Prema knjizi Erica Jensena Razliiti mozgovi, razliiti

uenici

RAZLIITI MOZGOVI RAZLIITI UENICI

ADD Deficit panje
Rezignirani uenik: Nauena bespomonost
ita pred izazovom: Disleksija

Svadljivi uenik: poremeaj s prkoenjem i

suprotstavljanjem
Frustrirani uenik: kanjenje u razvoju

Uenik u pokretu: Hiperaktivnost

Demotivirani uenik: kronina prijetnja i distres

DEFICIT PANJE

PONAANJA KOJA MOGU UKAZIVATI NA

ADD
Loe raunanje napamet
Izraziti varijabilitet sposobnosti
Loe planiranje buduih dogaaja, slabe vjetine
pripreme
Neosjetljivost na pogreke; rijetko zavrava
zapoeti posao
Naglas izvikuje odgovore u razredu; rijetko kad
eka svoj red

 esto je ometen; ima poremeen osjeaj za protok

vremena

Nema strpljenja; sve eli odmah

Neuredan radni stol ili osobni prostor
Nemogunost da se osvrne na prolost i ui na
osnovi prolih iskustava
Ne moe mirno sjediti; uvijek se pomie ili vrpolji
Ogranieno kratkorono pamenje
Pomanjkanje mogunosti predvianja i uvida u
prolo iskustvo

TO VI KAO UITELJ MOETE UINITI

Budite susretljivi, osigurajte pozitivnu sredinu za
uenje koja je usmjerena na njihove jake a ne na

slabe strane
Budite prilagodljivi, no postavite i odravajte
dosljedne granice kad se radi o vanim pitanjima,
kao to su ona koja se odnose na njihovu vlastitu i
tuu sigurnost
Usmjerite se na potkrepljivanje pozitivnih
ponaanja i preusmjeravanje negativnih

 Izbjegavajte prijetnje preveliki pritisak uzrokuje

da se ADD mozak zatvori i radi ispod svojih

mogunosti
Potraite vanjska potkrepljenja
Uspostavite rutinska ponaanja
Uvedite vie kretanja
Izotrite komunikaciju
Upravljajte protokom informacija
Poveajte broj povratnih informacija
Pouite ih vjetinama rasporeivanja vremena
Uinite uionicu funkcionalnom

UPUTE ZA POTKREPLJIVANJE POZITIVNIH

PONAANJA

Usmjerite se na djetetove jake strane; pohvalite ga i

kad je pohvala tek djelomino zasluena
Izbjegavajte svau i rasprave u kojima nitko ne
moe pobijediti
Postavite pravedna ogranienja i drite ih se; nema

pogovora
Izbjegavajte koritenje kanjavanja ili oduzimanja
povlastica kao primarnog potkrepljenja, koristite
metode pozitivnog discipliniranja

 Budite model zdravog ponaanja

Proite sa svojim uenicima sloene zadatke i
rasporedite svaki zadatak u korake koje je lake

svladati
Izbjegavajte nerealistina oekivanja
Razvijte sposobnosti snalaenja u nepredvidivim
okolnostima
Postavite jasne dnevne, tjedne i mjesene ciljeve;
pomognite uenicima da postave vlastite ciljeve

 Uvijek koristite njean pristup bez obzira koliko

ste frustrirani
Potiite zdrave odnose s vrnjacima

Na prikladan nain postavite postizanje cilja

UENIK U POKETU: HIPERAKTIVNOST

U klinikom smislu, hiperaktivnost je dugotrajan
poremeaj koji ne prestaje nakon dobi od 4 godine
i za koji je znakovit kronian nemir i opstruktivno
ponaanje

 Vano je ne zamijeniti hiperaktivnost s

pretjeranom aktivnou, normalnim djejim
ponaanjem koje veina djece iskazuje u
odreenim stadijima razvoja.
Pretjerana aktivnost ne smatra se hiperaktivnou
osim ako traje nakon dobi od etiri godine.
Dok je hiperaktivnost esto prouzroena razlikama
u mozgu uenika, pretjerana aktivnost moe biti
prirodna reakcija na npr. neprikladnu okolinu za

uenje.

