Modul 5 KOa

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina
Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Federation of Bosnia and Herzegovina
Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH
Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS
MODUL 4
KRIVINA OBLAST
SKRAENI KAZNENI POSTUPCI
Vodei ekspert:
Miodrag Baji, Okruno tuiteljstvo Banja Luka
Konsultanti:
Obren Buanin, Vrhovni sud RS
Nenad Vranje, Republiko tuiteljstvo
Marija Zgonjanin Anii, Okruni sud Banja Luka
Danijela Milovanovi, Okruni sud Banja Luka
Harija Sijeri oli doc.dr., Pravni fakultet Sarajevo
Vildana Heli, Kantonalni sud Tuzla
Jasmina Kosovi, Kantonalni sud Sarajevo
Azra Mileti, Sud BiH
Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine
Uvod
Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz
razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini
instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom
radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani
zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i
koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije
Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog
Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih
Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s
naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za
edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se
pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima.
Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i
tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih
pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i
novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne
i Hercegovine koji se stalno razvija.
Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova
pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u
Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u
formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji.
Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu
kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal
neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju
sudaca i tuitelja.
Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se
svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov
trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve
vrste u Bosni i Hercegovini..
Branko Peri
Predsjednik
Visokog sudskog i tuilakog vijea
Bosne i Hercegovine
Biljana Mari
Direktorica
Centar za edukaciju sudija i tuilaca
u Republici Srpskoj
Sanela Paripovi
Direktorica
Centar za edukaciju sudija i tuilaca
u Federaciji Bosne i Hercegovine
POSEBNI KAZNENI POSTUPCI
SADRAJ
UVODNE NAPOMENE..................................................................................................3
I PODMODUL: KAZNENI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICMA ....................6
1. Uvod .................................................................................................................6
2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I MALOLJETNICI ....................................................7
2.1 Zahtjevi meunarodnih konvencija domaem pravosuu .........................12
2.2 Prava garantirana l. 37. Konvencije un o pravima djeteta ......................16
2.2.1 Zabrana muenja ili neovjenog ili poniavajueg postupanja
ili kanjavanja...................................................................................................17
2.2.2 Pravo na slobodu i sigurnost linosti.......................................................18
2.3 Primjeri sudske prakse - primjena konvencije o pravima djeteta ..............27
3. RESTORATIVNA PRAVDA ..............................................................................................31
3.1 Mjere preusmjeravanja diverzione mjere ................................................33
3.2 Postupci bez formalnog suenja .................................................................34
4. PRIMJENA PRINCIPA OPORTUNITETA U KRIVINOM POSTUPKU PREMA
MALOLJETNICIMA ............................................................................................................38
4.1 Mogunosti obustave postupka prema krivinom zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine .......................................................................................................38
5. SPECIFINE SANKCIJE .................................................................................................41
5.1 Odgojne mjere kao vrsta specifinih sankcija ............................................41
5.2 Kanjavanje maloljetnika ............................................................................43
6. POKRETANJE
PRIPREMNOG POSTUPKA .......................................................................44
6.1 Prijedlog tuitelja za izricanje krivine sankcije i obustavu postupka prema

maloljetnim (sa primjerima iz prakse) ..............................................................46
7. PRIPREMNI POSTUPAK (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE)....................................................52
8. ROITE ILI GLAVNI PRETRES (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE) .................58
8.1. R ROITE ZA IZRICANJE ODGOJNE MJERE (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE) .....65
8.2. GLAVNI PRETRES ..........................................................................................68
9. ODLUKE SUCA ZA MALOLJETNIKE................................................................................70
9. 1 Rjeenje o obustavi postupka (sa primjerima iz prakse) ...........................70
10. KOMUNIKACIJA SA DJETETOM I MALOLJETNICIMA ....................................................91
10.1 Faze ispitivanja ..........................................................................................92
11. TERMINOLOGIJA ........................................................................................................95
12. RADIONICE ................................................................................................................96
12.1 Simulirano suenje maloljetniku............................................................96
12.2 Hipotetiki sluaj za odgojnu preporuku..................................................98

12.3 Hipotetiki sluaj za odgojnu preporuku..................................................99
II. PODMODUL : KAZNENI POSTUPCI PROTIV PRAVNIH OSOBA ..............114
1. UVOD .........................................................................................................................114
2. MEUNARODNA PRAVNA OSNOVA..............................................................................116
2. 1 Modeli odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.............................118
3. VEZA SA MATERIJALNIM PROPISIMA..........................................................................120
3. 1. Odgovornost pravne osobe ......................................................................120
3. 2 Osnovi odgovornosti pravne osobe...........................................................121
3. 3 Granice odgovornosti pravne osobe za krivino djelo.............................123
3. 4. Kazne ........................................................................................................124
3. 5. Mjere sigurnosti.......................................................................................125
3. 6 Pravne posljedice osude pravne osobe .....................................................126
4. JEDINSTVENOST I CJELISHODNOST POSTUPKA ..........................................................126
5. ZASTUPNIK I BRANITELJ PRAVNE OSOBE ...................................................................127
6. SPECIFINOSTI OPTUNICE (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE)..........................................129
7. SPECIFINOSTI SASLUANJA I ZAVRNE RIJEI .........................................................133
8. PRESUDA (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE) ......................................................................133
9. MJERE OSIGURANJA .................................................................................................137
10. HIPOTETIKI TESTOVI .............................................................................................137
10.1. Odvojen ili jedinstven postupak .............................................................137
10.2. Cjelishodnost (ne) pokretanja kaznenog postupka................................138
10.3. Mjere osiguranja.....................................................................................139
III PODMODUL : KAZNENI POSTUPCI U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI140
1. UVOD .........................................................................................................................140
2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I NEURAUNLJIVE OSOBE .................................141
3. VEZA SA MATERIJALNIM PROPISIMA..........................................................................142
4. PREKID POSTUPKA U SLUAJU NASTUPANJA DUEVNE BOLESTI ................................144
5. POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI (SA PRIMJERIMA IZ PRAKSE) ..................145
6. RAZLIKE SUDSKE PRAKSE ..........................................................................................152
7. PRIMJERI IZ SUDSKE PRAKSE .....................................................................................153
8. HIPOTETIKI TESTOVI ...............................................................................................168
8.1. Kada kod optuenika nastupi psihika bolest tijekom
kaznenog postupka ..........................................................................................168
8.2. Kada je djelo poinjeno u stanju neuraunljivosti ..................................169
8.3. Mjera sigurnosti obveznog lijeenja od ovisnosti....................................171
UVODNE NAPOMENE
Modul sadri tri podmodula:
1. postupak prema maloljetnicima,
2. postupak protiv pravnih osoba i
3. postupak u sluaju neuraunljivosti
Opa napomena, kao konstatacija, koja vai za sve tri vrste kaznog postupka je da
zakonska norma koja regulira ove kaznene postupke u praktinom tumaenju izaziva
vrlo malo, ili nikako, dvojbi. U tom ozraju su veoma male, ili nikave, razlike sudske
prakse u Bosni i Hercegovini. Razlike koje se javljaju u tumaenju i primjeni zakona
nisu od bitnog utjecaja na tijek i ishod kaznenih postupaka ove vrste.
Vai i konstatacija da je postupak protiv pravnih osoba potpuno novi postupak u
zakonodavstvu Bosne i Hercegovine (materijalnom i procesnom) te da je kod postupka
protiv neuraunljivih osoba dolo do bitnih izmijena u odnosu na prethodna
zakonodavna rjeenja.
Kategorije
Obrauju se:
1. meunarodne
oblastima,
konvencije
primjenjive
ovim
2. praksa Europskog suda za ljudska prava u Strazburu,

3. procesne odredbe domaih zakona i s njima u svezi
odredbe materijalnih propisa,
4. uoene razlike u stajalitima sudske prakse u Bosni i
Hercegovini,
5. mogui modeli sudske
sudionicima u postupku i
korespodencije
sa
6. primjeri za praktine vjebe pogodne za samoobuku

Trajanje
Dva dana
Oblik
Kombinacija predavanja, vjebi i panel diskusije
Ciljevi edukacije
1. Pomoi sucima i tuiteljima da shvate i prihvate

neophodnost primjene meunarodnih pravnih standarda
2. Objasniti meusobnu svezu materijalnih i procesnih zakona
3. Objasniti:
sutinu postupka prema maloljetnicima koji

podrazumjeva postupak prema a ne protiv
maloljetnika,
ulogu pravosua u postupcima protiv neuraunljivih

osoba koja se ne zavrava okonanjem kaznenog
postupka i
ulogu pravosua u borbi protiv oblika kriminaliteta

poinjenog od strane pravnih osoba
Evidentirati razliita stajalita sudske prakse u BiH i mogue

pravce otklanjanja razlika i dvojbi, ukljuujui i stajalita praksa
o eventualnim potrebama izmjene zakonodavnih rjeenja
Opis
Podmodul Kazneni postupak prema maloljetnicima, sa malim

izmjenama u odnosu na prethodno zakonodavno rjeenje, se ve
dugi niz godina primjenjuje u Bosni i Hercegovini. U ovom
kaznenom postupku nema velikih nejasnoa i zakonskih normi
podlonih razliitom tumaenju u praksi. Istine radi u praksi se
pojavljuje dvojbe: da li sudac za maloljetnike koji vodi
pripremni postupak moe da postupa i kao sudac za
maloljetnike koji vodi glavni pretres i izrie kaznu
maloljetnikog zatvora te da li se u ovoj oblasti moe primjeniti
Sporazum o priznanju krivnje.
Problema iz ove oblasti na koje je pravosue ukazivalo i
ukazuje nisu vezane za zakonsku normu i njeno tumaenje u
praktinoj primjeni, ve za spremnost drutva da do kraja
provede duh i cilj zakona, prvenstveno materijalne naravi.
Ovo u ozraju injenice da je primjena pojedinih materijalno
pravnih odredbi koje govore o primjeni nekih vrsta odgojnih
preporuka (rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne
zajednice; prihvaanje odgovarajueg zaposlenja; smjetaj u
drugu obitelj, dom ili ustanovu) i odgojnih mjera (disciplinske
mjere; mjera pojaanog nadzora u drugoj obitelji ili od
nadlenog tijela socijalne zatite, pa i zavodske mjere)
apsolutno neprovodiva zbog nepostojanja pojedinih ustanova ili
je njena provodivost ograniena zbog opeg drutvenog
standarda onakvog kakakv on to doista realno jest.
Iz navedenih razloga teite podmodula je na primjeni modernih
pravnih standarda sadranih u meunarodnim dokumentima koji
tretiraju kaznene postupke prema maloljetnicima, izuavanju
temeljnih pravnih naela koji odreuju pravce otklanjanja
navedinih dvojbi i evidentiranje stajalita koja mogu ukazati na
eventualne promjene zakonodavnih rjeenja.
Kazneni postupak protiv pravnih osoba je novi kazneni
postupak u Bosni i Hercegovini. Mnogobrojni kontakti voditelja
modula i njegovih konzultanata sa sudovima i tuiteljstvima u
Bosni i Hercegovini u pravcu prikupljanja podataka o
postupcima koji se vode ili su ve pravomono okonani te
evidentiranja eventualnih dvojbi u tumaenju zakonkih normi
pokazali su da u Bosni i Hercegovini nema praktinih iskustava

glede ove vrste kaznenog postupka jer nema ni konkretnih
predmeta iz ove oblasti, kao i da kod sudaca i tuitelja nema
nejasnoa u tumaenju i primjeni (u mjeri u kojoj je
primjenjivana) zakona.
Kontakti voditelja modula i njegovog konzultanta sa susjednim
dravama Hrvatskom i Slovenijom potvrdili su prethodnu
konstataciju.
Zbog toga je teite modula na upoznavanju (tonije definirano:
podsjeanju) sudaca i tuitelja na sutinu ovog dijela kaznenog
postupka i eventualno evidentiranje problema i nejasnoa koji
se mogu pojaviti u praksi.
Podmodul Kazneni postupak u sluaju neuraunljivosti
predstavlja novinu u odnosu na prethodno zakonodavno rjeenje
u Bosni i Hercegovini. U praktinoj primjeni nema nejasnoa,
ali ima jasno izraenih stajalita prakse o potrebi drugaijeg
zakonodavnog rjeenja ovog, moe se slobodno rei, ozbiljnog
drutvenog problema. Ovo osobito u ozraju injenice da je
nedavni rat u Bosni i Hercegovini vjerojatno poveao broj osoba
potencijalnih
poinitelja
kaznenih
djela
u
stanju
neuraunljivosti.
Male razlike u praksi (odluivanje rjeenjem ili presudom, da ili
ne roite za izjanjenje o krivnji) su u velikoj mjeri smanjene
kroz dvogodinju primjenu zakona, s jedne strane, a razlike
glede forme odluke, s druge strane, nisu od bitnog utjecaja na
konaan ishod postupka.
Zbog toga je teite modula na upoznavanju sudaca i tuitelja sa
duhom i ciljem ovog dijela kaznenog postupka, a osobito i sa
drugim materijalno pravnim propisima koji rjeavaju ukupan
status neuraunljivih osoba, ujednaavanju razlika u sudskoj
praksi kroz argumentiranje i sueljavanje evidentiranih razliitih
stajalita i evidentiranje stajalita sudske prakse o moguim
pravcima potencijalnih zakonskih izmjena.
Mogui
predavai/edukatori
Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.
Dnevni red modula
Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran
od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul.
Vodei ekspert
Marin Zadri, Opinski sud Ljubuki
PODMODUL: Kazneni postupak prema maloljetnicma

1. UVOD
Kazneni postupak prema maloljetnim osobama karakteriziraju slijedee znaajke:
1. iskljuenje javnosti,
2. urnost postupka,
3. prilagoenost
maloljetnika,
postupka
uzrastu
interesu
preodgoja
4. poseban sud za maloljetnike,

5. odvojenost maloljetnih od punoljetnih osoba u suenju i u
pritvoru (u pravilu)
Svi ostali opi pravni standardi koji se tiu prava na obranu, pritvora i zatite psihikog i
fizikog integriteta odnose se na i maloljetnike, uz osobito povien stupanj brige i
opreza. Procedura prema maloljetnicima u neposrednoj je svezi sa odreivanjem
svojstva maloljetne osobe i sa sustavom sankcija koje se prema maloljetnim osobama
mogu primijeniti. Naglaena zatita maloljetnih poinitelja kaznenog djela nije samo
izraz pretpostavke nevinosti nego i osobitog drutvenog cilja koji se eli postii u
odnosu na maloljetne osobe posebna zatita osobe maloljetnika i njegov preodgoj.
Zbog toga se postupak i ne vodi protiv ve prema maloljetniku.
Naglasiti je i obvezu svih organa koji sudjeluju u postupku na urno i obazrivo
postupanje, vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima
maloljetnika, a sve u cilju kako voenje postupka ne bi tetno utjecalo na razvoj
maloljetnika. U ozraju posebne brige o zatiti interesa maloljetnika maloljetnikmora
imati branitelja od samog poetka pripremnog postupka, nitko ne moe biti osloboen
od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za ocjenu duevne razvijenosti
maloljetnika, upoznavanja njegove linosti i prilika u kojima ivi.
Postupak prema maloljetnicima karakterizira i veliko odstupanje od naela
akuzotornosti za razliku od opeg kaznenog postupka. U ovom dijelu postoji mnogi
inkvizicioni elementi, to predstavlja nastojanje zakonodavca da favorizira primjenu
odgojnih mjera na maloljetne delikvente. Nastojei da se ostvari primjena tih mjera kad
god je to potrebno za resocijalizaciju maloljetnika.zakonodavac tu ulogu povjerava
sudu. U ozraju ovih naela naputena je i mogunost supsidijarne optube.
Brojni inkvizicioni elementi zasnivaju se na drugaijoj konstrukciji kaznenog postupka

u pogledu procesne uloge odreenih procesnih subjekata kao i neizmjenjenoj faznoj
konstrukciji te posebne procedure, to proizlazi iz razliitosti svrhe postupka prema
maloljetnicima u odnosu na opi kazneni postupak.
U postupku prema maloljetnim osobama osnovne procesne funkcije nisu strogo
razdijeljene tako da se postupak o nekim situacijama odvija i bez tuitelja, sudac koji je
vodio pripremni postupak sudjeluje u suenju, odluka se donosi o produenju
pripremnog postupka, a umjesto suprostavljanja stavova stranaka svojstvenog
kontradiktornom postupku, nastoji se ostvariti njihova suradnja pri emu se takav odnos
stranaka pokazuje kao cjelishodan i opravdan. Ovo stoga to se smatra daje procedura
prema maloljetnicima vie starateljska i usmjerena ka osobi koja zbog svog uzrasta nije
uvijek u stanju da prihvati svoj pravi interes, te ga i ostvari.
2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I MALOLJETNICI

Veina meunarodnih standarda potie drave, ali ne zahtijeva od njih, da uvedu
odvojene ili specijalne sudske postupke ili ustanove za rjeavanje sluajeva u kojima su
djeca optuena ili proglaena odgovornim za izvreno krivino djelo. Kada govore o
postupku za djecu koja su optuena ili proglaena krivim za krenje zakona,
meunarodni standardi izrazom ''pravosudni sustav za maloljetnike'' podrazumijeva
poseban sustav za maloljetnike.
Pravosudni sustav za maloljetnike mora da se zasniva i na osnovnim principima
meunarodnog prava: najbolji interes djeteta, pravo na ivot, opstanak i razvoj,
nediskriminacija i potivanje miljenja djeteta. Potencirajui dobrobit maloljetnika i
osiguravajui da svaka reakcija prema maloljetnim prestupnicima uvijek bude u
razmjeri (princip razmjernosti) sa okolnostima koje se tiu i prestupnika i prestupa 1, ne
uzima se u obzir samo teina prestupa nego se cijene i linost i osobne karakteristike
maloljetnika. Maloljetniko pravosue u uem smislu podrazumijeva tretman djece
(djeaka i djevojica ispod 18 godina) koji su doli u sukob sa zakonom, a u irem
smislu odnosi se na tretman djece od trenutka kada dou u sukob sa zakonom, zatim
utvrivanje osnovnih uzroka zbog kojih djeca dolaze u sukob sa zakonom, prevenciju
takvog ponaanja 2 i reintegraciju djece.
Svako dijete optueno za krivino djelo ima pravo da se prema njemu postupa na nain
koji potie osjeaj dostojanstva i line vrijednosti djeteta, uzimajui u obzir starost
Standardna minimalna pravila UN-a za maloljetniko pravosue (u daljem tekstu Pekinka pravila):
pravilo 5.1
2
Tuzla, listopad 2003 godine: Trening iz oblasti maloljetnikog prestupnitva-prezentacija Nikhil Roj
djeteta, elju za reintegracijom i preuzimanjem konstruktivne uloge u drutvu. Sudski

sustav treba da potpomae prava, sigurnost, unapreenje njihovog psihikog i fizikog
zdravlja i elju za rehabilitaciju.
Politika postupanja prema maloljetnicima treba da uzima u obzir injenicu da ''je
ponaanje ili ophoenje mladih, koje ne odgovara cjelokupnim drutvenim normama i
vrijednostima esto dio procesa sazrijevanja i rasta i da kod veine pojedinaca
spontano nestaje prelaskom u doba zrelosti''.
Djeca imaju pravo da izraavaju svoje vlastite stavove po svim pitanjima koji se na njih
odnose i da u sudskim postupcima kau to misle, bilo direktno ili preko zastupnika.
Svakom djetetu se mora pridavati odgovarajui znaaj sukladno sa uzrastom i zrelou
djeteta.
Pored Konvencije UN o pravima djeteta, koja l. 37, 39 i 40 regulira prava maloljetnika
u sukobu sa zakonom, meunarodni okvir za maloljetniko pravosue ine:
Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za administraciju pravosudnog

sustava za maloljetne prestupnike - Pekinka pravila (1985),
Smjernice Ujedinjenih nacija za prevenciju maloljetnike delikvencije - Rijadske

smjernice (1990),
Pravila Ujedinjenih nacija o zatiti maloljetnika lienih slobode - JDL (1990),
Smjernice za djelovanje prema djeci u sustavu krivinog pravosua - Beke

smjernice (1997),
Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za alternativne kaznene mjere

- Tokijska pravila (1990),
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (ICCPR)
Dok je Konvencija UN o pravima djeteta obvezujui dokument, pravila i smjernice su

meki zakoni zbog ega nisu direktno obavezujui dokumenti za meunarodna,
nacionalna i lokalna zakonodavna tijela, ali predstavljaju dobru praksu i poeljno
postupanje kod ureenja maloljetnikog pravosua.
Djeca uivaju sve garancije na pravino suenje kao i odrasli. Ona uivaju i dodatne specijalne garancije zbog njihove ivotne dobi. Komitet za ljudska prava je utvrdio da
''maloljetna osobe treba da uivaju, u najmanju ruku, iste garancije i zatitu koje imaju
odrasli, sukladno sa l. 14. ICCPR-a
Konvencija o pravima djeteta jasno ukazuje da djeca treba da iskoriste svaku odredbu
domaeg ili meunarodnog prava koja moe dovesti do ostvarivanja njihovih prava
(vidi l. 41. Konvencije).
lanak 40. Konvencije o pravima djeteta bavi se pravima djece za koju se sumnja,
koja su optuena, ili za koju je utvreno da su prekrila krivini zakon:
odnosi se na tretman od trenutka kada se pojave navodi da je poinjeno

krivino djelo, preko istrage, hapenja, optube, perioda prije suenja,
suenja, do donoenja presude;
zahtjeva od drava potpisnica da promoviraju odvojeni sustav

maloljetnikog pravosua, sa specifinim pozitivnim ciljevima, umjesto
kaznenim;
detaljno navodi minimalne garancije za dijete i zahtjeva od drava potpisnica

da odrede minimalni uzrast za krivinu odgovornost, da uspostave mjere za
rad sa djecom koja su prekrila krivini zakon bez oslanjanja na sudski
proces i da osiguraju niz alternativnih rjeenja institucionalizaciji.3
Prava koja treba potivati u svim fazama krivinog postupka, jer su kljuni elementi za
poteno i pravino suenje, ugraena u l. 40. Konvencije i druge meunarodne
dokumente, navedena su i u Pekinkim pravilima (npr: pravilo 7), odnose se na:
pravo da se djetetu jasno kae zbog ega se optuuje,
pravo da se ne izjanjava (da se brani utnjom),
pravo da se smatra nevinim (pretpostavka nevinosti),
pravo da mu se priznanje ne iznuuje silom,
pravo na pravnu pomo u pripremi za sudski postupak,
Tuzla, listopad 2003 godine:Trening iz oblasti maloljetnikog prestupnitva-prezentacija Nikhil Roj
10
pravo na prisustvo roditelja ili staratelja,
pravo na djelotvoran pravni lijek,
pravo na provoenje postupka " bez odgaanja ",
pravo na unakrsno ispitivanje svjedoka druge strane i dovoenje i

sasluavanje vlastitih svjedoka pod jednakim uvjetima.
Ova procesna osiguranja priznata su i u drugim meunarodnim instrumentima u

domenu ljudskih prava, te i naim zakonodavstvom. Proces se ne moe smatrati
potenim ukoliko je bilo koje od predvienih prava ranije povrijeeno.
Specijalni tretman koje malodobne osobe trebaju imati tijekom procesa proizlazi iz
prava da se tretira "na nain koji je sukladno sa unapreenjem djetetovog osjeanja
dostojanstva i osjeanja osobne vrijednosti..., ime se uzima u obzir uzrast djeteta ... "
(l. 40. st. 1. Konvencije o pravima djeteta).
Pekinka pravila preciziraju i kau da e postupak za maloljetnike biti voen "u
atmosferi razumijevanja" koja e dozvoliti djetetu "da u njemu sudjeluje....i da se
slobodno izrazi". (pravilo 14.2). Postupak od strane kompetentnog i nepristranog organa
treba da se vodi ekspeditivno, u prisutnosti roditelja i uz potovanje djetetove
privatnosti, a ako se proces vodi pred kamerama, djetetov identitet tampa ili organ ne
smiju otkriti. Sudski postupak i smjetaj u kaznene institucije treba da budu izbjegnuti
kad god je to mogue i zamijenjeni razliitim mjerama koje obuhvaaju: brigu, nadzor,
uvjetno kanjavanje, prihvat, obrazovanje i program strune obuke, a sve u najboljem
interesu djeteta.
Zakoni o krivinom postupku koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini upuuju da su
organi koji ispituju maloljetnika i poduzimaju radnje duni postupati obazrivo vodei
rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i posebnim svojstvima maloljetnika kako
voenje krivinog postupka ne bi tetno uticalo na njegov razvoj. Ukoliko se u tom
postupku obavlja sasluanje maloljetne osobe, naroito ako je malodobna osoba
oteena krivinim djelom, odredbe upuuju da se ima postupati obazrivo kako to ne bi
uticalo na psihiko stanje maloljetnika, a ako je potrebno, sasluanje se ima obaviti uz
pomo pedagoga ili druge strune osobe.
Konvencija UN o pravima djeteta (u daljem tekstu KPD) l. 1. pod pojmom dijete
podrazumijeva svaku osobu koja je mlaa od 18 godina, izuzev ako se zakonom
konkretne zemlje punoljetstvo ne stie ranije. Polazei od uzrasta, Konvencija
11
izjednaava pojam "dijete" sa pojmom "maloljetnik", a odraslu osobu sa pojmom

