PRIRUNIK ZA INTERNU UPORABU

Pripremio: Damir Kurek

Sadraj

1.
Uloga i znaenje zatite na radu i normativno
reguliranje zatite na radu... 2
2.

Mehaniki izvori opasnosti... 3

3.
Radni prostor i okolina. Opasnosti od padova i
radovi na visini .. 9
4.

Opasnosti od elektrinog udara. 14

5.

Opasnosti od tetnih i otrovnih tvari. 18

6.

Opasnosti od buke i vibracija 19

7.

Opasnosti od tetnih zraenja 22

8.

Opasnosti od nepovoljnih klimatskih uvjeta rada. 27

9.

Opasnosti od poara i eksplozija... 27

10. Osobna zatitna sredstva..... 31

11. Prva pomo.. 33
12. ovjekov ivotni i radni okoli.... 38
13. Prilog.... 39
14. Literatura41

1.
ULOGA I ZNAENJE ZATITE
RADU I NORMATIVNO REGULIRANJE

NA

Zadaa zatite na radu je smanjenje broja nezgoda, profesionalnih oboljenja i materijalnih

gubitaka nastalih zbog zastoja u radu.
Nezgoda na radu je svaki neeljeni i neplanirani dogaaj koji ima za posljedicu ozljedu ( ubod,
posjekotinu, prijelom i sl. ), zdravstveno oteenje radnika ili materijalne gubitke ( teta, lom,
zastoj u proizvodnji i sl. ). Posljedica oteenja zdravlja radnika na radu je profesionalno oboljenje.
Prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske iz 1993. godine u
Hrvatskoj se svake godine na radu ozljedi u prosjeku oko 30 000 radnika, od kojih oko 100 izgubi
ivot. To znai da se u prosjeku u Hrvatskoj svakog dana ozljedi 150 do 160 zaposlenika, odnosno 18
do 20 svakog sata. Svaki se 41. zaposlenik u Hrvatskoj tijekom godine povrijedi na radu, a bolovanje u
prosjeku traje 23 radna dana.
Mjere zatite u poduzeu duno je provoditi rukovodee osoblje i svaki zaposlenik u svom
djelokrugu rada. Shodno tome, svi rukovodei i izvrni zaposlenici koji samostalno obavljaju radne
zadae, moraju se osposobiti za rad na siguran nain.
Zbog nepotivanja pravila zatite na radu moe odgovarati svaki zaposlenik, bez obzira na
funkciju, odnosno poslove i zadatke koje obavlja. Zbog povrede radnih dunosti zaposlenik moe
odgovarati svojoj organizaciji. Za prekraj moe biti kanjen novanom kaznom od organa nadzora,
odnosno suca za prekraje, a ako su djela drutveno opasna moe odgovarati i krivino, te biti kanjen
novano ili zatvorom.
Ako se zaposleniku ipak dogodi nezgoda na poslu, on mora odmah obavijestiti o tome svog
neposrednog rukovoditelja.
Procjena opasnosti je postupak kojim se utvruje razina rizika na radnom mjestu od ozljede na
radu ili profesionalne bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi mogli izazvati tetne posljedice za
sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Strunjak zatite na radu provodi nadzor nad provedbom mjera zatite na radu.
Uspjeno poloenim testom uenik stjee pravo na rad uz nadzor nastavnika.
Sluba za sustav zatite 112
ima za zadau podizanje operativne spremnosti i osposobljenosti centara 112. Stoga sluba planira,
predlae i koordinira implementaciju suvremene tehnologije u centre 112. O svim otkrivenim
opasnostima obavjeuje, a po potrebi uzbunjuje graane, pravne osobe, tijela dravne uprave,
spasilake slube, nadlene djelatnike civilne zatite i druge nadlene jedinice Dravne uprave.
Temeljni zadaci .
Naalost kod nas se zatita na radu jo uvijek tretira kao troak jer ne razumijemo da poveano
ulaganje u zatitu sigurno je viestruka uteda: u broju dana bolovanja, cijeni lijeenja, odteta za
smrtne sluajeve a da ne spominjemo da ljudski ivot nema cijene. U EU je cijena ozljeda 2,6%
BND-a, a kod nas 4%!!!
Obveze i prava radnika
Radnik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanje uputi
poslodavac. Duan je obavljati poslove dunom pozornou sukladno pravilima zatite na radu
propisanih odredbama zakona, propisima donesenim na temelju njega, drugim propisima, uputama
poslodavca, odnosno njegovih ovlatenika i uputama proizvoaa strojeva i ureaja zatitnih
sredstava i radnih tvari.
Radnik je duan pri radu koristiti propisana osobna zatitna sredstva.
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga
to nisu primijenjena propisana pravila zatite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden
u nepovoljniji poloaj.

2. MEHANIKI IZVORI OPASNOSTI

Mehanikim izvorima opasnosti smatraju se oni koji uzrokuju mehanike povrede. To su
udarci, prignjeenja, posjekotine i sl. Do mehanikih povreda dolazi od predmeta u stanju
mirovanja ili gibanja. Tako se npr. opasnosti od mehanikih povreda javljaju pri rukovanju ( ili u
njihovoj blizini ) otrim i iljatim predmetima, rotirajuim predmetima, na mjestima ukljetenja, u
blizini predmeta koji se giba pravocrtno i sl. Osim toga, opasnosti su i dijelovi stroja koji mogu
odletjeti iz stroja ( npr. otputanje dijelova ). To se moe sprijeiti samo ispravnim odravanjem i
kontrolom.

Mehaniki izvori opasnosti pri uporabi orua za rad, ureaja i

mehaniziranih alata
a) Opasnosti kod krunog gibanja
To su strojni dijelovi koji se kruno
gibaju, npr. razliite osovine, vratila, spojke,
rotirajui komadi tijekom obrade na
tokarskom stroju i sl. ( slika 1. ). Opasnosti
kod tih elemenata poveavaju se s brzinom
njihove rotacije.
No bez obzira na brzinu, oni predstavljaju
opasnost ako nisu na odreeni nain zatieni.
ak i savreno glatke osovine i vratila mogu
zahvatiti kosu ili odjeu zaposlenika. To se
moe sprijeiti ispravnom zatitom svih osovina postavljenih do 2 m iznad poda.

Slika 1. Opasnosti kod krunog gibanja

Velika su opasnost strojni dijelovi koji se

kruno gibaju, a meusobno su u takvom odnosu
da se izmeu njih mogu uklijetiti dijelovi tijela
ili odjea zaposlenika ( slika 2. ).
Slika 2. Primjeri ukljetenja kod paralelnih
vratila koja se okreu u suprotnim smjerovima

b) Opasnosti kod pravocrtnog gibanja

Pravocrtno gibanje u podruju elemenata za prijenos gibanja mnogo je rjee od
krunog, a takvi su strojni dijelovi gotovo iskljuivo zatvoreni u kuitu, pa su opasnosti puno
manje. U sluajevima kada postoje takvi elementi, opasnost od ukljetenja izmeu njih i
okolnih vrstih dijelova stroja je vea. Zato ih je potrebno sasvim zatititi ili ograditi, kako bi
se zaposlenicima onemoguio pristup dok su u pogonu ( slika 3. ).

Slika 3. Opasnosti kod pravocrtnog gibanja

c) Opasnosti na mjestima radnog postupka

Tipini sluajevi ovih opasnosti javljaju se kod probijanja, odsijecanja, savijanja, preanja i
sl. Najvea je opasnost tamo gdje se materijal obrauje. Takva je mjesta potrebno dobro zatititi,
jer u protivnom moe doi do tekih povreda koje gotovo uvijek zavravaju gubitkom prstiju ili
ake, a mogu imati i tee posljedice ( slika 4. )
Slika 4. Opasnosti kod radnog postupka

Osnovne vrste zatitnih naprava

vrste, odnosno nepomine zatitne naprave
a

Slika 5. a i b Nepomine zatitne naprave

Glavna im je karakteristika da se za vrijeme rada ne mogu pomicati, pouzdano zatiuju
i zaposlenik ih ne moe ukloniti.
b) Zatitne naprave za blokiranje
Povezane su tako s mehanizmom stroja da nije mogu radni hod stroja dok je naprava
pomaknuta i ne zatiuje mjesto radnog postupka ( slika 6 ).
c) Automatske zatitne naprave
Svrha im je onemoguiti pristup zaposleniku u opasnu zonu za vrijeme radnog hoda
stroja ( slika 7 ).

Slika 6. Primjer zatitne naprave za blokiranje

naprava

Slika 7. Automatska zatitna

4

Osnovna pravila zatite na radu pri upravljanju strojevima (predavanje).

Mehaniki izvori opasnosti pri uporabi runog alata

Najei uzrok nezgoda pri rukovanju runim alatom je neispravan alat. Iako to nije
doputeno ponekad se za rad rabe kljuevi sa slomljenim ili istroenim eljustima,
neodgovarajueg oblika i dimenzija, izvijai sa slomljenim drkama i neodgovarajuih
dimenzija, labavo nasaeni ili oteeni eki, tupe pile, tupi sjekai, savijeni izvijai, turpije
bez drki i sl. ( slika 8 ).

Slika 8 a i b ispravni i neispravni runi alat

a)

Uporaba ekia
Slika 9.
A - Pravilno dranje ekia: palac
i kaiprst se
obaviju oko drke
ekia;
B - Nepravilno! eki se dri
prekruto i previe naprijed;
C - Pravilno! Prst je uz glavu
avla pa nema opasnosti od udarca;
D - Nepravilno! avao se dri
previe nisko, moe se omaknuti,
pa e eki udariti po prstu.

b) Uporaba sjekaa
Slika 10.
a - Pravilna otrica sjekaa
b - Pravilno dranje sjekaa

Slika11.
a - Nepravilan nain prihvaanja ekia i pogled usmjeren u sjeka - treba gledati u sjeivo;
b - Pravilno dranje sjekaa i ekia, te gledanje preko naoala u sjeivo.

c)
d)
c) Uporaba izvijaa

Slika 12. Vrhovi izvijaa samo su na prve dvije slike pravilni, jer irina vrha i dubina vijka
odgovaraju utoru na vijku.

Slika 13.
a - Pogreno je drati ruku ispod izvijaa jer on
moe iskliznuti;
b - Pravilan rad s izvijaem.

d)

Uporaba klijeta
Slika 14.
a i b - Nepravilan rad s kombiniranim klijetima

Runi alati i pribor s otrim i iljatim dijelovima se ne smiju nositi u depovima radne odjee.
Zaposlenici kada zajedniki prenose na ramenu neki dugaak predmet ( cijev ili ipku ),
moraju se poredati po visini i to tako da je prednji kraj tog predmeta podignut uvis.
6

Najei uzroci nezgoda pri radu s alatom su:

- neispravan alat ( uporaba kljueva s polomljenim i istroenim eljustima, neodgovarajuih
oblika i dimenzija; uporaba izvijaa sa slomljenom drkom i neodgovarajuih dimenzija; uporaba
labavo nasaenih ili oteenih ekia; uporaba tupih pila, tupih sjekaa, savijenih turpija, turpija bez
drke i sl. ),
- uporaba alata u pogrene svrhe ( na nain na koji se on inae ne koristi ili u svrhu za koju nije
namijenjen, kao to je npr. uporaba kljua umjesto ekia za zabijanje avala, turpije umjesto
odvijaa ili poluge; uporaba kljua s veim otvorom eljusti nego to je irina matice; uporaba
klijeta umjesto kljua; uporaba neizoliranih alata pri radu s ureajima pod naponom ),
- neispravan nain rada ( ne potuju se ispravni radni postupci kao npr. dranje predmeta u ruci
za vrijeme obrade turpijanja, piljenja, odvijanja i sl., tj. bez postavljanja na vrsti oslonac; rezanje
predmeta noem u smjeru tijela, udaranje kaljenim alatom po povrini drugog kaljenog predmeta,
dranje ruice ekia blizu glave ekia, produenje ruice kljueva pomou cijevi, poluga i sl. ),
- neispravno odlaganje alata ( na povienim mjestima i sl. ).
Primjeri neispravnog naina rada:

Neispravno odlaganje alata:

UPUTE ZA SIGURAN RAD

Neispravan runi alat ne smije se upotrebljavati. Svaki dan prije poetka rada i tijekom rada
treba provjeriti ispravnost alata.
Alat koji se ne moe popraviti treba odmah baciti. Popravak alata obuhvaa kaljenje
udarnih ploha, osiguranje vrstoe i ilavosti, bruenje svih reznih ploha, pojaavanje eonih ploha,
namjetanje i oblikovanje ruica.
Drak i ruice moraju biti od tvrdog drva ili drugog materijala pravilno oblikovani i
nasaeni, odnosno uvreni.
eone plohe alata po kojima se udara moraju biti ravne, bez naprslina, pravilno zaobljene i
termiki oblikovane. Svi rezni alati, kojima se ree, brusi, sijee i sl., moraju uvijek biti otri.
7

Tupi alat je opasan.

