dokument, a ne elite da je spremite
kao poseban fajl na va raunar, onda uradite sljedede:
65
66
Da bi ste podesili ove parametre, u meniju File kliknite na opciju Page Setup i otvoride se dijlaog
Page Setup.
Crtice predstavljaju
margine
Promjena orijentacije
papira
Promjena veliine
margina
67
Kao to vidimo sa prethodne slike, u samom prozoru Print Preview imamo, takoe, opcije za
podeavanje (pripremu) web stranice za tampanje.
68
Odabir tampaa
Opcije za opseg
tampanja
Ako ste oznaili dio
teksta ili sliku, bide vam
dostupna opcija
Selection
Ukoliko naiete na stranicu, koja je izraena u okvirima (frames), a istu elite da odtampate, onda
morate da podesite nain kako da odtampate takvu stranicu, odnosno okvire.
Na sljededim slikama prikazani su izgledi:
jedne stranice, uraene sa okvirima
podeavanje opcija tampanja takve stranice (ove opcije nisu dostupne ako stranica nije
izraena u okvirima).
69
OKVIR I
OKVIR II
Slika 7-106 Web stranica koja sadri okvire
Napomena: Stranice sa okvirima su se pravile u prolosti dok su brzine povezivanja na Internet bile
manje. Okviri su sluili da se odreen dio web stranice ne uitava svaki put kad se klikne na neki link
(npr. dio koji je zajedniki svim stranicama - OKVIR II), te su se na taj nain stranice bre uitavale.
70
Adresa 2:
Ulica borova, br 44
71000 Sarajevo
Adresa 2:
petarpan@yahoo.com
Dakle, ako neko hode da vam poalje pismo potom mora ga ispravno adresirati tj. upisati vau
kudnu adresu koja se sastoji od: ulice i broja, te grada (i drave u koju se alje pismo). Takva situacija
je i kod elektronske adrese (e-mail adrese) ne mogu postojati dvije osobe sa istom elektronskom
adresom.
Prvi dio e-mail adrese moe se uporediti sa ulicom i brojem kude, a drugi dio adrese sa gradom.
Npr. adresa petarpan@gmail.com i adresa petarpan@yahoo.com nisu iste, tj. mogu pripadati
razliitim osobama koji su takve adrese otvorili na razliitim stranicama (gmail i yahoo) (kao da su to
dvije kude sa istom ulicom i brojem u dva razliita grada).
Ujedno, adresa petar_pan@gmail.com i adresa petarpan@gmail.com su takoe razliite adrese
koje mogu pripadati razliitim osobama (druga ulica i broj kude u istom gradu).
71
Dakle, svako slovo u e-mail adresi je vano i adresa mora biti ispravno unesena da se elektronska
poruka isporui osobi kojoj je i namijenjena.
Eletronska adresa ili e-mail adresa se sastoji od dva dijela meusobno odvojenim znakom @.
Primjer jedne tipine adrese e-pote: grga.grgic@hotmail.com
Dio ispred znaka @ je va potanski sanduid, odnosno vae korisniko ime. Dio iza znaka @
naziva se domen i to je obino naziv servera koji prima i alje e-potu.
Za dobijanje e-mail rauna, odnosno adrese, moramo se obratiti jednom od ISP-a ili otvoriti e-mail
adresu (besplatno) na nekim od stranica koje to omogudavaju: www.gmail.com, www.yahoo.com,
www.hotmail.com itd.
72
Brzina i kvalitet internet veze su veoma bitne za VoIP telefoniju. Ukoliko brzina ili kvaliteta nisu
dovoljne prilikom razgovora se mogu javljati greke kao to su kanjenje glasa, jitter (um) ili
prekidanje. Da do toga ne bi dolo potrebno je osigurati minimalno 100 kilobita po sekundi brzine
Internet veze (u oba smjera) po jednom razgovoru.
Za koritenje VoIP telefonije u firmama, potrebno je uvesti VoIP centralu koja zamjenjuje klasinu
telefonske centralu, koja se oslanja na mrenu informacionu infrastrukturu.
7.6.1.5 IM komunikacija
Instant Messaging (IM) predstavlja elektronsku komunikaciju u stvarnom vremenu, pri emu
obavjetava strane u komunikaciji ko je sve online (ukljuen, tj. prijavljen na sistem). IM
komunikacija je najede prisutna za razgovore putem poruka (chat-ovanje), ali podrava i prenos
fajlova.