"punoljetnik".
Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za administraciju pravosudnog sustava
za maloljetne prestupnike - Pekinka pravila 4 koja prethode Konvenciji UN o pravima
djeteta i daju putokaz zakonodavstvima zemalja kako urediti maloljetniko pravosue,
pravi razliku izmeu ovih pojmova. Ne navodei uzrast, pravila u tu svrhu definiraju da
"maloljetnik jeste dijete ili mlada osoba koja se, u dotinom pravnom sustavu u pogledu
prestupa moe tretirati drugaije od odraslih", tako ostavljajui mogunost da se
osobama starosne dobi od 18 ili vie godina moe suditi pred sudovima koji nisu za
odrasle. Ovako iroko postavljena definicija ostavlja mogunost njene primjene u bilo
kom pravnom sustavu sa bilo kojom definicijom o maloljetnicima i bez obzira na
ekonomske, drutvene, politike i kulturne prilika jedne drave, tako pod pojmom
maloljetnika obuhvaajui sve maloljetne osobe od 7 do 18 godina, a dajui vii
standard, i mlae punoljetne osobe, odnosno osobe starosne dobi od 18 ili vie godina.
Konvencija o pravima djeteta (l. 41) upravo upuuje na primjenu viih standarda od
onih to sama daje i bez obzira da li je on predvien zakonima konkretne drave
ugovornice ili drugim meunarodnim ugovorima koji su pravno obvezujui za tu
dravu.
Drave imaju obavezu donijeti zakone i propisati zakonske postupke kojima se utvruje
donja starosna granica ispod koje se pretpostavlja da djeca nemaju sposobnost da
krivino odgovaraju (l. 40(3) (a) Konvencije o pravima djeteta i kojima se utvruje
minimalne godine starosti ispod kojih ne mogu biti liena slobode. (Pekinka pravila pravilo 4).
Sukladno navedenom principu, krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, pod
pojmom dijete podrazumijeva mladu osobu koja u vrijeme izvrenja krivinog djela nije
imala navrenih 14 godina i prema njoj se ne moe pokrenuti krivini postupak niti
primijeniti krivine sankcije. Krivino su odgovorne osobe starosne dobi iznad 14
godina. Za osobe starosne dobi od 14 do 18 godina zakoni koriste termin maloljetnik, a
za osobe od 18 do 21 godine koriste termin mlaa punoljetna osoba, za koju je
predviena zakonska mogunost da se i prema njoj i pod odreenim uvjetima izrekne
sankcija koja se izrie prema maloljetnicima 5.
U periodu odrastanja ne moe se utvrditi jasna granica prelaska iz adoloscentnog u
odraslo doba u emu je osnovni motiv da se i na osobe starosne dobi izmeu 18 i 21
godinu pod utvrenim uvjetima mogu primijeniti zakonske odredbe koje se odnose na
4
5
Rezolucija Generalne skuptine broj 40/33 od 29.11.1985 godine
Vidi l. 340 st. 2 Zakona o krivinom postupku BiH; l. 361 st.2 Zakona o krivinom postupku F BiH;
l. 340 st. 2 Zakona o krivinom postupku Brko Distrikta i l. 346 st.2 Zakona o krivinom postupku
Republike Srpske
12
maloljetnike. Danas je u svijetu prisutna debata oko sputanja dobne granice kada se
jedno dijete moe ukljuiti u krivini postupak. Npr u vicarskoj dijete od 7 godina
moe biti ukljueno u taj postupak, ali se ide za usvajanjem propisa da se ta dobna
granica podigne na 10 godina. panija sputa dobnu granicu sa 14 na 12 godina, a
Engleska sa 14 na 10 godina.
2.1 ZAHTJEVI MEUNARODNIH KONVENCIJA DOMAEM PRAVOSUU

To su ve naprijed spomenuti principi meunarodnog prava: najbolji interes djeteta,
pravo na ivot, opstanak i razvoj, nediskriminacija, potivanje miljenja djeteta, te
princip razmjernosti - da svaka reakcija prema maloljetnim prestupnicima uvijek bude u
razmjeri sa okolnostima koje se tiu i prestupnika i prestupa 6, pri emu se ne zima u
obzir samo teina prestupa nego se cijeni i linost i osobne karakteristike maloljetnika.
Sukladno svom statusu maloljetnika, ima pravo na zatitu koju mu treba pruiti obitelj,
drava i drutvo.
Drave se potiu, ali se od njih ne zahtijeva da uvedu odvojene ili specijalne sudske
postupke ili ustanove za rjeavanje sluajeva u kojima su djeca optuena ili proglaena
odgovornim za izvreno krivino djelo.
Drave treba da nastoje, kad god je to mogue, da razmotre rjeavanje sluajeva sa
maloljetnim prestupnicima, izvan okvira formalne krivine procedure uz garanciju
potivanja ljudskih prava.
U svim predmetima bez obzira da li su djeca u pritvoru ili ne mora se postupati hitno.
Da bi se dijete zatitilo od stigmatizacije mora se osigurati zatita privatnosti svakog
djeteta koje je optueno ili osumnjieno da je poinilo krivino djelo.
Dosijeji maloljetnika moraju se uvati kao strogo povjerljivi i mogu biti dostupni samo
zakonom ovlatenih osobe. Podaci iz tih dosijeja ne smiju se koristiti u eventualnim
kasnijim postupcima protiv tih izvrilaca kada postanu punoljetni.
Pritvor se zasniva na principu da je u veini sluajeva najbolji nain da se zatiti dijete
da ga se ne odvaja od obitelji.
Pekinka pravila: pravilo 5.1
13
Uhienje, pritvor i zatvaranje djece moraju biti sukladno sa zakonom i traje najkrae
mogue vrijeme i odreuje se u krajnjoj nudi odnosno kao krajna mjera. Djeca koja
oekuju suenje moraju se odvojiti od odraslih u sluaju kada je to u njihovom
najboljem interesu.
l. 37. (c ) Konvencije o pravima djeteta propisuje da se pritvoreno dijete moe drati
sa odraslim, ukljuujui odrasle lanove njegove obitelji, ako je to u interesu djeteta.
Ako je dijete osumnjieno da je prekrilo zakon, bude uhapeno i pritvoreno, o tome
treba odmah obavijestiti njegove roditelja ili staratelje ukoliko to nije protivno interesu
djeteta. Ako ne postoji mogunost da se roditelj ili staratelj odmah obavijesti,
obavjetavanje se mora izvriti u najkraem moguem roku.
Kontakti izmeu osobe odgovornih za primjenu zakona i djece moraju se odvijati na
nain da se potuje status djeteta i doprinosi njegovoj dobrobiti.
ak i vie nego to je to u sluaju kod odraslih, meunarodni standardi su protiv
pritvora maloljetnika prije sudskog postupka. Pritvor djece treba izbjegavati kad god je
to mogue i poduzimati samo kao krajnju mjeru a predmetima maloljetnika lienih
slobode treba dati najvei prioritet u rjeavanju kako bi se osigurao da u pritvoru bude
najkrae mogue vrijeme.
Drave treba da donesu zakone koji odreuje minimalnu starost ispod koje dijete ne
moe biti lieno slobode.
Meunarodni pravni standardi zahtijevaju da se maloljetnici izvedu pred sud zbog
donoenja presude to je mogue bre i idu ak i dalje od zahtjeva da se suenje odri
u razumnom roku i odravanja suenja bez prethodnog odlaganja. Cilj je da pritvor za
maloljetnike prije suenja traje to krae. To se postie brzim putanjem iz pritvora prije
suenja ili brzim rjeavanjem sluaja. Pojam rjeavanje ovdje ne znai samo
donoenje sudske presude u krivinom postupku nego obuhvata i odluke specijalnih,
nesudskih organa ovlatenih da se bave maloljetnikim prestupnitvom.
Kao i odrasli maloljetnici imaju pravo kontakta sa braniocem to je prije mogue kao i
pravo da ospore zakonitost lienja slobode. Odluke o putanju na slobodu ili nastavku
pritvora treba da se donesu bez ikakvog odlaganja.
Dok se nalaze u pritvoru maloljetnici imaju pravo na brigu, zatitu i pomo ako su
pritvoreni prije suenja.
14
Djeca koja se nalaze u pritvoru imaju pravo na dopisivanje, primanje posjete svoje
obitelji izuzev ako to nije u interesu djeteta.
Sa djecom koja se nalaze u pritvoru mora se postupati humano uz potivanje njihovog
linog dostojanstva i linog integriteta. Muenje, okrutno i nehumano ili poniavajue
postupanje je apsolutno zabranjeno. Sa djecom u pritvoru treba postupati na nain koji
uvaava njihove potrebe sukladno sa uzrastom.
Postupci koji se primjenjuju prema maloljetnicima ukljuuju potivanje prava i
sigurnost djeteta i moraju uzimati u obzir uzrast djeteta i elju djeteta za njegovu
rehabilitaciju. Na ovakav nain eli se izbjei bilo kakav oblik igosanja djeteta zbog
poinjanja krivinog djela uz potrebu da djeca koja kre zakon treba radije podvrgavati
odgojnim nego kaznenim mjerama.
Da bi se zatitila privatnost djeteta, suenja u koja su ukljueni maloljetnici trebaju biti
zatvorena za javnost i medije to je jedan od dozvoljenih izuzetaka od prava na javno
suenje.
Maloljetnici imaju pravo da ih tijekom cijelog postupka zastupa branilac a djeca koja
nisu u stanju formirati svoje vlastite stavove treba da imaju osigurano pravo da
slobodno izraavaju takve stavove na bilo kojem sudskom, upravnom ili drugom
postupku koji se njega tie bilo direktno ili preko zastupnika.
Da bi se izbjeglo igosanje djece i zatitio njihov privatan ivot presude u sluaju
maloljetnika, u pravilu nisu javne.
l. 14.(1)CCPR-a propisuje izuzetak od zahtjeva da presuda bude javno objavljena, a to
je kada to zahtijevaju interesi maloljetnika.
Interes djeteta kod odreivanja ili utvrivanja kazne treba da bude na prvom mjestu. Sve
odluke ili kazne treba da uzmu u obzir dobrobit maloljetnika kao i poticanje uspjene
rehabilitacije.
Svaka kazna mora biti razmjerna teini djela i okolnostima mlade osobe.
Zatvorska kazna za maloljetnike mora biti samo krajnja mjera u izuzetnim sluajevima.
Pravilo 17 ( c ) predvia da maloljetnik ne bude osuen na kaznu zatvora ukoliko
protiv maloljetnika nije izreena presuda zbog tekog krivinog djela koje ukljuuje
15
nasilje nad drugom osobom ili stalno ponavljanje drugih tekih krivinih djela te
ukoliko nema drugog odgovarajueg naina. Ako se izrekne zatvorska kazna, njenu
maksimalnu visinu treba da utvrdi sudski organ i ona treba da bude to je mogue kraa.
Princip krajne nude znai da se kanjavanje ne smije sprovesti ukoliko ciljevi te mjererehabilitacija, po miljenju suca, mogu biti postignuti u nezatvorskom okruenju.
Termin najkrae mogue vrijeme tumai se kao period u okviru kojeg se moe
oekivati da taj zatvorski tretman osigura rehabilitaciju maloljetnika o kome se radi.
Maloljetnici se ne mogu podvrgavati tjelesnom kanjavanju, jer je to u suprotnosti sa
konvencijom o pravima djece.
Policijska sredstva za ograniavanje kretanja i primjena sile mogu se koristiti za
obuzdavanje maloljetnika samo u izuzetnim sluajevima, kad sve ostale metode
kontrole su iscrpljene bez odgovarajueg rezultata i samo na nain kako je to zakonom i
zakonskim propisom dozvoljeno i precizirano. Ove metode ne smiju biti poniavajue i
degradirajue za dijete i treba ih koristiti ogranieno i to je krae mogue.
Kazna doivotnog zatvora se ne moe izrei osobama koje su u vrijeme poinjanja djela
bile mlae od 18 godina.
Smrtna kazna se ne moe izrei osobama koje su u vrijeme poinjanja djela bile mlae
od 18 godina.
Ovaj vid zabrane smrtne kazne uvijek se primjenjuje i od nje se ne moe odstupiti
nikada i ni u kakvim uvjetima: ova zabrana se ne moe derogirati.
Komitet za prava djeteta je u tijeku svoje kratkotrajne prakse utvrdio da su neke drave
dozvolile izricanje smrtne kazne djeci od 16 do 18 godina, uz dvogodinje odlaganje
izvrenja sankcije. Ovakvo odlaganje samo po sebi predstavlja okrutno, nehumano ili
poniavajue postupanje i kanjavanje. Komitet je, takoerr utvrdio da u nekim
zemljama djeca uzrasta od 14 do 18 godina mogu biti osuena na doivotni zatvor. U
ovim sluajevima Komitet nalazi da postoji neusklaenost nacionalnog zakonodavstva
kojim se dozvoljava takvo krenje prava djeteta i Konvencije UN o pravima djeteta. 7
Smrtna kazna i kazna doivotnog zatvora naim zakonima nisu predviene.
Nevena Vukovi ahovi: Prava djeteta i meunarodno pravo
16
Djeca u zatvoru u pravilu treba da budu odvojena od odraslih i sa njima se mora

postupati onako kako odgovara njihovom uzrastu i pravnom statusu.
Ni jedno dijete ne smije biti izloeno muenju, nehumanom, okrutnom ili
poniavajuem postupanju. Ova zabrana vai i za grube ili poniavajue odgojne mjere
ili kazne u bilo kojoj drugoj instituciji. Ovo se odnosi i na disciplinske mjere. Takve
mjere uz zabranu tjelesne kazne obuhvaaju: stavljanje u neosvijetljenu eliju,
zatvaranje u mali prostor ili tamnicu, smanjenje hrane, ograniavanje ili uskraivanje
kontakta sa lanovima obitelji, kolektivno kanjavanje kao i svaka druga kazna koja
moe ugroziti fiziko ili psihiko zdravlje maloljetnika.
Policijska sredstva za ograniavanje kretanja mogu se koristiti samo u izuzetnim
okolnostima sukladno sa zakonom i drugim propisima.
Djeca liena slobode imaju pravo odravati kontakt sa porodicom putem prepiske i
posjete osim u izuzetnim okolnostima. Ona takoer imaju pravo i na obrazovanje. 8
2.2 PRAVA GARANTIRANA L. 37. KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA

Nitko, pa ni dijete, ne moe biti nezakonito ili proizvoljno lieno slobode. Ako je pak
dijete lieno slobode, odredba l. 37 Konvencije daje pregled pripadajuih prava djeteta
koje je lieno slobode. Sigurno je da djeci zbog stupnja njihove duevne razvijenosti,
njihove osjetljivosti, posebnih potreba, nije mjesto u zatvoru. Meutim, meunarodno
pravo ne daje apsolutnu zabranu zatvorskog kanjavanja djece, ali sve ukazuje da
meunarodno pravo ide u pravcu davanja prednosti alternativnim postupanjima i
smjetaju djece van institucija zatvorenog tipa.
Prema l. 37 Konvencije o pravima djeteta drava treba da garantira da ni jedno dijete
ne bude izloeno muenju ili drugom okrutnom, nehumanom ili poniavajuem
postupanju, niti nezakonitom liavanju slobode, kao i da smrtna kazna ili doivotni
zatvor bez mogunosti oslobaanja ne budu dosueni za djela koja izvre osobe mlae
od 18 godina. Uhienje, zadravanje u pritvoru i zatvaranje djeteta primjenjuje se kao
posljednja mogua mjera i to na najkrai mogui vremenski period, uz garanciju da tom
prilikom dijete bude odvojeno od odraslih, a ima pravo na pravnu i drugu pomo, kao i
pravo da odrava kontakt sa svojom obitelji.
Amnesty International Prirunik za pravina suenja- izdava Misija OSCE-a za Baosnu i

Hercegovinu
17
2.2.1 Zabrana muenja ili neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja
Standardna minimalna pravila UN u toki 17. 3. zabranjuju tjelesno kanjavanje
maloljetnika, a to je zabranjeno i drugim meunarodno pravnim standardima (npr:
Deklaracija o zatiti svih osoba od torture i drugih okrutnih, nehumanih i poniavajuih
postupanja i kanjavanja).
l. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama 9 predvia da e strane
ugovornice garantirati prava i slobode odreene u Konvenciji "svakom u svojoj
nadlenosti", i s obzirom da izraz "svako" naglaava univerzalnost ljudskih prava, titei
tako prava ne samo svojih graana, nego i stranaca, osobe bez dravljanstva, osobe bez
poslovne sposobnosti, pa tako i djece. Radi boljeg razumijevanja pojmova, "muenje",
"neovjeno postupanje ili kanjavanje" i pojma "poniavajue postupanje", treba imati
u vidu praksu i tumaenja koja su u svojim presudama dali Evropska komisija i Sud za
ljudska prava u primjeni l. 3. Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
l. 3. Europske konvencije o ljudskim pravima titi ovjekov lini integritet i ljudsko
dostojanstvo, definirajui da nitko nee biti podvrgnut muenju ili neovjenom ili
poniavajuem postupanju ili kanjavanju.
Europski sud za ljudska prava u primjeni l. 3 Europske konvencije o ljudskim pravima
i slobodama kroz svoje presude pravi razliku izmeu tri osnovna pojma u smislu stupnja
surovosti u postupanju ili kanjavanju. U predmetu Irska protiv Ujedinjenog kraljevstva
iz 1978. godine, Sud je dao standard i definiciju pa kae da je:
Muenje: namjerno neovjeno postupanje koje prouzrokuje vrlo ozbiljne i surove
patnje.
Neovjeno postupanje ili kanjavanje: izazivanje jakih fizikih i duevnih patnji.
Poniavajue postupanje: zlostavljanje usmjereno da kod rtve izazove osjeaj straha,
patnje i podreenosti koji mogu poniziti i unizi rtve i slomiti njihov fiziki i moralni
otpor.
U predmetu Tyrer od 25. travnja 1978. godine Sud je zakljuio da prouzrokovana
patnja mora dostii odreeni nivo prije nego se kanjavanje moe okarakterizirati kao
Bosna i Hercegovina je ratificirala Europsku Konvenciju o ljudskim pravima i slobodama 2002. godine i
time je ona postala pravno obvezujui meunarodni ugovor.
18
nehumano u smislu odredbi l. 3. Konvencije, a u predmetu Costello-Roberts Sud je

zauzeo da je tjelesno kanjavanje bilo poniavajue. Podnositelj predstavke je bio
kanjen na maloljetnikom sudu na kaznu od tri udarca brezovnim tapom po goloj
stranici, a njegova kazna je izvrena je tri tjedna kasnije u policijskoj postaji gdje su ga
drala dva policajca, dok je trei vrio kaznu.
2.2.2 Pravo na slobodu i sigurnost linosti

l. 5 (1) Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama garantira svakom pravo
na slobodu i sigurnost linost. Niko nee biti lien slobode izuzev u est odreenih
sluaja i sukladno sa zakonom predvienim postupkom. Sluajevi navedeni u ovom
lanku kao izuzetak od pravila "da svako ima pravo na slobodu i sigurnost linosti",
ukazuju da drave ugovornice nemaju pravo stvaranja nekih novih oblika pritvaranja i
zatvaranja. Liavanje slobode "sukladno sa postupkom predvienim zakonom" takoer
ograniava dravu budui da izraz zakon ne znai samo unutranji propis, nego ima ire
i objektivnije znaenje, tako da svako pritvaranje koje bi due trajalo nego to je to
predvieno domaim zakonom, predstavlja krenje ovog lanka Europske Konvencije.
lanak 5., kao cjelina, odnosi se na zatitu fizike slobode od proizvoljnog hapenja ili
pritvaranja. Pojedinac se ne moe odrei ovog svog prava, pa ak ako se sam preda
vlastima i pristane da bude lien slobode, jer i tada lienje slobode moe biti nezakonito
i suprotno l. 5 Konvencije.
lanak 5(1)(d) Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama omoguava
"pritvor maloljetnika sudskim nalogom u svrhu obrazovnog nadzora" ili "zakonit
pritvor u svrhu privoenje maloljetnika pred nadleni zakonski organ". Prema
Konvenciji, termin "maloljetnik" ima autonomno znaenje i odnosi se na sve osobe
mlae od 18 godina.
Prva osnova pritvora primjenjuje se u sluajevima kada sud ili upravno tijelo nalogom
odlui da maloljetnika stavi pod nadzor, kombiniran sa ogranienjem slobode, kao to je
prisilni boravak u popravnom domu ili na klinici.
U predmetu Boumar protiv Belgije od 29. 2. 1998. god. Europski sud za ljudska prava je
smatrao da pritvor maloljetnika u popravnoj instituciji ili u zatvoru prije brzog
prebacivanja u popravni dom jeste doputen po l. 5(1)(d). Meutim, Sud je zakljuio
da je dolo do krenja ove odredbe, poto je maloljetnik - teko poremeen i
delinkventan djeak - bio zatvoren devet puta u istranom zatvoru, u ukupnom trajanju
od 119 dana, za manje od jedne godine. Sud je smatrao da su vlasti bile pod obavezom
da omogue odgovarajue uvjete da bi se ostvarili odgojni ciljevi; pritvor maloljetnika
u uvjetima potpune izolacije i bez pomoi osoblja koje je kvalificirano za odgojni rad
ne mogu se smatrati ostvarenjem bilo kakvog odgojnog cilja.
19
U predmetu Nielsen protiv Danske od 28. 11. 1998. god. Europski sud za ljudska prava
je smatrao da je pritvaranje djeteta u psihijatrijsku bolnicu protiv njegove volje, ali na
osnovu zahtjeva majke, nije predstavljalo lienje slobode, ve "majino odgovorno
koritenje njenih starateljskih prava u interesu djeteta".
U predmetu Suzie Koniarska protiv Ujedinjenog Kraljevstva od 12. 10. 2000. god. gdje
je sud dao nalog da se maloljetnik smjesti na sigurno mjesto, Europski sud za ljudska
prava je zakljuio da je podnositeljica bila liena slobode, poto Sud nad njom nije imao
starateljsko pravo. Meutim, Europski sud za ljudska prava je rekao da je pritvor bio
naloen "u svrhu odgojnog nadzora" i da je shodno tome bio sukladan l. 5(1)(d), poto
je podnositeljica - maloljetnica sa tekim psihopatskim poremeajem - poslana u
specijaliziranu rezidencijalnu ustanovu za teko poremeene mlade ljude, sa vrlo
ozbiljnim odgojno - obrazovnim programom.
Druga osnova odnosi se na pritvor maloljetnika u svrhu izvoenja pred sud "da bi se
osiguralo njihovo uklanjanje iz tetnog okruenja". Ovakva situacija nee pokriti
pritvaranje maloljetnika koji je osumnjien ili optuen za kazneno djelo. Meutim, hoe
pokriti pritvor maloljetnika optuenika za kazneno djelo za vrijeme psihijatrijskog
promatranja i pripreme izvjetaja po kojem e se preporuiti odluka u pogledu tog
maloljetnika, ili pritvor u tijeku trajanja sudskog postupka za smjetaj maloljetnika na
staranje. (Predmet X protiv vicarske (1979.), odnosno Bouamar protiv Belgije)
Europski sud za ljudska prava ve odavno priznaje da se pravo na pravino suenje
propisano Konvencijom primjenjuju na djecu jednako kao i na odrasle, a u predmetu
Nortier protiv Nizozemske 10 zauzeto je stajalite da je neprihvatljiva svaka sugestija da
djeca kojoj se sudi zbog krivinih djela ne trebaju koristiti jamstva pravinog suenja po
lanku 6.
Meu glavnim predmetima koji se odnose na prava maloljetnika nalazi se i predmet T i
V protiv Ujedinjenog Kraljevstva 11, u kojem su dva desetogodinja djeaka otela jednog
dvogodinjaka u trgovakom centru, pretukli na smrt i ostavili na eljeznikom
kolosijeku da ga pregazi vlak. Ovaj predmet je izazvao ogroman publicitet i bijes u
Ujedinjenom Kraljevstvu. Djeaci su optueni za ubojstvo i, zbog prirode optube,
sueno im je na sudu za odrasle osobe. Osueni su 1993., u dobi od jedanaest godina, na
kaznu zatvorom na neogranieno vrijeme.
Podnositelji su Sudu podnijeli predstavku u kojoj navode, inter alia, da su bili lieni
prava na pravino suenje jer nisu mogli efektivno uestvovati u voenju njihovog
10
Predstavka od 9. srpnja 1992., broj 13924/88 Nortier protiv Nizozemske, Izvjetaj Komisije, 60
11
Presuda od 16. prosinca 1999., T i V protiv Ujedinjenog Kraljevstva
20
predmeta. Sud je primijetio da ne postoji jasan standard u dravama ugovornicama u

svezi minimalne starosne dobi kada se neka osoba moe smatrati krivino odgovornom,
kao i da pripisivanje krivine odgovornosti podnositeljima nije samo po sebi dovelo do
krenja lanka 6. Sud u nastavku kae: Sud se, meutim, slae sa
Komisijom da je neophodno da dijete koje je optueno za neko djelo bude procesuirano
na nain koji u potpunosti uzima u obzir njegovu starost, stupanj zrelosti i intelektualnu
i emocionalnu sposobnost, kao korake koji su poduzeti u pravcu podizanja njegove
sposobnosti razumijevanja i uea u postupku. Iz ovoga slijedi da je, kada je rije o
mlaem maloljetniku optuenom za teko krivino djelo koje privlai veliku pozornost
medija i javnosti, nuno voditi suenje na nain koji e maksimalno smanjiti njegovo ili
njeno osjeanje zastraenosti. 12
Sud dalje zakljuuje: Sud primjeuje da je suenje podnositelju pred Krunskim sudom
trajalo vie od tri tjedna i da je bilo javno. Poduzete su posebne mjere u svezi sa
mladou podnositelja, kao i one usmjerene njegovom boljem shvaanju postupka: npr.
objanjena mu je sudska procedura i pokazali su mu sudnicu prije suenja, samo
vrijeme rasprave je skraeno kako se optueni ne bi pretjerano zamorili. No ipak,
formalnost i ritual Krunskog suda mora da su s vremena na vrijeme djelovali
nerazumljivo i zastraujue na dijete u dobi od jedanaest godina, a postoje i dokazi da
su neke od preinaka u sudnici, osobito podignuti podij koji je uraen kako bi optueni
mogli vidjeti to se dogaa, zapravo uveali osjeaj nelagode kod podnositelja tokom
suenja, jer se osjeao izloen pomnom oku tiska i javnosti. 13
Pored toga, postojao je i nalaz psihijatra u kojem se navodi da s obzirom na nezrelost
podnositelja, vrlo je upitno da li je on shvatio situaciju i da li je mogao davati upuene
instrukcije svojim odvjetnicima. Sud je zakljuio da: U svezi ovoga, iako su branitelji
podnositelja sjedili, kao to je to vlada opisala, na udaljenosti na kojoj su se mogli
doaptavati, malo je vjerojatno da se podnositelj mogao osjeati dovoljno ne
prestraenim no, u napetoj atmosferi sudnice izloen javnosti, da bi se s njima mogao
konsultirati tijekom suenja ili, stvarno uzevi u obzir njegovu nezrelost i poremeeno
emotivno stanje, da je mogao suraivati sa svojim braniteljima van sudnice i davati im
informacije od koristi za njegovu obranu. 14
Sud je, stoga, zakljuio da podnositelj nije bio u stanju da sudjeluje u krivinom
postupku koji se vodio protiv njega i da mu je bilo uskraeno pravo na pravino suenje
iz lana 6(1).
12
Presuda od 16. prosinca 1999., V protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 86-87
13
Presuda od 16. prosinca 1999., V protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 88
14
Presuda od 16. prosinca 1999., V protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 90
21
U predmetu Singh i Hussain protiv Ujedinjenog Kraljevstva 15, Sud je sugerirao da