Sve predmete koji se obrauju runim alatom treba odgovarajue uvrstiti na radnom
stolu.
Za razliite radne postupke treba odabrati samo odgovarajui alat.
Alat ne smijemo odlagati po podu ili policama s kojih moe pasti. Alate s otricama ili
reznim plohama treba odlagati u posebne kutije ili torbe.
Runi alat se ne smije prenositi u depovima radnog odijela, jer moe uzrokovati ozljede pri
saginjanju ili padu radnika.
Pri dodavanju alata s otrim i iljastim dijelovima alat treba dati iz ruke u ruku i to tako da se
prua dio na kojem je ruica.
Kod nekih radova s runim alatima obvezna je uporaba zatitnih naoala ili titnika za oi i
lice ( za zatitu od leteih estica ), zatitnih pregaa, rukavica, zatitnih potkoljenica, pa i cipela s
elinom kapicom ( za zatitu od otrih alata, kao to su noevi, sjekire, sjekai ili teke poluge ).
UPAMTITE
Prije poetka rada obvezno pregledati runi alat.
Za svaki posao upotrijebite odgovarajui ispravan alat. Ako nemate odgovarajui alat,
nemojte poinjati posao.
Prije poetka rada razmislite kako ete upotrijebiti runi alat. Ako niste sigurni u ispravnost
nekog radnog postupka, zatraite miljenje voditelja posla.
Alat prenosite i odlaite u odgovarajuim kutijama ili torbama. Koristite se osobnim zatitnim
sredstvima, kada za to postoji potreba.
Runi mehanizirani alati pripadaju skupini strojeva s poveanim opasnostima

3. OPASNOSTI OD PADOVA I RADOVI NA VISINI

RADNI PROSTOR I OKOLINA
a) Padovi na istoj razini
Najee nastaju zbog loe konstrukcije ili
neodravanja poda. Takoer, pod radne prostorije mora
biti ravan i gladak, ali ne i klizav. Prema pravilima
zatite na radu slobodne povrine poda koje slue za
prolaz ljudi ili vozila moraju imati odgovarajuu irinu i
to:
glavni prolaz za ljude mora biti irok najmanje
150 cm;
sporedni prolaz 100 cm ( slika 15. );
transportni putovi ne smiju biti ui od 180 cm,
odnosno moraju biti iri za najmanje 80 cm od
transportnog vozila.

Slika 15. Dimenzije

glavnog i sporednog
prolaza za ljude u pogonu

e) Padovi u otvore u podu

Pod otvorima na podu podrazumijevamo: jame, kanali, otvori za dizala i sl. Da se sprijei
pad u otvore u podu moramo ih ograditi postavljanjem odgovarajue zatitne ograde ili se
preko otvora moraju postaviti posebni poklopci koji dobro prianjaju uz otvor.

Slika 16. a-Privremena zatitna ograda s otvorom na podu

b-Poklopac

Radovi na visini i padovi s povienih mjesta

Radom na visini smatra se svaki rad
na visini s povrine podignute vie od 3
metra. Sva radna mjesta via od 100 cm od
tla ili nie etae, kod kojih postoji opasnost
od pada moraju biti zatiena posebnom
zatitnom ogradom. Zatitna ograda mora
biti visine najmanje 100 cm. Na donjem rubu
zatitne ograde mora se postaviti vodoravna
preka visine najmanje 20 cm. Funkcija
te preke je da sprijei pad predmeta s visine
na radnike koji rade ispod zatitne ograde.
Za izvoenje nekih radova na visini rabe se i
ljestve ( slika 17. ). Silazimo takvim
ljestvama uvijek licem okrenuti
prema
njima. Ljestve mogu biti nepomine i
pomine.
Nepomine ljestve se uzidaju u zid te imaju zatitni
leobran ve od visine od 250 cm koji nam slui kao zatita od
pada i kao odmorite. Pomine ljestve mogu biti jednokrake i
dvokrake. Dvokrake ljestve su pravilno postavljene kada je
zatitni lanac max. zategnut i ne smijemo ih koristiti kao
jednokrake, a jednokrake su pravilno postavljene pod kutom od
75 i rukohvatom nadvisuju etau, na koju vode za 75 cm.
Ljestvama se uvijek kreemo licem okrenuti prema njima.

Slika 17. Ispravno

postavljene
jednokrake ljestve
Ukoliko je rad na visini veoj od 3m to je posao s posebnim uvjetima rada!
U Francuskoj gotovo da ne poznaju pad s visine (zatitne mree su obveza), a kod nas je to 50%
smrtnih sluajeva!!!
9

Pokreti i poloaji tijela pri radu u transportu

Kraljenica je oblikovana za uspravno dranje tijela, a to je posebno vano kod prihvaanja,
podizanja, noenja i sputanja tereta. Na slici 18 ( a, b ) prikazani su razliiti poloaji tijela pri
noenju tereta.

Slika 18.
a-Uspravna kraljenica pri podizanju tereta:(1) djelovanje sila, (2) poloaj
prljena, (3) poloaj diska izmeu prljenova;
b-Povijena kraljenica. Opasno je vee optereenje u ovom poloaju, jer se
neravnomjerno optereuje disk.
Pri prihvaanju nekog tereta poloaj kraljenice treba biti uspravan, jer je tako optereenje na
prljenove ravnomjerno i nema djelovanja momenta. Kraljenica se ne smije savijati, ve se noge savijaju
u koljenima. Na slici 19 ( a i b ) prikazan je neispravan i ispravan poloaj tijela pri prihvaanju i
podizanju tereta.

Slika 19. Nepravilan (a) i pravilan (b) nain prihvaanja tereta s obzirom na poloaj
kraljenice u fazi prihvaanja i noenja tereta
Radi zatite ivota i zdravlja ustanovljena je najvea masa tereta za mukarce i ene kod
prenoenja tereta i ona iznosi:
a) za mukarce do 25 kg;
b) za ene i mlade do 15 kg.

10

Optereenje intervertebralnih diskova

Diskovi su neka vrsta jastuia koji odvajaju kraljeke. Diskovi omoguuju fleksibilnost
kraljenice. Sastoje se od viskozne tekuine koja je zatvorena u tvrdoj vlaknastoj ovojnici koja se
nalazi oko diska. Zbog raznih razloga, od kojih su neki troenje i optereenja u funkciji dobi,
diskovi mogu degenerirati i izgubiti vrstou, u ozbiljnijim sluajevima mogu toliko deformirati
da uzrokuju oteenja njihove vlaknaste ovojnice.
Degenerativni procesi poremeuju
mehanizme vertebralnog stupa ( kraljenice ), to dovodi do ukljetenja tkiva i ivaca. Ovakva
ukljetenja uzrokuju velike probleme u leima koji se obino nazivaju lumbago ( bolni grevi
miia ) ili iijas i sl., a u ekstremnim sluajevima mogu dovesti do paralize nogu. Neprirodni
poloaj tijela pri radu, nepravilno sjedenje mogu ubrzati degeneraciju diskova, sa svim moguim
posljedicama koje su prethodno spomenute. Kao mjera optereenosti diskova primjenjuje se
mjerenje tlaka u unutranjosti diskova za vrijeme razliitih poloaja tijela. Poveanje tlaka unutar
diska znai da je disk preoptereen, te da e se brzo istroiti ukoliko se nastavi s preoptereenjem.
U sjedeem poloaju bez oslonca za lea tlak e biti najmanji kada je gornji dio tijela
uspravan, jer to odrava kraljenicu u obliku izduenog dvostrukog slova S , s lordozom u
lumbalnom dijelu ( lordoza znai da je kraljenica savijena prema naprijed, kao to je to uvijek
sluaj u lumbalnom dijelu, kad je tijelo u uspravnom stojeem stavu ).

11

12

4. OPASNOSTI OD ELEKTRINOG UDARA

Djelovanje elektrine struje na ovjeka
a) Toplinsko djelovanje - pri kojem se tijelo zagrijava, osobito na mjestima gdje struja ulazi i
izlazi. Na tim mjestima moe doi do tekih opekotina, kako unutarnjih, tako i vanjskih.
b) Mehaniko djelovanje - pri strujama velikih jakosti dolazi do razaranja tkiva na mjestima
ulaza i izlaza struje iz tijela.
c) Kemijsko djelovanje - iskazuje se tako da struja prolazei kroz krv elektrolitski rastvara krvnu
plazmu.
d) Bioloko djelovanje oituje se u stezanju miinog tkiva, treperenju sranih klijetki,
prestankom disanja uslijed paralize dinih organa, paralizom rada srca.

Nain protjecanja el. struje kroz ljudsko tijelo

Elektrina struja djeluje na ovjeka kada je on u zatvorenom strujnom krugu, odnosno kada je u
izravnom dodiru s dvjema tokama meu kojima je napon. To se moe dogoditi u sljedeim
sluajevima:

Slika 20. Razliiti sluajevi uspostavljanja strujnog kruga preko ljudskog tijela
(osobe i pod b. i pod c. su u opasnosti)

13

Faktori koji utjeu kod udara elektrine struje

It - jakost struje dodira protekle kroz tijelo (A) amper
It = UL
UL - dodirni napon (V) volt A
Zt- otpor ljudskog tijelaZ
(Q)
t ohm
1) Prosjean otpor ljudskog tijela - u prosjeku iznosi 2000 Q
2) Jakost struje dodira - prema novim tehnikim propisima donja granica opasnih jakosti struja
dodira iznosi od 15-30 mA ( miliampera )
3) Napon dodira - najvia vrijednost napona dodira koja je doputena propisima iznosi:
- za izmjeninu struju UL= 50 V
- za istosmjernu struju UL= 120 V
U odreenim nepovoljnim uvjetima i nii napon od 50 V izmjenine, odnosno 120 V istosmjerne
struje mogu biti opasni po ivot. Stoga su za odreene sluajeve propisani i nii tzv. sigurnosni
naponi. U loijim uvjetima npr. kao to su mokre prostorije za rad ili rad na metalnim velikim
plohama propisuju se nii trajno doputeni naponi dodira, a iznosi 25 V za izmjeninu i 60 V za
istosmjernu struju.
4) Frekvencija struje - ako frekvencija struje iznosi od 42 do 60 Hz ( Hertza ), ovjek moe bez
posljedica podnijeti jakost struje od 20 mA, dok su jae struje i frekvencije opasne po ivot i zdravlje
ljudi.
5) Vrijeme prolaska struje kroz organizam - to je vrijeme prolaza dulje, ozljede su tee i
opasnije, a smrtnost vea.

Zatitne mjere od elektrinog udara

Do elektrinog udara moe doi zbog:
- a) izravnog ( direktnog ) dodira dijelova pod naponom, tj. dodira ljudi ili ivotinja s
dijelovima elektrine opreme ili instalacija koje se nalaze pod naponom, odnosno uslijed;
- b) posrednog ( indirektnog ) dodira, tj. dodira ljudi ili ivotinja s " masama "( izloenim
vodljivim dijelovima ) koje su dole pod napon zbog proboja osnovne izolacije.

a) Zatita od izravnog ( direktnog ) dodira dijelova strojeva i ureaja pod

elektrinim naponom
Najvea opasnost pri radu s elektrinim strojevima i postrojenjima nastaje prilikom dodira
vodia ili postrojenja koje su pod faznim ili meufaznim naponom ( 220 - 380 V ). Zato elektrine
instalacije, aparati i ureaji moraju biti tako napravljeni da izravan dodir dijelova pod naponom ne
bude mogu. Zatitu od izravnog ( direktnog ) dodira provodimo na nekoliko naina:
izoliranjem,
udaljavanjem,
ugraivanjem,
ograivanjem.
Izoliranje se provodi tako da sve dijelove pod naponom koji se nalaze nadohvat ruke,
izoliramo odgovarajuom izolacijom, pravilno dimenzioniranom i otpornom na tetna djelovanja
(udar, nagrizanje itd. ).
Udaljavanje se ostvaruje postavljanjem postrojenja pod naponom izvan dohvata ruku i to
tako da su 2,5 m uzdignuti iznad mogueg stajalita, ili l,25 m udaljeni vodoravno ili nanie ( slika
21. ). Goli zrani vodovi moraju od tla biti podignuti 4 m, a u naseljenom mjestu 7 m.