 Kad su uenici u potpunosti zaokupljeni uenjem,

problemi s ponaanjem svode se na minimum.
Tradicionalni okoli za uenje od djece trai da

predugo sjede, to je razvojno neprikladno

oekivanje.
Sjedenja kroz dulja razdoblja strava posturalni
stres, pojaava nemir i smanjuje dotok kisika u
mozak

PREPOZNATLJIVI SIMPTOMI
Vrpoljenje i izraena potreba za dodirivanjem

predmeta
Nemir; stoje dok drugi sjede; tre dok drugi
hodaju,
Emocionalna nezrelost
Nepotivanje pravila i dunosti
Neoprezno ponaanje
Povremeno antisocijalno ponaanje
Smanjena potreba za spavanjem
Pretjerivanje kod jednostavnih zadataka

TO MOETE UINITI KAO UITELJ

Zadrite pozitivan stav
U nastavu ukljuite vie kretanja
Ukljuite uvjebavanje vjetina i emocionalnu
inteligenciju

DEMOTIVIRANI UENIK: KRONINA

PRIJETNJA I DISTRES
Najei uzrok demotiviranosti za kolski uspjeh je
kronina izloenost distresu i/ili prijetnji.
Te uvjete je mogue nai u veini okolina,
ukljuujui dom, kolu i iru zajednicu
Distres moe biti tjelesni ili emocionalni

 On moe biti posljedica neeg svakodnevnog,

poput nezanimljive nastave, statikog naina
pouavanja ili nepodudarnosti stilova pouavanja i
uenja.
Moe biti i posljedica neeg intenzivnijeg poput
zlostavljanja, gladi i nasilja vrnjaka
Dok umjereni kratkotrajni stres u veini sluajeva
pomae uenju i zdravoj imunolokoj reakciji,
kronini stres je onesposobljavajui.

UOBIAJENI SIMPTOMI STRESNOG

POREMEDAJA
Dosada i ravnodunost
Pomanjkanje energije
Gubitak kratkoronog pamenja
Ispodprosjeno epizodiko pamenje

Nemogunost postavljanja prioriteta

Nemarnost u radu

 Ispodprosjene socijalne sposobnosti

esta zlouporaba droga, posebno marihuane i
kokaina

Gubitak kreativnosti
Loa koncentracija
Poveana zastupljenost rutinskih, mehanikih

ponaanja

TO MOETE UINITI KAO UITELJ

Usmjerite panju na pojedinca
Ukljuite vie tjelesne aktivnosti
Uspostavite meusobne veze
Uspostavite rutinska ponaanja
Ukljuite u nastavu strategije redukcije stresa
Obnovite motivaciju: uklonite prijetnju, potiite
postavljanje ciljeva, aktivirajte emocije, poveajte
koliinu povratnih informacija, osigurajte
pozitivnu klimu za uenje

REZIGNIRANI UENIK: NAUENA

BESPOMODNOST
To je oblik ponaanja za koji je svojstvena apatija,
pomanjkanje motivacije i bespomonosti u susretu
s normalnim svakodnevnim problemima i

izazovima.
Neuena bespomonost je posljedica kroninog
osjeaja nemoi u odreenoj situaciji ili vjerovanja
da e situacija zavriti negativnim ishodom
neovisno o vlastitom ponaanju

UOBIAJENI SIMPTOMI
Apatija i bezvoljnost; oslabljeno aktiviranje
reakcija
Percipirani nedostatak kontrole nad okolinom i
okolnostima
Nedostatak asertivnosti; nedostatak motivacije
Pojaani sarkazam; izjave o bespomonosti
Ponaanje poput automata, problemi s kognicijom
Gubitak apetita i teine

UPUTE ZA PREVENCIJU I PRISTUP

NAUENOJ BESPOMODNOSTI
Prihvatite da uenik nije kriv za svoje stanje
Produbite svoj odnos s uenikom
Naglasite kako svaki uenik neto pridonosi

razredu
Potiite snane veze s vrnjacima kroz grupni rad i
suradnju pri uenju
Pruite uenicima vei osjeaj osobne kontrole
doputajui im da sami biraju izmeu vie
ponuenih opcija

 Potiite uenike da biljee svoje misli i osjeaje u

dnevnik
Poveajte koliinu vremena namijenjenog kretanju
i praktinim aktivnostima
Igrajte igre koje potiu sve uenike da se ukljue
Potiite uenike da se ukljue u neke izvankolske
aktivnosti
Ukljuite roditelje u rasprave o problemima
Izradite program koji za svaki dan prikazuje
planirane aktivnosti, tako da uenici znaju to ih
oekuje, te mogu glatko prijei s jedne aktivnosti
na drugu

UPUTE ZA MIJENJANJE NEGATIVNOG

RAZMILJANJA
Pouite djecu da opaaju i prepoznaju kako se
negativne misli mogu automatski pojaviti u naem
razmiljanju. Osjeaj bespomonosti izazvan je

takvim mislima
Pomozite djetetu da se naui obrani od takvih
automatskih negativnih misli tako da pronae
dokaze koji su s njima u suprotnosti

 Nauite dijete da razvije razliita objanjenja za

privremene neuspjehe. Ova tehnika koja se naziva
reatribucija dovodi do realistinijih percepcija
izazova s kojima se susreemo
Nauite dijete da se suprotstavlja negativnim

obrascima miljenja pomou realistinih i

prilagodljivih obrazaca.