Dakle, IM komunikacija predstavlja komunikaciju dva ili vie korisnika tekstualnim porukama u
realnom vremenu, pri emu se ukucan tekst prenosi preko raunara povezanih u mreu, najede
interneta ili neke lokalne mree. IM komunikacija zahtijeva instaliranje nekog programa na raunaru
- IM klijenta, koji je povezan na IM servis.
Jedan od najpoznatijih programa za IM komunikaciju je Live Messenger (MSN Messenger). Postoje
jo neki vrlo popularni programi koji komunikaciju u stvarnom vremenu obavljaju preko interneta,
poput ICQ, AIM, Yahoo! Messenger, Google Talk (GTalk) itd.
73
Facebook je besplatna drutvena zajednica, osnovana 2004-te godine, za sticanje novih prijatelja,
razmjenjivanje iskustava, fotografija, poruka, aplikacija itd. Korisnici na svojim profilima, mogu
ostavljati komentare, slike i druge sadraje, te kontrolisati ko sve moe da pregleda te sadraje.
74
Twitter je besplatna drutvena mrea i mikroblog alat, koji omogudava svojim korisnicima da itaju
tue i alju svoje mikrotekstualne poruke (do 140 karaktera). Unosi se obavljaju na korisnikovom
profilu i isporuuju drugim korisnicima, koji su se prijavili da ih dobijaju.
75
Primjer 4: Blogovi
Blog ili web log (skradeno blog) je web stranica sa hronoloki poredanim nizom tekstova. Svako
moe kreirati svoj blog i pisati o emu god eli, te na taj nain podijeliti svoje miljenje, ideju, pjesmu
ili priu sa velikom internet zajednicom. Veliki dio blogova omogudava svojim posjetiocima, da
napiu svoj komentar na postojede unose, stvarajudi na taj nain male zajednice, koje diskutuju na
teme kojima se blog bavi. Zbog toga su se blogovi vremenom razvili u iroko rasprostranjen nain
komunikacije na internetu, izmeu autora (ili grupe autora) i posjetilaca bloga.
Blogger.ba prvi je bosansko-hercegovaki blog servis, koji mjeseno posjeti vie od pola miliona
Internet korisnika iz Bosne i Hercegovine i svijeta.
76
Forum (komentari i
diskusije posjetilaca)
Ukoliko elite neto pitati ili ostaviti svoj komentar ili odgovor, morate se prvo registrovati za uede
u diskusijama (na forumu), a potom prijaviti na stranicu sa svojim nalogom (korisnikim imenom i
lozinkom).
Registracija
novog lana
Pokretanje
pretrage
Prijava na
Forum
77
7.6.2 Sigurnost
Svaki korisnik interneta i servisa na internetu mora biti svjestan potencijalnih opasnosti i naina kako
se zatititi od njih.
Lana upozorenja banaka ili drugih finansijskih organizacija u kojima se od korisnika trai
upisivanje linih podataka kako u suprotnom ne bi dolo do ukidanja rauna.
Prevare sa aukcijskih web stranica (eBay), u kojima se korisnik nagovora na uplatu odreene
novanog iznosa kako bi se kupio neki proizvod, ime korisnik zapravo, misledi da kupuje
proizvod, vri uplatu na lani raun.
78
Kada prevaranti dou do linih informacija korisnika, oni de ih koristiti na razliite naine. Iako de se
neki zadovoljiti samom injenicom da su nasamarili korisnika, vedina de iz ovih informacija pokuati
izvudi finansijsku korist.
79
80
Odgovoriti, ukoliko ste u mogudnosti, na e-mail poruku u roku 48 sati (za vrijeme radnih
dana).
Ukoliko idete na poslovni put ili godinji odmor, preporuuje se da svoj e-mail program
podesite da alje automatsku poruku tipa: ''Odsutan / Odsutna sam do datuma ____,
odgovoridu na Va e-mail kad se vratim'' i sl. ili moete odabrati opciju da se sve poruke
prosljeuju na email kolege koji vas mijenja dok ste odsutni sa posla.