Slika 21. Udaljavanje postrojenja pod naponom

14

Ugraivanje izravnog (direktnog) ureaja pod naponom - razvodnih ormaria - postie se

zatita od direktnog dodira ( slika 22. ).
Ograivanje je mjera zatite kada se zatitnim pregradama ili mreama sprjeava dodir s
postrojenjem pod naponom ( slika 23. ).

Slika 22. Ugraivanje izravnog

ureaja pod naponom

Slika 23. Ograivanje postrojenja

pod naponom

b) Zatita od posrednog ( indirektnog ) dodira

Za zatitu od posrednog ( indirektnog ) dodira propisi predviaju sljedee zatitne mjere:

Automatsko iskljuivanje napajanja

Automatsko iskljuivanje napajanja defektnog strujnog kruga ostvaruje se meusobnim vodljivim
spajanjem masa elektrinih troila s vodiima, te ugradnjom odgovarajuih zatitnih ureaja
(osigurai, prekidai i sl. ) koji iskljuuju strujni krug u sluaju kvara na osnovnoj izolaciji ( prema
prijanjim propisima te su mjere poznate pod nazivima " nulovanje " i " zatitno uzemljenje s
pojedinanim uzemljivaem " ).

Uporaba ureaja klase II

Svrha zatite izoliranjem je da se elektrina troila, uz postojeu pogonsku izolaciju,
opreme jo i dodatnom zatitnom izolacijom, kako u sluaju kvara na pogonskoj izolaciji korisnik ne
bi doao pod napon. Zatita izoliranjem provodi se tako da se izolacijskim materijalom obloe svi
metalni dijelovi koji u sluaju kvara dolaze posredno ili neposredno pod napon. Kuita builica, suila
za kosu i dr. izrauju se od takvih izolacijskih materijala koji su otporni na mehanika, kemijska i
druga oteenja.
Drugi oblik izolacije je ugraivanje izolacijskih umetaka izmeu vanjskog metalnog kuita i
unutarnjih dijelova troila pod naponom ( plastini zupanici, osovine i dr. ) to jo vie pridonosi
kvaliteti njihove zatitne izolacije. Ta se troila prikljuuju pomou gipkih izoliranih vodova koji su
fiksno prikljueni na elektrini ureaj.
Prikljuni vodovi nemaju zatitnih vodia. Troila koja su tako zatiena, tj. zatitnom izolacijom
imaju ovakav znak:

Na slici 24. prikazano je kako se ugrauje dodatna zatitna izolacija na runoj builici.

znak za zatitnu izolaciju

Slika 24. Ugraena dodatna zatitna izolacija u runoj builici sa simbolom dvostruke
izolacije
15

Mali radni i sigurnosni naponi

Pod malim radnim i sigurnosnim naponom podrazumijevaju se naponi do 25 V izmjenine
struje. Ti se naponi najee rabe u vrlo nepovoljnim uvjetima rada kakvi su npr. radovi s
elektrinim ureajima na metalnim konstrukcijama, garaama i dr. To je djelotvorna zatitna mjera,
jer bi u sluaju kvara nastala struja greke bila ispod doputene granice opasnosti.
Male radne i sigurnosne napone primjenjujemo za rune svjetiljke, elektrini alat, djeje
igrake. Ta zatitna mjera je dosta ograniena jer se mogu rabiti samo ureaji manjih snaga.

Slika 25. Zatita od strujnog udara odvojnim transformatorom

Prva pomo kod udara el. struje

Ope upute za siguran rad s elektrinim troilima
Pri rukovanju elektrinim troilima moramo se pridravati ovih pravila:
nikad se ne smiju dodirivati oteeni vodii jer oni mogu biti pod naponom;
napon u oteenim vodiima treba odmah iskljuiti, a popravak povjeriti strunoj i za to
odgovornoj osobi;
posebno oprezno treba rukovati dugakim predmetima u blizini elektrinih vodova pod
naponom kako ih za vrijeme rada ne bismo dodirnuli;
nije doputeno dodirivanje elektrinih vodova koji su pali na zemlju, jer oni i dalje mogu biti
pod naponom;
s kabelima treba biti paljiv jer oni se lako oteuju;
nije doputeno razvlaiti kablove preko transportnih staza i putova, a da se oni ne zatite od
oteenja;
pri zamjeni osiguraa i arulja obvezno treba imati osvjetljenje, dakle nita se ne smije oko
struje raditi u mraku
( pri ovim radovima moramo imati suhe ruke i stajati na nekom izolacijskom materijalu );
zabranjeno je " krpanje " ( premoivanje ) uloaka osiguraa ( slika 26. ) i umetanje
uloaka vee nazivne vrijednosti nego to je osigura. Obvezno se mora ugraditi uloak s oznakom
koja odgovara amperai osiguraa, a pijesak u uloku obvezatno mora postojati jer je njegova
zadaa gasiti iskru koja nastaje pri pregorijevanju uloka.

Slika 26. Ispravna uporaba uloaka osiguraa

16

5. OPASNOSTI OD TETNIH I OTROVNIH TVARI

Kao posljedica poveanja zagaenja ovjekove okoline sve su ee pojave trovanja,
oteenja pojedinih organa, profesionalne bolesti, poari, eksplozije, opekline. Trovanjem
nazivamo bolesno stanje organizma, koje je posljedica promjena na organima, tj. poremeaja
normalnih funkcija, odnosno privremenog ili trajnog oteenja tkiva ili organa.
Otrovne i tetne tvari ulaze u organizam putem organa za disanje, koe i probavnih organa.
Opasne tvari dijelimo na: za zdravlje tetne tvari, zapaljive tvari i eksplozivne tvari.
Za zdravlje tetne tvari su one koje mogu tetno djelovati na zdravlje radnika dok je zaposlen,
nakon umirovljenja i koje imaju tetan utjecaj na njegove potomke.
tetne tvari u industriji su:
a) Plinovi - najpoznatiji plin koji tetno djeluje na zdravlje ljudi je ugljik dioksid /ugljini monoksid.
tetno djelovanje ugljinog dioksida uzrokuje smanjenu sposobnost krvi da prenosi kisik potreban
organizmu, jer se hemoglobin u krvi znatno lake spaja s ugljinim dioksidom. U znaajne tetne
plinove ubraja se cijanovodik i klor;
b) Pare - to je plinoviti oblik tvari, koje su na obinoj temperaturi i tlaku u tekuem ili krutom
obliku;
c) Aerosoli - to su rasprene krute ili tekue estice u zraku, a dijele se na praine, dimove i magle.
S obzirom na koliinu tvari koja je ula u ovjekov organizam, na trajanje izloenosti organizma
otrovu, te o putu kojim je otrov uao u organizam trovanje moe biti: akutno ili kronino.
Uinke trovanja moemo podijeliti prema mjestu na kojem se nalaze:
- lokalno djelovanje i sustavno djelovanje.
Opasnosti pri radu s kiselinama i luinama
Kiseline i luine izjedaju kou i sluznicu i u dodiru s koom stvaraju teke opekline, pri emu
su opekline uzrokovane djelovanjem luina opasnije. Pare i magle kiselina i luina djeluju
nadraujue na dine organe i oi, to u krajnjem sluaju moe uzrokovati sljepou. Naroito su
opasne ako ih se proguta, jer nastaju teka oteenja jednjaka, eluca i crijeva, to takoer moe
prouzroiti smrt.

Zatita na radu s kiselinama i luinama

Posude u kojima drimo kiseline i luine moraju
biti neoteene i na svakoj posudi mora biti oznaka s
nazivom tvari i oznakom koncentracije. Posuda s
kemikalijom na kojoj nema propisane naljepnice ne
smije se otvarati, ve takvu posudu treba vratiti u
skladite.
Prostorije u kojima se dre kiseline i luine moraju
se dobro provjetravati. Posebnu pozornost potrebno je
obratiti prilikom razrjeivanja kiselina vodom pri
emu se oslobaa velika koliina topline, pa moe
doi do prskanja kiseline po radniku. Zapamtite:
kiselina se uvijek polako ulijeva u vodu uz mijeanje
( Slika 27. )
Sika27. Mijeanje kiseline i vode
Opasne tvari se ne smiju prenositi u rukama ve se moraju prevoziti pomou transportnog
sredstva.

Prva pomo
Ako kiselina doe u dodir s koom, polivenu kou valja obrisati i neutralizirati otopinom sode, a
zatim isprati velikom koliinom vode. Pri radu s otapalima moraju se rabiti gumene zatitne rukavice.
Pet zlatnih pravila koja pomau smanjenju opasnosti od nezgoda
Provjeriti jesu li sva pakiranja i posude u ispravnom stanju kako bi se izbjeglo svako
eventualno proputanje. Voditi rauna o tome da se svi plinovi, pare, dimovi ili praine koji nastaju na
mjestu rada odmah i odvode s mjesta njihovog nastanka. Obvezno nositi respirator uvijek kada je to
potrebno te kada ve imamo pripremljen respirator uz odreeno radno mjesto za odreenu radnu
operaciju. Potrebno je provjeriti da u blizini mjesta rada kemijskim tvarima nema izvora vatre.
17

Opasne kemijske proizvode uvati samo u odgovarajuoj ambalai i propisno oznaiti.

Nikada ih ne pretakati u posude za dranje hrane ili pia. Ova navika esto uzrokuje teke i brojne
nesree. Kada nisu u uporabi, opasni kemijski proizvodi moraju biti pod kljuem.
Izbjegavati bilo kakav dodir s ustima, ne jesti i ne puiti kada upotrebljavate opasne tvari ili
kada ste na mjestima gdje se one upotrebljavaju.
Raditi paljivo, te izbjegavati kontaminaciju putem koe. Uvijek kada je to potrebno i na
mjestima na kojima je potrebno, zatititi izloene dijelove tijela osobnim zatitnim sredstvima
(radna odijela, pregae, rukavice, izme, naoale, maske, titnici za lice itd. ).
Osobnu higijenu odravajte savjesno, perite ruke. Prije uzimanja jela svakako odstranite
zaprljanu odjeu. Svaku, pa i najmanju ranu, treba zatititi od direktnog dodira s tetnim i otrovnim
tvarima.
Pet zlatnih pravila.
r,

6. OPASNOSTI OD BUKE I VIBRACIJA

Buka je definirana kao svaki nepoeljan zvuk. tetnost buke na ljudski organizam izraava se
zamorom, oteenjem sluha i smanjenjem radne sposobnosti. Zvuk je promjena ( titranje ) tlaka,
napetosti, pomaka estica te brzine estica koja se iri u elastinoj sredini.