ITA PRED IZAZOVOM: DISLEKSIJA

Disleksija je neprecizan naziv za opis sloenog
poremeaja uenja koji se najee odnosi na
itanje.
Dijagnoza disleksije se koristi kako bi se opisao
sklop kroninih tekoa u postizanju vjetine
itanja odgovarajue za dob unato dostupnosti
odgovarajuih okolinskih i obrazovnih uvjeta

UOBIAJENI SIMPTOMI DISLEKSIJE

PAMENJE
- Loe pamenje; brzo ui ali brzo i zaboravlja
- Loe mehaniko pamenje i brzi usmeni priziv
- Ekstremne tekoe u zapamivanju besmislenih
podataka
- Tekoe u slijeenju i pamenju usmenih uputa
- Openita nestabilnost pamenja za gramatiku,
matematiku, imena, datume te liste ili nizove poput
abecede, dana u tjednu, i sl.

VIDNA OBRADA
- Zamjena slova poput b i d, rijei poput ris i sir, te
brojeva poput 6 i 9 ili 16 i 61
- Slova i rijei se zamuuju, podvostruuju, mijeaju,
kreu, isputaju, ubacuju, mijenjaju veliinu
- Sklonost preskakanju ili zamjenjivanju redoslijeda
slova, rijei i reenica
- Loa koncentracija, visoka distraktibilnost,
osjetljivost na svjetlo, sueno vidno polje i /ili
kanjenje vidne i fonetske obrade

FONOLOKA OBRADA
- Sporo uoavanje suptilnih razlika u zvukovima koji
ine rijei
- Mijeanje zvukova u vieslonim rijeima
- Nesposobnost rimovanja do dobi od 4 godine
- Nesposobnost tonog izvravanja zadatka
fonemske osvijetenosti

PISANJE
- Neuredan i neujednaen rukopis, podloan
pogrekama u veliini, razmaku i redoslijedu slova
- Deficiti motorike koordinacije povezani sa
sklonou za disfonemine pogreke sricanja

ITANJE
- Sporo itanje koje umara
- Kompenzacijsko naginjanje glave, fokusiranje
blizu daleko, praenje prstom
- Tekoe s redoslijedom
- Tekoe s pitanjima viestrukog izbora i duljim
odlomcima teksta, budui da zahtijevaju vie
vremena za obradu rijei

KOGNICIJA
- Doslovno shvaanje pisanog ili govornog jezika:
tekoe s generalizacijom primjenom informacija
na nove ili razliite situacije
- Tekoe u uenju imena i/ili zvukova i pisanju
abecede ispravnim redoslijedom
- Nemogunost rada ili igre sa zvukovima rijei
rimom ili rijeima koje slino zvue

GOVOR
- Nejasan izgovor, zamuckivanje, manje pogreke
artikulacije, loe dosjeanje rijei
- Kanjenje izmeu slunog ulaza i govornog
motorikog izlaza
- Kanjenje u razvoju govora
- Poremeena vremenska preciznost kod motorikih
aktivnosti

KINESTETIKA OBRADA
- Tekoe u uenju zadataka koji se sastoje od niza
pojedinanih radnji, kao npr. vezivanje cipela
- Kronine tekoe s mnogim aspektima smjerova,
kao npr. zabune u orijentaciji lijevo desno, gore
dolje, prije poslije
- Nedovravanje zadataka; tekoe u postavljanju
prioriteta; gubljenje vremena
- Nepostojanje dominantnosti ruke
- Poremeena vremenska preciznost kod
koordinacije obiju ruka prilikom govora

UPUTE UITELJIMA ZA POSTIZANJE

POZITIVNIH RANIH ISKUSTAVA ITANJA
NEOPHODNA METODOLOGIJA
- Individualizirana nastava
- Intenzivno prouavanje foninosti u kombinaciji s
vrlo zanimljivim tivom
- Pozitivna oekivanja
- Dugoroni pristup s estim praenjem i
procjenama uspjenosti

METODE KOJE POMAU:

- Lingivistiki pristupi te pristupi utemeljeni na
znaenju
- Sustavni i sekvencijski pristupi
- Kumulativne i na proces orijentirane metode
- Uravnoteeni programi itanja
- Multisenzorike tehnike

SVADLJIVI UENIK: POREMEDAJ S PRKOENJEM I

SUPROSTAVLJANJEM
Poremeaj s prkoenjem i suprotstavljanjem je ozbiljan

poremeaj za koji je svojstvena verbalna agresivnost,

sklonost k uznemiravanju drugih, prkosni stav te
neobaziranje na tue osjeaje.