doivotna kazna zatvorom bez mogunosti ranijeg putanja, koja je izreena maloljetnoj
osobi, moe dovesti do pitanja u svezi lanka 3. (sloboda od muenja i nehumanog i
poniavajueg postupanja ili kanjavanja).
Pravo na privatnost, obiteljski ivot i dom l. 8. Europske Konvencije o ljudskim
pravima i slobodama takoer moe biti znaajno u postupcima prema maloljetnicima. U
predmetu W, B i R protiv Ujedinjenog Kraljevstva Sud je odluio o pristupu roditelja
djeci o kojima su brinuli lokalni organi vlasti. (Izvjetaj od 15. listopada 1985., 4.
prosinca 1985.). Sud je naglasio da ...roditelji imaju prava da budu sasluani u
postupku protiv njihove djece i u potpunosti informirani. Relevantna razmatranja koja
treba da izbalansiraju lokalne vlasti pri donoenju odluke o djeci moraju ukljuiti
gledita i interese roditelja. U suprotnom dolazi do krenja l. 8. Konvencije. Ovo
stajalite, iako nije vezano za kazneni postupak, znaajno je zbog oblika i obima
sudjelovanja roditelja u kaznenom postupku prema maloljetnicima.
Slijede i nekoliko primjera iz domae sudske prakse o odreivanju i kontroli pritvora
maloljetnika koji se pozivaju na meunraodne pravne standarde.
Izvod iz odluke Opinskog suda Ljubuki broj Km 5/04 od 27. 10. 2004. god. o
odreivanju pritvora
Prema mld. D.P. vodi se pripremni postupak po Zahtjevu za pokretanje pripremnog
postupka upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg br. Ktm. 21/04 od 19. kolovoza 2004.
god. radi kaznenog djela Teke krae iz l. 287. st. 1. t. a. KZ F BiH.
Malodobnik se nije odazvao pozivu suda na pripremno roite zakazano za 21. 9. 2004.
god., pa je sud naredio njegovo prisilno dovoenje. Policija nije pronala malodobnika,
a prema iskazu njegovog oca on je prethodne veeri pobjegao od kue jer je saznao da
e policija naredno jutro doi po njega da ga prisilno odvede na sud. Otac je takoer
izjavio da ne moe kontrolirati postupke svog sina, pa je ak predloio da se
malodobnik stavi u pritvor, kojem prijedlogu se pridruio i branitelj malodobnika te
predstavnik Centra za socijalnu skrb Ljubuki.
Odluujui o odreivanju pritvora sud je tu moebitnu odluku analizirao i u duhu
odredbe l. 5. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama i njoj sukladne
odredbe l. 379. i 146. ZKP FBiH. Poto je sud razmotrio spise i ocijenio navode
prijedloga za odreivanje pritvora utvrdio je da je prijedlog osnovan i to iz slijedeih
razloga.
15
Presuda od 21. veljae 1996., Singh i Hussain protiv Ujedinjenog Kraljevstva
22
Odredba l. 5. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama, kojoj su u

cijelosti sukladna odredba l. 295. st. 2. ZKP F BiH, u relevantnom dijelu glasi: Nitko
ne smije biti lien slobode izuzev u nie navedenim sluajevima i sukladno postupku koji
je propisan zakonom: zakonito uhienje ili lienje slobode zbog nepovinovanja
zakonitom nalogu sudau cilju osiguranja izvrenje bilo koje obveze propisane
zakonomzakonito uhienje ili lienje slobode radi privoenja nadlenoj sudskoj
vlasti
Iz odredbe l. 5. st. 1. t. b. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama te njoj
sukladne odredbe l. 146. i 379. ZKP F BiH, nedvojbeno proizlazi da se pritvor moe
odrediti u cilju izvrenja bilo koje obveze propisane zakonom koja, u svim sluajevima,
mora proizilaziti iz naloga suda. Po stajalitima Europskog suda za ljudska prava
oitovanog u vie njegovih presuda ovakva specifina obveza mogla bi biti: izvrenje
vojne ili civilne slube, noenje osobne karte, podnoenje poreske ili carinske prijave,
potivanje obveznog prebivalita ili odaziv pozivu suda. Takoer proizlazi i da je cilj
lienja slobode (odreivanja pritvora) dovoenje osobe pred zakonom nadleno sudsko
tijelo.
Polazei od navedenog sud zakljuuje da su u cijelosti ispunjeni zahtjevi l. 5. st. 1. t. b.
Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama Konvencije i l. 146. i 379. ZKP
FBiH jer je maloljetnik u prethodnom dijelu postupka upozoren da se u sluaju
neodazivanja pozivu suda protiv njega moe odrediti pritvor, pa se ipak nije odazvao
pozivu suda, niti je opravdao svoj izostanak, iako je bio uredno obavijeten o terminu
odravanja roita. Takoer i zbog toga to je po izjavi zakonskog zastupnika te sudske
policije u bijegu.
Sud je, razmatrajui i ukupne okolnosti i prirodu obveze koju je maloljetnik imao (odziv
pozivu suda), zakljuio da je njeno ispunjenje pitanje trenutne neophodnosti koja nije
od negativnog utjecaja na ukupne ivotne aktivnosti maloljetnika, da su okolnosti takve
da nijedan drugi nain osiguranja ispunjenja obveze nije razumno izvodljiv, da bi
toleriranje krenja takve obveze poluilo izbjegavanje kaznene odgovornosti i negativan
utjecaj na druge, da je trajanje perioda pritvora limitirano zakljuenjem roita,
odnosno vremenom do mjesec dana to nije dug vremenski period i to je bitan inilac
u uspostavljanju ravnotee izmeu ljudskih prava i sloboda i obveza koje postoje u
svakom drutvu.
Naravno i stoga jer je maloljetnik izbjegao izvrenje obveze propisane zakonom koja je
proizala iz naloga suda i na koju je on bio prethodno upozoren iz ega, kao i iz
oiglednog izbjegavanju kaznenog postupka, sud zakljuuje da on izbjegava pristup
sudu, te zbog toga to je cilj lienja slobode (odreivanja pritvora) dovoenje
maloljetnika pred zakonom nadleno sudsko tijelo.
23
Imajui u vidu sve navedene injenice i u cijelosti prihvaajui pravna stajalita

Europskog suda za ljudska prava u svezi tumaenja l. 5. Konvencije iskazana u
njegovim presudama: Johansen protiv Norveke; B protiv Francuske; Ciulla protiv
Italije; McVeigh,O'Neill i Evans protiv Ujedinjenog Kraljevstva sud je temeljem l. 379.
a u svezi sa l. 146. st. 1. to. a. ZKP F BiH odluio kao u izreci.
Izvod iz odluke Opinskog suda Ljubuki broj Kv 10/04 od 7. 11. 2004. god. o kontroli
pritvora
Kontrolirajui neophodnosti pritvora vijee za malodobnike Opinskog suda Ljubuki
je utvrdilo da je sudac za malodobnike dana 27. 10. 2004. godine odredio pritvor mldb.
D.P. iz osnova l. 146. st. 1. to. a. ZKP F BiH, a nakon to je utvreno da je u bijegu i
nakon to su njegov zakonski zastupnik otac I.P., branitelj odvjetnik P.M. i predstavnik
Centra za socijalnu skrb Ljubuki predloili sudu odreivanje pritvora. Malodobnik je
lien slobode dana 29. 10. 2004. god. i stavljen u pritvor.
Sudac za malodobnike je zakazao roite pripremnog postupka za 12. 11. 2004. god.
osiguravajui da se blagovremeno dostave pozivi zakonskom zastupniku, branitelju,
predstavniku Centra za socijalnu skrb i tuitelju te svjedocima koje je potrebno
sasluati i eventualno suoiti sa malodobnikom.
Stanje spisa pokazuje da na roitu pripremnog postupka treba sasluati jo tri
svjedoka, nakon ega bi se pripremni postupak zakljuio, a spis dostavio tuiteljstvu na
daljnju proceduru.
S obzirom da je malodobnik evidentno bio u bijegu, da maloljetnikov zakonski zastupnik
nakon lienja slobode njegovog sina i stavljanja u pritvor i dalje izjavljuje da ne moe
kontrolirati svog sina i osigurati njegovo pojavljivanje pred sudom, ali i injenicu da bi
pripremni postupak na zakazanom roitu mogao biti zakljuen, sudac za malodobnike
e detaljno razmotriti i druge zakonske mogunosti za osiguranje nazonosti
malodobnika u daljnjem postupku propisane l. 140., pa i 141., ZKP FBiH.
Polazei od l. 379. st. 2. ZKP FBiH, a u svezi sa l. 146. st. 1. to. a. ZKP F BiH,
vijee je odluilo da je pritvor i dalje neophodan.
Pravili UN za zatitu maloljetnika lienih slobode daju smjernice postupanja sa djecom
koja su liena slobode. Pravila tretiraju oblik zatvaranja ili pritvaranja ili smjetaja
osobe u javnu ili privatnu zatvorenu instituciju iz koje nije dozvoljeno osobi mlaoj od
18 godina da izae bez naredbe suda, administrativnog ili drugog ovlatenog javnog
24
tijela, pri emu se ova Pravila ne odnose samo na maloljetnike liene slobode nakon
provedenog krivinog postupka, nego i na one koji imaju manje od 18 godina, a lieni
su slobode u zdravstvenim ili socijalnim ustanovama 16.
Od svih faza pravosudnog postupka prema maloljetnim licima, lienje slobode -uhienje
i boravak u policijskom zatvoru nakon toga, predstavlja najosjetljiviju fazu. Prema
Pekinkim pravilima (pravilo 10), roditelji, odnosno staratelji, moraju odmah biti
obavijeteni o hapenju maloljetnika, a ako to nije mogue, onda je to potrebno uiniti u
najkrae mogue vrijeme.
U odnosu na maloljetnike to znai:
lienje slobode mora vriti na zakonit nain,
da o lienju slobode treba odmah obavijestiti roditelje ili staratelje,
o svakom lienju slobode treba odmah obavijestiti socijalnog radnika koji e

pratiti i pruati pomo djeci uhapenoj zbog bilo kojeg prestupa,
od djeteta ne treba uzimati nikakve iskaze bez prisustva roditelja, staratelja

ili socijalnog radnika,
u policijskoj stanici treba da postoje odvojene prostorije za maloljetnike u

kojima treba da cijelo vrijeme budu odvojeni od odraslih osoba,
u okviru policijske stanice treba da postoji odjel za maloljetnike koji e

voditi evidenciju i raditi na tim predmetima, te da
maloljetnici treba da u roku od 48 sati od lienja slobode budu izvedeni pred

sud radi ispitivanja i to u prisustvu staratelja, socijalnog radnika i tuitelja.
Sud mora, bez odlaganja razmotriti mogunost putanja na slobodu, a kontakt izmeu
slubi koje provode zakon i maloljetnog prestupnika treba da bude uz potivanje
16
l. 5(1)d Europske Konvencije o ljudskim pravima predvia mogunost pritvaranja maloljetnika na

osnovu naloga-sudskog ili ne, te da se maloljetnik stavi pod nadzor kombiniran sa ogranienjem slobode;
npr. prisilni boravak u popravnoj instituciji ili klinici. Veina pravnih sustava dozvoljava takva
ogranienja slobode u interesu maloljetnika, ak i onda kada nije pod sumnjom da je poinitelj bilo kojeg
krivinog djela. U takvom sluaju razumna sumnja se odnosi na pretpostavku da je razvoj ili zdravlje
maloljetnika ugroeno, npr. u sluaju ovisnosti droge, prostitucije, ili da je on maltretiran. Po st. 4. l. 5,
meutim, ti maloljetnici kao i njihovi pravni zastupnici takoerr imaju pravo pokrenuti sudski postupak
da bi se razmotrila zakonitost ogranienja slobode.
25
pravnog statusa maloljetnika, brigu za njegovu dobrobit i izbjegavanje tetnih

posljedica, uz potpuno uvaavanje okolnosti pojedinog sluaja. Prije pritvaranja
maloljetnika sud treba da provjeri da li se izvrilo zakonito ispitivanje.
Osoba liena slobode mora se na materinjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah
obavijestiti o razlozima lienja slobode i istovremeno prije prvog ispitivanja pouiti da
nije duna dati iskaz, da ima pravo na branitelja kojeg moe sama izabrati, da ima pravo
da njena obitelj, konzularni slubenik strane drave iji je dravljanin ili druga osoba
koju ona odredi, budu obavijeteni o njenom lienju slobode. Osobi koja je liena
slobode postavit e se branitelj na njen zahtjev, ako zbog imovnog stanja ne moe
snositi trokove odbrane. Zabranjeno je od osumnjienog ili bilo koje druge osobe koja
uestvuje u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. Ova obaveza odnosi
se i na maloljetnu osobu koja je liena slobode. 17
Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti za koje krivino djelo se tereti i
osnovi sumnje protiv njega, a pouit e se i o sljedeim pravima:
17
da nije duna iznijeti svoju obranu niti odgovarati na postavljena pitanja
da ima pravo na branitelja kojeg moe uzeti sam po svom izboru i koji moe biti
prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u
zakonom predvienim sluajevima. Sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik
ili srodnici, mogu izabrati branitelja. (S obzirom da maloljetnik mora imati
branitelja od poetka pripremnog postupka, ako to ne uine, branitelja e po
slubenoj dunosti postaviti sudac za maloljetnike i on se ni pod kojim uvjetima
ne moe odrei prava na branitelja i na njegovo prisustvo),
da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i

dokaze koji idu u njegovu korist,
da ima pravo da u tijeku istrage razmatra spise i razgleda pribavljene predmete

koji mu idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje
moglo dovesti u opasnost cilj istrage,
da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik
koji se koristi prilikom ispitivanja,
Prava osobe lienih slobode: Vidi l. 5. l. 10. i l. 340. st. 1..ZKP BiH; l. 5 , l. 10. i l. 346. st. 1.
ZKP RS; l. 5.l. 10 i l. 340. st. 1. ZKP Distrikta B; l. 5. i l. 11. l. 361. st. 1 ZKP FBiH. O drugim
zagarantiranim pravima pogledati glavu I dravnog Zakona o krivinom postupku, entitetske zakone i
ZKP Distrikta Brko.
26
osumnjieni e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah saopiti svaku

promjenu adrese ili namjeru da promjeni boravite, a upozorit e se i na
posljedice ako po tome ne postupi. 18
Ukoliko odrasla osoba liena slobode ne bude dovedena pred tuitelja u roku od 24 sata,
puta se na slobodu. Tuitelj je duan osobu lienu slobode ispitati najkasnije u roku od
24 sata i u tom roku odluiti da li e osobu lienu slobode pustiti ili e sucu za prethodni
postupak postaviti prijedlog za odreivanje pritvora. Sudac za prethodni postupak
postupit e odmah i najdalje u roku od 24 sata donijeti odluku kojom odreuje pritvor ili
odluku o putanja na slobodu. 19
Odredbe zakona, koje se odnose na punoljetne osobe liene slobode, ne primjenjuju se u
potpunosti na maloljetna osobe u istom statusu. Jer, sudac za maloljetnike vodi
pripremni postupak koji je analogan istranom postupku koji vodi tuitelj protiv
punoljetnih osoba. Dakle, sudac za maloljetnike, a ne tuitelj, nakon to prethodno
postavi branitelja, sasluava maloljetnika na okolnosti krivinog djela za koje postoji
osnovana sumnja da je poinitelj, te u postupku, a po prijedlogu tuitelja obavlja i druge
zakonom predviene radnje (sasluava svjedoke, provodi vjetaenja, izdaje naredbe za
pretresanje stana ili oduzimanja predmeta, odreuje pritvor itd.). Ostale ope odredbe
zakona o krivinom postupku (i krivinih zakona) spram posebnih odredaba za
maloljetnike, mogu se primijeniti ukoliko nisu u suprotnosti sa posebnih odredbama za
maloljetnike.
Ako postoji ma koji zakonom predvien razlog za liavanje slobode maloljetnog osobe,
policijski organ je duan bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata, tu osobu dovesti
tuitelju i obavijestiti ga o razlozima i vremenu lienja slobode. Tuitelj e bez
ispitivanja maloljetnika, a na osnovu uzetih izjava i prikupljenih dokaza od strane
policije, u roku od 24 sata sucu za maloljetnike podnijeti zahtjev za pokretanje
pripremnog postupka sa prijedlogom za odreivanje mjere pritvora o emu e sudac,
nakon to bez odlaganja ispita maloljetnika, odmah odluiti tako to e odrediti mjeru
pritvora ili e maloljetnika pustiti na slobodu. Ukoliko se sudac za maloljetnike ne sloi
sa prijedlogom tuitelja da se odredi pritvor, odluku o pritvoru e donijeti vijee za
maloljetnike. 20 Prije pritvaranja maloljetnika sud treba da provjeri da li je ispitivanje
maloljetnika i pribavljanje dokaza izvreno na zakonit nain.
18
Pouka osumnjienog o njegovim pravima: Vidi l. 78. ZKP BiH; l. 142. ZKP RS; l. 78. ZKP
Distrikta B; l. 92. ZKP FBiH;
19
Lienje slobode i zadravanje: Vidi l. 139..ZKP BiH; l. 196. ZKP RS; l. 139. ZKP Distrikta B; l.
153. ZKP FBiH;
20
Nadlenost za odreivanje pritvora i odreivanje pritvora prema maloljetniku: Vidi l. 134. st.5. i l.
358..ZKP BiH; l. 191.st.5 l. 364. ZKP RS; l. 134. st. 5 i l. 358. ZKP Distrikta B; l. 148. stav 5 i l.
379. ZKP FBiH;
27
Zakoni o krivinom postupku propisuju da sudac za maloljetnike prema maloljetnoj

osobi moe izuzetno i sukladno zakonu odrediti mjeru pritvora u trajanju od jedan
mjesec uz kontrolu neophodnosti daljeg trajanja pritvora svakih 10 dana. Vijee za
maloljetnike istog suda u sluaju postojanja zakonskih razloga, pritvor moe produiti
za jo dva mjeseca. Nakon zavrenog pripremnog postupka, odnosno, nakon to tuitelj
stavi prijedlog za izricanje sankcije, pritvor prema maloljetniku moe trajati jo est
mjeseci.
Izuzetno odreivanje pritvora u oekivanju suenja, mora se tumaiti u smislu
Pekinkih pravila (pravilo 13.) kao pritvor "u krajnjoj nudi" i "u najkraem trajanju" i
koji, kada je god to mogue, treba zamijeniti alternativnim mjerama (pojaani nadzor,
intenzivna briga ili smjetaj u obitelj ili u obrazovnu instituciju ili dom). Maloljetnik
pritvor izdrava odvojeno od punoljetnih osobe, a sudac prema pritvorenim
maloljetnicima ima ista ovlatenja kao sudac za prethodni postupak i prethodno
sasluanje. Konvencija o pravima djeteta, meutim, izuzetno dozvoljava mogunost da
dijete lieno slobode ne bude odvojeno od odraslih ako je to u njegovom najboljem
interesu.
Pekinka pravila takoer propisuju da se maloljetnicima dok se nalaze u zatvorskoj
ustanovi "treba pruiti briga, zatita i sva potrebna individualna pomo, socijalna,
obrazovna, struna, psiholoka, medicinska i tjelesna, koja bi mogla biti potrebna s
obzirom na dob, spol i karakter". U granicama postojeih prostornih mogunosti na pr.
u Kazneno-popravnom zavodu u Sarajevu i Banjaluci, potuje se princip odvajanja
maloljetnika od punoljetnih osoba koji se nalaze u pritvoru, a ulaganjem sredstava u ove
institucije svakako bi se stvorili uvjeti za pruanje adekvatne brige i zatite kako to
predviaju meunarodni pravni standardi, ali i nae zakonodavstvo.
2.3 PRIMJERI SUDSKE PRAKSE - PRIMJENA KONVENCIJE O PRAVIMA

DJETETA
Slijede konkretni primjeri iz sudske prakse u kojima su se nai sudovi pozivali na prava
koja proizilaze iz Konvencije o pravima djeteta i koji zorno govore kako se ova prava
primjenjuju i kod iznimno tekih kaznenih djela.
Izvod iz Rjeenja Opinskog suda Ljubuki broj Km 12/04 od 17. 3. 2005. god.
(Zbog teine djela koje je maloljetnik poinio teki prometni delikt sa smrtnom
posljedicom, navodi se najvei dio odluke. Ovo iz razloga da bi se pokazalo da se i u
najteim sluajevima, a uz primjenu Konvencije o pravima djeteta, moe ak i
obustaviti postupak.)
upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je dana 14. 2. 2005. god. ovom sudu
prijedlog broj KTM 36/04 od za izricanje odgojne mjere upuivanja u odgojnu ustanovu
28
B. B. zbog kaznenog djela Teko djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz l. 336. st. 4.
u svezi sa l. 332. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ FBiH.
Obrana u cijelosti priznaje odgovornost za djelo i njegove tragine posljedice.
Naglaava stajalite da bi izricanje mjere predloene od strane tuiteljstva imalo kontra
uinak na ukupan razvoj linosti B.B. jer je sredina u kojoj on ivi sposobna da
pozitivno utjee na njegov razvoj u smjeru drutveno prihvatljivog ponaanja. Predlae
da sud iz razloga cjelishodnosti obustavi postupak.
Analizirajui sve provedene dokaze, kako pojedinano tako i u njihovoj meusobnoj
povezanosti, i dovodei ih u vezu s obranom maloljetnika, sud je utvrdio: da je
maloljetni B.B. osnovnu kolu zavrio sa vrlodobrim uspjehom; da je nakon zavrenog
prvog razreda srednje ekonomske kole napustio kolovanje u drugom razredu zbog
loih ocjena i izostanaka kako ne bi izgubio pravo na kolovanje; da je vanredno
nastavio kolovanje u irokom Brijegu; da je automobil povremeno vozio u selu u kome
ivi sa znanjem roditelja i to do oblinje prodavnice; da je automobil ponekad uzimao
bez znanja roditelja i vozio ga glavnom prometnicom; da mu je otac zabranjivao voziti
automobil i da je kritinog dana uzeo vozilo bez znanja roditelja; da je kritine prigode
vozio brzinom od 100km/h; da je zbog prebrze vonje izgubio kontrolu nad vozilom
udario u betonski zid i mosti kojom prilikom su njegovi suputnici u vozilu S.V. i F.J.
zadobili tee tjelesne povrede i to: F.J. ozljede u obliku razderotine na zatiljku i
prijeloma vratne kraljenice od kojih povreda je preminuo na putu za bolnicu, a S.V.
ozljede u obliku vie razderotina na tijelu, prijeloma nosne kosti s krvarenjem,
prijeloma lijeve jabune kosti i razderotine na desnom obrazu; da je poginuli F.J. bio
jedan od njegovih najboljih prijatelja jer su se poznavali od prvog razreda osnovne
kole; da je i sam tee povrijeen u prometnoj nezgodi - slomio kljunu kost na etiri
mjesta, oteen mu je sluh oko 40% i da je imao raznih drugih udaraca i uboja po
tijelu; da je po izlasku iz bolnice esto odlazio na grob F.J., a to ini i danas; da su
obitelji B. i J. u redovitim kontaktima i da imaju dobre odnose; da B.B. nakon prometne
nezgode vie ne upravlja automobilom; da je B. shvatio da je imao lo odnos prema
koli i da je obitelj poduzela sve mjere da se taj odnos promijeni to je ve evidentno
poluilo pozitivan rezultat; da je B.B. prosjeno dijete i da njegovo ponaanje nikada
nije bilo problematino osim loeg odnosa prema kolskim obvezama; da je B. teko
primio saznanje o pogibiji F.J.; da obitelj poginulog F. J. trai od suda da prema B. B.
ne poduzima mjere izdvajanja iz sredine u kojoj ivi, a posebice ne njegovo
kanjavanje; da je obitelj Bui zdrava sredina koja moe pozitivno utjecati na razvoj i
ponaanje B.B.
Temeljem iskaza oteenog M.J. i izvjea Centra za socijalnu skrb Grude sud utvruje
da je obitelj B. zdrava sredina koja B. B. prua sve potrebne odgojne mjere; da B.B.
nije odgojno zaputen; da su obitelj i B. B. uinili veliki napor da B. u svom kolovanju
nadoknadi proputeno to je evidentno poluilo rezultat; da tragini dogaaj nije
posljedica odgojne zaputenosti B.B.; da, bez obzira na objektivnu odgovornost B.B. za
teko kazneno djelo, ne bi bilo opravdano B.B. izrei mjeru upuivanja u odgojnu
ustanovu jer nema potrebe izdvajati ga iz sredine u kojoj ivi i poduzimati mjere
njegovog preodgoja poto mu upravo ta sredina omoguava njegov pravilan razvoj.
Pri ovakvim utvrenjima sud podsjea na slijedee. Poinjanje kaznenog djela je uvjet
za primjenu svake kaznene sankcije, pa i odgojne mjere, s tim da priroda i teina
kaznenoga djela pri izboru odgojne mjere nemaju odluni znaaj kada su u pitanju
29
maloljetne osobe kao to je to sluaj pri izboru i odmjeravanju kazne punoljetnim

poiniteljima kaznenih djela. U postupku koji se vodi prema maloljetnim poiniteljima
kaznenih djela najvei znaaj se mora dati linosti maloljetnika, njegovoj duevnoj
razvijenosti, psihikim svojstvima, nainu i rezultatima njegovog odgoja, sredini i
prilikama u koljima ivi, pobudama iz kojih je djelo poinjeno itd.
Potreba da se kroz primjenu predloene odgojne mjere izvri pojaani utjecaj na
maloljetnika kako vie ne bi inio kaznena djela uvjetovana je prije svega linou
poinitelja. Pod pojmom linosti u najirem smislu rijei se podrazumijeva ukupni ivot
i cjelokupno ponaanje osobe. Takoerr se mora imati u vidu i utjecaj sredine u kojoj
maloljetnik ivi i njena sposobnost da pravovremeno i pravilno reagira na devijantno
ponaanje maloljetnika u cilju pravilnog razvoj njegove linosti.
Iz l. 85. i l. 86. st. 4. KZ FBiH proizlazi da je svrha odgojnih mjera upuivanja u
odgojnu ustanovu, odnosno upuivanja u odgojno-popravni dom, preodgoj, pravilan
razvoj, izdvajanje iz sredine koja destruktivno utjee na maloljetnika a s konanim
ciljem pruanje zatite i pomoi maloljetnom poinitelju kaznenog djela, vrenjem
nadzora nad njim, njegovom strunom osposobljavanju i razvoju njegove osobne
odgovornosti spram drutvenih vrijednosti.
Zakljuiti je da pod ovim treba podrazumjevati poduzimanje razliitih mjera usmjerenih
na to da se on zatiti od raznih tetnih utjecaja, odnosno da mu se prui pomo u
rjeavanju problema vezanih za njegov odgoj i pravilan razvoj. Ovaj nadzor
podrazumijeva praenje njegovog ivota i rada, neposredan utjecaj na otklanjanje
uzroka njegovog devijantnog ponaanja, struno osposobljavanje za obavljanje
drutveno korisnih poslova, razvijanje njegove sposobnosti da kritiki procjenjuje i
usmjerava svoje postupke sukladno drutveno prihvatljivom ponaanju.
Pored toga, a polazei od meunarodnog pravnog standarda sadranog u l. 3. st. 1.
Konvencije o pravima djeteta, koja se primjenjuje i na ovaj sluaj, u svim postupcima
koja se tiu maloljetnika sudovi su se obvezni voditi najboljim interesom maloljetnika.
Sukladno l. 40. st. 4. citirane Konvencije institucionalni smjetaj maloljetnika u sukobu
sa zakonom treba izbjei kad je god to mogue, a zamijeniti ga drugim mjerama,
staranjem, usmjeravanjem, nadzorom itd.
Navedena stajalita u cijelosti potvruju i odredbe l. 85. i l. 86. st. 4. KZ FBiH, kao i
odredbe l. 376. st. 1. i l. 389. st. 2. ZKP FBiH.
B.B. je, suoen sa posljedicama svog ponaanja i posebice poinjenog djela, oigledno,
uz potpunu svijest o djelu i njegovim posljedicama, ispoljio i iskreno kajanje zbog
poinjenog djela i svojih propusta u ivotu. Takoerr je oigledno da je on potpuno
svjestan propusta koje je poinio i da je, uz pomo obitelji, bitno izmijenio svoje
ponaanje, a to se oituje u nastavku kolovanja i dobrom rezultatu u kolovanju.
Obitelj B. B. je takoer reagirala na njegovo devijantno ponaanje koje mjere su
poluile pozitivan rezultat na ukupno ponaanje i razvoj linosti B.B.
Svakako se mora cijeniti i stav oteene obitelji koja dugo godina poznaje obitelj B. i
koja u cijelosti potvruje sva utvrenja i stajalita ovog suda, a posebice ono da nema
potrebe za izdvajanje B.B. iz sredine u kojoj ivi, da taj obiteljski milje moe pruiti sve
za pravilan razvoj B. linosti te da bi izricanje odgojne mjere koju je predloilo
tuiteljstvo imalo kontra uinak na njegov razvoj.
30
Iz svih navedenih razloga sud je vrstog uvjerenja da ne bi bilo cjelishodno izrei