Mjerenje buke i podruja tetnosti

Budui je ljudsko uho razliito osjetljivo na buku izraenu istim brojem decibela ( dB ), a na
razliitim frekvencijama, uvijek moramo navesti i frekvenciju buke. Ljudsko uho uje buku samo*
odreenih frekvencija. Tako pri frekvenciji od oko 1000 Hz:

5 dB

oznaava " prag " ili granicu ujnosti pri

kojoj
osobe s normalnim sluhom uz
odreene uvjete jo mogu uti glasove raznih
frekvencija ujnog podruja

oznaava granicu do koje se buka na toj

frekvenciji smatra sasvim bezopasnom
oznaava granicu podruja do kojeg, smatra
65 dB
se, buka ima samo psiholoko djelovanje
ograniava grupu koja, osim psiholokog
85 dB
djelovanja,
izaziva
i
reakcije
neurovegetativnog sustava; ta buka jo
znaajno ne ugroava organ sluha; smatra se
gornjom doputenom granicom buke
buka koja znaajno ugroava organ sluha; uz
120 dB
naveden uvjet, tom je bukom predstavljena
tzv." granica nelagodnosti
predstavlja tzv. " prag " ili granicu bola, pa
140 dB
takvoj buci ovjek ne smije biti izloen niti
kratkotrajno
*Nova znanstvena studija tvrdi da ljudi koji ive blizu vjetroelektrana mogu ogluiti. Jedva ujne
niske frekvencijeuma koji emitiraju turbine vjetrenjae mogu natetiti sluhu (cortijev organ).
Buka niskih frekvencija iz umjetnih izvora se proirila posljednjih godina, a generiraju ju
termoelektrane, razliiti ventilatori, sustavi klimatizacije - moe nas ozlijediti iako po zakonu nisu
zabranjeni.
Auralno djelovanje izravno oteenje slunog organa
Ekstraauralno djelovanje utjecaj na ivani sustav, krvoilni sustav, probavni trakt, umni rad,
koncentraciju, pozornost

35 dB

18

Pri lakem mentalnom radu te fizikom radu koji zahtijeva pozornost i koncentraciju, najvia
doputena razina buke iznosi 65dB.
Najvia doputena dnevna ili tjedna izloenost buci na radnom mjestu, s obzirom na
oteenje sluha, ne smije iznositi vie od 85 dB.
Industrijska buka gornja granica nekodljivosti buke u osam radnih sati je 75dB.
Kuna buka ne bi smjela prelaziti razinu od 45 dB , a tijekom noi 35 dB. Primjera radi,
treba napomenuti da razina zvuka pri uobiajenom razgovoru iznosi 40 do 60 dB.
Poveana buka ( iznad 60dB, a naroito 80dB ) utjee na umor, razdraljivost, nesanicu,
smetnje u koncentraciji, slabljenje koordinacije pokreta, na poveanu potronju energije i sl. Via
razina buke u veoj mjeri oteuje dijelove Cortijevog organa ( unutarnji dio punice ). To rezultira
oteenjem sluha, najprije za zvukove s visokim frekvencijama ( 4000 Hz ), a uslijed daljnje
izloenosti takvoj buci oteenje napreduje i iri se na zvukove niih frekvencija i na kraju prelazi u
potpunu gluhou

Slika Cortijev organ

Zatita od buke tehnike mjere: smanjenje sila koje uzrokuju buku na izvoru, pravilno
odravanje i podmazivanje strojeva, primjena manje bunih strojeva, odgovarajuih amortizera
itd. Pojedinane tehnike mjere zatite od buke svode se na primjenu osobnih zatitnih sredst ava:
- uni uloci i epovi koji smanjuju buku 7 do 15 dB;
- uni pokrovi koji smanjuju buku od 21 do 36 dB ( ovisno o materijalu );
- kacige za zatitu od buke koje smanjuju buku do 30 dB.
Djelotvorna je i kombinacija unih epova i kacige ( 7 do l5 + 30dB ).
Novija generacija unih epova ( ovisno o materijalu specijalna zatitna vata ili umjetni
materijali kao poliuretanska pjena ili silikon ) priguuju buku u rasponu od 23 do 37dB.
Vibracije
- Vibracije zamaraju radnika, smanjuju mu radnu sposobnost i tetno djeluju na zdravlje ako im
je radnik due izloen. Zbog duljeg djelovanja vibracija mogu nastati oboljenja krvnih ila,
miia, tetiva, zglobova i kostiju, te oteenje ivaca u smislu funkcionalnih i organskih
promjena.
- Nastaju pri rukovanju alatima na komprimirani zrak i rotirajuim alatima (uporaba motornih
pila, rudarski radovi,industrijska sjea drva, zakivanje metala)
- Smanjuju udobnost i uinkovitost a izlaganje iznad odreenih granica moe izazvati trajne i
nepovratne posljedice na zdravlje.
- Kod zaposlenika koji su redovito izloeni vibracijama moe doi do niza oteenja, tj.
poremeaja u krvoilnom, ivanom ili miino-kotanom sustavu ake ili ruke.
- itava skupina profesionalnih bolesti koje su posljedica dugotrajnog izlaganja vibracijama
naziva se vibracijski sindrom.
- U Hrvatskoj je poznato da veina profesionalnih sjekaa u umarstvu ima problema s nekom od
posljedica vibracijskog sindroma.
19

Ovisno o intenzitetu, frekvenciji i trajanju izloenosti vibracijama te nainu rada i vrsti

aktivnosti, te promjene mogu biti reverzibilne ili mogu prijei u trajna oteenja.
- Prilikom izlaganja vibracijama treba izbjegavati pothlaivanje aka.
- Oteenja koja se prenose na ake i ruke mogu se manifestirati kao bolest krvnih ila,
neuroloki poremeaji i promjene na kostima, zglobovima i miiima. Dugotrajna izloenost
vibracijama visokih frekvencija moe dovesti do poremeaja krvotoka s povremenim
napadajima bljedila jednog ili vie prstiju, a kada se krvotok ponovno uspostavi (najee
zagrijavanjem) prsti pocrvene i budu bolni.
- Kod zaposlenika izloenih takvim vibracijama mogu se javiti i neuroloki poremeaji koji se
manifestiraju kao utrnulost, obamrlost prstiju i aka, smanjenje osjeta dodira i temperature kao
i manualne spretnosti. Zaposlenici se mogu aliti i na slabost miia, bol i smanjenje miine
snage u akama i rukama.
- Intenzivne vibracije niskih frekvencija mogu uzrokovati degenerativne promjene u kostima
ake, zglobovima prstiju i runog zgloba, lakta i ramena. Ukoliko se izloenost vibracijama
nastavi simptomi se pogoravaju i najee dolazi do naruavanja radne sposobnosti,
poveanog rizika od ozljeda i ometanja aktivnosti svakodnevnog ivota.
- U poetnim stadijima vibracijske bolesti potrebno je skraenje dnevne izloenosti vibracijama,
a u napredovalom stadiju treba zaposlenika premjestiti na drugo radno mjesto.
- Koristiti vibracijske rukavice!!!
Zatita od vibracija: vibroizolacija ( elastino temeljenje)
-

20

7. OPASNOSTI OD TETNIH ZRAENJA

Zraenje je irenje energije u prostor pomou valova. Najpoznatije vrste zraenja su:
a) Toplinsko ili infracrveno zraenje - javlja se u industriji, talionicama, kod visokih pei, pri
zavarivanju i sl. Opasnosti koje prijete od toplinskog zraenja su toplinski udar, sunanica, oteenje
centralnog ivanog sustava i oboljenje mokranih organa.
b) Ultraljubiasto ( ultravioletno ) zraenje - javlja se u industriji ( osobito u
graevinarstvu i strojogradnji ) pri zavarivanju, lijevanju i sl. Zraenje je vrlo tetno za oi, a djeluje i
na sredinji ivani sustav, pa uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu i povraanje. Veina ljudi koja se bavi
elektro - zanimanjima, a nije zatiena osobnim zatitnim sredstvima, djelovanje ultraljubiastog
zraenja osjeti tek idui dan. Ronjaa se upali uz osjeaj kao da su oi pune pijeska.
c) Rendgensko i radioaktivno zraenje - zbog sve vee primjene ovog zraenja u industriji,
zdravstvu i ostalim djelatnostima, ljudski je organizam pod sve veim utjecajem tog opasnog zraenja.
Osobito je opasno, jer se akumulira u ljudskom organizmu. Koliinu zraenja koju primi neki organizam
mjerimo jedinicom koja se zove sievert ( Sv ) l Sv == J/kg. Osobna godinja granica ( odnosi se najvie
na prirodno i ozraenost u medicinske svrhe ) ekvivalentne doze radioaktivnog zraenja za ozraenost
cijelog ovjejeg tijela iznosi od 0,2 do 5 mSv ( milisieverta ).
U graevinarstvu i strojogradnji se najee javljaju ultraljubiasta i infracrvena ( toplinska )
zraenja.
Zraenje u obliku mehanikih valova: valovi najniih frekvencija, infrazvuk, zvuk i ultrazvuk.
Zraenje u obliku elektromagnetskih valova: radiofrekvencijsko zraenje, infracrveno zraenje
( toplinsko ), svjetlosno, ultraljubiasto, rendgensko, te gama zraenje.
estino zraenje: - zraenje, zraenje, neutronsko zraenje, te zraenje i drugih
subatomnih estica ili njihovih slogova.
Karakteristine doze zraenja raspoznajemo kao prirodne, doputene, granine, kritine i
nadkritine doze.
Prirodna doza potjee od kozmikog zraenja ( 20-30% ) i zraenja okoline ( 70-80% ). Prirodna
se doza procjenjuje na 1 3 mSv godinje. ovjek je priviknut na tu dozu i vjeruje se da ne
uzrokuje znatnije bioloke uinke.
Doputene su doze one koje primamo uslijed ljudskog djelovanja i za koje se vjeruje da ne
uzrokuju znatnije bioloke uinke, a moraju biti manje od graninih doza.
Granine doze su zakonskim aktima propisane i ne smiju se prekoraiti ljudskim djelovanjem.
Raspoznajemo i primarne granice doza koje se odnose na pojedinca i autorizirane granice doza
koje propisuju dravne ustanove. Takoer raspoznajemo, prema uinku zraenja na ive organizme
prema pogibeljnosti, stohastike ( sluajne ) i nestohastike ( redovne ) uinke zraenja.
Kritine doze uzrokuju teka oteenja zdravlja i prve smrtne sluajeve. Smatra se da su za
ovjeka kritine doze one koje su vee od 250 mSv. Naim Pravilnikom propisano je da se nakon
jednokratno primljene tolike doze mora izvriti specijalistiki lijeniki pregled.
Nadkritine doze su vie od kritinih i naroito su opasne ako su primljene u kratkom vremenu.
Do takvih ozraivanja dolazi pri tekim nesreama u radu s izvorom zraenja. Procjenjuje se da
nakon doza viih od 3 Sv svi ozraeni umiru i to ve u roku od nekoliko dana.
Za smanjenje ozraivanja stanovnitva postoje mogunosti uglavnom u smanjenju ozraivanja u
medicinskoj dijagnostici. A upravo poveanje medicinske zatite, u prvom koraku, znai i porast
ozraivanja. Tu se jedino razumnim smanjivanjem i izbjegavanjem nepotrebnih ozraivanja moe
smanjiti ukupno umjetno ozraivanje. Pojavom novih dijagnostikih postupaka u medicini kao to
je primjena ultrazvune dijagnostike, a posebno dijagnostike nuklearnom magnetskom rezonancom,
moe se oekivati da e se udjel medicinskog ozraivanja smanjiti.