Obavezno upisati naslov poruke jasan i kratak opis
Voditi rauna o gramatici i pravopisu
Ne slati prevelike fajlove u prilozima
Ne prosljeivati razne cirkularne poruke zabavnog karaktera
Obavezno ukljuiti ime i prezime u potpisu poruke (sa dodatnim informacijama o firmi)
Ne pisati velikim slovima (velika slova oznaavaju vikanje u e-mail poruci)
81
Potanski sanduidi su ogranieni u veliini, te ukoliko poaljete preveliki fajl u prilogu moe
se desiti da ga primalac ne moe primiti
Svaki sistem za ostvarivanje e-mail komunikacije ima svoja pravila, tako da se moe desiti da
ne moete primiti, ali ni poslati poruke vede od npr. 6 MB, ili da ne moete primiti priloge u
kojima se nalaze neki izvrni programi (ekstenzija .exe, .bat i sl.)
Ponekad se potanski sanduidi napune do veliine da ne mogu vie primiti nijednu poruku.
Tad trebate oistiti svoj potanski sanduid od starih i nepotrebnih poruka (izbrisati ih ili
arhivirati)
Ukoliko koristite odreene rijei u naslovu poruke koju sigurnosni mehanizmi prepoznaju
kao spam (neeljenu potu) mogu vau poruku zaustaviti u transportu i isporuci
82
Ako Bcc: polje nije ukljueno, kliknite na komandu Options, te na opciju Bcc.
83
84
Zatvaranje programa se vri na ikonicu sa znakom x u gornjem desnom uglu prozora ili preko
komande File Exit.
Otvaranje e-mail poruke
Poto se poveete sa provajderom (konektujete na Internet), otvorite program za rad sa e-mail
porukama, Outlook Express, te kliknite na opciju Send/Recv i saekajte da poruke budu prenesene
na va raunar (poruke ekaju na serveru provajderu dok se ne poveete na internet i ne prenesete
ih na svoj raunar ovom opcijom). Isto tako, ako ste u meuvremenu (dok niste bili na internetu)
kreirali neku poruku, ona de biti poslana sa ovom komandom (prvo na va provajder, a onda dalje na
internet ka primaocu poruke iju ste adresu stavili u polje To: ).
Nakon toga, u fascikli Inbox pojavide se nove poruke. Poruke koje nisu proitane (niste ih jo otvorili
i proitali) oznaene su podebljanim slovima.
Poto kliknete na red sa podacima o nekoj poruci, bide prikazan njen tekst (u prozoru ispod ili pored).
Ako dva puta kliknete na poruku, tekst poruke de biti prikazan u posebnom prozoru. Prikaz poruke
teksta moe biti i i drugaije rasporeen, npr. desno od poruka.
85
Komanda za kreiranje
nove poruke
Na sljededoj slici prikazan je Microsoft Outlook, koji takoe ima navedene fascikle i vrlo sline
komande za rad sa elektronskom potom.
Komanda za kreranje
nove poruke
86
Dio za rad sa
elektronskim
porukama
Adresar - Kontakti
7.7.1.3 Unoenje adrese u polja To, Copy (Cc), Blind copy (Bcc)
Adresirajte vau novu poruku, tj. ispravno popunite adresna polja:
87
88
Otvoride se prozor u kojem birate koji fajl elite da poaljete, te dvaput kliknete na njega. Na taj
nain ste zakaili fajl uz poruku. Nakon toga poruku aljete na standardan nain, klikom na ikonicu
Send.
U prozoru za kreiranje i slanje elektronske poruke pojavide se izabrani fajl, kao to je prikazano na
sljededoj slici.
89
U poruci de se pojaviti vaa vizit-kartica kao prilog, a ujedno i kao potpis u tijelu poruke. I dalje
moete priloiti i neke druge fajlove u poruku.
90
Ako se kasnije vratite snimljenoj poruci i promijenite neto u njoj, te kliknete na simbol x za
zatvaranje poruke (bez prethodnog slanja poruke), MS Outlook de vas pitati da li elite spremiti
promjene poruke. Kliknite na komandu Yes, ako elite sauvati promjene u radnoj verziji poruke.
91
Sve poruke koje ste kreirali, a niste jo poslali se nalaze u Drafts fascikli. Otvaranjem poruke i klikom
na komandu Send, poruka se prebacuje iz Drafts fascikle u Sent Fasciklu.
Izaberite jezik za provjeru gramatike i pravopisa (engleski npr.). Ukoliko elite provjeru bosanskog,
srpskog ili hrvatskog jezika, morate imate MS Office koji ima instaliran tzv. Proofing Tools za te jezike
(posebno se kupuje) ili lokalizovanu verziju MS Office-a.