odgojnu mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu, pa je temeljem l. 389. st. 2. ZKP FBiH,
a u svezi sa l. 85., l. 86. st. 4., l. 94. i l. 95. KZ FBiH sud odluio kao u izreci.
Izvod iz Rjeenja Opinskog suda Sarajevo broj KM-192/04 od 10. 1. 2005. god.
Naime, iako je u tijeku postupka utvreno da je malodobni D. poinitelj djela, cjenei
sredinu i prilike u kojima ivi i u kojima je do sada ivio, profil linosti maloljetnika,
njegov pedagoki i socijalni statusa koje podatke daje u svom izvjetaju Centar
socijalne zatite opine Novi grad, uzimajui u obzir teinu poinjenog krivinog djela,
njegove posljedice i u vezi sa tim i princip srazmjernosti u primjeni krivinih sankcija,
imajui u vidu da se maloljetnik prije, a ni poslije, nije pojavljivao kao poinitelj bilo
kojeg krivinog, da se redovno kolovao i postizao dobar i vrlodobar uspjeh sa
primjernim ponaanjem, sud je nakon ocjene svega navedenog ne naavi opravdanje
da se za konkretni sluaj prema maloljetnom D. izrekne bilo koja sankcija, uz primjenu
meunarodnog pravnog standarda l.a 3. Konvencije o pravima djeteta i principa da
se u svim postupcima koji se djece tiu postupa u njihovom najboljem interesu,
prihvatio prijedlog tuitelja i iz razloga necjelishodnosti izricanja bilo koje sankcije, na
osnovu ovlatenja iz odredbe l.a 389. stav 2. Zakona o krivinom postupku Federacije
Bosne i Hercegovine, odluio kao u izreci ovog rjeenja.
i broj KM-238/04 od 24. 2. 2005. god.
(SUDAC ZA MALOLJETNIKE NE UTVRUJE MATERIJALNU ISTINU PA STOGA
MOE PROVODITI SAMO ONE DOKAZE PREDLOENE U ZAHTJEVU ZA
POKRETANJE PRIPREMNOG POSTUPKA I ZAHTJEVU TUITELJA ZA DOPUNU
PRIPREMNOG POSTUPKA obustava zbog nedostatka dokaza)
Naime, Kantonalni tuitelj u svom prijedlogu za obustavu postupka iz razloga
cjelishodnosti samo paualno konstatuje da je maloljetni Almir, poonio krivino djelo
lake tjelesne povrede iz l.a 173. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, pri
emu svoje tvrdnje nije potkrijepio dokazima koji su provedeni tijekom pripremnog
postupka ili da eventualno prijedlogom za dopunu pripremnog postupka trai
provoenje dodatnih dokaza, kako je to utvrena l.om 381. stav 1. Zakona o krivinom
postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Zbog pretpostavke nevinosti, teret
dokazivanja navoda iz prijedloga je na tuiocu koji treba da dokae tanost optube.
Zahtjev da se optueni ima smatrati nevinim sve dok se njegova krivica ne dokae u
tijeku suenja koje zadovoljava sve garancije za pravinost, ima uticaj na suenje za
krivino djelo. Ova garancija je predviena meunarodnim standardom l.om 6.
Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama primjenjuje se ne samo prema
punoljetnim nego i prema maloljetnim poiniteljima krivinog djela. To pravo se djeci
garantira i l.om 40 (2) Konvencije o pravima djeteta. Sve ovo ukazuje da je tuitelj
duan da dokae odgovornost optuenog osobe jer sud i kada postoje osnovana sumnje
da je odreeno lice uinilo djelo, lice ne moe oglasiti krivim. U konkretnom sluaju
postoje osnovana sumnja da je maloljetnik poinio krivino djelo,

odgovornost maloljetnika nije uvjeren van svake sumnje.
31
ali sud
3. RESTORATIVNA PRAVDA
Svaki mladi ovjek eli biti priznat, eli biti uvaen, pa ako taj status nema, on e npr. u
koli u sukob sa drugim uenicima, pretuenog najvie tui jer eli biti '' faca'', i to
svojim ponaanjem eli svima da dokae i dokumentira. Dokumentacija statusa nasiljem
ukazuje da se radi o nesigurnim osobama jer imaju osjeaj da nisu dobro doli i vani.
Osoba koja je rtva nasilja je potencijalni nasilnik.
Drutvo je u odnosu na mlae ljude tolerantnije nego kod odraslih uinilaca krivinih
djela, ali politika postupanja bi trebala da ide u pravcu promjene statusa prema mladim
uspostavljajui njihovu odgovornost za ono to ine. Obaveza drave je da ukljui
graane u iznalaenju mogunosti u pozitivnoj reakciji na maloljetniki kriminalitet i
stvori potrebne resurse za adekvatno djelovanje, a graani moraju pokazati spremnost i
uvjerenje u takve mogunosti. Jer, stupanj kulture jednog drutva ispoljava se i kroz
odnos drutva prema svojim mladim poiniteljima krivinog djela (svako je u mladosti
poinio neto to je zakonom zabranjeno i predstavlja krenje drutvene norme).
Restorativna pravda se zasniva se na etiri osnovna principa:
1. uspostavljanje ravnotee poremeene krivinim djelom ili sukobom u
zajednici i drutvu i popravljanjem uinjene tete (restoracije)
2. namirenje tete oteenoj strani
3. stvaranje uvjeta da prestupnik razumije i preuzme odgovornost za svoje
djelo
4. pomo u promjeni i popravku budueg ponaanja prestupnika
32
Pravda zasnovana
na kanjavanju
Restorativna
pravda
krivino djelo krenje zakon
krivino djelo-krenje prava jedne

osobe od strane druge osobe
fokus je utvrivanje krivice, na

prolosti (da li je ta osoba to
uradila)
fokus je na rjeavanju problema

na odgovornostima i obavezama
u budunosti (to treba uraditi)
adversarni odnos
dijalog i pregovaranje
nametanje boli da bi se kaznilo

i odvratilo/preveniralo
odteta sredstvo rehabilitacije

strana: pomirenje/popravak kao cilj
jedna drutvena nepravda se

zamjenjuje drugom
fokus na popravljanju drutvene

nepravde
oteeni je ignoriran
prepoznata prava/potrebe rtve
prestupnik je pasivan
prestupnik se potie da
preuzme odgovornost
odgovornost poinitelja se
kazne
definira kao razumijevanje

posljedica djela i u pomaganju
kako odluiti u ispravljanju
situacije
odgovor fokusiran na
ranije ponaanje poinitelja
odgovor fokusiran na tetne

posljedice ponaanja
prestupnika
33
3.1 MJERE PREUSMJERAVANJA DIVERZIONE MJERE

U razliitim fazama postupka kojima se pomae djeci koja su dola u sukob sa zakonom
postoji vie raznih diverzionih mjera meu kojima se najee spominju:
opomene (od strane policije za manje prekraje bez ukljuivanja u formalni

sustav krivinog pravosua za sitne krae, deparenja i prosjaenje; od strane
uglednih lanova zajednice primjer Australije. U Njemakoj policija moe da
predloi da se sluaj rijei medijacijom, ali o tome odluuje tuitelj)
programi medijacije (medijator kao nepristrana trea strana pomae ukljuenim

stranama da dou do dogovora. Rjeava se konflikt ija je sutina pronalaenje
rjeenja koja zadovoljava sve. Strane u sporu same odluuju o uvjetima
nagodbe. U Sloveniji se 70% sluajeva rjeava medijacijom.
program medijacije oteeni-poinitelj koristi se u svim fazama krivinog

postupka i predstavlja nain pomaganja oteenoj strani da se nosi sa velikim
bijesom i boli nastaloj kao posljedica krivinog djela da se izbjegne gorina i
prezir. Pomae se i poinitelju djela, te iroj zajednici na nain kako to ne ini
formalni sustav krivinog pravosua. Ovaj sustav u Engleskoj funkcionira
15.godina kod sitnih i veoma ozbiljnih djela, a koristi se kod prestupnika po
prvi put, a sve vie i kod prestupnika koji se pojavljuju drugi put. Medijacija u
nekim zemljama se primjrnjuje i onda kada su u pitanju i tea krivina djela.
treba informirati javnost o mogunosti rjeavanja konflikata putem medijacije

(npr. konflikti u kolama, porodino nasilje. Vrlo vana je obuka ljudi koji
provode medijaciju, a to se odnosi i na tuioce, suce. Medijacija se zasniva na
dobrovoljnosti poinitelja i rtve koja u postupku biva koritena kao sredstvo
utvrivanja postojanja krivinog djela i radi ostvarivanja imovinskopravnog
zahtjeva se upuuje na parnicu. Mladog poinioca krivinog djela treba objasniti
da to nije akt milosra nego znai da treba preuzeti odgovornost za poinjeno
ubjediti da ne odustaje od sebe (jojo-efekat; npr. odluimo da emo od sutra
prestati puiti pa u tome ne uspijemo i odustajemo). U mnogim zemljama se
formiraju servisi i centri za medijaciju.
programi pomirenja pomirenje je osnovni cilj zasnovan na ideji popravljanja

stvari.
obiteljski sastanci podrazumijeva koordinatora koji posreduje izmeu

poinitelja i svih onih koji su bitni u njegovom ivotu (ua i ira obitelj, prijatelji
nastavnici itd.) i oteeni, te sa njegove strane oni koji mu pomau, druga mlada
osoba i policijski slubenik. Strane se sueljavaju, oekuje se konsenzus u
ishodu sluaja, a ne samo dogovor o teti. Obitelj ima znaajnu ulogu i moe se
34
okonati isprikom oteenom, rad u zajednici ili za oteenu stranu, donacije i

sve ono to obitelji nau prikladnim
rad u zajednici prije suenja mladi poinitelj krivinog djela umjesto odlaska
na sud obavezuje se na rad na odreeni broj sati da. Ako se rad okona na
zadovoljavajui nain prijava se povlai i na taj nain se postupak preusmjerava
od formalnog krivinog postupka.
3.2 POSTUPCI BEZ FORMALNOG SUENJA

U biti, moglo bi se govoriti i o tzv. alternativnim modelima u krivinom zakonodavstvu,
u ovom sluaju drave Bosne i Hercegovine. U ovom dijelu teksta samo e se uvodno
govoriti o ovoj problematici koja e u daljnjem dijelu teksta biti posebno obraena.
Krivini zakoni u Bosni i Hercegovini u rjeavanju problema maloljetnike
delinkvencije su predvidjeli mogunost primjene naela oportuniteta 21 u postupanju
tuitelja kada on pod uvjetima propisanim zakonom moe odluiti da ne pokrene
krivini postupak prema maloljetniku ako smatra da, s obzirom na prirodu krivinog
djela i okolnosti pod kojima je ono poinjeno, raniji ivot maloljetnika, njegova osobna
svojstva, to ne bi imalo svrhe.
Kroz naelo oportuniteta i cjelishodnosti pitanje pokretanja krivinog postupka moe
zavisiti od toga hoe li maloljetnik ispuniti obavezu preuzetu kroz odgojnu
preporuku 22. To ispunjenje obaveze izvan klasine krivine procedure, dakle izvan
sudskog postupka, u novijoj pravnoj terminologiji se naziva i neformalnim sankcijama 23
Naime, tuitelj je duan prije donoenja odluke hoe li sudu podnijeti zahtjev za
pokretanje krivinog postupka prema maloljetniku za krivina djela za koje je propisana
kazna zatvora do tri godine ili novana kazna, razmotriti mogunost i opravdanost
izricanja odgojne preporuke, sukladno krivinom zakonu :
21
ako maloljetnik priznaje krivino djelo i

izraava spremnost za pomirenje sa oteenim
Vidi l. 352. ZKP BiH; l. 358. ZKPRS ; l. 373.ZKP BiH i l. 352. ZKP Distrikta Brko.
22
KZ BiH: od l. 76-79; KZ FBiH: od l. 80-83; KZ Brko Distrikt: od l. 80-83; KZ RS: od l. 6568; Vidi l. 354. stav 1.ZKP BiH; l. 375. st. 1. ZKP FBiH; l. 354. st. 1. ZKP Brko Distrikta; l. 160 st.
1. ZKP RS;
23
Model izvansudske nagodbe u kaznenom postupku prema maloljetnicima i mlaim punoljetnicimaBoica Cvjetko: ''Zakonska osnova za posebnu obvezu - izvansudsku nagodbu u hrvatskom
maloljetnikom pravu'' strana 29
35
Da bi tuitelj pristupio izricanju odgojne preporuke pretpostavka je da raspolae

podacima koji daju visoki stupanj izvjesnosti da je maloljetnik poinio krivino djelo za
koje je propisana kazna zatvora do tri godine ili novana kazna i da je to osnova za
pokretanje krivinog postupka.
Maloljetnik mora uvidjeti nedopustivost svog ponaanja i preuzeti odgovornost za takvo
ponaanje.
''Spremnost
za pomirenje sa oteenim'' podrazumijeva dobrovoljni pristanak
maloljetnika na suoenje sa oteenim kako bi se otklonile tetne posljedice krivinog
djela.
Dobrovoljnost i pristanak u postupku mirenja trai se i na strani oteenog.
Ukoliko su ispunjeni ovi uvjeti, uzimajui u obzir sveukupne interese maloljetnika i
oteenog, tuitelj e nepokretanje krivinog postupka uvjetovati spremnou
maloljetnika:
a)
da se osobno ispria oteenom;
b)
naknadi tetu oteenom
c)
da redovno pohaa kolu
d)
posjeuje odgojne, obrazovne, psiholoke i druge ustanove
Izvansudsko rjeavanje maloljetnike delinkvencije mirenjem, odnosno zakljuivanjem

sporazuma izmeu maloljetnika i tuitelja u suradnji sa roditeljima ili starateljima
maloljetnika i organima socijalnog staranja, ima za svrhu ne samo da se ne pokree
krivini postupak nego i vrenje uticaja na maloljetnika da ubudue ne ini krivina
djela, ali se time izbjegava i stigmatizacija i etiketiranje maloljetnika. Ako pristane na
mirenje, oteeni na ovakav nain doivljava svoju satisfakciju. Smanjuje se broj
predmeta koji se raspravljaju pred sudom.
Tuitelj u dogovoru sa maloljetnikom, uz meusobno uvaavanje, vodei rauna da
''..ne dovede u pitanje njegovo redovno kolovanje ili njegov rad'', odreuje neformalnu
sankciju i rok njenog ispunjenja.
Suradnja organa socijalnog staranja sa tuilatvom se ne iscrpljuje samo kroz aktivnu
ulogu pri izboru i primjene odgojne preporuke, nego i kroz nadzor provoenja preuzete
36
obaveze od strane maloljetnika i obavjetavanje nadlenog tuitelja. Tuitelj mora

raspolagati informacijom i podacima da li se preuzeta obaveza zaista i izvrava, te po
potrebi odgojnu preporuku moe zamijeniti drugom ili je ukinuti.
Kao to maloljetnik treba biti pouen da tuitelj prema njemu nee pokrenuti krivini
postupak ako ispuni preuzetu obvezu, tako mora biti upozoren da odustajanje ili
neispunjenje obveze ima za posljedicu pokretanje krivinog postupka.
Ako je tuitelj podnese zahtjev za pokretanje pripremnog postupka, sudac za
maloljetnike je duan prije donoenja odluke o tome hoe li se sloiti sa tim zahtjevom,
pod istim zakonskim uvjetima i opisanoj proceduri koji vai za tuitelja, razmotriti
mogunost i opravdanost izricanja sljedeih odgojnih preporuka:
1) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
2) prihvaanje odgovarajueg zaposlenja;
3) smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu
4) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi
Ukoliko su ispunjeni svi uvjeti, uzimajui u obzir sveukupne interese maloljetnika i
oteenog, sudac za maloljetnike e nepokretanje krivinog postupka uvjetovati
ispunjenjem obveze preuzete kroz jednu od navedenih odgojnih preporuka. Ako sudac
za maloljetnike izvan klasine krivine procedure, a nakon provedenog postupka
mirenja, izrekne odgojnu preporuku, odluit e da se postupak prema maloljetniku ne
pokrene.
KOMENTAR:
Uvoenjem odgojnih preporuka, Bosna i Hercegovina se pridruila suvremenim
svjetskim trendovima drutvene reakcije u rjeavanju problema maloljetnike
delinkvencije van klasine krivine procedure kako u okviru tuiteljstva tako i u
okviru usuda. Rezultati na ovom planu su zanemarljivo skromni, a istraivanja
obavljena u Federaciji 24 su ukazivala da su nejasnoe oko provoenja procedure
postupka mirenja i manji broj krivinih djela za koja su predviena novana
kazna ili kazna zatvora do tri godine, oznaeni kao limitirajui faktor primjene
instituta odgojnih preporuka. Reformom krivinog zakonodavstva za
maloljetnike (materijalnog i procesnog), tuitelju treba dati mogunost da u
24
SOROS i UNICEF ''Mladi u sukobu sa zakonom u svjetlu aktualnih problema maloljetnikog krivinog
pravosua u BiH'' (2002)
37
okviru naela oportuniteta postupa i za krivina djela za koja je zaprijeena

novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, a postupak mirenja usmjeriti na
slube socijalne zatite koje bi sluajeve dobijali neposredno od tuitelja
odnosno suca uz obavezu njihovog izvjetavanja o rezultatima mirenja izmeu
maloljetnog poinitelja i oteenog. Ovo svakako pretpostavlja odgovarajuu
edukaciju slubenika socijalne zatite, tuitelja i sudac za maloljetnike, kao i
prikupljanje i pravljenje popisa ustanova u dravi koje bi bile spremne da se
ukljue u provoenje odgojnih preporuka i posebnih obaveza (koje se mogu
izrei uz odgojnu mjeru pojaanog nadzora) sa eventualnim preispitivanjem da
se posebne obaveze zakonom predvide kao posebne sankcije i utvrde uvjeti
njihovog izricanja. Svakako je potrebno imati u vidu iskustva i primjere dobre
prakse drugih zemalja.
Npr. Republika Hrvatska je uvoenjem izvansudske nagodbe u prethodnom
postupku postigla znatne utede u novcu i rasteretila sudove. U tijeku 2001
godine dravni tuitelj je prilikom odluivanja o krivinoj prijavi i u okviru
naela svrsishodnosti prema 1696 ili 45,9% prijavljenih maloljetnika, nije
pokrenuo postupak, ali im je izrekao alternativnu mjere: popravak ili naknada
tete, ukljuivanje u rad humanitarnih organizacija, postupak odvikavanja od
droge i upuivanje u savjetovalite za mlade. 25 te je na ovakav nain van
klasine krivine procedure rijeen veliki broj sluajeva. Pozitivna iskustva
imaju i druge zemlje kao to su Austrija, Njemaka i druge.
Koristei pozitivna iskustva drugih zemalja, uvaavajui specifinosti naih
prilika, aktivnosti treba usmjeriti na osmiljavanje, razradu postojeih i uvoenje
novih rjeenja suvremenog pristupa i reakcije drave na krivina djela koja ine
maloljetnici.
25
Grupa autora: ''Model izvansudske nagodbe u kaznenom postupku prema maloljetnicima i mlaim
punoljetnicima'' -strana 34
38
4. PRIMJENA PRINCIPA OPORTUNITETA U KRIVINOM POSTUPKU

PREMA MALOLJETNICIMA
Obustava se definira kao pitanje pokretanja postupka kada postoje dokazi da je
poinjeno krivino djelo radi spreavanja izricanja osude i njenih negativnih uinaka.
Pravni sustavi mnogih europskih drava predviaju obustavu u svim fazama postupka
uviajui tetne posljedice kanjavanja koje ne utie na resocijalizaciju maloljetnika.
Istraivanja u SAD su pokazala, da to je stroija kazna da je recidivizam vei, ak
katastrofalan i vrlo opasan. Drava Alabama sve vi daje prioritet alternativnim
mjerama uviajui da su zatvorski trokovi vei od alternativnog postupanja, a u
Kaliforniji su izraunali da su trokovi zatvaranja vei od trokova koji idu na
obrazovanje.
U Njemakoj je u sluajevima malodobnih osoba koje su se u dobi izmeu 14 - 21
godine prvi put pojavile kao poinitelji krivinih djela, postupak obustavljen u 2/3
sluajeva. Nakon to su se maloljetnici tri ili etiri puta pojavili kao poinitelji krivinih
djela, u 70% sluajeva postupak je bio obustavljen. Prema statistikim podacima iz
1994 godine npr. u Hamburgu, za period od 5 godina koliko je promatran recidivizam
mladih, samo je 1/3 maloljetnika ponovo poinila krivino djelo, a njih 2/3 ne, to je
ocjenjeno dobrim rezultatom. Zapaa se i zakljuuje da je manji recidiv kod obustava i
da se blagost isplati ako se eli sprijeiti kriminalitet mladih. 26
4.1
MOGUNOSTI
OBUSTAVE
POSTUPKA
ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE 27
PREMA
KRIVINOM
U svrhu ovog izlaganja treba spomenuti princip legaliteta i princip oportuniteta.
26
Multilateralna Konferencija za zemlje Jugoistone Evrope na temu ''Reakcija kaznenog prava

na maloljetniki kriminal-mogunost alternativnih sankcija'' u organizaciji Njemake zaklade za
meunarodnu pravnu suradnju (Deutsche Stiftung fur internationale rechtihe Zuzammenarbeit)Dubrovnik, novembar 2004 godine.
27
Krivini zakon i Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine Slubeni glasnik BiH broj 3/03;
Krivini zakon i Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine FBiH
brj35/03 36/03; Krivini zakon i Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, Slubene glasnik RS
broj;49 /03i 50/03; Krivini zakon i Zakon o krivinom postupku Brko Distrikta Slubeni glasnik Brko
Distrikta od 28 jula 2003 godine
Posebne odredbe za maloljetnike u Krivinom zakonu Bosne i Hercegovine predviene su odredbama od
l. 75. do l. 95; u Krivinom zakonu RS od l. 63. do l. 93.; Distrikta Brko od l. 79. do l. 109; te
Krivini zakon Federacije BiH od l. 79. do l. 109 KZ F BiH.
Posebne procesne odredbe za maloljetnike su predviene Zakonom o krivinom postupku Bosne i
Hercegovine od l. 334. do l. 374; u Zakonu o krivinom postupku RS od l. 346. do l. 380.; Distrikta
Brko od l. 340. do l. 374; te Zakonom o krivinom postupku Federacije BiH od l. 361. do l. 395.
39
1) Po principu legaliteta tuitelj je duan da poduzme krivino gonjenje ako

postoje dokazi da je poinjeno krivino djelo, osim ako zakonom nije drugaije
propisano
2) Princip oportuniteta u postupku prema maloljetniku ograniava princip
legaliteta tuitelj ne pokree postupak i pored toga to postoje dokazi o
poinjenom krivinom djelu:
a) s obzirom na karakter poinjenog krivinog djela i njegovu teinu i
osobine maloljetnog poinitelja
b) kada se prema maloljetniku izvrava kazna ili odgojna mjera
A) Oportunitet s obzirom na karakter krivinog djela i njegovu teinu
Uvjeti koji se ispituju odnose se na:
1. apstraktno promatranu teinu krivinog djela predviena kazna zatvora do 3
godine ili novana kazna,
2. konkretnu procijenjenu teine djela priroda djela i okolnosti pod kojima je
djelo poinjeno,
3. koji se odnose na linost maloljetnika njegov raniji ivot i ocjenu njegovih
osobnih svojstava.
Procjenom ovih uvjeta tuitelj moe odluiti da ne pokree postupak prema
maloljetniku za poinjeno krivino djelo.
Uvjeti koji se odnose na primjenu odgojnih preporuka :
a)
b)
c)
d)
apstraktni uvjet u pogledu propisane kazne;

postojanje dokaza koji potvruju osnovanu sumnju da je djelo poinjeno;
maloljetnik priznaje djelo;
maloljetnik pokazuje spremnost da se izmiri sa oteenim .
Odgojne preporuke koje tuitelj moe izrei propisane su Zakonom:

1. osobno ispria oteenom
2. naknada tete oteenom,
3. redovno pohaanje kole i
4. posjeivanje odgojnih,
savjetovalita.
obrazovnih,
psiholokih
drugih
40
Ukoliko maloljetnik po principu dobrovoljnosti, koja mora postojati i na strani

oteenog, ispuni odgojnu preporuku, tuitelj nee pokrenuti postupak prema
maloljetniku za poinjeno krivino djelo.
B) Oportunitet kada se prema maloljetniku izvrava kazna ili odgojna mjera
Neophodno je utvrditi da li:
1. se prema maloljetniku ve izvrava kazna maloljetnikog zatvora ili
odgojna mjera;
2. uvjete koji se odnosi na teinu poinjenog djela;
3. uvjete koji se odnose na kaznu i odgojnu mjeru.
U odnosu na uvjete 1 i 3 tuitelj ima vee procesne mogunosti kod procjene da li e
pokrenuti krivini postupak jer nije vezan apstraktnom teinom krivinog djela.
Procjenu svrsishodnosti tuitelj vri na osnovu komparacije poinjenog djela, sa djelom
za koje je maloljetnik ve osuen, kao i sa kaznom, odnosno mjerom koja se izvrava.
Za procjenu su neophodna jo dva uvjeta:
1. odgojna mjera mora biti izreena od strane suda, a ne od organa socijalnog
staranja;
2. kazna i odgojna mjera se ve izvravaju ako to nije sluaj tuitelj se ne
moe uzdrati od krivinog gonjenja, ve mora postupati po principu
legaliteta
Kada tuitelj na osnovu odredbe l. 361. st. 1. KZ BiH, l. 382. st. 1. ZKP FBiH, l.
367. st. 1. ZKP RS i l. 361. st. 1 ZKP DB (stavlja prijedlog za obustavu pokrenutog
krivinog postupka uslijed razloga koji postoje u l. 352. st. 3. ZKP BiH, l. 373. stav 3.
ZKP FBiH, l. 358. st. 3. ZKP RS i l. 352. st. 3. ZKP DB on i tada postupa po naelu
oportuniteta jer je ispunjen jedan od dva uvjeta (mjera se izvrava; tuitelj vrio
procjenu usporeivanjem djela).
Po prethodno citiranim odrebama sudac za maloljetnike moe se ne sloiti sa
prijedlogom tuitelja za obustavu postupka (ako tuitelj nae da ''ne bi imalo svrhe
voenje postupka i izricanje krivinopravne sankcije'') i o tom neslaganju odluuje
vijee za maloljetnike (u fazi pripremnog postupka). Ovdje se ograniava princip
mutabiliteta (l. 38. ZKP BiH, l. 52. ZKP FBiH, l. 38. ZKP DB i l. 46. ZKP RS) po
kome tuitelj moe odustati od krivinog gonjenja do zavretka glavnog pretresa, ako
vijee za maloljetnike povodom neslaganja suca nae da obustava postupka nije u
interesu maloljetnika.
41
5. SPECIFINE SANKCIJE
Pekinka pravila (pravilo 2.2) definiraju prestup i kau da je to svako ponaanje
(postupanje ili proputanje) koje je kanjivo po dotinom pravnom sustavu, istovremeno
proirujui domet Pravila na takozvane statusne prekraje. Naime, u mnogim zemljama
pojedina djela okarakterizirana su kao prekraji u sluajevima kada ih poine djeca, ali
se ne smatraju prestupom ako ih poine odrasle osobe. Dakle, sukob sa zakonom potie
iz statusa poinitelja koji je dijete, a ne iz prirode samog djela.
5.1 ODGOJNE MJERE KAO VRSTA SPECIFINIH SANKCIJA
Krivini zakoni Bosne i Hercegovine predviaju odgojne mjere kao specifine sankcije
koje se mogu izrei prema malodobnom poinitelju krivinog djela:
disciplinske mjere: sudski ukor 28 ili upuivanje u disciplinski centar

za maloljetnike;
mjere pojaanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja,

u drugoj obitelji ili od strane nadlenog organa socijalne zatite;
zavodske mjere: upuivanje u odgojnu ustanovu, odgojno-popravni

dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje.
Prema maloljetnim poiniteljima krivinog djela, kojima je izreena odgojna mjera ili
kazna maloljetnikog zatvora mogu se, pod uvjetima predvienim u zakonu, izrei i
sigurnosne mjere: obveznog psihijatrijskog lijeenja, obvezno lijeenje od ovisnosti,
oduzimanje predmeta i zabrana upravljanja motornim vozilom. 29
Pri izboru odgojne mjere sud uzima u obzir uzrast maloljetnika, stupanj njegove
duevne razvijenosti, njegova psihika svojstva, sklonosti, pobude zbog kojih je djelo
poinio, dosadanji odgoj, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu djela, da li je prema
njemu ranije bila izreena odgojna mjera ili kazna, kao i sve ostale okolnosti koje mogu
biti od uticaja za izricanje one mjere za koju se procjeni da e se najbolje postii njena
svrha.
28
Za razliku od krivinih zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Brko Distrikta,
jedino je Krivini zakon RS predvidio sudski ukor kao vrstu disciplinske odgojne mjere (l. 73).
29
Jedino Krivini zakoni Bosne i Hercegovine u l. 101. i Krivini Zakon u RS u l. 93. su predvidjeli da
se prema maloljetniku moe izrei i mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom.
42
Kao primjer jedne od disciplinskih mjera (sudski ukor) navodi se izvod iz Rjeenja
Opinskog suda Ljubuki broj Km 7/02 od 11. 12. 2002. god.
Opinsko javno tuiteljstvo iz Ljubukog je dana 11. 12. 2002. god. podnijelo prijedlog
broj Ktm 8/02 kojim predlae da se prema mldb. J.B. zbog kaznenog djela Ugroavanja
javnog prometa iz l. 315. st. 3. u svezi sa st. 1. KZFBiH izrekne odgojna disciplinska
mjera sudskog ukora.
Odluujui o prijedlogu OJT Ljubuki vijee Opinskog suda Ljubuki je cijenilo sve
okolnosti od znaaja za ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika, sredine i prilika u
kojima ivi. Sasluano je i miljenje Centra za socijalnu skrb Ljubuki po kome prema
maloljetniku treba primijeniti najblau moguu disciplinsku mjeru.
Sud je naao da se prometna nezgoda dogodila uslijed itavog spleta nesretnih
okolnosti vozilo kojim je maloljetnik upravljao je iznad prosjeno visokog zadnjeg
kraja, dijete F.B. je omanjeg rasta i naglo je istralo, odnosno sakrilo se iza auta, tako
da ga je mldb. J.B. teko mogao uoiti. Sud je takoerr naao da maloljetnik ivi u
uzornoj obitelji, da se pravilno odgaja i usmjerava na drutveno koristan rad, da je
svjestan odgovornosti za posljedice djela koje ga iznimno pogaaju jer je nastradao
njegov estogodinji brat.
Sud je vrstog uvjerenja da je izreena mjera sudskog ukora dostatna da na
maloljetnika djeluje odgojno kako vie ne bi inio zakonom nedoputena djela.
Odgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora imaju svrhu pruanje pomoi i zatite
maloljetnom poinitelju krivinog djela, vrenjem nadzora nad njim, njegovim strunim
osposobljavanjem i razvijanjem njegove line odgovornosti, kako bi se osigurao njegov
odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Uz ovo, svrha maloljetnikog zatvora je i vrenje
pojaanog uticaja na maloljetnika da ubudue ne vri krivina djela, kao i uticaj na
druge maloljetnike da ne vre krivina djela.
Poinjanje krivinog djela jeste uvjet za primjenu svake krivine sankcije, pa i odgojne
mjere kada su poinitelji krivinih djela maloljetna osobe. Meutim, priroda i teina
poinjenog djela pri izboru odgojne mjere nemaju veliki znaaj kao to je to sluaj pri
izboru i odmjeravanju kazne punoljetnim poiniteljima krivinih djela. Pri izboru
odgojne mjere u postupku koji se vodi prema maloljetnim poiniteljima krivinih djela,
kao to je naprijed reeno, najvei znaaj se pridaje linosti maloljetnika, njegovoj
duevnoj razvijenosti, psihikim svojstvima, sklonostima, stanju odgoja, sredini i
prilikama u kojima ivi, pobudama iz kojih je djelo izvreno itd. i u okviru ovih
okolnosti sud procjenjuje prirodu i teinu poinjenog krivinog djela. Odredbama
krivinih zakona utvrena je svrha odgojnih mjera i maloljetnikog zatvora kao vrsta
specifinih sankcija koje se izriu malodobnim poiniteljima krivinih djela a u
odreivanju te svrhe, zakoni koriste termine odgoj, preodgoj, pravilan razvoj, naelno
odreujui i naine ostvarivanja te svrhe: pruanjem zatite i pomoi malodobnim
poiniteljima krivinog djela, vrenje nadzora nad njima, njihovo struno
osposobljavanje i razvijanje njihove line odgovornosti.
43
Pod pruanjem zatite i pomoi maloljetniku treba podrazumijevati poduzimanje

razliitih mjera usmjerenih na to da se on zatiti od raznih tetnih uticaja odnosno da se
njemu ili licima koja se staraju o maloljetniku prui pomo u rjeavanju odreenih
problema vezanih za odgoj i pravilan razvoj maloljetnika.
Nadzor nad maloljetnikom podrazumijeva praenje ivota i rada maloljetnika i
neposrednog uticaja na otklanjanje njegovog neadekvatnog ponaanja. Ovaj nadzor
moe biti razliitog stupnja i razliitog organiziranja, ali uvijek ima karakter drutvenog
nadzora.
Struno osposobljavanje maloljetnika znai sticanje znanja i prakse za obavljanje
odreenih drutveno korisnih poslova.
Razvijanje line odgovornosti pretpostavlja poduzimanje razliitih mjera uticaja na
maloljetnika u cilju razvijanja njegove sposobnosti da ocijeni svoje postupke sukladno
sa drutvenim ocjenama tih postupaka.
Pred sucem za maloljetnike stoji veliki broj mogunosti za izricanje navedenih sankcija.
Meutim, kada su u pitanju neke od predvienih odgojnih mjera sud ih ne izrie jer ne
postoje izgledi da e se izvriti ili da e se moi izvriti na adekvatan nain, pa samim
tim da se njima nee ostvariti zakonom predviena svrha.
Kada se govori o maloljetnikom krivinom pravosuu treba ukazati da su od velikog
znaaja Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za alternativne kaznene mjere
- Tokijska pravila (1990), koja promoviraju vee uee zajednice u provoenju
krivinog pravosua, posebno u tretmanu prestupnika, te promoviranje osjeaja
odgovornosti prema drutvu kod prestupnika. Pravilima je pokriven period prije suenja,
preusmjeravanje, izricanje presude i pitanja u periodu nakon suenja.
5.2 KANJAVANJE MALOLJETNIKA
Komitet za prava djeteta je u tijeku svoje kratkotrajne prakse utvrdio da su neke drave
dozvolile izricanje smrtne kazne djeci od 16 do 18 godina, uz dvogodinje odlaganje
izvrenja sankcije. Ovakvo odlaganje samo po sebi predstavlja okrutno, nehumano ili
poniavajue postupanje i kanjavanje. Komitet je, takoer utvrdio da u nekim
zemljama djeca uzrasta od 14 do 18 godina mogu biti osuena na doivotni zatvor. U
ovim sluajevima Komitet nalazi da postoji neusklaenost nacionalnog zakonodavstva
kojim se dozvoljava takvo krenje prava djeteta i Konvencije UN o pravima djeteta. 30
30
Nevena Vukovi ahovi: Prava djeteta i meunarodno pravo
44
Smrtna kazna i kazna doivotnog zatvora naim zakonima nisu predvieni.

Prema maloljetniku se pod odreenim zakonskim uvjetima moe izrei kazna
maloljetnikog zatvora, koja ne moe biti kraa od jedne, niti dua od deset godina.
Kazna se izrie na pune godine ili pola godine.
Ova kazna se moe izrei samo krivino odgovornom starijem maloljetniku (starosna
dob od 16 do 18 godina) za krivino djelo za koje je zakonom predviena kazna zatvora
tea od pet godina, a zbog tekih posljedica djela i visokog stupnja krivine
odgovornosti ne bi bilo opravdano da se izrekne odgojna mjera. 31
Princip krajnje nude znai da se kanjavanje ne smije sprovesti ukoliko ciljevi te
mjere-rehabilitacija, po miljenju suca, mogu biti postignuti u nezatvorskom okruenju.
Termin najkrae mogue vrijeme tumai se kao period u okviru kojeg se moe
oekivati da taj zatvorski tretman osigura rehabilitaciju maloljetnika o kome se radi.
Kazna maloljetnikog zatvora za osobe mukog spola izvrava se u kazneno-popravnom
zavodu u Zenici i Srbinju/Foi, a za maloljetne osobe enskog spola u Tuzli, Mostaru i
Srpskom Sarajevu.
6. POKRETANJE PRIPREMNOG POSTUPKA

Krivini postupak prema maloljetniku poinje kada tuitelj sucu za maloljetnike
podnese zahtjev za pokretanje pripremnog postupka. Sadraj ovog zahtjeva nije odreen
zakonom pa bi analogno sadraju naredbe za provoenje istrage (l. 216. st. 2. ZKP
BiH, l. 216. st. 2. ZKP DB, l. 231. st. 2. ZKP FBiH i l. 216. st. 2. ZKP RS) zahtjev
za pokretanje pripremnog postupka trebao da sadri iste obvezne elemente:
31
podatke o poinitelju krivinog djela i podatke iz kojih se vidi da se radi

o osobi koja u vrijeme poinjanja djela nije navrila 18 godina;
opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja krivinog djela;
zakonski naziv krivinog djela;
Kazna maloljetnikog zatvora: Vidi l. od 95 99 KZ BiH; l. 87 90 KZ RS; l. 99 103 KZ

Distrikta Brko; l. 99 103 KZ F BiH
okolnosti koje potvruju osnovanu sumnju;
postojee dokaze;
45
Ako nema ovih elemenata sudac za maloljetnike bi tuiocu trebao vratiti zahtjev radi
dopune (vidi l. 148. ZKP BiH, l. 148. ZKP DB, 162. ZKP FBiH i l. 59. ZKP RS, u
svezi sa l. 340. st. 1. ZKP BiH, l. 340. st. 1. ZKP DB, l. 361. st. 1. ZKP FBiH i l.
346. st. 1. ZKP RS).
Fakultativni elementi zahtjeva se odnose na odreene procesne prijedloge: 1) da se
izvide odreene okolnosti; 2) da se poduzmu pojedine radnje; 3) da se po odreenim
pitanjima (navesti kojim) sasluaju odreena osobe, a moe predloiti 4) da se odredi
pritvor.
Uz zahtjev se podnosi prijava, zapisnici, izvjetaji o svim prethodno poduzetim
radnjama, predmete koji mogu posluiti kao dokaz ili naznaiti gdje se oni nalaze.
KOMENTAR:
Prema opim odredbama procesnih zakona u Bosni i Hercegovini tuitelj vodi
istragu i dokazuje optubu protiv punoljetnih poinitelja, a sudac za maloljetnike
to ini u sluaju maloljetnika. Sudac za maloljetnike bi se u pogledu
poduzimanja predloenih radnji morao kretati u okviru zahtjeva za pokretanje
pripremnog postupka, vodei rauna da nain izvoenja pojedinih radnji
osigurava pravo maloljetnika na obranu, prava oteenog, a ako injenino
stanje nije dovoljno rasvijetljeno, tuitelj bi, nakon to mu spis bude dostavljen,
morao u smislu odredbe l. 360. st. 1. ZKP BiH, l. 360. st. 1. ZKP DB, l. 381.
st. 1. ZKP FBiH i l. 366. st. 1. ZKP RS traiti dopunu pripremnog postupka
kako bi sudac za maloljetnike prikupio i druge dokaze potrebne za odluivanje.
U ovakvoj procesnoj situaciji sudac za maloljetnike bi se u izvjesnom smislu
izjednaio sa sucem za prethodni postupak, a ovakvo rjeenje bi bilo u duhu
opih odredaba ZKP. Perspektiva budueg razvoja maloljetnikog krivinog
zakonodavstva bi morala ii u pravcu da pripremni postupak (istragu) vodi
tuitelj.
Ako se sudac za maloljetnike sloi sa zahtjevom tuitelja da se prema maloljetniku
pokrene pripremni postupak, on tada poduzima predloene radnje, a ako se ne sloi,
tada trai odluku vijea (l. 354. st. 2. ZKP BiH, l. 354. st. 2. ZKP DB, l. 375. st. 2.
ZKP FBiH i l. 360. st. 2. ZKP RS).
46
6.1 PRIJEDLOG TUITELJA ZA IZRICANJE KRIVINE SANKCIJE I

OBUSTAVU POSTUPKA PREMA MALOLJETNIM (sa primjerima iz prakse)
Odredbom l. 226. st. 1. ZKP BiH, 226. st. 1. ZKP DB, l. 241. st. 1. ZKP FBiH i l.
233. st. 1. ZKP RS je propisano da tuitelj nakon to nae da je stanje stvari dovoljno
razjanjeno okonava istragu i moe podii optunicu iji sadraj je odreen l. 227. st.
1. ZKP BiH, l. 227. st. 1. ZKP DB, l. 242. st. 1. ZKP FBiH i l. 234. st. 1. ZKP RS.
Kada tuitelj nae da je u tijeku pripremnog postupka stvar dovoljno razjanjena sucu
za maloljetnike stavlja prijedlog za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog
zatvora.
Sadraj prijedloga za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora utvren
je l. 360. st. 3. ZKP BiH, l. 360. st. 3. ZKP DB, l. 381. st. 3. ZKP FBiH i l. 366. st.
3. ZKP RS koji sadri:
1. ime i prezime maloljetnika i godine ivota;
2. opis djela podaci o djelu i njegov zakonski naziv;
3. dokazi iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je maloljetnik
poinio krivino djelo;
4. obrazloenje za ocjenu a) duevne razvijenosti i b) prijedlog da
se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu izrekne odgojna
mjera
Prijedlog tuitelja je vrsta optunog akta koji stupa na snagu momentom podnoenja
sudu jer na njega nema prethodnih prigovora niti albe.
KOMENTAR:
U prethodno citiranim zakonskim odredbama je predvieno da tuilatvo
prezentira samo i iskljuivo dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik izvrio
krivino djelo, a ne dokaze iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je poinio
krivino djelo. Za maloljetnika kao i za punoljetna osobe vai prezumpcija
nevinosti iz l. 3. ZKP BiH, l. 3. ZKP DB, l. 3. ZKP FBiH i l. 3. ZKP RS pa
bi stoga u stavku 3 umjesto ''dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik poinio
krivino djelo'' trebalo da stoji ''dokaze iz kojih proizlazi osnovana sumnja da
je maloljetnik poinio krivino djelo'' budui da se ni maloljetnik ne moe
smatrati poiniteljem krivinog djela sve dok se to u postupku ne dokae.
47
6.1.1 Sadraj prijedloga za obustavu postupka (sa primjerima iz prakse)

Odredbom l. 360. st. 1. ZKP BiH, l. 360. st. 1. ZKP DB, l. 381. st. 1. ZKP FBiH i l.
366. st. 1. ZKP RS i l. nije predvieno da tuitelj nakon okonanja pripremnog
postupka moe staviti prijedlog i za obustavu krivinog postupka i to bi sve trebao da
sadri prijedlog tuitelja za obustavu krivinog postupka o kome treba da odluuje
sudac za maloljetnike u smislu odredbe l. 361. st. 1. i l. 368. st. 2. ZKP BiH, l. 361.
st. 1. i l. 368. st. 2. ZKP DB, l. 382. st. 1. i l. 389. st. 2. ZKP FBiH te l. 367. st. 1. i
l. 374. st. 2. ZKP RS.
Odredbom l. 361. st. 1. ZKP BiH, l. 361. st. 1. ZKP DB, l. 382 st. 1. ZKP FBiH i l.
367. st. 1. ZKP RS propisano je da tuitelj u tijeku pripremnog postupka prijedlog za
obustavu podnosi u dva sluaja i to:
A) iz svih onih razloga koji nameu obustavu istrage prema l. 224. st. 1. ZKP BiH, l.
224. st. 1. ZKP DB, l. 239. st. 1. ZKP FBiH i l. 224. st. 1. ZKP RS (nema krivinog
djela, nema dovoljno dokaza, djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom
ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje) i kada sudac za maloljetnike
prihvaa prijedlog tuitelja jer nema razloga da trai odluku vijea za maloljetnike zbog
svog neslaganja sa prijedlogom tuitelja koji postupa sukladno principu mutabiliteta.
B) iz ve spomenutih razloga iz l. 352. st. 3. ZKP BiH, l. 352. st. 3. ZKP DB, l. 373.
st. 3. ZKP FBiH i l. 358. st. 3. ZKP RS odnosno razloga oportuniteta kada je a) prema
maloljetniku u tijeku izvrenje kazne ili odgojna mjere; b) i kada tuitelj ocjeni da s
obzirom na teinu krivinog djela i kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, ne
bi bilo svrhe voenje postupka i izricanje sankcije za novo djelo.
Odredbe l. 361. st. 2. ZKP BiH, l. 361. st. 2. ZKP DB, l. 382. st. 2. ZKP FBiH i l.
367. st. 2. ZKP RS predviaju mogunost da se sudac za maloljetnike ne sloi sa
prijedlogom tuitelja kada e zatraiti da o tome odlui vijee za maloljetnike. Da bi
sudac za maloljetnike mogao ispitati prijedlog i odluiti da li e ga prihvatiti ili ne,
tuitelj bi morao sucu za maloljetnike dostaviti obrazloen prijedlog na isti nain kao
kada predlae izricanje kazne maloljetnikog zatvora ili odgojnu mjeru jer u ovom
sluaju moe izraziti svoje neslaganje sa prijedlogom tuitelja i zatraiti odluku vijea
za maloljetnike ukazujui na razloge zbog kojih se ne slae sa obustavom postupka (npr.
prema maloljetniku nije u tijeku izvrenje kazne ili odgojna mjere)
Dakle, prijedlog za obustava pripremnog postupka bi morao sadravati :
ime i prezime maloljetnika i njegove godine ivota
opis djela podaci o djelu za koje je bilo predmet razmatranja u