21

Da bi se mogli tititi od zraenja potrebno je i mjerenjem ustanoviti da je isto prisutno. S obzirom

da ljudi nisu jednako osjetljivi na zraenja raznih frekvencija,ocjena zraenja se razlikuje za razna
frekventna podruja. Veliine koje se mogu mjeriti su:
jakost elektrinog polja
jakost magnetskog polja
gustoa magnetskog toka i
gustoa snage.
Cijelo podruje mjerenja prostire se od 1Hz do 300 GHz, tj. niske frekvencije (do 100kHz) i
visokih frekvencija (iznad 100kHz-a), pa tako postoje sonde za mjerenje polja niskih i polja visokih
frekvencija. U praksi se najee susreemo sa sljedeim frekvencijama zraenja: 50Hz, 100kHz,
900MHz i 2,4GHz. Kod svake od tih frekvencija moemo nai ureaje ije zraenje prelazi
doputenu granicu prema Pravilniku. To mogu biti el. instalacije s vrlo jakim strujama frekvencije
50Hz, kompjutorska oprema (skeneri..) koji rade na frekvenciji 100kHz, pa mobilni telefoni i sl.
ureaji koji rade na frekvenciji 900MHz te mikrovalni ureaji koji rade na frekvenciji 2,4GHz i
slino. Dugotrajna izloenost prejakim poljima moe u raznim dijelovima tijela izazvati razne uinke
i posljedice, npr. zagrijavanje tkiva, remeenje rada mozga s padom koncentracije, glavoboljom i
osjeajem umora, trajno smanjenje osjetilnih sposobnosti ( vid, sluh) pa do pojave kancerogenih
bolesti. Neka istraivanja na modelima pokazuju da ne bi smjelo biti posljedica od neionizirajuih
zraenja, dok druga istraivanja pokazuju statistike posljedice ovisno o trajanju izloenosti
zraenju, te tipu zraenja (npr. vee su posljedice kod GSM mree nego kod drugih tipova mobilne
telefonije. Ta istraivanja u Norvekoj su pokazala da u sluaju s vie od etiri poziva dnevno dolazi
do sljedeih posljedica: 20% ljudi osjea umor, 17% ljudi ima glavobolju,27% ljudi osjea
zagrijavanje iza uha, 33% ljudi osjea toplinu u uhu, itd. Pogledamo li posljedice ovisne o duljini
trajanja razgovora dnevno iznad 60 min. imamo sljedee: 27% ljudi osjea umor, 22% ljudi ima
glavobolju, 40% ljudi osjea zagrijavanje iza uha, 40% ljudi osjea toplinu u uhuSvi se slau da za
sigurne podatke o posljedicama zraenja treba proi vie vremena uporabe ureaja, te da je potrebno
provesti vea istraivanja na veem broju ljudi. U Hrvatskoj takvih istraivanja nije bilo.
Postoje i druge koristi od mjerenja elektromagnetskih polja. U praksi je bilo sluajeva pojave
netipinih zraenja, koja su izazvala probleme u radu monitora i to najsuvremenijih tipova. Mjerenja
elektromagnetskih polja otkrila su o kakvom se zraenju radi i odakle potjee. Obino se radi o
neispravnim ili neispravno montiranim ureajima. Uz tehnike smetnje, intenzitet takvih zraenja
moe biti prevelik za ljude. U takvim sluajevima moe se izvor smetnji sanirati ili ako je to
nemogue, udaljiti ljude i raunalo iz opasnog podruja.

22

Zatita od zraenja:
1. uporaba to slabijih zraenja;
2. poveanje udaljenosti od izvora;
3. skraivanje trajanja ozraivanja;
4. stavljanje apsorbera na put zraenja

Slika 3.2. Slikovit prikaz etiri osnovna inilaca zatite od ionizirajueg zraenja

Uporaba to slabijih izvora zraenja je postupak koji se nastoji ostvariti u korisnim primjenama zraenja kao to
su dijagnostiko prosvjetljavanje i snimanje u medicini i tehnici, medicinskoj terapiji itd. To znai da e se
upotrijebiti to slabiji izvori, to manji snopovi zraenja, ozraivati samo potrebni dijelovi tijela, predmeta ili
ureaja. Uporabom osjetljivih senzora ( filmova, pojaala, mjernih instrumenata ) ozraenost se moe
viestruko smanjiti.
Udaljenost od izvora kao nain zatite upotrebljava se zbog snopova zraenja. Tok zraenja u takvom snopu
opada s poveanjem udaljenosti od izvora. Za tokasti izvor tok opada s kvadratom udaljenosti, pa tako i
doza zraenja koju prima ozraeno tijelo. Za ploni izvor to opadanje je sporije, ali se za manje izvore,
posebno za vee udaljenosti, moe u prvoj procjeni uzeti kao da su tokasti.
Trajanje ozraivanja utjee na ozraenost izravno linearno. Koliko se puta smanji trajanje, toliko se puta smanji
ozraenost.
Stavljanje apsorbera na put ozraivanja ( najee od olova, pa tako i druge apsorbere usporeujemo s olovom
olovo ima svojstvo upijanja alfa, beta i gama zraka), potpuno zaustavlja zrake, gotovo potpuno zrake, a
djelomino zaustavlja, tj. priguuje i rendgensko zraenje. Apsorber je u obliku pregae 0,3mmPb, a titnik
za titnjau 0,5mmPb. Prostorija za snimanje izolira se baritnom bukom, a vrata presvuku olovnom folijom.
Digitalna tehnologija 30-90% reducira potrebu za rendgenskim zraenjem. Ekspozicije su viestruko
smanjene pa je izloenost pacijenata tijekom snimanja svedeno na najmanju moguu mjeru. Pri snimanju
djece koriste se posebni programi sa dodatno smanjenim zraenjem. Upotrebljava se i 3D dijagnostika.
U praksi se primjenjuju istodobno vie naina zatite, pa se tako i vrlo jaka zraenja mogu svesti na
podnoljivu razinu. Tako se npr. u nuklearnim elektranama upotrebljava tako dobra zatita apsorberom, tj.
biolokim titom da u najblioj okolici oko reaktora (do 500m) godinja ekvivalentna doza iznosi od 0,01 do
0,04 mSv to je samo 1 do 4 % prirodnog ozraivanja odnosno 3 do 10 % svega ostalog umjetnog ozraivanja pri
normalnim okolnostima.
POSTUPCI PRI ONEIENJU RADIOAKTIVNIM TVARIMA

Pri oneienju okoline, predmeta ili osoba primjenjuju se niz postupaka pomou kojih se te tvari
odstranjuju. Najjednostavnije je obilno ispiranje uobiajenim sredstvima za pranje i tekuom vodom.
Disanjem unesene radioaktivne tvari nastoji se izbaciti iz dinih putova kaljanjem i udisanjem istog
zraka. Tvari unesene gutanjem izbacuju se povraanjem i ispiranjem eluca. Pri veim oneienjima
radioaktivne tvari mogu ukloniti samo strune i posebno za to obuavane osobe sloenim postupcima
pranja i neutraliziranja radioaktivnih tvari.
Ukoliko su ljudi ozraeni nadkritinim dozama ( veim od 1 Sv ), potrebno ih je to prije dovesti u
specijaliziranu medicinsku ustanovu. Vidljivi znakovi ozraivanja nadkritinim dozama pojavljuju se ve u
prvim satima, ovisno o vrijednosti doze. Na mjestima koja su bila ozraena - zraenjem i mekim
rendgenskim zraenjem zapaa se oteenje koe slino opeklinama. Prvi medicinski znakovi prekomjerne
23

ozraenosti zapaaju se u promjeni krvne slike, tj. u smanjenju broja krvnih zrnaca. Ukoliko je bilo
ozraeno cijelo tijelo, u prvim satima se osjea opa slabost, pojavljuje se bljedilo, munina i povraanje. U
prvim se danima pojaava povraanje, pojavljuje se proljev te upala usta i grla. Nakon nekoliko dana
nastupa i groznica, opada kosa. Ukoliko su doze zraenja vee od 6 Sv velika je vjerojatnost smrti.
Preventivni postupci - takvim osobama ( za koje sumnjamo da su ozraeni nadkritinim dozama ) dajemo
medikamente kojima se smanjuje kisik u organizmu jer je bioloko djelovanje zraenja u nedostatku kisika
mnogo manje. Naknadni postupci - razni medicinski zahvati kao presaivanje kotane sri ili unoenje
suspenzije kotane sri zdravih, neozraenih osoba. Zdrava kotana sr proizvodi nova krvna zrnca i tako
pomae oporavku organizma.
Olovom impregnirana koa ili plastika rabi se za izradu pregaa i zavjesica te rukavica koje
upotrebljavaju radiolozi. Pregae se obavezno stavljaju i pacijentu i to tako da se zatite dijelovi tijela koji se ne
snimaju. Zatitna pregaa i rukavice mogu se nabaviti u raznim oblicima i veliinama. Uobiajena debljina
pregaa i rukavica je 0,25; 0,5 i 1 mm olovnog ekvivalenta. Najvea zatita osigurana je s 1mm Pb pregaom,
ali tu je problem teina pregae cca 10kg. Takva pregaa priguuje zraenje i do 99%. Apsorpcija pregae
debljine 0,25mm iznosi 66%. Veina radiolokih odjela kao kompromis koristi pregau debljine 0,5mm Pb koja
apsorbira do 88% zraenja.
Dobra osobina olova je ta to ozraivanjem elektronima ne postaje radioaktivan. Bitno je da olovo bude
isto bez primjesa. Neto zraenja ipak proe kroz tit ovisi o debljini pregae.

Rad s raunalom zraenje

Svako raunalo trebalo bi imati dokumentaciju o sigurnoj izvedbi zaslona s katodnom cijevi ( CRT)
i zatitom od tetnog zraenja. Meutim, kod ove vrste zaslona javlja se magnetsko polje koje ga, kao
i kod elektrinih ureaja, okruuje. Zbog mogueg utjecaja tog polja na zdravlje radnika, o tome
treba voditi rauna pri razmjetaju raunala. Kod postavljanja vie zaslona jedan do drugog treba
voditi rauna o najmanjoj meusobnoj udaljenosti koja ne bi trebala biti manja od 30 cm. Udaljenost
stranje strane zaslona sa suprotne strane radnog stola ne bi smjela biti manja od 50 cm. Ravni
zasloni s tekuim kristalima ( LCD) ne mogu proizvoditi zraenja. Radi zatite vida radnici povremeno
trebaju provoditi onu gimnastiku.
Ukoliko je mogue, rad s raunalom trebao bi se izmjenjivati s drugim poslovima, odnosno
aktivnostima. Rad s raunalom u idealnom sluaju bi trebao iznositi najvie 50% radnog vremena. U
protivnom bi trebalo organizirati propisane odmore tijekom rada koji se u praksi provode tako da se nakon
svakih 50 min rada osigura najmanje 5 minuta odmora.
Za vrijeme odmora, prije poetka rada te poslije zavretka rada bilo bi korisno provoditi
odgovarajue vjebe rastereenja, oputanja, razgibavanja ili istezanja, s tim da svaki poloaj treba zadrati 5 10 sekundi i ponavljati do 4 puta. Vjebe treba obavljati polagano do osjeta boli ili osjeaja nategnua
miia. Tada treba pravilno disati.
Ukoliko se provodi min. 4 h za videoterminalom, tijekom radnog dana, potrebno je provoditi
mjere zatite pri radu s videoterminalima. Pri radu s raunalom potreban je neutralan " stav
tijela ( slika ).
- ake, zglobovi i podlaktice su vodoravni .gotovo paralelni s povrinom poda;
- glava je ravna ili nagnuta lagano prema naprijed, s pogledom ravno naprijed;
- ramena su oputena i nadlaktice normalno vise uz tijelo;
- laktovi su poloeni uz tijelo i savijeni izmeu 90 i 120;
- stopala su cijelom duinom oslonjena na podnu povrinu ili oslonac za noge;
- lea imaju naslon koji ih podupire u cijelosti s odgovarajuim osloncem u lumbalnom
dijelu kraljenice;
- bedra i bokovi smjeteni su na sjedalu i paralelni s povrinom poda;
- k-oljena su otprilike u istoj visini s bokovima, a stopala lagano pomaknuta prema naprijed.
Opasnosti po ljudsko zdravlje pri radu s videoterminalima:
- opasnost od zraenja;
- tetno djelovanje za vid i
- oteenje miino kotanog sustava.
Opasnost od zraenja ( neionizirajua i ionizirajua )
- ionizirajua ( x - zrake, ultraljubiaste, infracrvene i radiofrekventne) dosadanjim mjerenjima
24

potvreno je da su dobivene vrijednosti manje od doputenih;