92
Ako ne elite
provjere,
ukljuite ovu
opciju
Za engleski jezik, ukoliko je ukljuena provjera pravopisa i gramatike, greke de biti obiljeene
podvuenim linijama, te ponovnim klikom na Spelling dobidete u novom prozoru prijedlog ispravke
pogrene rijei:
Prihvatanje ispravke vri se komandama Change (ispravka samo oznaene rijei) i Change All
(ispravka svih takvih rijei u tekstu). Ukoliko ne elite prihvatiti prijedlog za ispravkom, odaberite
komandu Ignore (za samo jednu oznaenu rije) ili Ignore All (za sve takve rijei u tekstu).
93
94
Ako ste vi samo jedan od primalaca poruke, tj. poiljalac je poslao istu poruku na vie e-mail adresa,
od kojih je jedna i vaa e-mail adresa, moete va odgovor na poruku poslati svima koji su dobili email. Komanda kojom aljete odgovor svima koji su dobili e-mail poruku je Reply All.
7.7.2.2
Ukoliko ste dobili poruku koju elite sa cijelim tekstom nekom proslijediti na itanje, ne morate
kopirati sadraj poruke, ili ponovo je pisati.
Poruku moete proslijediti na sljededi nain:
95
Kliknite desnim klikom na prilog (ili vie priloga odjednom selektujte) u primljenoj poruci
Izaberite opciju Save As..
Izaberite putanju (fasciklu) za snimanje fajla (ili fajlova) iz priloga, te kliknite na Save
96
Pregled prije tampanja u svakom Microsoft Office programu se vri preko komande File Print
Preview, pa ni Microsoft Outlook nije izuzetak.
Za tampanje poruke:
Oznake na slici:
1 Poruka sa prilogom
2 Lista poruka u Inbox fascikli
3 File komanda
4 komanda Print
Ukoliko elite da sa porukom bude odtampan i fajl koji se nalazi u prilogu, selektujte opciju Print
attached files:
Stilovi tampanja
Svaki objekat u programu za e-mail poruke ima svoj stil tampanja: Stil tampanja je kombinacija
podeavanja opcija pri tampanju.
97
Memo stil
tampanje svake poruke posebno. Prilozi su tampan kao grafiki objekti.
Table
Jedna ili vie poruka sa istaknutim nazivima kolona.
Daily
Jedan dan po stranici (od 7:00 h do 19:00 h sa zadacima i prostorom za zabiljeke.
Weekly
Jedna sedmica po stranici bez zadataka i zabiljeki.
Monthly
Jedan mjesec po stranici bez zadataka i zabiljeki.
Tri-fold
Jedan dan, jedan mjesec i zadaci kao tri zasebna dijela na jednoj stranici.
Calendar Details
Dani u kalendaru.
Card, Small Booklet, Medium Booklet
Razliiti oblici i brojevi kartica po stranici
Phone Directory
Imena i brojevi telefona za sve kontakte.
98
Kolona
Red
Tip tabelarnog prikaza moe da prikae poruke koridenjem bilo koridenjem rasporeda sa jednim ili
vie redova. U tabelarnom prikazu bilo koje kartice, polje predstavlja kolonu koja sadri informacije.
Polje
Kolona
Da biste prilagodili tabelarni pregled po svom izboru, tj. da dodate ili oduzmete polja koja de biti
prikazana, u tabelarnom prikazu foldera Inbox, uradite sljedede:
u meniju View kliknite na opciju Arranged By, zatim na Current View, a zatim izaberite
stavku Customize Current View
99
u dijalogu Customize View, kliknite na dugme Field i otvoride se dijaloki prozor Show Fields
izaberite jednu od slededih opcija:
o
2. kliknite na
dugme Add
1. kliknite na
dugme Fields
Napomena: Ako drite tipku CTRL na tastaturi, moete selektovati vie polja odjednom.
100
Dodana polja
u meniju View kliknite na opciju Arranged By, zatim na Current View, a zatim izaberite
stavku Customize Current View
u dijalogu Customize View, kliknite na dugme Field i otvoride se dijalog Show Fields
na listi Show this fields in this order kliknite na polje koje elite da ukolnite
pritisnite dugme Remove
Savjet: Polje (kolonu) moete da uklonite tako to dete kliknuti miem na polje, zadrite taster i
prevucite iz reda sve dok se ne pojavi X preko naslova kolone, a zatim otpustite taster mia.