pripremnom postupku i njegov zakonski naziv;
razloge zbog kojih se trai obustava krivinog postupka,
Ovakvo rjeenje namee sudska praksa. Naime, maloljetnicima se vrlo esto stavlja na
teret veliki broj krivinopravnih radnji sa obiljejem npr. krivinog djela teke krae pa
48
se kroz pripremni postupak utvrdi da je maloljetnik poinio samo neke radnje dok za
vie njih nema dokaza. Kao i prilikom stavljanja prijedloga za izricanje krivine
sankcije nakon okonanja pripremnog postupka koji mora biti obrazloen, to
obrazloenje mora da postoji i kod prijedloga za obustavu o kome sudac za maloljetnike
odluuje u smislu l. 368. ZKP BiH, l. 368. ZKP DB, l. 389. ZKP FBiH i l. 367.
ZKP RS, pri emu tuitelj (a kasnije u svom rjeenju i sudac za maloljetnike)
pojedinano navodi u odnosu na koja djela se stavlja prijedlog za obustavu iz razloga
necjelishodnosti izricanja krivinih sankcija (l. 352. st. 3. ZKP BiH, l. 352. st. 3. ZKP
DB, l. 373. st. 3. ZKP FBiH i l. 358. st. 3. ZKP RS), a kada iz drugih razloga. Ovo je
vrlo bitno zbog mogunosti stavljanja prigovora presuene stvari ili za ponavljanje
krivinog postupka.
Slijede primjeri iz sudske prakse o obustavi postupka po prijedlogu tuiteljstva. Navodi
se prijedlog tuitelja i odluka suda.
Izvod iz prijedloga upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg broj KTM 25/04 od 10. 11.
2004. god.
Tijekom pripremnog postupka prema mldb. M. M. i S. B. iz Gruda utvreno je da
mldb. M. M. i njegova obitelj ive u Splitu, gdje malodobnik pohaa srednju kolu, a
mldb. S. B. ivi na selu u opini Grude sa roditeljima, gdje su se odselili iz razloga
njegovog odvajanja od drutva sa kojim se druio i preodgoja, te da je isti bitno
izmijenio svoje ponaanje. Po izjavi predstavnika oteenog nije mogua utvrditi kada i
tko je otuio elektro-materijal iz kruga poslovnice Elektro-Grude ali za zakljuiti je
da su sve vrste i koliine elektro-materijala ukradene u duem vremenskom periodu, te
su malodobnici mogli otuiti samo jedan dio navedenog materijala.
Kad se utvrdio dio ukradenog elekto-materijala koji bi se mogao staviti na teret
malodobnicima i osigurali drugi i svjedoci koji bi potvrdili radnje malodobnika te
osiguralo prisustvo mldb. M.M. koji ivi u Republici Hrvatskoj, smatram da ne bi bilo
svrsishodno voditi postupak prema malodobnicima, s obzirom da se u konkretnom
sluaju radi o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora do tri godine, a iz
izvjea Centra za socijalni rad je vidljivo da malodobnici nisu skloni asocijalnom
ponaanju.
Cijenei naprijed navedene injenice i okolnosti smatram da postoje razlozi za obustavu
postupka prema navedenom malodobniku, radi ega sucu za malodobnike predlaem da
obustavi postupak prema mldb. M. M. i mldb. S. B.
Izvod iz odluke Opinskog suda Ljubuki broj Km 8/04 od 11. 11. 2004. god.
Dana 11. 11. 2004. god. upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je ovom sudu
prijedlog za obustavu postupka prema mldb. M. M. i mldb. S. B. zbog kaznenog djela
Krae iz l. 286. st. 1. KZ F BIH. U obrazloenom prijedlogu tuiteljstvo navodi da je
tijekom pripremnog postupka utvreno da mldb. M. M. i njegova obitelj ive u Splitu drava Hrvatska zbog ega bi osiguranje njegove i nazonosti njegovog zakonskog
zastupnika bilo znatno oteano; da iz provedenih dokaza proizlazi da nije mogue
utvrditi tko je i kada otuio sav elektro materijal ije se otuenje maloljetnicima stavlja
49
na teret, odnosno da maloljetnici nisu otuili sav elektro materijal kako je to navedeno
u Zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka; da ne moe osigurati dokaze za
dokazivanje svih radnji koje se maloljetnicima stavljaju na teret; da su roditelji mldb.
S.B. poduzeli energine mjere preodgoja maloljetnika i u tom cilju se cijela obitelj iz
Gruda preselila na selo kako bi se maloljetnik odvojio od drutva koje je na njega
negativno utjecalo, a koje mjere su ve poluile vidne pozitivne rezultate; da se
maloljetnici terete za djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine u kojoj
situaciji tuitelj iz razloga cjelishodnosti moe odluiti da ne pokree postupak,
odnosno da zatrai obustavu pokrenutog postupka.
Odluujui o prijedlogu tuiteljstva sud je utvrdio slijedee. Dana 16. 9. 2004. god.
upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je ovom sudu Zahtjev za pokretanje
pripremnog postupka prema mldb. M. M. i mldb. S. B. zbog kaznenog djela Krae iz l.
286. st. 1. KZ F BIH. Odredbom l. 373. st. 1. ZKP FBiH propisano je da tuitelj moe
odluiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka ako je u pitanju djelo za koje je
propisana kazna zatvora do tri godine i ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi
postupak, a s obzirom na prirodu djela i okolnostima pod kojim je poinjeno, raniji
ivot maloljetnika i njihovih osobnih svojstava.
Odredbom l. 382. ZKP FBiH propisano je da tuitelj moe staviti prijedlog za
obustavu postupka ako nae da nema osnova za voenje postupka prema maloljetniku,
kao i da e o tome obavijestiti organ starateljstva.
Iz citiranih zakonskih odredbi i utvrenih injenica proizlazi da se maloljetnici terete za
poinjanje djela za koje je propisana kazna zatvora do tri godine; da maljoljetnici
prethodno nisu inili kaznena djela; da su mldb. M.M. i njegov zakonski zastupnik
nedostupni tuiteljstvu i sudu jer ive u dravi Hrvatskoj; da su roditelji mldb. S.B.
poduzeli energine mjere preodgoja maloljetnika koje su poluile vidne pozitivne
rezultate tako da je on svoj odnos prema vrijednostima drutva promijenio u pozitivnom
pravcu; da iz provedenih dokaza proizlazi da maloljetnici nisu otuili sav elektro
materijal kako je to navedeno u Zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka; da ne
moe osigurati dokaze za dokazivanje svih radnji koje se maloljetnicima stavljaju na
teret.
Iz svih navedenih razloga proizlazi da su ispunjeni svi uvjeti iz l. 373. st. 1. i l. 382. st.
1. ZKP FBiH, pa je sud temeljem l. 380. ZKP FBiH prihvatio prijedlog tuiteljstva i
odluio kao u izreci.
Izvod iz prijedloga upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg broj KTM. 18/04 od 10. 11.
2004. god.
U tijeku pripremnog postupka prema mldb. S. P. iz Studenaca, opina Ljubuki
utvrene su okolnosti koje se odnose na poinjenje kaznenog djela od strane
malodobnika, te okolnosti koje se odnose na osobu malodobnika, a posebno da je isti u
meuvremenu postao punodobna osoba, da se oenio i oekuje roenje djeteta.
Takoer je u tijeku pripremnog postupka utvreno da je mldb. S. P. kao punodobna
osoba za poinjeno kazneno djelo iste vrste osuen na uvjetnu osudu sa utvrenom
50
kaznom zatvora od est mjeseci, i rokom kunje tri godine, te da je Centar za socijalni
rad Ljubuki predloio da se iz svih gore navedenih razloga pripremni postupak
obustavi.
Cijenei naprijed navedene injenice i okolnosti smatram da postoje razlozi za obustavu
postupka prema navedenom malodobniku predvieni u l. 373. st. 3. ZKP-u FBiH, radi
ega sucu za malodobnike predlaem da obustavi postupak prema mldb. S. P.
Izvod iz odluke Opinskog suda Ljubuki broj Km 6/04 od 11. 11. 2004. god.
Dana 11. 11. 2004. god. upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je ovom sudu
prijedlog za obustavu postupka prema S. P. roenom 27. 1. 1986. god. u Ljubukom,
zbog kaznenog djela Teke krae iz l. 287. st. 1. to. a. KZ F BiH. U obrazloenom
prijedlogu tuiteljstvo navodi da su tijekom pripremnog postupka utvrene sve okolnosti
koje se odnose na poinjanje djela i okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika, a
posebice da je on u meuvremenu postao punoljetan, da se oenio i da oekuje dijete,
da mu je kao punoljetnoj osobi izreena uvjetna osuda te da je Centar za socijalnu skrb
Ljubuki predloio da se iz navedenih razloga protiv S. P. obustavi postupak.
Odluujui o prijedlogu tuiteljstva sud je utvrdio slijedee. Dana 3. 9. 2004. god.
upanijsko tuiteljstvo iroki Brijeg podnijelo je ovom sudu Zahtjev za pokretanje
pripremnog postupka prema S. P. roenom 27. 1. 1986. god. u Ljubukom, zbog
kaznenog djela Teke krae iz l. 287. st. 1. to. a. KZ F BiH. U trenutku podnoenja
Zahtjeva S. P. je bio punoljetna osoba starosti 18 godina 7 mjeseci i 6 dana, dok je u
trenutku poinjanja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret na dan 16. 12. 2003.
god., odnosno 7. 1. 2004. god. bio stariji maloljetnik. Dakle, nakon poinjanja djela
koje mu se stavlja na teret S. P. je postao punoljetan.
Odredbom l. 104. st. 3. KZ FBiH propisano je da se punoljetnoj osobi za kazneno djelo
koje je poinila kao stariji maloljetnik izrei odgovarajua zavodska odgojna mjera, a
pod uvjetima iz l. 100. KZ FBiH i kazna maloljetnikog zatvora. Dakle, slijedi da se
ovakvim osobama ne izrie odgojna mjera pojaanog nadzora roditelja ili Centra za
socijalnu skrb. S druge strane, a polazei od naela oportuniteta iz l. 373. ZKP FBiH,
sud je u cilju razmatranja mogunosti da se i ukoliko se utvrdi odgovornost S.P. za
djelo koje mu tuiteljstvo stavlja na teret izrekne zavodska mjera pribavio miljenje
Centra za socijalnu skrb Ljubuki o osobnim svojstvima S.P. broj 54-156/04 od 7. 9.
2004. god. iz kojeg proizlazi da je S.P. u meuvremenu zavrio zapoeto kolovanje,
oenio se, brak mu dobro funkcionira, supruga mu je trudna te da je u pozitivnom
promijenio sva svoja ponaanja zbog ega Centar predlae da se obustavi postupak
prema S.P.
Odredbom l. 373. st. 3. ZKP FBiH propisano je da tuitelj moe odluiti da ne
zahtijeva pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno djelo maloljetnika kad je
izvrenje izreene kazne ili odgojne mjere za prethodno poinjeno djelo u tijeku.
Odredbom l. 382. ZKP FBiH propisano je da tuitelj moe staviti prijedlog za
obustavu postupka ako nae da nema osnova za voenje postupka prema maloljetniku
51
ili da postoje razlozi iz l. 373. st. 3. ZKP FBiH, kao i da e o tome obavijestiti organ
starateljstva.
Iz citiranih zakonskih odredbi i utvrenih injenica proizlazi da je S.P. kao punoljetnoj
osobi presudom Opinskog suda Ljubuki broj K 91/04 od 12. 8. 2004. god. izreena
uvjetna osuda u kojoj je utvrena kazna zatvora u trajanju od est mjeseci i rok kunje
od tri godine, dakle da je u tijeku izvrenje jedne od zakonom propisanih mjera,
odnosno kazni; da je S.P. nakon poinjanja djela kao maloljetna osoba postao
punoljetan, da se oenio i da oekuje dijete, da je svoj odnos prema vrijednostima
drutva promijenio u pozitivnom pravcu te da u takvoj situaciji eventualno izricanje
zavodske mjere ne bi bilo cjelishodno.
Slijedi jo jedan primjer prijedloga za obustavu postupka
OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA
Ktm. 43/04
Banja Luka, 17. 12. 2004. god.
Na osnovu l. 367. ZKP RS podnosim
PRIJEDLOG
Za obustavu postupka
Prema:
1. Mld. S.D
2. Mldb. K. N
3. Mldb. A. K
Zbog krivinog djela tjelesne povrede iz l. 134/1 u vezi sa l. 23 KZ RS.
Nakon analize Tuilakog spisa, a nakon provedenog pripremnog postupka od stane
sudije za maloljetnike Osnovnog suda u Banja Luci, a po zahtjevu OJT u Srpcu, prema
mldb. S. D., mldb. K. N. i mldb. A. K. , radi krivinog djela iz l. 134/1 u vezi sa l. 23.
KZ RS, utvreno je da su u svojim iskazima malodobni tvrdili da je kritinog dana dolo
do tue izmeu K. N. i oteenih M. B. i M. V.,. a nakon krae prepirke izmeu njih.
Meutim, svjedoci oteeni M.B. i V. su u svojim iskazima bili kategorini da su ih
kritinog dana ovi malodobni bez ikakvog razloga i povoda tukli akama i nogama u
predjelu glave i tijela, a svjedok D.A. je takoer posvjedoio da su oteenog tukli sva
trojica malodobnih, svjedok V. M. je posvjedoio da je obojicu oteenih kritinog dana
nakon tue zatekao da lei na zemlji. Iz nalaza i miljenja sudskog vjetaka medicinske
struke B. dr. P. se vidi da su M. B. i M. V. kritinog dana zadobili lake tjelesne povrede.
Obzirem na izloeno osnovano smatram da su injenini navodi to se tie obiljeja
krivinog djela a stavljaju se na teret malodobnim poiniocima dokazani i da su isti
poinili predmetno krivino djelo koje im se stavlja na teret.
Imajui u vidu injenicu, da se mldb. S. D. i mld. K. N. tj. dana 16. 9. 2004. god.
i 31. 7. 2003. god. postali punoljetni, da im nisu izricane vaspitne mjere, da se za
navedeno krivino djelo moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, pa
52
bi se prema istima mogla izrei samo zavodska vaspitna mjera koja ne bi bila
adekvatna, s obzirom na linost maloljetnika i poinjeno djelo. Stoga u smislu l. 367.
ZKP RS u vezi sa l. 91/3 KZ RS, stavljam prijedlog za obustavu postupka mldb. S.D. i
mldb. K. N. Takoer, imajui u vidu injenicu da je mldb. A. K. u vrijeme poinjenog
krivinog djela imao 15. godina 2 mjeseca 2o dana, a nakon toga nije vrio krivino
djelo, a od toga je prola 1. godina i 7. mjeseci, da mu nisu izricane vaspitne mjere, a
da se za navedeno krivino djelo moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do 2
godine, cijenei okolnosti izvrenja djela, miljenja Centra za socijlni rad, kao i to da
mldb. potie iz nepotpune porodice, primjenom naela oportuniteta iz l. 358 ZKP RS, a
u smislu l. 367. ZKP RS, stavljam prijedlog za obustavu postupka prema mldb. A.K.
7. PRIPREMNI POSTUPAK (sa primjerima iz prakse)

Sudac za maloljetnike u pripremi roita pripremnog postupka mora da obavi itav niz
pripremnih radnji:
pribavi izvod iz matine knjige roenih
razmotri mogunost i opravdanost izricanja odgojne preporuke
obavijesti Centar za socijalni rad o pokretanju pripremnog postupka i zatrai

opservaciju maloljetnika, negove obitelji, sredine i prilika u kojima
maloljetnik ivi
obavijesti zakonske zastupnike maloljetnika da je prema njihovom djetetu

pokrenut pripremni postupak pri emu navodi i zbog kojeg djela i dostavlja
im zahtjev tuiteljstva za pokretanje pripremnog postupka
obavijesti zakonske zastupnike maloljetnika o pravima maloljetnika pravu

na obranu (koja je obvezna) i zatrai od njih angairanje branitelja
postavi maloljetniku branitelja po slubenoj dunosti
Navode se mogui modeli pismena koje sudac za maloljetnike sainjava u pripremi

zakazivanja roita pripremnog postupka
53
Zahtjev matinom uredu

OPINSKI SUD
Broj
Mjesto i datum
SO _______
Matini ured
Predmet: dostava rodnog lista trai se

Pred ovim sudom se vodi kazneni postupak prema mldb. T. Z., J. i D., roena L.,
roenog 12. 5. 1988. god. u ____. Potrebno je da, zbog tonog utvrivanja starosti
maloljetnika, sudu urno, a najdalje do 4. 7. 2005. god., dostavite izvod iz matine
knjige roenih.
SUDAC ZA MALOLJETNIKE
54
Obavijest roditeljima
OPINSKI SUD
Broj
Mjesto i datum
J. i D. Z.
Mjesto_____
Predmet: pouka o pravima iz kaznenog postupka
Pred ovim sudom se vodi kazneni postupak prema Vaem maloljetnom sinu T.
zbog kaznenog djela Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH. Radi upoznavanja
o djelu za koje tuiteljstvo tvrdi da ga je poini Va sin dostavlja Vam se i Zahtjev
tuiteljstva za pokretanje pripremnog postupka prema Vaem maloljetnom sinu.
S obzirom da maloljetnici od samog poetka kaznenog postupka moraju imati
branitelja ovim putem Vas obavjetavam o tome kako bi mogli angairati branitelja za
obranu Vaeg sina.
U sluaju da to ne uinite sami i sud ne izvijestite do 1. 7. 2005. godine o imenu
branitelja kojeg ste izabrali sud e Vaem sinu postaviti branitelja po slubenoj dunosti
u osobi T.Z., odvjetnika iz ______.
55
Zahtjev organu starateljstva

OPINSKI SUD
Broj
Mjesto i datum
Centar za socijalni rad_______

Predmet: socijalna anamneza - trai se
Pred ovim sudom se vodi kazneni postupak prema mldb. T. Z., J. i D., roena L.,
roenog 12. 5. 1988. god., stalno nastanjenom u ___., opina ______, zbog kaznenog
djela Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH.
Potrebno je da ovom sudu dostavite urno, a najdalje do 4. 7. 2005. godine, Vae
izvjee o sredini i prilikama u kojima maloljetnik ivi, kao i druge okolnosti koje su
potrebne za ocjenu njihove osobnosti (uspjeh i vladanje u koli i slino).
56
Postavljanje branitelja
OPINSKI SUD
Broj
Mjesto i datum
Opinski sud Ljubuki po sucu za maloljetnike ____u pripremnom postupku prema

mldb. T. Z., J. i D., stalno nastanjenom u __., opina ____, zbog kaznenog djela
Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH, dana 20. 6. 2005. god. donio je
RJEENJE
T.Z., odvjetnik iz _______, postavlja se za branitelja po slubenoj dunosti mldb. T. Z.,
J. i D., stalno nastanjenom u _____, opina ____u postupku zbog kaznenog djela
Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH
Obrazloenje
Prema maloljetnika je pokrenut pripremni postupak zbog osnovane sumnje da je
poinio kazneno djelo Oteenje tue stvari iz l. 293. st. 1. KZ FBiH.
Kako maloljetnik, temeljem l. 364. st. 1. ZKP FBiH mora imati branitelja od
poetka pripremnog postupka, a roditelji maloljetnika nisu angairali branitelja,
temeljem l. 364. st. 3. ZKP FBiH, po slubenoj dunosti sudac za maloljetnike je
odluio kao u izreci.
Sudac za maloljetnike u pripremnom postupku pribavlja i utvruje:
injenice koje se odnose na krivino djelo
starost maloljetnika
okolnosti potrebne
maloljetnika
za
ocjenu
psihikog
razvoja
Kada zakljui pripremni postupak sudac za maloljetnike dostavlja spis tuiteljstvu koje
je obvezno da u roku od 8 dana eventualno zahtjeva dopunu postupka ili da sudu dostavi
prijedlog za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora. Ako tuitelj ovaj
57
prijedlog ne dostavi u roku od dva mjeseca smatrati e se da je odustao od krivinog

gonjenja.
Sudac za maloljetnike tuiteljstvu spis dostavlja dopisom koji moe da izgleda na
slijedei nain
OPINSKI SUD
Broj
Mjesto i datum
upanijsko tuiteljstvo
Predmet: dostava spisa broj Km ___ na daljnji postupak

Sudac za maloljetnike je proveo i zakljuio pripremni postupak u kaznenom
predmetu prema maloljetnom T. Z. po Vaem Zahtjevu za pokretanje pripremnog
postupka br. KTM ___ od 20. 6. 2005. god. radi kaznenog djela Oteenja tue stvari iz
l. 293. st. 1. KZ FBiH.
Spis Vam dostavljam temeljem l. 381. st. 1. ZKP FBiH kako bi, sukladno
odredbama istog lanka, poduzeli daljnje procesne radnje.
SUDAC
ZA
MALOLJETNIKE
58
8. ROITE ILI GLAVNI PRETRES (sa primjerima iz prakse)

Kada primi prijedlog tuitelja sudac za maloljetnike zakazuje roite ili glavni pretres.
Kazna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo po odranom glavnom
pretesu. Iz ovoga je zakljuiti da bi se odgojne mjere, izuzev zavodskih, izricale po
odranom roitu za izricanje odgojne mjere.
Navodi se nekoliko primjera prijedloga tuitelja za izricanje odgojne mjere.

KTM. 44/04
Banja Luka 4. 11. 2004. god.
Na osnovu l. 366. ZKP-a RS, stavljam
PRIJEDLOG
za primjenu vaspitne mjere ukor
Prema:
Mldb. T. M...
to je:
Dana 17. 7. 2003. god. oko 13,00 sati, u Malim Sitneima, opina Srbac,
plamenom iz upaljaa zapalio suhu travu oko porta, olako drei da e izgorjeti samo
trava u kanalu, ali je vjetar nekontrolirano irio vatru koja se proirila na travu i nisko
raslinje koje se nalazilo iza kue vl. R. . gdje je vatra zahvatila i punicu koja se
nalazi kod kue kao i zemljite Vl. M. S., . M. i I. D. u ukupnoj povrini od oko 4 h, te
na taj nain izazvao poar koji su uspjeli ugasiti mjetani zajedno sa Vatrogasnom
jedinico0m i izazvao opasnost za ivot ljudi i za imovinu veeg obima.
DOKAZI: Iskaz maloljetnika, iskazi svjedoka, zapisnik o uviaju, Izvjetaj
socijalnog radnika iz Srpca, izvod iz MKR i foto-dokumentacija.
59
OBRAZLOENJE
U toku pripremnog postupka utvreno je da je mldb. T. M. poinio krivino
djelo izazivanja ope opasnosti iz l. 402. st. 1. KZ RS, a na nain kako je to opisano u
dispozitivu ovog prijedloga.
U svom iskazu mld. T. M. priznaje krivino djelo koje mu se stavlja na teret.
Obrana mldb. T. M. potvrena je objektivnim i subjektivnim dokazima, iskazima
sasluanih svjedoka, zapisnikom o uviaju, foto-dokumentacijom i ostalim dokazima u
spisu.
Iz izvjetaja Centa za socijalni rad Srbac za mldb. T. M. vidi se da malodobni T.
M. ivi u nepotpunoj porodici bez oca koji je poginuo 1995. god. ive od invalidnine,
penzije i sezonskih nadnica. Pohaao je specijalnu kolu u Srpcu, zavrio je pet razreda
O poslije ukidanja specijalnog odjeljenja 2002. god. kolu je napustio. Od komisije za
ocjenjivanje sposobnosti ocijenjen je kao dijete sa lakom mentalnom zaostalou,
dobrog je zdravstvenog stanja i skladno razvijen, esto radi u nadnici, vrijedan je i tako
doprinosi kunom budetu, za djelo koje je poinio izraava kajanje. Nije bio na
evidenciji Centra niti su mu izreene vaspitne mjere.
Obzirom na izloeno kao i obzirom na teinu i prirodu poinjenog krivinog
djela smatram da e se predloenom mjerom ukor postii svrha kanjavanja i da
maloljetnik ubudue nee initi krivina djela.
60

KTM 22/04
Na osnovu l. 366. ZKP RS stavljam
PRIJEDLOG
Za primjenu vaspitne mjere
Zavodska mjera upuivanja u vaspitno popravni dom
Prema:
Mldb. P. P. do sada vie puta prijavljivan i gonjen za krivino djelo iz l. 222.
st. 1. to. 1. KZ RS izreena vaspitna mejra upuivanja u vaspitno popravni dom.
Zbog produenog krivinog djela teke krae iz l. 232. st. 1. ta. 1 KZ RS.
to je:
1.Nou 9. 10. 2003. god. u Gradici a u naqmjeri pribavljanja protiv-pravne
imovinske koristi, podesnim predmetom razbio staklo na robnoj kui Izbor,
kroz tako nainjen otvor veliine 50 x 150 cm uao u robnu kuu i izvrio
premetainu po odjelima u robnoj kui pa uzeo i prisvojio sa odjela za posue
br. 1/7 vl. Potkozarje A.D. Gradika jedan sat, a iz kase koju je podesnim
predmetom odvalio uzeo gotovog novca u iznosu od 856,86 KM i sa odjela
Foto blic vl. G. M. mobilne telefone 4 Nokie, 3 Simensa, 2 Sony
Ericsson, 5 fotoaparata marke Samsung, 14. baterija za mobilne telefone,
15. komada dopuna za mobilne telefone, 18. maski za mobilne telefone, 30 pagi
za mobilne, 10 futrola za mobilne i gotovog novca u iznosu od 83,00 KM i 33,65
Eura, otetivi time Potkozarje A.D. Gradika za ukupan iznos od 862,90 KM
i G. M. za iznos od 3.050,00 KM.
2.Nou 2/3. 10. 2003. god. u Gradici u Ul. Vidovdanska, a u namjeri
pribavljanja protivpravne imovinske koristi podesnim predmetom razbio izlog
na kiosku STR Boba vl. D.S. pa kroz tako nainjen otvor veliine 60x60 cm
uao u kiosk i iz istog uzeo i za sebe prisvojio: 48 teka cigareta Ronhil,
Malboro, Laki, Manfis, Milde Sorte i drugih cigareta i 1. paket
Milka okolade, otetivi time vl. D. S. za iznos od 1.221,50 KM.
61
DOKAZI: Iskaz maloljetnika, iskaz svjedoka, izvod iz MKR, izvjetaj Centra za socijalni
rad Gradika, izvjetaj i dopune izvjetaja, zapisnik o uviaju, sl. zabiljeki, fotodokumentacije MUP CJB Banja Luka, PS Gradika, obavijest Potkozarje A.D.
Gradika, raun STR Boba od 3. 10. 2003. god., popis otuene robe i foto Blic
Gradika.
OBRAZLOE NJE
U toku pripremnog postupka utvreno je da je mldb. P. P. poinio produeno
krivino djelo teke krae iz l. 232. st. 1. ta. 1. KZ RS a na nain opisan u dispozitivu
ovog prijedloga.
U svom iskazu mldb. P. P. Porie izvrenje krivinog djela koje mu se stavlja na
teret navodei da mu je poznato da je njegov prijatelj K. M. Prodavao cigarete M. G.
Ovakva odbrana mldb. P. P. Je neprihvatljiva i u suprotnosti sa ostalim provedenim
dokazima i sraunata radi izbjegavanja krivine odgovornosti. Ovo sa razloga to je
svjedok B.M. u svom iskazu kategorian da je u mjesecu julu 2003. god. Mldb. P. P. Na
tandu na ulazu u Banja Luci donio robu u vojnikoj torbi, tj. mobilne telefone
Naokia i druge marke, dopune za telefon i punjae te da je od istog kupio 3 mobilna
telefona marke Nokia, 1 punja i par komada dopuna za telefon za iznos od 200,00
KM. Svjedok . . Je posvjedoio da su mu u policiji obavi ovlateni radnici pokazali
sliku P. P. Zv. Stega i da ga je prepoznao kao osobu koju je nou 9. 7. 2003. god.
Oko 23,30 sati vozio u Banja Luku, a na roitu kod Osnovnog suda u Gradici je
izjavio da kada bi uporedio fotografiju koju mu je tada pokazana onda bi mogao rei
sigurno da li je to osoba koju je vozio kritine noi navodei da P. P. Nije prije
poznavao niti ga je gvidio prije vonje kritine noi. Svjedok S. A. Je izjavio da se ne
moe sjetiti da li je kritine noi 10. 7. 2003. god. oko 0,30 sati vozio kao taksi
prevoznik P. P. , ali da se sjea da osobu koju je vozio je ostavila torbu u gepeku, te da
su u torbi bili punjai za mobitele i neki kablovi od telefona. Svjedoci D. S., G. M., P.
P., J. J. I V. M. Su posvjedoili da je izvrena provala u Robnoj kui Izbor, te u radnji
Foto-blic koja se nalazi u robnoj kui i u odjelu posua u vrijeme i na nain, te su iz
istih odneene stvari koje su navedene u optunici kao i to da im stvari nisu vraene, a
svjedok M. G. Je posvjedoio da je 2003. god. kupio od K. M., a s njim je tada bio i P.
P. Oko 15 teka cigareta i to Laki, Malboro i Ronhil za 150,00 KM, a na
zapisniku MUP-a, PS Gradika br. 10-3/012- od 15. 10. 2003. godine izjavio je da mu
je prije sedam dana u grdu priao P. P. I ponudio mu da od njega kupi 15 teka
cigareta to je ovaj i prihvatio, pa su skupa otili do djejeg vrtia gdje su ih saekali K.
M. I . N. A nakon toga su njih trojica i naputene kue donijeli njemu 15 teka
cigareta Laki, Strike, Malboro, Lajt, Valter volf, Plavog Ronhila i drugih
cigareta, a on njima tada predao novac, pa ovo teke cigareta nakon par dana prodao
na Buvljoj pijaci.
Iz izvjetaja, dopuna izvjetaja, zapisnika o uviaju, slubenih zabiljeki MUP-a
PS Gradika, rauna STR Boba od 3. 10. 2003. god., obavijest br. 312 od 10. 7.
2003. god. Potkozarje A.D. Gradika, popis otuene robe Foto Blic Gradika i
fotodokumentacije vidi se da je u vrijeme, mjestu i na nain izvrenja provala u RK
Izbor i iz iste otuene stvari i novac naveden u optunici, kao i to da je izvrena
provala u kiosk STR Boba i iz itog otuene cigarete navedene u optunici.
62
Iz izvjetaja Centra za soc. Rad Gradika za mldb. P.P. Vidi se da je isti zavrio
I razred srednje kole smjer stolar, da je iskljuen iz kole, da ivi sa majkom u
nepotpunoj porodici, da je sa majkom u odnosu konfliktnom u stalnim svaama i
prepirkama, oca rijetko via, prosjenih mentalnih sposobnosti, te da se radi o
emocionalno nestabilnoj impulsivnoj i nezreloj osobi. Egocentrian je i neodgovoran sa
slabo usvojenim moralnim normama, te izraenim psihopatskim karakteristikama
linosti. Smanjen je osjeaj krivice za svoje postupka i teko ui iz iskustva ili
kanjavanja, za uinjeno krivino djelo se ne kaje, nema opravdanja za takve svoje
postupke, te se stie utisak da inei razna krivina djela da se jako zabavlja. Da je
dana 10. 10. 2003. god. napunio 18 godina,. Tj. postao punoljetan, a ubrzo potom
smjeten u Kazneno popravni dom Tunjice u Banja Luci da ve ima izreenu vaspitnu
mjeru upuivanja u vaspitno popravni dom, te predlau izricanje ove mjere i za ovo
krivino djelo.
Obzirom na izloeno kao i obzirom na teinu i prirodu poinjenog kriv. Djela
smatram da e se predloenom vaspitnom mjerom upuivanja u Vaspitno popravni dom
od strane nadlenog organa Centa za socijalni rad postii svrha kanjavanja i da u
budue nee initi krivina djela.
63