- neionizirajue ( tetno djelovanje elektrinih polja visokog napona ) - vrijednosti se kreu u
granicama 0,2 3,6 V/m. Odmicanjem od ekrana te vrijednosti se naglo smanjuju. Mjerenjem na
tipkovnici dobiju se jakosti polja manje od 0,5 V/m. Smatra se da to nije tetno. Pri namjetanju
zaslona na radnom stolu treba voditi rauna o:
o
udaljenosti zaslona od oiju radnika;
o
liniji gledanja, vremenu rada sa zaslonom;
o
jasnoi slike na zaslonu, te
o
zraenju zaslona.
tetno djelovanje na vid ( naprezanje oiju )
Posljedice su suhe i zapaljene oi, glavobolja i tekoe prilikom fokusiranja. Iako suvremena
medicina tvrdi da se oi ne mogu otetiti poveanim koritenjem, injenica je da pri radu s
videoterminalima postoje dodatni zahtjevi za vid i ispitivanje vida.
Kako bi se ublaile tegobe s oima potrebno je nositi odgovarajue naoale ( dostupne su i
naoalne lee s posebnim antirefleksnim slojem koji znatno ublaava blijetanje ekrana ).
Potrebno je uskladiti i rasvjetu, da ne bude ni prejaka ni preslaba, ne smije biti usmjerena direktno
na ekran, niti dolaziti sa stranje strane prema oku ( prisilite se da ee trepete umjetna
proizvodnja suza jer su nam oi suhe ). Odmarajte svakih pola sata barem desetak sekundi
gledati u daljinu i tako opustiti one miie. Nakon sat dva rada dobro je ustati i proetati koristi
i oima i kraljenici.
Oteenje miino - kotanog sustava
Najee i najopasnije su bolesti kraljenice, a preventivne mjere zatite su:
o ergonomska ureenost radnog mjesta;
o ciljani lijeniki pregledi;
o posebni uvjeti rada, ako se radi puno radno vrijeme na tim poslovima.
Ergonomska ureenost radnog mjesta
- visina stola treba biti 72 cm ( za fiksne povrine ), odnosno 65 -75 cm ( za podesive );
- razmak od podloge tipkovnice do poda treba biti 57 70 cm;
- nagib tipkovnice treba iznositi do 25;
- udaljenost izmeu oiju i ekrana treba biti 40 60 cm;
- min. visina prostora za noge treba iznositi 65 69 cm.
Stolac mora imati :
- mogunost podeavanja iz sjedeeg poloaja ( optimalna visina 40 - 48cm );
- stabilnost ( s 5 nogu i kotaiima );
- podesivi naslon za lea s mogunou podeavanja prema niem kraljenom i lumbalnom dijelu,
u dva smjera naprijed i gore;
- sjedite s prednjim zaobljenim rubom,te presvlaku materijalom koji omoguuje ravnomjeran
raspored pritiska pri sjedenju, te sprjeava klizanje i znojenje tijela ( dra rukopisa ).
Vrijeme rada sa zaslonom
Potreba za vjebanjem oiju. Treba krae vrijeme brzo treptati te zatim par sekundi drati
zatvorene oi, gledati udaljene predmete tridesetak sekundi, oi prekriti dlanovima oko jedne
minute dovodi do oputanja miia za fokusiranje.
ei odmori na svaki sat vremena pet minuta odmora.
Promjena aktivnosti ( telefoniranje, arhiviranje dokumenata, fotokopiranje... )
Osvijetljenost ( prirodna ili umjetna ) mora biti 400 lx 100 lx. Ne smije biti blijetanja i odsjaja na
ekranu. Redovi stropnih svjetiljki moraju biti paralelni sa smjerom gledanja radnika na radnom
mjestu. Svjetiljke ne smiju uzrokovati zrcaljenje na ekranu.
Potrebna mikroklima ( 20 - 24C, 50% vlanosti, te strujanje zraka oko 0,2 m/s ).
Buka ( u radnoj sobi od 35 do 50 dB ).
Potrebno je birati raunala s niskim emisijama buke ( u pripravnosti 48 dB, u radu do 55 dB).

25

Dra rukopisa i ostalih pisaih dokumenata prigodom unosa smanjuje zamor oiju,
vrata i ramena. Dra rukopisa podesi se tako da se nalazi u ravnini ekrana. Tako
postavljen rukopis smanjuje potrebu za savijanjem i izvijanjem vrata i glave.
Istodobna potreba za fokusiranjem je minimalna jer je udaljenost rukopisa i ekrana od
oiju operatera podjednaka.

Udaljcnost izmeu
oiju i ekrana 40 60 cm

Oi: svjetlo treba biti upola slabije od

onog uobiajenog u uredima. da bi se
smanjio zamor oiju. koji nastajc uslijcd
ncprcstanog prolaenja pogledom s
ekrana na svjetlo u prostoriju i obratnol.
Zaitita na ckranu smanjuje odhljcsak s
njegove povrine. redovna kontrola vida
kod spccijalistc nuna jc radi prilagodbe
naoala radu na vidcoterminalu.

10-200
Visina oi 10 20 cm
ispod. vodoravnc crte

- Nagib tipkovnice
0 - 25

Vrat.lea.ramena
nadlaktica:podesivi
stolac
s
naslonima za ruke. te pokretljiva
radna ploha omoguuju da se
ekran postavi u najpovoljniji
poloaj (lea i vrat pri radu
moraju biti uspravni. nadlaktica
okomito na pod) Zglob ruke:
sjcdalo i podloga na kojoj je
tipkovnica moraju biti podesivi
tako da podlaktica i ruka imaju
.

poloaj to blie vodoravnom

Od sjcdala do poda 40
48 cm

Od podlogc tipkov
nice do poda 57-70cm

Donji dio lea. noge.stopala: kako bi izbjegli

probleme s leima sjedalo treba obuhvaati
donji dio kraljenice. Stolac ima pravilan
poloaj i visinu ako omoguuje koljcnima da
budu savijena pod pravim kutem. a stopala
da su vrsto na podu. tako se omoguuje
opskrba donjih ekstremiteta krvlju.

Pravilan poloaj uz raunalo: prikaz pravilnog sjedenja pred

videoterminalom da se izbjegnu oteenja oei, miia i krvotoka

E r g o no m s k a v i si na r ad no g s tol a ( z a s je de i p o sa o )= 68 - 7 6c m

09-

26

8. OPASNOSTI OD NEPOVOLJNIH KLIMATSKIH

UVJETA RADA
U mikroklimatske uvjete ubrajamo:
temperaturu,
vlanost zraka,
strujanje zraka,
toplinsko zraenje.
O kombinacijama tih imbenika ovisit e udobnost ili neudobnost, zdravlje radnika i njegova
radna sposobnost. Veina ljudi najbolje se osjea pri temperaturi izmeu 18 - 22 C, relativnoj vlazi
oko 50% i brzini strujanja zraka od 0,2 do 0,3 m/s. Zatitne mjere koje se provode u osiguranju
odgovarajuih uvjeta za udoban i siguran rad su: pravilno instaliranje i izolacija toplinskih ureaja,
klimatizacija i automatizacija radnog procesa.

9. OPASNOSTI OD POARA I EKSPLOZIJA

1. Gorenje
Gorenje je kemijski proces spajanja kisika s nekim drugim kemijskim elementom tzv. oksidacija,
koja moe biti: spora, brza ili trenutna.
Da bi dolo do gorenja, potrebna su tri uvjeta:
goriva tvar, kisik koji omoguuje gorenje i odreena
temperatura. Ako jedan od tih uvjeta nije ispunjen, ne
moe doi do gorenja ( slika 28. ).
Zapaljivu tvar treba zagrijati na odreenu
temperaturu da bi poeo proces gorenja.
Tu temperaturu nazivamo temperaturom paljenja, a
razliita je za razliite zapaljive tvari.
To je ona najnia temperatura na koju moramo
zagrijati gorivu tvar da bi se, uz dovoljnu koliinu
kisika, pojavilo gorenje.

S
Slika 28.

Uvjeti potrebni za gorenje

2. Gaenje
To je proces obrnut od gorenja. Pri gaenju nastojimo ukloniti jedan od uvjeta potrebnih za
gorenje. Tako npr. temperaturu tvari koja gori snizujemo ispod temperature paljenja, tj. gasimo
ohlaivanjem. Oduzimanjem kisika potrebnog za gorenje, ili dodavanjem plinova koji ne gore i ne
podravaju gorenje, vatru gasimo uguivanjem. Na kraju, proces gorenja moemo prekinuti
oduzimanjem gorive tvari.
Sredstva za gaenje
Postoji niz zahtjeva koje bi idealno sredstvo za gaenje trebalo ispunjavati, a najvaniji su:
mora biti jeftino;
mora se lako prenositi;
ne smije mijenjati agregatno stanje;
ne smije biti otrovno;
produkti nastali raspadanjem sredstva u poaru ne smiju biti otrovni;
ne smije provoditi elektrinu struju i sl.
Vrlo je teko izraditi takvo sredstvo za gaenje, pa se umjesto jednog idealnog sredstva za gaenje
koristi vie razliitih.
Sredstva za gaenje openito se dijele na:
a) glavno ( voda ),
b) specijalna ( pjena, prah, CO itd. ),
c) pomona ( zemlja, pijesak, prekriva i sl. ).
27

Nain uporabe vode kao sredstva za gaenje:

- puni mlaz postiemo efekt hlaenja;
- raspreni mlaz postiemo vei efekt hlaenja;
- vodena magla postiemo max. efekt hlaenja i uguivanje poara.
Voda kao sredstvo za gaenje nosi i neke opasnosti:
- opasnost od udara el. struje;
- opasnost od eksplozije;
- opasnost od uruavanja;
- opasnost od proirenja poara.
Runi aparati za gaenje poara
a) Aparati za gaenje vodom - slue za gaenje poetnih poara drva, tekstila, papira,
ugljena, plastinih masa i drugih krutih tvari organskog podrijetla koje gore plamenom ili arom.
Vodom se ne smiju gasiti poari elektrinih instalacija, upaljenih tekuina i plinova, metalnih
povrina i tvari koje opasno reagiraju u dodiru s vodom ( kalcijev karbid, natrij i sl. ). Zbog opasnosti
od smrzavanja pri temperaturi ispod O C aparat zimi mora biti u zagrijanim prostorijama.
b) Aparat za gaenje kemijskom pjenom - slui za gaenje poetnih poara zapaljivih
tekuina, masti, ulja, voska, parafina i sl., a moe se uporabiti i za gaenje krutina. Tim se aparatom
ne smiju gasiti poari elektrinih instalacija, metalnih povrina i tvari koje opasno reagiraju na
vodu. Pri niskim temperaturama treba zatititi od smrzavanja vode.
c) Aparat za gaenje vodom i pjenom ( brentaa ) - slui za gaenje poara drva, papira,
tekstila, ali i zapaljivih tekuina. Pri niskim temperaturama aparat treba zatititi od smrzavanja.
d) Aparat za gaenje prahom - slui za gaenje svih poetnih poara. Aparat se moe
koristiti bez ogranienja ( pa i za poare elektrinih instalacija ). Samo se za neke vrste poara
(metala) mora upotrijebiti specijalna vrsta praha. Ovaj aparat moramo zatititi od utjecaja visokih
temperatura i redovno provjeravati koliinu plina u spremniku.
e) Aparat za gaenje ugljik dioksidom - slui za poetno gaenje poara zapaljivih tekuina,
masti, ulja, a osobito elektrinih instalacija. I taj se aparat mora zatititi od utjecaja visokih
temperatura, jer postoji opasnost od gubitka plina. Koliinu plina treba kontrolirati vaganjem.
f) Aparat za gaenje halonom - slui za gaenje poara na elektrinim instalacijama i ureajima
visokog napona, osobito na skupocjenim aparatima i ureajima koji se koriste u zranom prometu,
radio-ureajima, TV, PTT i slinim ureajima.

28

29

Slika 29. Upute za rukovanje aparatom za gaenje poara prahom ili halonom

Osim navedenih glavnih i specijalnih sredstava za

gaenje mogu se rabiti i neka priruna sredstva za gaenje, npr.
pijesak, zemlja i sl. ( slika 30. ).

Slika 30. Koritenje prirunih

sredstava za gaenje

Montrealski protokol Uredba o tvarima koje oteuju ozonski omota

Evakuacija od poara
Negorivo donje rublje
Prekrivai za gaenje poara

30

10. OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

Zatitu zaposlenika i uenika koji rade na razliitim radnim mjestima i u razliitim uvjetima nije
mogue uvijek provesti osnovnim tehnikim mjerama sigurnosti. Stoga je zbog sigurnosti na radu
potrebno primjenjivati i osobna zatitna sredstva.
Najee se povrjeuju:
1. ruke 43,4%,
2. noge 29,4%,
3. glava 19, 3%,
4. trup 7,8%,
5. vrat 0, 2%.
Osobna zatitna sredstva, ovisno o dijelu ljudskog tijela koji tite su:

1) Sredstva za zatitu glave

a) Zatitni ljem - titi glavu od pada tekih predmeta, udaraca
glavom o tvrde predmete i sl.;
b) Zatitna kapa - slui za zatitu glave od prljanja kose i od
rotirajuih dijelova stroja;
c) Zatitna marama - ima istu namjenu kao i kapa, a nju uglavnom
nose radnice.