Kad odgovarate na e-mail poruku, pomodu komande Reply, tekst iz originalne poruke je uvrten u
poruku za odgovor. Ovu opciju moete iskljuiti na sljededi nain:
101
u dijalogu E-mail Options, u grupi On replies and forwards, kliknite na strelicu pored polja
When replying to a message
iz padajude liste izaberite opciju Do not include original message
1. kliknite na
dugme E-mail
Options
2. izaberite opciju Do
not include original
message
kliknite na dugme OK
Ako elite da vratite prvobitno podeavanje, u listi polja When replying to a message izaberite opciju
Include original text message.
102
pojavljuje se jedna od
Neoznaena
Oznaena
Oznaena kao dovrena
Kada primalac primi poruku sa zastavicom, komentar o svrsi zastavice pojavljuje se na vrhu poruke.
Ako poaljete podsjetnik, datum de se takoe pojaviti na vrhu poruke.
Komentar o
svrsi zastavice
Poruka sa
zastavicom
Ikonica
Follow Up
103
Kao to vidimo na slici, pored mogudnosti brisanja zastavice, moete i mijenjati njenu boju, kao i
dodati ili izmjeniti parametre za podsjetnik.
7.7.3.4
Zaglavlja neproitanih poruka pojavljuju se podebljana u fascikli Inbox. Broj neproitanih poruka
moe se vidjeti pored imena fascikle u okviru za navigaciju Mail.
Poruke koje su
neproitane,
podebljane su
Broj neproitanih
poruka pored
imena fascikle
Mail okvir za
navigaciju
104
Kad dobijete novu poruku, Outlook takvu poruku automatski oznaava kao neproitanu. Kada
otvorite neproitanu poruku, ona nede vie biti podebljana, tj. smatrade se da je proitana. Status
proitan/neproitan moete i sami mijenjati na sljededi nain:
Takoe, ako desnim tasterom mia kliknete na poruku, u listi dete dobiti opcija za promjenu statusa
suprotnu od trenutnog statusa poruke (npr. ako je poruka podebljana, odnosno oznaena kao
neproitana, u listi dete dobiti Mark as Read opciju).
105
Ako kreirate novi e-mail, standardno de vam se prikazati dvije trake sa alatima E-mail i Tables and
Borders:
Tables and
Borders traka
sa alatkama
E-mail traka sa
alatkama
U Outlook-u postoje jo nekoliko tipova traka sa alatima. Ako elite da ih prikaete, onda uradite
sljedede:
u meniju kliknite na View
Toolbars
iz liste odaberite eljenu traku sa zadacima i kliknite na nju
nakon toga, ta de se traka sa zadacima pojaviti u prozoru
Prikazana
Advanced traka sa
alatkama
Iz liste
izaberite traku
sa alatkama
Slika 7-164 Prikaz drugih traka sa alatkama
106
Trake sa alatima dete sakriti tako to dete u meniju kliknuti na View - Toolbars, a u listi ponovo
kliknuti na traku koju elite da sakrijete (uklonite). Inae, kvaica pored imena trake u listi oznaava
da je ta traka trenutno prikazana.
Nakon to ste primjenili jedan od tri naina pristupa, sa desne strane prozora, otvoride vam se okvir
sa zadacima Outlook Help
107
U polje Search for unijeli smo frazu do not include original message text (podeavanje komande
Reply). Na ovaj nain elimo da saznamo kako napraviti podeavanje. Klikom na zelenu strelicu
(pored polja), Help funckija de zapoeti pretragu. Nakon to je program izvrio pretragu, pojavide se
lista sa rezultatima koja izgleda ovako:
Iz liste ponuenih odgovora odaberite naslov koji najpriblinije odgovara vaem postavljenom
pitanju. U ovom sluaju, kliknudemo na odgovor Do not include original message in reply. Nakon
to kliknemo na odgovor, otvoride nam se korak po korak upustvo za podeavanje (u naem
sluaju za podeavanje komande Reply):
Upustvo
108
Da biste izvrili pretragu za stavkama zasnovanu na rijei, izrazu ili drugom tekstu, uradite sljedede:
1.
2.
3.
4.