KTM. 9/05
Banja luka 28. 4. 2005. god.
Na osnovu l. 366 ZKP RS, stavljam
PRIJEDLOG
Za primjenu vaspitne mjere
POJAAN NADZOR RODITELJA
Prema
Mldb. L. B
Zbog krivinog djela Teke krae iz l. 232. st. 1 KZRS.
to je:
Dana 31. 4. / 1. 5. 2004. god. u Banja Luci u naselju Prijeani kod broja 113,
doao do STR Jovana krae vrijeme sjedio ispred iste u drutvu sa svojim drugom V.
. A zatim uz pomo fizike snage pomjerio reetku na prozoru WC.a uao u WC, a
zatim uao u prednji dio prodavnice odakle je iz kase uzeo novac u iznosu od 80,00 KM
i jednu okoladu, da bi se zatim udaljio iz prodavnice, a novac potroio na zabavu sa
drugima.
DOKAZI: Zapisnik o ispitivanu mldb. L. B., izvjetaj Centra za socijalni rad B.
L., zapisnik o sasluanju svjedoka M. D. , zapisnik o sasluanju svjedoka D. T.
Obrazloenje
U toku pripremnog postupka utvreno je da je mldb. L. B. poinio krivino djelo
Teke krae iz l. 232. st. 1 KZ RS.
U svom iskazu mldb. L. B. Priznaje krivino djelo koje mu se stavlja na teret
navodei da je kritinog dana uao u str. Jovana, tako to je uao preko prozora WCa radnje, sam se popeo preko stalae koja je bila preko prozora , te kad je uao da je iz
radnje, odnosno kase sam uzeo 26,00 KM kako to proizilazi iz prijave oteenog.
Iz izvjetaja Centra za socijalni rad Danja Luka navodi se da je B. L. Nakon
etvrtog razreda O odustao od daljeg kolovanja, da isti potie iz potpune
etverolane porodice, da se kao poinilac krivinog djela pojavljuje prvi put. S
obzirom da mldb. L. B. Potie iz potpune porodice, da su emocionalni odnosi izmeu
roditelja skladni, da je njegova komunikacija izmeu roditelja dobra, te s obzirom na
prirodu i teinu poinjenog krivinog djela, smatram da e se predloenom vaspitnom
mjerom Pojaanog nadzora roditelja postii svrha kanjavanja, te mldb. L. B. Nee u
budue vriti krivina djela.
64

KTM . 157/04
Na osnovu l. 366/1 ZKP, stavljam
PRIJEDLOG
Za izvricanje vaspitne mjere UROK
Prema mldb. D. M..
Zbog izvrenja kriv. djela Teke krae iz l. 232/1 KZ RS u vezi sa l. 23 KZ RS,
to je:
Dana 29. 11. 2004. god., oko 17,00 sati u Bronzanom Majdanu na podruju
podruju opine Banja Luka, zajedniki i dogovoreno sa mldb. D.- D. (roen 24. 2.
1991. god.) u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, kroz otvoren prozor
uao u O Mladen Stojanovi, pa pomou metalne ipke duine oko 50 cm, otvorio
bravu na prozoru od ajne kuhinje, pa iz iste uzeo i prisvojio 10 krem banana, 5
komada keksa jafa biskvit, 4 smokija, 7 kookolete od 0,75 l, 7 kom. okolada Milka
od 100 grama i gotovog novca u iznosu od 30,00 KM otetivi time O. M. S. za iznos
od 70,00 KM.
DOKAZI: (navode se dokazi)
OBRAZLOENJE
U toku pripremnog postupka utvreno je da je mldb. Dragii Milan poinio
krivino djelo teke krae iz l. 232/1 KZ RS u vezi sa l. 23 KZ RS, a na nain kako je
to opisano u dispozitivu ovog prijedloga.
U svom iskazu mldb. D. M. priznaje da je zajedniki i dogovoreno sa mldb. D.
D. u vrijeme iz O M.S. uzeo i za sebe prisvojio navedene stvari u dispozitvu ovog
prijedloga, a porie da je u istu kolu uao na nain kako je to opisano u dispozitvu
prijedloga. Meutim, svjedok D. D. je kategorian u svom iskazu da su u O.. M. S.
uli na nain kako je to opisano u dispozitivu ovog prijedloga pa da su pomou metalne
ipke duine oko 50 cm otvorili bravu na prozoru od ajne kuhinje i kroz tako nainjen
otvor uli u istu i iz iste uzeli i prisvojili navedene stvari u ovom prijedlogu. Njegov
iskaz je potvren i zapisnikom o uviaju br. 1757/04 od 30. 11. 2004. god. MUP-a, CJB
Banja Luka iz kojeg se vidi da su u predjelu bravice prodajnog pominog stakla u
ajnoj kuhinji vidljivi tragovi djelovanja podesnim alatom, a iz potvrda o privremenom
oduzimanju predmeta i vraanju istih vlasniku se vidi da su ovlateni radnici policije od
malodobnih oduzeli novac i isti vratili vlasniku a koji je otuen iz O Mladen
Stojanovi.
65
Iz izvjetaja Centra za socijalni rad Banja Luka za mldb. D. M. vidi se da je

mldb. D. M. ivio u nepotpunoj porodici bez oca, da mu je majka umrla u januaru
mjesecu 2003. god. tako da je isti ostao ivjeti sa bakom i ujakom, a kada mu je baka
umrla u junu mjesecu 2004. god. isti je smjeten u Djeji dom RadeVranjeevi,
obzirom da je iz Doma esto bjeao smjeten je u hraniteljskoj porodici koju je napustio
i u decembru mjesecu 2004. god. ponovo smjeten u Djeji dom, ali sada u Kiseljak
Zvornik. Smjetaj mldb. M. u Domu u Kiseljaku unio je promjenu u njegov ivot, dobro
se prilagodio ivotu zajednici i osoblja doma koji izjavljuju da je njegovo ponaanje
potpuno primjerno sredini, osim to ne voli itati, iznenadili su se kada su uli za
krivino djelo jer nisu primijetili da je sklon delikventnim radnjama, prema njihovim
saznanjima u MZ u kojoj je prije ivio kao i u Domu u Banja Luci niko nije primijetio
niti posumnjao da je sklon uzimanju tui stvari. Mldb. M. je psiho fiziki zdravo dijete,
ali je vaspitno zaputen, proces socijalizacije se odvija na zadovoljavajui nain. Za
ovo krivino djelo koje je poinio mldb. M. Predlau da mu se izrekne vaspitna mjera
Sudski ukor smatrajui da e se njome postii svrha kanjavanja.
Obzirom na izloeno kao i obzirom na teinu i prirodu poinjenog krv. Djela
smatram da e se predloenom mjerom Ukor postii svrha kanjavanja i da mldb. u
budue nee initi krivina djela.
8.1. Roite za izricanje odgojne mjere (sa primjerima iz prakse)
U prvom stupnju postupa sudac za maloljetnike koji vodi i pripremni postupak i obavlja
i druge poslove u postupku prema maloljetnicima, sukladno zakonu. Vijee za
maloljetnike u sastavu od trojice sudac odluuje po albama protiv odluke suca za
maloljetnike u sluajevima predvienim ovim zakonom.
Sutinu tijeka postupka na roitu za izricanje odgojne mjere najbolje je objasniti preko
zapisnika sa tog roita iz kojih razloga se i navodi jedan takav zapisnik.
66
ZAPISNIK SA ROITA ZA IZRICANJE ODGOJNE MJERE

Km 2/05
Sastavljen u Opinskom sudu u Ljubukom dana 6. 4. 2005. god. u kaznenom predmetu
prema maloljetnom Z. V. po Prijedlogu za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora
Centra za socijalni rad upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg br. KTM 6/05 od 6. 4.
2005. god. radi kaznenog djela Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga iz
l. 239. st. 3. KZ FBiH
NAZONI
Sudac za maloljetnike:
Tuitelj:
mldb.
Branitelj:
Zak. zast.
Predstavnik Centra za socijalnu skrb:
Zapisniar:
Poetak u 9,30 sati
Sudac za maloljetnike otvara roite, objavljuje sastav suda, predmet glavne rasprave
te da je glavna rasprava zatvorena za javnost. Zatim utvruje nazonosti osoba na
glavnoj raspravi i konstatira da su se pozivu odazvale sve pozvane osobe.
Sudac za maloljetnike konstatira da nema prigovora na sastav suda te poziva
maloljetnika i uzima mu podatke u smislu l. 92. ZKP FBiH
Maloljetni Z.V.........
Sudac za maloljetnike upoznaje maloljetnika s njegovim pravima iz l. 274. ZKP FBiH
ita se Prijedlog upanijskog tuiteljstva iroki Brijeg br. KTM 6/05 od 6. 4. 2005.
god. za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora Centra za socijalni rad
Stranke suglasno predlau da se proitaju: iskazi maloljetnika i njegovog zakonskog
zastupnika od 6. 4. 2005. god., izvjee DGS upanijskom tuiteljstvu iroki Brijeg od
8. 2. 2005. god., izvjee DGS br. Dol-001139-04, nalaz i miljenje Odsjeka za kemijsko
i toksikoloko vjetaenje Federalnog MUP-a br. 12/9-2-04-5-7713 od 26. 1. 2005.
god., potvrda o privremen om oduzimanju predmeta DGS br. 15-4-2/1-02-P-77/04 od
10. 11. 2004. god., zapisnik o izvrenom vaganju od 10. 11. 2004. god. te da se izvri
67
uvid u fotodokumentaciju br. 02-2-4/2-7-205/04. Predlau da se svi navedeni dokazi

izvedu u kontinuitetu, a ne pojedinano, nakon ega e se o njima i izjasniti.
Sudac za maloljetnike donosi
RJEENJE
Proitati e se iskazi maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika od 6. 4. 2005. god.,
izvjee DGS upanijskom tuiteljstvu iroki Brijeg od 8. 2. 2005. god., izvjee DGS
br. Dol-001139-04, nalaz i miljenje Odsjeka za kemijsko i toksikoloko vjetaenje
Federalnog MUP-a br. 12/9-2-04-5-7713 od 26. 1. 2005. god., potvrda o privremen om
oduzimanju predmeta DGS br. 15-4-2/1-02-P-77/04 od 10. 11. 2004. god., zapisnik o
izvrenom vaganju od 10. 11. 2004. god. te e se izvriti uvid u fotodokumentaciju br.
02-2-4/2-7-205/04
itaju se iskazi maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika od 6. 4. 2005. god.,
izvjee DGS upanijskom tuiteljstvu iroki Brijeg od 8. 2. 2005. god., izvjee DGS
br. Dol-001139-04, nalaz i miljenje Odsjeka za kemijsko i toksikoloko vjetaenje
Federalnog MUP-a br. 12/9-2-04-5-7713 od 26. 1. 2005. god., potvrda o privremen om
oduzimanju predmeta DGS br. 15-4-2/1-02-P-77/04 od 10. 11. 2004. god., zapisnik o
izvrenom vaganju od 10. 11. 2004. god. Vri se uvid u fotodokumentaciju br. 02-2-4/27-205/04
Stranke suglasno izjavljuju da nemaju primjedbi na provedene dokaze i da nemaju
prijedloga za dopunu postupka na roitu za izricanje odgojne mjere s ijim se
izricanjem slau.
Nakon toga sudac za maloljetnike temeljem l. 389. st. 3. ZKP FBiH te l. 87. i 92. KZ
FBiH donosi i odmah dana nazonim objavljuje slijedee
RJEENJE
mldb. Z.V.
izrie se odgojna mjera
POJAANOG NADZORA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB
Temeljem l. 92. st. 2. KZ FBiH izreena mjera prema maloljetniku e trajati
najmanje jednu a najdue tri godine o emu e sud posebno odluiti
68
Temeljem l. 78. KZ FBiH a u svezi sa l. 239. st. 4. KZ FBiH od maloljetnika se

oduzima13,60g opojne droge marihuane privremeno oduzete po djelatnicima DGS-a
dana 10. 11. 2004. god.
Temeljem l. 390. st. 2. ZKP FBiH trokovi postupka padaju na teret
proraunskih sredstava suda
Nakon donoenja odluke sudac za maloljetnike ovu odluku priopava svim nazonim
koji se suglasno odriu prava na albu.
Zapisniar
Dovreno u 10,15 sati
Sudac za maloljetnike
S obzirom na ope pravilo o shodnoj primjeni odredbi procesnih zakona koje nisu u
suprotnosti sa odredbama koje reguliraju postupak prema maloljetniku, kao i odredbi
koje reguliraju glavni pretres u kaznenom postupku prema maloljetniku, moglo bi se
zakljuiti da bi ove odredbe vaile i za roite za izricanje odgojne mjere.
8.2. Glavni pretres
Shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona: o rukovoenju, odlaganju i prekidu
glavnog pretresa o zapisniku i tijeku glavnog pretresa (l. 363. i 364. ZKP BiH, l. 363.
i 364. ZKP DB, l. 384. i 385. ZKP FBiH te l. 369. i 370. ZKP RS)
Sudac za maloljetnike moe da odstupi od ovih pravila ako smatra da njihova primjena
u konkretnom sluaju ne bi bila cjelishodna, ali to odstupanje treba biti u zapisniku
obrazloeno.
Osim maloljetnika glavnom pretresu mora biti prisutan tuitelj koji je podnio prijedlog
iz l. 360. ZKP BiH, l. 360. ZKP DB, l. 381. ZKP FBiH te l. 366. ZKP RS.
Sudac za maloljetnike i bez prijedloga tuitelja moe donijeti odluku na osnovu
injeninog stanja koje je izmjenjeno na glavnom pretresu.
Za vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora pojedinih stanaka sudac za
maloljetnike moe narediti da se maloljetnik udalji sa zasjedanja.
Tijekom postupka sudac za maloljetnike moe donijeti odluku o privremenom smjetaju
malojetnika (prihvatilite, odgojna ili slina ustanova, druga obitelj), a moe i ukinuti
takvu odluku ako je ona ranije donesena.
Posebice valja napomenuti da se na glavnom pretresu primjenuju i slijedee zakonske
odredbe:
1. Ne moe se vriti video i audio snimanje tijeka postupka, niti objavljivanje
tijeka postupka l. 349. st. 1. ZKP BiH, l. 349. st. 1. ZKP DB, l. 370. st.
1. ZKP FBiH i l. 355. st. 1. ZKP RS
69
2. Utvrivanje identiteta maloljetnika (l. 78. ZKP BiH, l. 78. ZKP DB, l. 92
ZKP FBiH i l. 142. ZKP RS) i davanje uputa (svjedocima, vjetacima,
oteenom) l. 258. ZKP BiH, l. 258. ZKP DB, l. 273. ZKP FBiH i l.
265. ZKP RS
3. Pouke maloljetniku (optuenom) l. 259. ZKP BiH, l. 259. ZKP DB, l.
274. ZKP FBiH i l. 266. ZKP RS
4. itanje prijedloga i dokaza optube i obrane l. 260. ZKP BiH, l. 260.
ZKP DB, l. 275. ZKP FBiH i l. 267. ZKP RS
5. Dokazni postupak - izvoenje dokaza - l. 261. ZKP BiH, l. 261. ZKP DB,
l. 276. ZKP FBiH i l. 268. ZKP RS
6. Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka l. 262. ZKP BiH, l.
262. ZKP DB, l. 277. ZKP FBiH i l. 269. ZKP RS
7. Pravo suda da ne dopusti pitanje ili dokaz l. 263. ZKP BiH, l. 263. ZKP
DB, l. 278. ZKP FBiH i l. 270. ZKP RS
8. Vae posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih delikata l.
264. ZKP BiH, l. 264. ZKP DB, l. 279. ZKP FBiH i l. 271. ZKP RS
9. Posljedice priznanja optuenog l. 265. ZKP BiH, l. 265. ZKP DB, l.
280. ZKP FBiH i l. 272. ZKP RS
10. Polaganje prisege, odnosno davane izjave l. 266. ZKP BiH, l. 266. ZKP
DB, l. 281. ZKP FBiH i l. 273. ZKP RS. U tijeku sasluanja ne smiju se
prisezati maloljetne osobe (svjedoci) jer spadaju u kategoriju osoba koje nisu
u mogunosti da shvate znaaj prisege, odnosno davanja izjave. Svjedoci
koji nisu navrili 16 godina i koje su oteene krivinim djelom i ako postoji
bojazan da se svjedok nee moi sasluati na glavnom pretresu, moe se
snimiti audio vizualnim sredstvima u svim fazama postupka (l. 90. ZKP
BiH, l. 90. ZKP DB, l. 104. ZKP FBiH i l. 154. ZKP RS).
11. Ukoliko se radi o svjedoku djetetu ili maloljetniku koji je ozbiljno fiziki ili
psihiki traumatiziran okolnostima pod kojim je poinjeno krivino djelo ili
koji pati od ozbiljnih psihikih poremeaja sukladno Zakonu o zatiti
svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka - treba dati status ugroenog
svjedoka i sasluavati po pravilima procedure ovog zakona (psiho-socijalna
podrka svjedoku, drugaiji raspored sasluavanja, da sud sam u ime
stranaka i uz njihovu suglasnost ispita svjedoka, koristi tehnike ureaje za
prijenos slike i zvuka, sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka
udalji optuenog tijekom sasluanja svjedoka, ne sasluava direktno
svjedoke nego koristi zapisnike iz istrage).
70
12. Odredba o zatita svjedoka od vrijeanja, prijetnji i napada l. 267. ZKP

BiH, l. 267. ZKP DB, l. 282. ZKP FBiH i l. 274. ZKP RS, je takoer
primjenjiva i u postupku prema maloljetnicima. Ako je svjedok maloljetna
osoba ili dijete, sudac za maloljetnike e voditi rauna o nainu postavljanja
pitanja i da maloljetnik, odnosno dijete razumije postavljeno pitanje.
13. Maloljetna osoba koja s obzirom na svoju duevnu razvijenost nije u stanju
da shvati znaaj prava da ne mora svjedoiti, ne moe se sasluati kao
svjedok (l. 82. to. d. ZKP BiH, l. 82. to. d. ZKP DB, l. 96. to. d. ZKP
FBiH i l. 146. to. g. ZKP RS). U suprotnom, ako maloljetni svjedok odbije
da svjedoi, to je njegovo pravo i on bi mogao bi biti kanjen novanom
kaznom jedino ako je zaposlen.
14. Ostale odredbe o angairanju i ispitivanju vjetaka, otputanja svjedoka i
vjetaka, sasluanje van sudnice, izuzeci od neposrednog sasluanja,
zapisnici o dokaznom materijalu, izmjena optube, dopuna dokaznog
postupka, zavrnoj rijei i zavretku glavnog pretresa se primjenjuju i u
postupku prema maloljetnicima
9. ODLUKE SUCA ZA MALOLJETNIKE

Sudac za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuitelja izuzev pri odluivanju da li e
prema maloljetniku izrei kaznu ili primjeniti odgojnu mjeru. Ako je tuitelj odustao od
prijedloga sudac za maloljetnike ne moe izrei kaznu nego samo odgojnu mjeru (l.
368. st. 1. ZKP BiH, l. 368. st. 1. ZKP DB, l. 389 st. 1. ZKP FBiH i l. 374. st. 1.
ZKP RS)
9. 1 Rjeenje o obustavi postupka (sa primjerima iz prakse)
Sudac za maloljetnike e rjeenjem obustaviti postupak:
kad sud na osnovu l. 283. to. od d. do f. ZKP BiH, l. 283.

to. od d. do f. ZKP DB, l. 298. to. od d. do f. ZKP FBiH i l.
289. to. g. do . ZKP RS donosi presudu kojom se optuba
odbija ili
kojom se optueni oslobaa od optube (l. 284. ZKP BiH, l.
284. ZKO DB, l. 299.ZKP FBiH i l. 290. ZKP RS) i
kad sudac nae da nije cjelishodno izrei maloljetniku ni
odgojnu mjeru, niti kaznu.
71
9. 1. 1 Obustava iz razloga nesjelishodnosti izricanja sankcije (sa primjerima iz

prakse)
U zakonu nisu dati kriteriji kada se smatra necjelishodnim izrei odgojnu mjeru ili
kaznu.
Po teoriji:
cjelishodnost treba cijeniti s aspekta vraanja maloljetnika u normalan ivot i

sreivanja njegove budunosti i
sa aspekta drutvene opasnosti djela.
Po praksi:
za laka i za neka tea krivina krivina djela poinjena od strane mlaih

maloljetnika iz motiva koji ne indiciraju drutvenu opasnost;
razvoj poinitelja usporen ili ogranien;
protek vremena od poinjanja do suenja pa se izricanje sankcije pokazuje

nesvrsishodno i sl.
U sluaju odustanka tuitelja za izricanje krivine sankcije, sud postupa kao po opoj
proceduri i donosi odbijajuu odluku odnosno rjeenje o obustavi postupka. Rjeenje o
obustavi postupka se donosi u sluajevima kada se po osnovu l. 283. to. od d. do f.
ZKP BiH, l. 283. to. od d. do f. ZKP DB, l. 298. to. od d. do f. ZKP FBiH i l. 289.
to. g. do . ZKP RS po opim propisima donosi odbijajua presuda se donosi u sluaju
ako postupak nije pokrenut od strane tuitelja;
ako se radi o presuenoj stvari, osloboen od optube ili postupak

pravomono obustavljen;
ako je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili je nastupila zastara

ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje
Rjeenje o obustavi postupka se donosi i u sluajevima iz l. 284. ZKP BiH, l. 284.