Sredstvo za zatitu glave

2) Sredstva za zatitu oiju i lica

a) Zatitne naoale s prozirnim staklom - tite od leteih estica pri runoj i strojnoj obradi. Staklo je
izraeno od tripleksa;
b) Naoale s tamnim staklima namijenjene su za zatitu od jake svjetlosti i leteih iskri. Najee se
rabe pri zavarivanju.

Slika 32. Sredstva za zatitu oiju i lica

c) titnik za oi i lice - titi od leteih estica i kapljica nagrizajuih tvari;

d) titnici s tamnim staklom - rabe se za zatitu od tetnog djelovanja ultraljubiastog i
toplinskog zraenja, kao i leteih sitnih dijelova rastopljenog metala. Rabe ih elektrozavarivai, a
mogu biti runi i naglavni.

3) Sredstva za zatitu sluha

a) Usni epovi - stavljaju se u sluni kanal, a izraeni su od specijalne vate ili plastike;
b) Uni pokrovi - povezani su polukrunim elastinim nosaem.

31

4) Sredstva za zatitu organa za disanje

a) Respirator - slui za zatitu organa za disanje od industrijske praine, dimova, magle itd.
Filter se moe zamijeniti kada se napuni prainom;
b) Plinska maska - slui za zatitu dinih organa od plinova, para, magle i praine. Svaka maska
ima obrazinu, filter, te udisni i izdisni ventil;
c) Plinska maska s crijevom - rabi se u radnoj atmosferi u kojoj su visoke koncentracije tetnih
tvari. U crijevnu masku moemo dovoditi komprimirani zrak.
a
b
c
d

Slika 33. Sredstva za zatitu organa za disanje: a - plinska maska; b - respirator; c- crijevna maska s
kapuljaom; d-plinska maska

5) Sredstva za zatitu ruku

a) Obine kone rukavice ( zatita od iljastih
predmeta ),
b) Azbestne rukavice ( zatita od toplinskog
zraenja),(Azbest-zabranjen?- jo se prodaje! Novi
mat.- aramidno vlakno-do250C; kevlar,te debeli
pamuk- do 350C; aluminizirane: izvana Al, a
iznutra kevlar ili staklena vlakna.)
c) Gumene rukavice ( zatita od vode i nagrizajuih tvari ),
d) Rukavice otporne prema otapalima,
e) Gumene rukavice za elektriare ( za napon do 650V ).
Slika 34. a - obine kone rukavice;b-azbestne
rukavice;c- gumene rukavice

6) Sredstva za zatitu tijela

a) Zatitna odijela - slue za zatitu tijela od zahvaanja rotirajuih dijelova stroja, prljanja prainom,
uljima i mastima;
b) Zatitna kuta - rabi se na radnim mjestima gdje postoji opasnost od prljanja, a nema opasnosti od
rotirajuih dijelova strojeva;
c) Zatitne vjetrovke i ogrtai - slue za zatitu od hladnoe.
Razvojem tehnologije imamo nove vrste tkanine:
Biogard tkanina- osigurava antibakterioloku zatitu (spreava izmjenu bakterija i spora izmeu ovjeka i
okol.);
Vatrootporne tkanine- (na bazi 100% pamuka i cotton-rich tkanina)
Tkanine otporne na tekue kemikalije- s zat. slojem koji odbija kapljice ulja, vode ili kemikalija;
Tkanine visoke vidljivosti- odlina refleksivnost i svjetloa boja;
Antistatine tkanine- spreava oslobaanje statikog elektriciteta ljudskog tijela
Vienamjenske specijalne tkanine- Megatec (i vatrootporna i antistatina te vodo-uljno i otporna na
kemikalije)
32

7) Sredstva za zatitu nogu

a) Zatitne cipele s elinom kapicom - rabe se pri radovima gdje postoji opasnost od pada tekih
predmeta na stopalo;
b) Zatitne cipele s drvenim onom - rabe se kao zatita od otrih materijala, pri radovima kada su
cipele s konim i gumenim onom neotporne ( visoke temperature, nagrizajue tvari );
c) titnici za koljeno i potkoljenicu - zaposlenik ih rabi kada radi kleei ili pri lijevanju metala i
elektrinom zavarivanju;
d) Gumene izme - rabe se na radnim mjestima gdje prijeti opasnost za noge od tetnog utjecaja
kemikalija i vlage.

11. PRVA POMO

Prva pomo je skup radnji kojima se pomae ozlijeenoj ili iznenada oboljeloj osobi na javnome ili
radnome mjestu prije dolaska ekipe hitne medicinske pomoi.

1. Pravila pruanja prve pomoi:

prije pruanja pomoi uoite promjene na ozlijeenom;
inite uvijek samo ono to je potrebno;
ne uputajte se u zahvate koje ne poznajete;
radite mirno i sabrano, ne paniarite; to negativno utjee na unesreenog; u tijeku pruanja prve pomoi
poaljite nekoga iz vae blizine da izvijesti hitnu medicinsku pomo na broj telefona 194 o nastalom
unesreivanju kako bi struna medicinska ekipa to prije krenula prema unesreenom;
- ne premjetajte unesreenog nakon pruene osnovne pomoi ako to nije nuno. Prijelomi natkoljenice ili
kraljenice zahtijevaju zbrinjavanje od strune ekipe hitne medicinske pomoi, jer u protivnom mogu
uslijediti nesagledive posljedice. Kada i gdje je mogu dolazak hitne medicinske pomoi priekajte
strunu ekipu. Premjetajte ozlijeenog s mjesta dogaaja samo u sluaju poara, mogue eksplozije,
uruavanja i sl.

2. Pregled ozlijeene osobe

1. Svijest - postavite ozlijeenom nekoliko pitanja. Ako ne odgovara, nanesite mu laganu bol
utipnuvi ga za podlakticu ili potkoljenicu. Ako ne reagira, nastupio je gubitak svijesti;
2. Disanje - disanje ujemo i vidimo, a moe biti ubrzano, usporeno ili oteano. Ako osoba ne
die, uvjerite se u to na taj nain da joj zabacite glavu unazad i prislonite svoju uku ispred nosa i usta
ozlijeenog. Ako ne osjetite i ne ujete disanje zaponite odmah s umjetnim disanjem;
3. Rad srca - osjeamo na jagodicama prstiju ako opipamo vratnu ilu kucavicu. Ako pulsa nema,
zaponite odmah s umjetnim disanjem i masaom srca;
4. Boja koe - modra boja koe upuuje na guenje, blijeda na stanje straha i iskrvarenje, siva s
grakama znoja na stanje oka;
5. Ozljeda s krvarenjem - lako se uoava. Unutarnje ozljede nasluujemo prema mjestu boli,
znacima krvarenja, oteklinama i sl.;
6. Prijelom kostiju i ozljede zglobova - prepoznaju se po bolima na koje se ali ozlijeeni, po
promjeni oblika ozlijeena dijela tijela u odnosu na zdravi dio, a kod otvorenog prijeloma vidi se rana i
kost; (sigurni znaci loma su: patoloka gibljivost ispitivanje vezano uz jaku bol, fenomen kotanih
krepitacija zvuni fenomeni kripe i pucketanja, deformacija uzdune osovine ekstremiteta na mjestu
loma. Nesigurni znaci su: oteklina bolnost na pritisak, bol pri pokretanju toga dijela tijela, promjena
boje koe i gr miia);
7. Ozljede kraljenice - prepoznaju se po bolima koje nastaju na mjestu ozljede, nemogunou
pokretanja nogu ili ruku, ako je ozlijeen vratni dio.
33

3. Nesvijest
Osoba se sruila, ne reagira na pitanja i dodire, ali die i srce
joj radi. Osobu odmah okrenite na bok s licem prema podlozi.
Onesvijeteni ne smije leati na leima jer bi se uguio vlastitim
jezikom. Do dolaska strune medicinske ekipe hitne pomoi pratite
ju die li i radi li joj srce.

Slika 35. Okretanje onesvijetenog na bok

4. Umjetno disanje i masaa srca

Kod prestanka disanja odmah zapoeti s umjetnim disanjem. Ako se osoba nalazi u
zatvorenom prostoru prethodno je treba iznijeti na svjei zrak.
Postupak umjetnog disanja:

zabacite unesreenom glavu unazad!?;

- zatvorite palcem i kaiprstom jedne ruke nos
unesreene osobe;

udahnite duboko;
obuhvatite svojim ustima usta ozlijeenog i
izdahnite;

da je zrak uao u plua ozlijeenog vidjet

ete po pomicanju prsnog koa;

odmaknite glavu od usta ozlijeenog i

ponavljajte radnje 12 - 14 puta u jednoj
minuti.

Slika 36. Umjetno disanje

Masaa srca
Ako osoba nema pulsa na vratu, zaponite s masaom srca. Umjetno disanje i masau srca
radi uvijek jedna osoba, a kada se ona zamori, mijenja ju druga osoba. Na taj nain sami
kontrolirate uinjeno, jer bi se dvije osobe teko uskladile pri izvravanju radnji ako im je to
prvi put. Oivljavanje s dva spasioca ine zdravstveni radnici koji su tim radnjama dobro
uvjebani.

34

Slika 37. Postupak oivljavanja

kod udara elektrine energije provjerite da osoba jo uvijek nije u dodiru s vodiem struje;
zaponite odmah, ne gubite vrijeme jer mozak ne podnosi nedostatak kisika hranjivih tvari i
nepovratno odumire;

uinite 2 - 3 puta upuhivanje zraka u plua;

odredite mjesto masae na donjoj treini prsne kosti;
na odreeno mjesto poloite zapee svoje ruke, drugu ruku prebacite preko ruke na podlozi i
pritisnite snagom gornjeg dijela tijela, a da pri tom ne savijate laktove;
ponavljajte pritisak 30 puta;
opet zabacite glavu i duboko izdahnite u plua ozlijeenog;

ponovite 30 masaa srca;

inite to dok osjeate da moete ostvariti kvalitetne radnje, a kada se zamorite neka vas netko
zamijeni;
ponavljajte ove postupke do dolaska strune lijenike ekipe hitne pomoi;
ako je osoba poela sama disati, prekinite radnje, okrenite ju u boni poloaj i promatrajte je
li die, a opipom pulsa na vratu kontrolirajte rad srca.

5. Postupak s ranom
Ranu ne dirati prstima. Onakvu kakva je pokriti sterilnom gazom koju uvrstite zavojem ili
trokutnom maramom. Ako iz rane viri krhotina, postavite gazu oko nje i uvrstite zavoj tako da ne
prelazi preko nje. Ako ozlijeeni ima no u rani, ne vadite ga, ve okolo postavite gazu i zavoj. Nakon
previjanja pokrijte no ili krhotinu. Blago prebacite neku tkaninu da se ne vidi zbog negativnog
psihikog djelovanja na unesreenog i okolinu.
Kod rana iz kojih jae curi krv pritisnite ilu koja vodi krv prema rani, a zatim izravno na ranu
postavite kompresivni zavoj koji e na due vrijeme sprijeiti dalje krvarenje.
Kompresivni zavoj
Na ranu postavite sterilnu gazu. Preko gaze postavite vrstu smotanu tkaninu ( zavoj, rubac, al,
kapu, komad odjee ). Utisnite je u ranu i zamotajte zavojem ili trakom platna. Pritisak na ilu poslije
povijanja rane nije vie potreban.
Ruku na kojoj je zavoj s kojim smo zaustavili krvarenje ( kompresivni zavoj ), stavite u stanje
mirovanja trokutnim rupcem, a ozlijeenu nogu podignite prema tijelu.
Kontrolirajte boju prstiju. Ako je plava, olabavite zavoj jer ste previe stegnuli.
Ozljede glave
Onesvijetenu osobu okrenite na bok. Ranu ne dirati, kosu ne
iati. Ranu pokrijte sterilnom gazom i uvrstite trokutnim rupcem ili
zavojem.
Prijevoz u zdravstvenu ustanovu ostvariti u bonom poloaju.