Ikonica Find
Dugme Find Now
Dugme Clear
slui za brisanje
uneeog teksta u
polje Look for
Rezultat pretrage
Traena rije
Slika 7-170 Pretraga pote po odreenom tekstu
Napredno pretraivanje dete izvriti tako to dete kliknuti na dugme Options, a u padajudoj listi
kliknuti na opciju Advanced Find.
Otvoride se dijalog Advanced Find. Na sljededoj slici oznaeno je polje za pretragu po odreenom
poiljaocu:
109
Kliknite na dugme
Find pa iz liste
kontakata izaberite
poiljaoca
Da bi te sortirali potu u tabelarnom prikazu foldera, kliknite na bilo koje polje koje predstavlja
odreenu kolonu sa informacijama, i sva pota u folderu de se sortirati i grupisati po kriterijumu koje
predstavlja to polje (npr. ako kliknete na polje From sva pota de biti sortirana i grupisana po
poiljaocima pote):
Sortiranai grupisana
pota po poiljaocima
Sortiranje se moe vriti po razliitim kriterijumima, npr. po nazivu, po datumu, po veliini poruka i
sl.
110
111
112
113
7.8.2 Adresar
Jedan od dovoljno neiskoritenih dijelova programa za rad sa elektronskim porukama je adresar
(engl. Address Book, Contacts). Adresar moe da sadri mnogo podataka o kontaktima od e-mail
adrese do potanske adrese, brojeva telefona, naziva kompanije, pozicije u kompaniji, slike kontakta
itd.
Adress Book je va elektronski adresar. U njemu moete uvati podatke o vaim kontaktima (ime i
prezime, e-mail adresa, telefon, adresa i sl.).
Adresar u programu Outlook Express
U prozoru programa Outlook Express kliknite na ikonicu Address ili idite na komandu Tools Address Book. Kliknite na ikonicu New:
Dobidete opcije New Contact (novi kontakt), New Group (nova grupa), New Folder (nova fascikla).
Kliknite na opciju New Contact. Otvoride se prozor Properties. U njega unesite podatke vaeg
kontakta.
114
Kad upiete sve informacije uz odreeni kontakt kliknite na Save & Close dugme.
Upisane kontakte modi dete koristiti u pisanju novih poruka, tako to dete kliknuti na polje To:, nakon
ega de se otvoriti lista kontakata koju moete pretraiti i kliknuti na eljeni kontakt (nedete morati
upisivati runo adresu odreenog kontakta u To: polje).
115
Kad upiete sve poznate podatke o nekom kontaktu kliknite na komandu Save & Close, da snimite
kontakt u va adresar.
Brisanje kontakata iz adresara moete uraditi selektovanjem odreenog kontakta u listi, te pritiskom
na tipku Delete na tastaturi ili klikom na komandu sa glavne trake sa alatima:
116
Ukoliko kontakt ved postoji sa nekim ved upisanim podacima, MS Outlook de vas pitati da li da
dodate novi kontakt bez obzira to takav kontakt ved postoji ili elite promijeniti podatke postojedeg
kontakta (uz prikaz detalja koji de se promijeniti u odnosu na ranije upisane):
117
Zatim klikom na dugme Select Members izaberite kontakte koje elite smjestiti u ovu grupu ili
kreirajte novi kontakt koji de biti lan ove grupe preko komande New Contact.
118
Nazovite grupu nekim imenom, te dodajte lanove na Select Members. U prozoru Select Members
izaberite lanove te klikom na dugme Members dodajte ih u distributivnu listu. Potvrdite kreiranje
nove grupe i dodavanje lanova na dugem OK, te na opciju Save and Close.
119
Slanje e-mail poruke svim lanovima grupe u Outlook Express-u (distributivne liste) se vri na
sljededi nain:
Slanje e-mail poruke svim lanovima grupe u Microsoft Outlook programu (distributivne liste) se vri
na sljededi nain:
120
Kad ste dodali distributivnu listu u adresno polje To:, ona de se pojaviti sa malim znakom + ispred
naziva grupe. Klikom na taj + znak moete vidjeti pregled svih lanova grupe (njihove mail adrese),
te obrisati ili dodati neku adresu naknadno. Kad grupu prikaete u polju To:, klikom na znak +, ne
moete je ponovo skupiti pod zajedniki naziv.
Oznaka da se radi o
distributivnoj grupi
(vie primalaca)
121