DIJAGNOSTIKI KRITETIJI ZA POREMEDAJ S

PRKOENJEM I SUPROSTAVLJANJEM
Obrazac negativnih, neprijateljskih i prkosnih
ponaanja koji traje najmanje est mjeseci, tijekom
kojih su prisutna etiri ili vie od navedenih
ponaanja:
- Razbjenjivost
- Svaanje s odraslima

- Prkoenje odraslima ili odbijanje pokoravanja

njihovim zahtjevima ili pravilima
- Okrivljavanje drugih za vlastite pogreke ili loe
-

ponaanje
Lako uzrujavanje i osjetljivost na postupke drugih
Ljutnja i srdba
Zloba i osvetoljubivost bez oiglednog razloga
Psovanje i govorenje prostota
Nisko miljenje o sebi

TO MORATE, A TO NE SMIJETE INITI U

RAZREDU
Morate pruati poticaje, kao to biste uinili u

sluaju bilo kojeg drugog uenika. Ne smijete se

dati uloviti u raspravu s opozicionalnim djetetom
uvijek ete izgubiti. ak i ako pobijedite, zapravo
gubite jer to teti vaem odnosu s tim djetetom

 Morate koristiti mnogo pisanja, voenja dnevnika i

crtanja. Te su aktivnosti odline za poticanje
pozitivnog i prikladnog izraavanja. One takoer
pomau djetetu s poremeajem da sredi svoje misli
i osjeaje. Usmjerite se na proces, a ne na ishod. Ne

smijete biti nepopustljivi ni u svojem pristupu niti

u oekivanjima.

 Morate odustati od stroge kontrole i pokuati biti

fleksibilni. Ne smijete postavljati ultimatume.
Morate pruati mogunosti izbora i koristiti
dvostruke opcije kad su obje prihvatljive. I
konano nemojte postati opsjednuti tim

uenikom. Radite na tome da postignete polagani i

stabilni napredak.

 Morate djetetu s poremeajem dati do znanja da je

voljeno i cijenjeno usprkos tome poremeaju. No
ne smijete zanemarivati njegova neprikladna

ponaanja. Takoer nemojte dolijevati ulje na

vatru ili se uputati u rat s dijetom koje pati od
poremeaja s prkoenjem i suprotstavljanjem.

SMJERNICE ZA USPJENO BAVLJENJE

DJETETOM
Tri su najvanija vjerovanja koja morate usaditi
djeci koja pate od poremeaja s prkoenjem i
suprotstavljanjem:

 Osjeaj da imaju odreenu kontrolu nad vlastitim

ivotom, osjeaj da je ono to ine razliito od
onoga to jesu; osjeaj da su voljena usprkos
poremeaju
Paljivo birajte svoje bitke i razmiljajte na duge
staze, nauite odvratiti panju umjesto sukobiti se;
promijeniti pristup
Potiite pisanje, voenje dnevnika i umjetniko
izraavanje

FRUSTRIRANI UENIK: KANJENJE U

RAZVOJU
Kanjenje u razvoju ili kanjenje u uenju je termin

koji se koristi za opis djetetova neuspjeha da

dostigne razvojne prekretnice tipine za njegovu
dob

initelji koji doprinose kanjenju u razvoju:

- Prenatalno: izloenost drogama, puenje, distres,
neishranjenost, alkohol, komplikacije pri porodu
- Postnatalno: padovi, nagnjeenja, tjelesno

zlostavljanje, zanemarivanje, seksualno

zlostavljanje, izloenost toksinima, emocionalno
zlostavljanje

UPUTE UITELJIMA ZA RAD S DJECOM

KOJA KASNE U RAZVOJU
Pruite visoku razinu struktuiranosti i
dosljednosti; rutine pomau uenicima da
predvide budue dogaaje
Ponudite razliite aktivnosti uenja koje koriste
raznolike stilove uenja i inteligencija
Dajte kratke i jednostavne upute. Uenicima koji
kasne u razvoju zadajte jednostavnije zadatke.

 Razlomite velike zadatke na male korake tako da

uenici ne postanu preplavljeni
Unaprijed upozorite uenike na promjenu
aktivnosti, dajte im vremena da se mentalno i
tjelesno pripreme za promjenu.

Pruite mnogo vanjske podrke poput upozorenja,

napisanih podsjetnika, potvrda, uenja u grupi,
uenja u paru.
Kad pouavate nove pojmove budite konkretni;
ispriajte, pokaite i dajte uenicima za praktian
rad.

 Budite pozitivni
Koristite rituale; svakodnevno u razredu osmislite
dovoljno predvidljivih dogaaja koji uenje ine
zabavnim i uzbudljivim.
Privucite panju uenika na razliite naine, npr.

koritenjem glazbe, posebnih gostiju i

iznenaenja.
Vane informacije ponovite vie puta

 Jasno izrazite ciljeve uenja i vie puta ih ponovite.

Potvrujte napredak i redovito postavljajte nove
ciljeve.
Nastojte ostvariti otvorenu komunikaciju sa svim
uenicima, a naroito s onima koji kasne u razvoju

MNOGO USPJEHA!