Slika 38.
Ozljede nosa
Rane nosa zaviti zavojem koji zovemo " praka " nosa. Osobu s krvarenjem iz nosa postavite u
polusjedei poloaj s glavom nagnutom naprijed.

Slika39.
Rane grudnog koa
Ako iz rane na prsnom kou ujete da " iti " zrak, pokrijte je sterilnom gazom, a preko gaze
35

postavite plastino ili gumeno platno i uvrstite zavojem.

One rane koje ne ite" pokrijte sterilnom gazom i zavijte.
Osoba s ranom prsnog koa mora leati u polusjedeem
poloaju i mirovati. Izbljuvak svijetlocrvene boje znak je
unutarnjeg krvarenja.

Slika 40.
Rane trbuha
Rane na trbuhu prekrijte sterilnom gazom i lagano zavijte
zavojem ili trokutnim rupcem. Kod sumnje na ozljedu unutarnjih
organa trbuha unesreenom ne dati nita piti ili jesti. Oznaite to na
unesreenom oznakom NITA NA USTA.
Slika41.
Prijevoz u zdravstvenu ustanovu mora biti hitan, u prikazanom poloaju. Ako osoba s ranom
trbuha pokazuje znakove iskrvarenja, polegnuti je vodoravno. Zabranjeno je podizati mu noge prema
tijelu, jer bi na taj nain samo ubrzali iskrvarenje.

6. Opekline
Opekline nastale plamenom, uarenim predmetima, vruom vodom, parom ili kemijskim tvarima
treba odmah:
isprati mlazom vode polijevajui pet minuta odozgo prema dolje ( ne tuirati );
nakon ispiranja ne skidati odjeu ve blago pokriti sterilnom gazom koju treba uvrstiti
trokutnom maramom;
odjeu skidati samo kod opeklina kemijskim tvarima;
ozlijeeni dio tijela staviti u stanje mirovanja. Nogu na kojoj je opeklina blago podii prema
tijelu;
ozlijeenom dati piti to vie tekuine ( vode, soka - zabranjeno je davati alkoholna pia ).

7. Prignjeenja
Prignjeeni dio tijela to prije osloboditi pritiska. Ozlijeenoj osobi zabraniti kretanje i onda kada
ona ima mogunost da se sama kree. Kretanje je strogo zabranjeno i negativno utjee na daljnje
stanje ozlijeenog. Osobu polei vodoravno, osloboditi obuu ili odjeu s prignjeenog dijela tijela,
jer se javlja oteklina. Osobi dati piti to vie tekuine.

8. Ozljede kostiju i imobilizacija

Povreda stopala
Ozlijeeno stopalo oslobodite obue i arape. Ako postoji rana,
zavijte je sterilnom gazom i trokutnim rupcem. Prijelom kosti stopala
imobilizirajte dekom ili obloenim daicama," Cramerovom inom " i
slinim predmetima.

Imobilizacija prijeloma na ruci

Otvoreni prijelom na ruci odmah zavijte sterilnom gazom koju
uvrstite zavojem ili trokutnim rupcem.
Stavljanje ruke u stanje mirovanja moe se uiniti na jedan od
naina koji je prikazan na slici.

Slika 42.
36

Prijelom potkoljenice
Ako postoji rana na prijelomu, sterilno je zavijte. Paljivo
skinite cipelu i arapu. Imobilizaciju ostvarite s dva vrsta
predmeta ili s dekom. Trokutnim rupcem ili trakama platna
poveite u podruju zglobova ispod ili iznad.
Ako je hladno, omotajte stopalo. Povremeno kontrolirajte
cirkulaciju. Ako ste previe stegnuli, olabavite trake kojima ste uvrstili sredstvo imobilizacije.

Slika 43.

Imobilizacija natkoljenice
Zatvoreni ili otvoreni prijelom natkoljenine kosti
uzrokuje metak, pad, prignjeenje, zatrpavanje i sl. Znaci
prijeloma su: bol, oteklina, nemogunost oslanjanja na tu nogu,
deformacija oblika kosti, kost na povrini koe.

Slika 44.

9. Trovanje
Kod trovanja najvaniji je prekid kontakta s otrovom.
Osnovna pravila kod trovanja:
1. prekinuti kontakt s otrovom;
2. odstraniti otrov;
3. povraanje;
4. uporaba protuotrova ( identifikacija otrova ):
kod kiselina, luina, soli tekih metala, benzina i drugih derivata ne izazivati povraanje,
kod otrovanja antifrizom protuotrov je rakija, konjak, viski,
kod otrova koji nisu topivi u vodi dajemo mlijeko,
kod otrovanja jodom protuotrov je krob ( aku brana razmutiti u vodi ),
kod trovanja deterdentom za pranje sua ne izazivati povraanje, protuotrov je otopljena
sapunica u vodi.

10. Upute za pruanje prve pomoi ozlijeenima od udara elektrine struje

to je god bre mogue, mjesto nesree treba odvojiti od napona i ozlijeenu osobu osloboditi
utjecaja elektrine struje na jedan od sljedeih naina:
- kod prenosivih troila izvucite utika iz prikljunice;
- kod vrsto postavljenih troila iskopajte sklopku ili izvadite osigurae ( uloke osiguraa ).
Ako se na mjestu nesree napon ne moe odvojiti od unesreenog:
a) izolirajte svoje ruke suhim komadom odjee ( npr. kaputom ) ili uporabite izolacijske rukavice,
izolacijsku motku, suhu letvu i sl.,
b) ispod unesreenog podvucite suhu dasku i tako ga odvojite od zemlje.
Zapamtite: osobu ukljuenu u strujni krug nikada ne smijete hvatati golim rukama.

Modani udar
Ukoliko pravovremeno (3 sata od simptoma modanog udara do neurologa) prepoznamo
simptome samog udara ozlijeena osoba ima velike anse za preivljavanje. Postoje etiri koraka za
prepoznavanje modanog udara:
- zamolite osobu da se nasmijei (nee uspjeti),
- zamoli osobu da izgovori jednostavnu reenicu (npr. danas je lijep dan),
- zamoli osobu da podigne obje ruke (nee moi ili e to uraditi samo djelomino),
- zamoli osobu da isplazi jezik (ako joj je jezik savijen, ljulja se s jedne strane na drugu to
je takoer znak modanog udara).
Ukoliko osoba ima problema s jednim od navedenih koraka, odmah nazovite hitnu pomo (194) i opiite
simptome osobe na telefon.
37

Sigurni znaci smrti

Rani znaci smrti:
1. maje oko ona jabuica na pritisak palcem i kaiprstom
izduuje se u smjeru pritiska i tako ostaje;
2. mrtvake pjege taloenje krvi kod prestanka cirkulacije
prema mjestima kojima tijelo pritie podlogu;
3. mrtvako bljedilo;
4. mrtvaka ukoenost javlja se u vremenu od etiri do
osam sati nakon smrti i nestaje nakon 48 - 72 sata;
5. mrtvaka hladnoa hlaenje prema vanjskoj temperaturi.

Slika 45.

12. OVJEKOV IVOTNI I RADNI OKOLI

1. Zagaenje i zatita zraka
Maksimalno dopustive koliine tetnih tvari u radnim prostorijama i prostorima propisane su
odgovarajuim propisom. S tim u svezi prema odredbama Zakona o zatiti na radu postoji obveza
poduzea da ispituje stanje u radnom okoliu najmanje svake dvije godine, odmah nakon to zapone
s radom pri kojem se oslobaaju tetne tvari u radni okoli, odnosno nakon svake promjene u
tehnolokom procesu koja bi mogla imati utjecaj na stanje u radnom okoliu glede nazonosti
odreenih tetnih tvari. Zrak proiavamo industrijskim filtrima, gravitacijskim talonim komorama,
te mokrim i ciklonskim separatorima.

2. Zagaenje i zatita voda

Vode koje se rabe u tehnolokom procesu su industrijske otpadne vode i najee su znatno
zagaene, pa ih je prije otputanja u kanalizaciju ili vodotok potrebno proistiti. Tri su osnovna
naina proiavanja otpadnih voda:
a) Primarno proiavanje - obino mehaniko proiavanje vode gdje se povrinski i
taloenjem u posebno izgraenim bazenima odvajaju krute tvari - estice iz vode;
b) Sekundarno proiavanje - sloeniji je i finiji sustav za proiavanje jer se osim fizikog
uklanjanja voda obogauje kisikom, to pozitivno djeluje na floru i faunu u vodi;
c) Tercijarno proiavanje - zadnja i najsloenija faza proiavanja otpadnih voda. Osim
vanjskog proiavanja rabi se i tzv. aktivni krug, poseban mulj s mikroorganizmima za
obogaivanje vode kisikom. Mulj je smjesa gline i zemlje obogaene aerobnim i anaerobnim
mikroorganizmima koji su fermentirali te se takvi bacaju u vodu s nakanom obogaivanja vode
kisikom.

3. Zagaenje i zatita tla

Jedan od izvora zagaenja tla je zatita biljki od bolesti i insekata. Takva sredstva trebalo bi
paljivo primjenjivati. Viak sredstava za zatitu odlazi u zemlju i uzrokuje ugibanje i korisnih ivih
bia. Naroito su opasna za ovjeka ako se prekomjerno rabe ili neprimjereno primjenjuju.
U gradovima i urbanim sredinama poseban problem su komunalni i industrijski otpad. Ovi
problemi najee se rjeavaju reciklaom ( odvajanje korisnog otpada ), odnosno spaljivanjem
preostalog dijela koji se ne moe upotrijebiti i nije prirodno razgradiv.
SLINGSHOOT novi aparat budunosti koji treba jako malo energije za proiavanje svih
moguih otpadnih voda kako bi dobili zdravstveno potpuno istu vodu. Cijena stroja kretat e se oko
2000 dolara, a vjeruje se da e ga u budunosti imati svako domainstvo.
U Norvekoj, u planinama, postoji trezor sa svim sjemenkama s planete pohranjen u dubokom
vjenom ledu, a na suhom SVALBARDOV TREZOR.
Puente Hills ( L.A. ) sanacija smea pomou gline ( prvo zemlja 0,6 m koja se sabija na 0,3m pa
glina, pa opet zemlja). Plin se koristi kao energent za struju, grijanje, te vonju kamiona.
38

ZNAKOVI SIGURNOSTI

1.zabranjeno puenje, 2) zabranjena uporaba otvorenog plamena, 3) zabranjen prolaz, 4) zabranjen prilaz 5) zabranjeno
gaenje vodom 6) zabranjena uporaba vode za pie, 7) zabranjeno uzimanje goriva dok motor radi 8) opa obveza 9)
obvezna zatita oiju, 10) obvezna zatita dinih organa, 11) obvezna zatita glave, 12) obvezna zatita sluha, 13) obvezna
zatita ruku, 14) obvezna zatita nogu, 15) opa opasnost, 16) opasnost od poara, 17) opasnost od oksidirajue materije,
18) opasnost od nagrizanja, 19) opasnost od eksplozije, 20) opasnost od trovanja, 21) opasnost od elektrine struje, 22)
opasnost od radioaktivnih materija, 23) opasnost od viseeg tereta, 24) opasnost viljukar, 25) opasnost od zraenja, 26)
prva pomo, 27) smjer, 28) i 29) put za evakuaciju L/D
39

Literatura:
Bolf, Erceg, Filipovi., Kacijan: Zatita na radu, prirunik za uenike srednjih kola,Otvoreno sveuilite,
Zagreb, 1994.
Struni suradnici Vie tehnike kole za sigurnost na radu: Sigurnost i zatita pri radu; NIRO Varadin,
1975.
N.Delak: Sigurnost pri radu na strojevima, Via tehnika kola za sigurnost na radu; Zagreb 1985.
Razne Upute za siguran rad ; IPROZ, Zagreb 1994.
M. Brki : Zatita od poara, Sveuilite Moa Pijade Zagreb, 1986.
Upute za siguran rad ZIRS
Materijali strunih predavanja iz Drutva inenjera
Struni materijali, Internet
Razni lanci iz asopisa Sigurnost, ZIRS, Zagreb, razna godita

40