ZKO DB, l. 299.ZKP FBiH i l. 290. ZKP RS kada se po opim propisima donosi
oslobaajua presuda: kada djelo nije zakonom predvieno kao krivino djelo, ako
postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost i ako nije dokazano da je
optueni poinio krivino djelo.
U smislu l. 100. st. 1. KZ BiH, l. 104. st. 1. KZ FBiH, l. 104. st. 1. KZ DB i l. 91.
st. 1. KZ RS punoljetnoj osobi koja je navrila 21 godinu ne moe se suditi za krivino
djelo koje je poinio kao mlai maloljetnik pa se postupak obustavlja.
72
Po stavku 2. iste odredbe ako osoba nije navrila 21 godinu, a radi se o krivinom djelu
za koje nije propisana kazna tea od 5 godina ili ako izricanje zavodske mjere nije
svrsishodno - postupak se obustavlja.
Po stavku 3. iste odredbe zavodska odgojna mjera ili kazna maloljetnikog zatvora nee
se izrei ako sud nae da nije svrsishodno izrei niti i jednu od ovih sankcija pa e
postupak postupak e se obustaviti.
U stavku 4. ove odredbe je naglaeno izuzetnost izricanja kazne zatvora ili uvjetne
osude umjesto maloljetnikog zatvora licu koje je u vrijeme suenja napunilo 21 godinu
U zakonu nije propisan sadraj rjeenja o obustavi postupka iz razloga nesvrsishodnosti.
U rjeenju uvijek treba navesti injenini opis djela, zakonski naziv djela, da li je
maloljetnik poinio djelo koje mu se stavlja na teret i razloge zbog kojih nema svrhe
izricanje krivinih sankcija. Ovo je vrlo vano za mogui kasniji prigovor presuene
stvari ili za obnovu postupka.
Navodi se nekoliko primjera iz sudske prakse o obustavi postupka koji zorno govore sa
kolikom pozornou sud mora pristupiti problemu maloljetnika i koji svjedoe o
posebnim pravilima u suenju maloljetnicima.
Obustava postupka iz razloga necjelishodnosti izricanja krivine sankcije - (iz
obrazloenja Opinskog suda u Sarajevu broj KM:131/01 B)
Opinsko tuilatvo II u Sarajevu pod brojem br.KTM-196/01 od 10.7.2002.godine po
okonanju pripremnog postupka, dostavilo je ovom sudu obrazloen prijedlog za
izricanje kazne maloljetnikog zatvora prema sada punoljetnom A. A., zbog krivinog
djela teka tjelesna povreda iz l. 177. stav 3. Krivinog zakona Fedracije.
U tijeku krivinog postupka sud je utvrdio da je maloljetnik poinio krivino djelo koje
mu se stavlja na tetet, odnosno da jedana 19.09.2001 godine oko 10,20 sati u Sarajevu,
opina Novo Sarajevo u blizini fast food restorana smjetenog u zgradi Srednje
Ekonomske kole za vrijeme velikog odmora, nakon krae verbalne prepirke i guranja
sa malodobnim R. J, u trenutku kada se malodobni R. J. sapleo o tlo, te kleknuo, a
nakon to je od malodobnog S. E. uzeo no leptir, zbo istog u predjelu lea, kojom
prilikom je malodobni R. J. zadobio teku tjelesnu povredu opasnu po ivot u vidu
ubodne rane u predjelu grudnog koa lenog dijela sa ubodnim kanalom u lijevo prsite
i prisutnosti zraka u lijevom prsitu.
Prema nalazu i miljenju vjetaka neuropsihijatrijske struke-Kuukali dr. Abdulaha i
dopunskom nalazu istog vjetaka, A. A nije osoba sklona agresivnom ponaanju, da se
psihiki i fiziki osjea potpuno zdravo, te da ima griu savjesti i kajanje zbog toga to
je branei se od oteenog istom, nehotice, upotrebom noa nanio povredu. U tom
momentu je trpio strah i bol zbog povreivanja i reagovao inpulsivno u samoodbrani ne
vodei rauna o posljedicama svog ponaanja. Kod istog nisu registrovani znaci
privremene ili trajne duevne bolesti. Vjetak istie da je u momentu izvrenja djela
73
njegova sposobnost da shvati znaaj svoga djela i da upravlja svojim postupcima bila
smanjena, ali ne bitno. U svom dopunskom nalazu, imajui u vidu okolnosti konkretnog
sluaja o kojim govore A. A. oteeni i svjedoci, dajui ocjenu psihikog stanja A. A.,
vjetak navodi da se isti u vrijeme izvrenja krivinog djela nije nalazio u stanju jake
afektivne razdraenosti, ve da je ta afektivna razdraenost bila srednjeg intenziteta jer
su njegove radnje u tijeku i nakon izvrenja djela bile svrsishodne, odnosno afekt nije
ozbiljno uticao na psihike funkcije miljenja, svijest pamenje i panju.
Malodobni A. A. roen je 03.10.1983 godine. U vrijeme izvrenja krivinog djela po
uzrastu je bio starijivriji maloljetnik dok je u vrijeme suenja postao punoljetan i imao
neto vie od 20 godina i 4 mjeseca. Prema podacima Centra centra za socijalnu zatitu
od 13.11.2001 godine maloljetni A.potie iz potpune etverol.e obitelji. Materijalne i
zdravstvene prilike obitelji su na zadovoljavajuem nivou. Obitelj nema rjeeno
stambeno pitanje i trenutno ivi u dvosobnom stanu sa privremenim rjeenjem i
oekivanjem deloacije. A. je u osnovnoj koli postizao dobar i imao primjerno
vladanje. kolske 2001/2002 godine upisao je III razred Srednje Mjeovite kole gdje
tijekom kolovanja nije bilo primjedbi na njegovo ponaanje sve do konkretnog
dogaaja kada je iskljuen iz procesa nastave i tako mu onemogueno dalje kolovanje.
Trenutno radi u praonici automobila kako bi odvojio dio novca za vanredno polaganje i
zavretak srednje kole. Do sada se nije pojavljivao kao poinilac krivinih djela, a
njegovo dosadanje ponaanje ne pokazuje da se radi o osobi sklonoj asocijalnom
ponaanju.Centar predlae obustavu postupka iz razloga cjelishodnosti.
Sud podsjea: svrha postupka koji se vodi prema malodobnim poiniteljima krivinog
djela, odnosno izricanja sankcija-odgojne mjere i kazne maloljetnikog zatvora u smislu
l. 77. Krivinog zakona Federacije BiH, je pruanje zatite i pomoi maloljetnom
poinitelju krivinog djela vrenje nadzora, osposobljavanje i razvijanje osobne
odgovornosti, odgoj, preodgoj i pravilan razvoj, te uticaj na druge maloljetnike da
ubudue ne vre krivina djela. Potreba da se kroz primjenu maloljetnikog zatvora
izvri pojaani uticaj na maloljetnika kako nebi vrio krivina djela uvjetljena je prije
svega linou poinitelja kojima se ova kazna izrie, a pod pojmom linosti u najirem
smislu se podrazumjeva raniji ivot maloljetnika i cjelokupno ponaanje poinitelja
krivinog djela. Imajui u vidu uvjete za izricanje kazne (teko krivino djelo, visoki
stupanj krivine odgovornosti, teke posljedice djela) onda primjena kazne
maloljetnikog zatvora u pravilu dolazi u obzir kada se radi o maloljetniku sa tekim
oblicima odgojne zaputenosti koji pri izvrenju krivingo djela ispoljava odredjenu
bezobzirnost, upornost, brutalnost, bezosjeajno ponaanje, izraena kriminalna volja
itd, a ranije su prema njemu izricane odgojne mjere. Dakle, u ovakvom sluaju, da bi se
maloljetnik odvratio od budueg vrenje krivinih djela, ukazuje se potreba za
intenzivnijim uticajem na njegovu linost u cilju izmjene njegovih stavova, sklonosti a
esto i ivotnih opredjeljenja. Primjenom kazne maloljetnikog zatvora takav poinitelj
krivinog djela se za relativno dui vremenski period, koji nikada ne moe biti krai od
jedne godine dana, liava slobode i u ustanovi za izvrenje kazne podvrgava
odgovarajuem tretmanu usmjerne na ostvarivanje ove posebne svrhe.
U konkretnom sluaju A. A. je u vrijeme izvrenja djela teka tjelesna povreda iz l.a
177. stav 3. Krivinog zakona FBiH po ivot opasne za koje je zakonom predviena
kazna zatvora od jedne do deset godina zatvora, po uzrastu bio stariji maloljetnik.
Cijenei linost malodobnog A. A., sredinu i prilike u kojima ivi u kojima je do sada
ivio, injenicu da nije osoba sklona asocijalnom ponaanju, da se do sada nikada nije
74
pojavljivao kao poinitelj krivinih djela pa samim tim da prema njemu nisu ni izricane
krivine sankcije, da se kao poinitelj krivinog djela nije pojavljivao ni nakon to je
pokrenut ovaj krivini postupak, sud je kod ovakvog stanja stvari, profila linosti
maloljetnike, njegovog pedagokog i socijalnog statusa, uzimajui u obzir, teinu
konktretnog krivinog djela pri ijem izvrenju je njegova uraunljivost bila smanjena,
ali ne bitno, cjenei protek vreme ( 2,5 godine) od izvrenja djela u kojem periodu nije
inio krivina djela, naao da ne bi bilo opravdano da se prema sada punoljetnom A
primjeni neka od odgojnih mjera niti kazna maloljetnikog zatvora jer je i samim
voenjem ovog postupka postignuta njegova svrha predviena l. 77. Krivinog zakona
Federacije BiH, pa je prihvatajui prijedlog Centra za socijalnu zatitu, iz razloga
necjelishodnosti izricanja krivinih sankcija, primjenom odredbe l. 97.stav 3.
Krivinog zakona Federacije BiH i donio rjeenje kao u izreci.
Obustava postupka zbog nedostatka dokaza po prijedlogu tuitelja - (iz obrazloenja
Opinskog suda u Sarajevu broj KM:127/04)
Kantonalno tuilatvo u Sarajevu pod brojem br.KTM-250/04 od 28.09.2004.godine
po okonanju pripremnog postupka, prije roita, dostavilo je ovom sudu prijedlog za
bustavu postupka zbog nedostatka dokaza, prema mldb. I. S, zbog i krivinog djela teke
kradje iz l. 274. stav 1. taka a). Krivinog zakona Federacije BiH.
Budui da je malodobni I. S. u tijeku pripremnog postupka nije dokazano da je nou
15/16.04.2004 godine u Sarajevu, zajedno sa H. S, upotrebom podesnog predmeta
otvorio bravu na vratima vozila marke ''Golf A-II'' registarski broj 912-M-429,
vlasnitvo S. S, koje je bilo parkirano u ulici Hasana Brkia do broja 2, te uao u
unutranjost vozila gdje je uzeo i prisvojio drvenu policu prtljanika sa dva manja
zvunika marke ''Kebwood'' i dva vea zvunika NN marke, ime bi poinio krivino
djelo teke kradje iz l. 287. stav 1. taka a). Krivinog zakona Federacije BiH, to je
sud na osnovu l. 389. stav 2. Zakona o krivinom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine u vezi sa l. 299. taka c) istog Zakona, i donio rjeenje kao u izreci.
Zbog nedostupnosti maloljetnika postupak je bio prekinut do sticanja uvjeta za njegov
nastavak. Sudac za maloljetnike je, imajui u vidu protek vremena i injenicu da je
maloljetnik u meuvremenu postao punoljetan, traio od tuitelja da se izjasni o
cjelishodnosti voenja ovog postupka.
Kantonalno tuilatvo Sarajevu pod brojem br.KTM-84/98 od 20.12.2004 godine
dostavilo je ovom sudu obrazloen prijedlog za obustavu postupak iz razloga
cjelishodnosti prema sada punoljetnom B. A., zbog krivinog djela teke krae iz l.
174. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine tako to je:
Dana 19/20.09.1996 godine, oko 00,30 asova u mjestu Kalesija, optina Kalesija, u
namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi, doao do kue vlasnitvo A. M, pa
je iz dvorita uzeo i za sebe prisvojio jedno biciklo marke Sports zeleno-plave boje,
koje je bilo naslonjeno na ogradu, da bi ga sljedei dan prodao S. M. za iznos od 8.000
dinara, te na taj nain otetio vlasnika za iznos od 25.000 dinara.
Dana 16.12.1997 godine u Tuzli u ulici Pere Kosoria broj 8, nakon to je eljeznom
pukom odvalio katanac na ulaznim vratima kamp prikolice marke Adria vlasnitvo
75
B. N, uao u istu i iz iste uzeo i prisvojio dva radna odijela, jedne kone rukavice i jedan
produni kabal, otetivi na taj nain vlasnika za iznos od 200 KM.
U tijeku pripremnnog postupka na okolnosti krivinog djela koje mu se stavlja na teret
nije sasluani malodobni B. A. za kojim je zbog nemogunosti da se obezbjedi njegovo
prisustvo tijekom suenja, raspisana potjernica dana 07.12.1998 godine.
Obustava postupka iz razloga necjelishodnosti voenja postupka i izricanja krivine
sankcije - (iz obrazloenja Opinskog suda u Sarajevu broj KM:53/98 B)
Naime, uzimajui u obzir specifinost postupka koji se vode prema malodobnim
poiniteljima krivinog djela, teinu konktretnog krivinog djela za koje je zakonom
zaprijeena kazna zatvora do pet godina, protek vremena od njegovog uinjenja (preko
8 godina), posljedice djela, injenicu da je maloljetnik u meuvremenu postao
punoljetan, odnosno da je prema podacima u spisu A. napunio preko 23 godine,
posebno imajui u vidu da maloljetnik nikada nije sasluan na okolnosti krivinog djela
koje im se stavlja na teret, da mu se ne moe suditi u odsutnosti, te da bi utvrivanje
odgovornosti bez njegovog izjanjenja na optube predstavljalo krenje garantovanih
minimalnih prava koja pripadaju optuenom po l.u 6. Europske Konvencije o ljudskim
pravima, sud je obustavio postupak iz razloga necjelishodnosti postupanja u ovom
predmetu. Pri donoenju ovakve odluke sud je pored injenice da je maloljetnik u
meuvremenu postao punoljetan, ocjene vrste, teine i posljedica krivinog zaprijeenu
kazne, proteka vremena od uinjenja djela, imao u vidu da se maloljetnik vie nije
pojavljivao kao poinitelji bilo kojeg drugog krivinog djela, te da u sadanjoj situaciji
nema zakonskih uvjeta za izricanje bilo koje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog
zatvora, pa je kod ovakvog stanja stvari primjenom odredbe l. 389. stav 2. Zakona o
krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa l. 104. stav 3.
Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, odluio kao u izreci ovog rjeenja.
Obustava postupka zbog nedostatka dokaza - (iz obrazloenja Opinskog suda u
Sarajevu broj KM:196/04)
Nije dokazano van svake sumnje da je malodobni . O. dana 01.09.2004 godine na
podruju Kantona Sarajevo kod sebe drao staniolski paketi sa smeom materijomopojnom drogom Heroin. Naime, tuitelj je u spis za navedenu tvrdnju kao dokaz
priloio potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta sainjene od strane II Policijske
uprave broj 02/3-2-3-316/04 od 01.09.2004 godine prema kojoj je od maloljetnika
oduzet jednan staniolski paketi sa materijom koja asocira na opojnu drogu Heroin,
a to priznaje i malodobni O. Meutim, da li se zaista radi o navedenoj drogi, svoju
tvrdnju tuitelj nije podkrijepio dokazima, a niti je u tijeku ili dopuni pripremnog
postupka u tom smislu predlagao izvoenje dokaza vjetaenja po vjetaku biolokohemijske struke oduzete materije koja je predstavljala sadraja staniolskog paketia
(materija za tu svrhu kao dokaz uloena u spis) kako bi se na nesumnjiv nain utvrdilo
da navedena materija zaista jeste droga Heroin. Ovakvo postupanje i obaveza
tuitelja proizilazi iz odredbe l. 45. stav 2. taka a) i stava 3. istog lana Zakona o
76
krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa l.om 381. stav 1. ovog
zakona. Dakle, tuitelj je duan da dokae odgovornost optuenog maloljetnika ne samo
na osnovu prikupljenih dokaza od strane ovlatenih slubenih osoba, nego i na osnovu
dokaza koji su prikupljeni na osnovu i u okviru njegovog zahtjeva za pokretanje
pripremnog postupka i da nakon toga, predlaui sudu donoenje odluke o izricanju
odgojne mjere, pa i kada predlae donoenje odluke o obustavi postupka iz razloga
necjelishodnosti izricanja sankcije, svoju tvrdnju o poinjenom krivinom djelu
potkrijepi odgovarajuim dokazima. U konkretnom sluaju postoji osnovana sumnja da
je maloljetnik poinio krivino djelo posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih
droga iz l. 239. stav 3. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, ali sud
zbog izostale aktivnosti tuitelja u pogledu pruanju dokaza, u
odgovornost
maloljetnika nije uvjeren van svake sumnje. Zbog svega navedenog sud nije prihvatio
prijedlog tuitelja da se postupak prema maloljetnom O za ovo djelo obustavi iz
razloga necjelishodnosti. Ovo i zbog toga to se i odluka o obustavi postupka iz razloga
necjelishodnost, kao specifina odluka u postupku prema maloljetnim poiniteljima
krivinog djela, takoer mora zasnivati na utvrivanoj odgovornosti za poinjeno djelo,
zbog ega je sud, imajui naprijed navedeno, primjenom odredbe l. 389. stav 2.
Zakona o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa l. 299. taka
c) istog Zakona, i odluio kao u izreci ovog rjeenja.
Tuitelj je odustao od krivinog gonjenja zbog nedostatka dokaza da je malodobni O:
1.Dana 20.08.2004 godine u Sarajevu na raskrsnici uosobe Banjaluka i Dervia
Numia priao sa lea arapi Radetu, te mu iz desne ruke istrgao a zatim uzeo i
prisvojio jedan platneni ceker plave boje u kojem su se nalazioli kljuevi od stana,
novac u iznosu od 50,00 KM i novanik sa dokumentima.
2. Dana 20.08.2004 godine u Sarajevu, u ulici Aleja lipa broj 13, opina Novo
Sarajevo, upotrebom fizike snage popeo se na sims prozora koji je bio otvoren na
obrliht, te na taj nain uao u unutranjost stana vlasnitvo BA, odakle je uzeo I
prisvojio novac u iznosu od 50 eura i 450 RH kuna, na koji nain je otetio vlasnika za
gore navedeni iznos.
3. Dana 29.08.2004 godine u Sarajevu, u ulici Obitelji Ribar broj 67, opina Novo
Sarajevo, upotrebom fizike snage popeo se na sims prozora koji je bio otvoren na
obrliht, a zatim guranjem otvorio isti, te uao u unutranjost stana vlasnitvo S S,
odakle je uzeo dva srebrena lania, prstenove od srebra, novac u iznosu od 50 KM i
jednu akiju na preklapanje sa natpisom Rehau .
Budui da je tuitelj postupjui sukladno sa principom mutabiliteta iz l. 52. Zakona o
krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine prema malodobnom O odustao
od krivinog gonjenja zbog krivinog djela teke krae iz l. 287. stav 1.taka b).
Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, u odnosu na krivinopravne
radnje opisane od 1-3 obrazloenja ovog rjeenja, to je sud primjenom odredbe l.
389. stav 2. Zakona o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, i odluio
kao u izreci ovog rjeenja.
Obustava postupka po prijedlogu tuitelja zbog nedostatka dokaza - (iz obrazloenja
77
Kantonalno tuilatvo u Sarajevu pod brojem br.KTM-172/03 od 15.04.2004.godine

po okonanju pripremnog postupka, a prije roita, dostavilo je ovom sudu obrazloen
prijedlog za obustavu postupka zbog nedostatka dokaza prema sada punoljetnom B D,
zbog krivinog djela teke kradje iz l. 287. stav 1. taka a). Krivinog zakona
Federacije BiH da je:
1. U vremenskom periodu od 14 do 17.03.2003 godine u Sarajevu, u ulici Save
Skaria br.2, opina Stari grad, u drutvu sa malodobnim B F, upotrebom
podesnog predmeta odvalio metalne gitere, koji su se nalazili na prozoru kue
vl. M A, da bi potom upotrebom fizike snage otvorio prozor na istoj, te na taj
nain uao u unutranjost, odakle je uzeo i prisvojio sedam pari djeijih
naunica, tri djeije narukvice, jedan privjesak, dvije jakne, jedno muko
odijelo, jedanenski sat, dvije srebrene narukvice, jedan srebreni lani, jedan
srebreni prsten, jednu srebrenu ogrlicu, jedan TV marke Philips, jednu
muziku liniju marke Elton, jedan elektronski telefonski imenik I oko 15
komada audio kaseta, otetivi vlasnika za neutvreni iznos.
2. U vremenskom periodu od 11. do 22.03.2003 godine u Sarajevu, u ulici Brdo
damija br.44, u drutvu sa malodobnim B F, upotrebom fizike snage odvalio
ulazna vrata na kui vl. J M, te na taj nain uao u unutranjost iste, odakle je
uzeo I prisvojio jedan TV aparat, jedan perzijski ilim, jedan depni sat marke
Omega, jedan runi sat marke Cortebert I jedan kvarcni sat, otetivi
vlasnika za neutvreni iznos.
Imajui u vidu prijedlog tuitelja, sud je na osnovu l. 299. taka c) Zakona o
krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa l. 361. stav 1. istog
Zakona i l. 104. stav 2. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine odluio
kao u izreci ovog rjeenja.
Odluka o trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu oteenog M A
I i J M temelji se na odredbi l. 203. stav 1. i l. 212. stav 4. Zakona o krivinom
postupku Federacije Bosne i Hercegovine. u vezi sa l. 361. stav 1. istog Zakona.
78
11. 1. 2 Rjeenje o izricanju odgojne mjere (sa primjerima iz prakse)

Za primjenu svake krivinopravne sankcije, pa i odgojne mjere, vai naelo krivnje, ali
se maloljetnik prilikom izricanja odgojne mjere ne oglaava krivim.
U rjeenju se navodi:
naziv odgojne mjera
zakonska osnova za izricanje mjere
najkrae i najdue trajanje mjere s naznakom da e se o trajanju

mjere naknadno odluiti
odluka o primjeni mjere sigurnosti, trokovima postupka i

imovinskopravnom zahtjevu
U obrazloenju rjeenja treba se navesti potpuni injenini opis djela, zakonski naziv
djela i sve bitne izvedene dokaze i utvrene injenice i okolnosti koje opravdavaju
primjenu izreene odgojne mjere. Razlozi koji bi mogli negativno uticati na
maloljetnike nee se navoditi.
Polazei od specifinosti ciljeva koji se ele postii izborom prave odgojne mjere sud
posebice mora svestrano analizirati osobnost maloljetnika kako bi donio pravilnu
odluku.
Navodi se nekoliko primjera sudskih odluka koje zorno pokazuju ne samo formu ve i
sutinu ove vrste sudske odluke. Posebnu pozornost treba posvetiti razlozima sudske
odluke koji su sud opredjelili za izricanje konkretne mjere. Ti razlozi takoer pokazuju
na posebnu pozornost koja se daje preodgoju maloljetnika.
Zavodska mjera izvod iz Rjeenja Opinskog suda Ljubuki broj Km 1/01 od 11. 5.
2001. god.
Cijenei okolnosti od znaaja za ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika, sredine i
prilika u kojima ive i razmatrajui koju od odgojnih mjera primijeniti u konkretnoj
situaciji vijee Opinskog suda Ljubuki je odluilo da se obojica maloljetnika moraju
uputiti u odgojno popravni dom i to iz slijedeih razloga.
Mldb. M.M. je dijete razvedenih roditelja pa je, uslijed toga, jedno vrijeme ivio s
majkom u Mostaru dok u posljednjoj godini dana ivi s ocem u G., op. Ljubuki. U
koli je postizao slab uspjeh, kako u uenju tako i u vladanju, pa je dobivao slabe
ocjene i bjeao s nastave. Pokazivao je sklonost uzimanju alkohola, piva i gemita, a
poeo je uzimati i opojna sredstva drogu. Zbog toga su ga roditelji vodili u
Meugorje u tzv. Komunu gdje se ovisnici o opojnim sredstvima odvikavaju od istih. Da
ne bi bio izbaen iz kole koju je pohaao otac ga je, u dogovoru s ravnateljem
79
mostarske kole, ispisao iz iste i upisao u kolu u V., op. Ljubuki. Marko je zavrio
sedam razreda osnovne kole iako je osmogodinje kolovanje po zakonu obvezno. Otac
ga je uzeo sa sobom da mu pomae u razliitim zanatskim radovima koje je on izvodio
na izgradnji stambenih kua da ga tako i osposobi da moe samostalno raditi i
privreivati. Prema iskazu roditelja, koji potvruje i svjedok R.T., mldb. M. je bio
posluan i vrijedan. Iz iskaza majke koja kae da je jednom prigodom, kada je M.
zaprijetila da e se udati, on odgovorio: Moe ali samo za mog oca, kao i iz iskaza
M.M. da bi volio da mu roditelji ive zajedno, sud zakljuuje da je ukupna obiteljska
situacija poluila negativne tendencije u razvoju M. linosti i ukupnog ponaanja tako
da M., prema nalazu i miljenju vjetaka neuropsihijatra, zadovoljava sve elemente
ponaajnog poremeaja (F91) koji je okarakteriziran ponavljanim i stalnim
nedrutvenim, agresivnim i prkosnim ponaanjem koje je oito tee od obinih djejih
prkosa i adolescentnog buntovnitva, te zbog kojeg je ve u sredini ivljenja
prepoznatljiv i disfunkcionalan.
Sud je naao da su roditelji mldb. M.M. ulagali napore u cilju njegovog preodgoja i
odvikavanja od loih navika, odnosno osposobljavanja za drutveno koristan rad, ali su
ti napori injeni nakon njegovog evidentno loeg i neprihvatljivog ponaanja a nakon
kojeg je maloljetnik i poinio teko kazneno djelo prethodno konzumirajui alkohol i
opojno sredstvo. Sud je naao i da roditelji nisu ostvarivali dostatnu kontrolu i nadzor
nad vladanjem svog sina te da odgojne mjere koje su poduzimali nisu osigurale njegovo
drutveno prihvatljivo ponaanje. Naime, s nepunih petnaest godina M. je poeo
konzumirati alkohol i drogu, a roditelji nisu izvrili ni zakonsku obvezu da im dijete
zavri osmogodinje kolovanje.
Mldb. V.M. je u koli postizao izuzetno slab uspjeh u uenju i vladanju. Jedan od
razreda je ak i ponavljao, a due godina ima loe ocjene iz vladanja. U osmom
razredu, na polugoditu, ima osam zakljuenih jedinica te loe vladanje. Pokazuje
sklonost kraama novca od svoje babe za koje roditelji znaju ali ne ine nita da ga od
toga odviknu. Sud nalazi da postoji oigledna indiferentnost, pa i neka svojevrsna doza
odobravanja, roditelja u odnosu na pokazanu sklonost mldb. V. kraama novca, loem
uenju i vladanju. Prema nalazu i miljenju vjetaka neuropsihijatra mldb. V. je
bioloki i socio-emocionalno nezrela linost s oitim i viegodinje evidentiranim
smetnjama na emocionalnoj i voljno-nagonskoj sferi funkcioniranja manifestnim kroz
aberacije ponaanja i socijalnog funkcioniranja koje ima disocijalne elemente. Sud je
posebice cijenio i zakljuak nalaza vjetaka neuropsihijatra koji kae obzirom na
prenaglaenu psihijatrijsku hereditarnu optereenost i sloen krajnje nepovoljan s
psiholokog aspekta gledano praktiki bolestan obiteljski milje odrastanja od najranijeg
djetinjstva, kod ispitanika je ve manifestan emocionalni defekt uz vaspitno-odgojnu
zaostalost, te naglaenu sugestibilnost koja je prije svega produkt intelektualnih
potencijala ispitanika. Sukladno ovom nalazu vjetaka, ali i vlastitim zakljucima koje
je sud donio temeljem iskaza zakonskih zastupnika maloljetnika i iskaza njegovih
strieva, sud utvruje da ukupan obiteljski milje u kome ivi mldb. V. ne samo da ne
moe osigurati njegov pravilan odgoj i dostatnu kontrolu i nadzor nad njegovim
vladanjem, ve moe samo daljnje negativno utjecati na njegov ukupan socio-psiholoki
razvoj i ponaanje. Ovo i stoga jer je tijekom ovog postupka bez ikakve dvojbe utvreno
da otac mldb. V., nakon to je pronaao svoje roditelje mrtvu majku i iva oca, nije
poduzeo nikakve mjere u cilju pokuaja spaavanja oevog ivota ve je pokazao,
najblae reeno, vrlo nerazumljivo ponaanje, a tijekom postupka i stanovitu dozu
80
agresivnosti. U neto irem obiteljskom okruenju mldb. V. ima strieve od kojih jedan
tvrdi da je protjeran iz Njemake zato to je bio dobar s Titom i Clintonom, dok drugi
tvrdi da je bolestan zato to nema nikakve kole, a to samo za sebe govori kakav bi
utjecaj na V. linost oni mogli imati.
Iz gore navedenih utvrenja sud zakljuuje da su oba maloljetnika kazneno djelo uinili
i zbog ukupnosti negativnog utjecaja sredine i prilika u kojima su ivjeli, odnosno da
sredina i prilike u kojima oni ive ne samo da ne jami njihov pravilan razvoj na crti
ope prihvatljivog ponaanja ve obvezuje sud da ih izdvoji iz takve sredine i prema
obojici primjeni pojaane mjere preodgoja. Sukladno ovakvom utvrenju sud je
stajalita da se daljnji odgoj i kontrola nad maloljetnicima ne moe prepustiti
roditeljima ili Centru za socijalnu skrb, odnosno da upuivanje u odgojnu ustanovu,
kako predlae Centar za socijalnu skrb Ljubuki, nee osigurati njihov preodgoj koji u
sebi treba da ukljui ne samo zavretak kolovanja i osposobljavanje za drutveno
koristan rad, ve i jedan dui i cjelovitiji pedagoki, pa i rad psihologa, u cilju njihovog
odvikavanja od postignutih loih navika a zatim i pojaanog preodgoja na postizanju
ope prihvatljivog djelovanja. Utvren socio-psiholoki profil obadvojice maloljetnika,
negativne sklonosti konzumiranju alkohola i droge, loeg vladanja i uenja kod mldb.
M. M., odnosno sklonost estim kraama i ekstremno lo uspjeh u uenju i vladanju u
koli kod mldb. V.M., pobude iz kojih je poinjeno ovo izuzetno teko kazneno djelo,
posebice sredina i prilike u kojima maloljetnici ive te mjere koje se trebaju poduzeti da
bi se poluili postavljeni ciljevi, zahtijevaju znatno dui, struniji i kompleksniji rad s
maloljetnicima, provjeru i nadogradnju rezultata poluenih u odreenom periodu, od
onog koji su u mogunosti postii Centar za socijalnu skrb, kako predlae obrana za
mldb. M.M., ili odgojna ustanova, kako predlae Centar za socijalnu skrb Ljubuki. Da
bi se sve ovo poluilo nije dostatan samo stalni nadzor od strunih odgajatelja u
ustanovi za odgoj maloljetnika ve iskljuivo pojaane mjere preodgoja koje je mogue
osigurati u odgojno popravnom domu.
Polazei od svrhe odgojnih mjera, a imajui u vidu odredbe l. 76. st. 2., 77., 80. i 88.
KZ-a, odlueno je kao u izreci.
Temeljem l. 88. st. 3. KZ-a odlueno je da izreena mjera traje najmanje jednu a
najvie pet godina, a o emu e sud posebno odluiti.
Zavodska mjera i pojaan nadzor organa starateljstva izvod iz Rjeenja Opinskog
suda Ljubuki broj Km 2/03 od 24. 7. 2005. god.
Temeljem izvjea Centra za socijalnu skrb Ljubuki, iskaza roditelja zakonskih
zastupnika maloljetnika te nalaza i miljenja psihologa sud je utvrdio slijedee
injenice.
Roditelji mldb. I.C. nisu ulagali dostatne napore u cilju njegovog preodgoja i
odvikavanja od loih navika, odnosno osposobljavanja za drutveno koristan rad, ak ni
nakon njegovog evidentno loeg i neprihvatljivog ponaanja oitovanog u poinjanu
prethodno navedenih kaznenih djela. Sud je naao i da roditelji nisu ostvarivali
dostatnu kontrolu i nadzor nad vladanjem svog sina te da odgojne mjere koje su
poduzimali nisu osigurale njegovo drutveno prihvatljivo ponaanje. Mjere koje su
poduzimane u tijeku izvrenja odgojne mjere pojaanog nadzora Centra za socijalnu
81
skrb takoer nisu poluile eljeni rezultat. Naime, maloljetnik je pokazao evidentnu
upornost u poinjanju kaznenih djela, a napustio je i kolovanje.
No isto tako sud je naao da je maloljetni I.C. po svom psiholokom profilu osoba ija
socijalna zrelost zaostaje za njegovom dobi te da nije u stanju potpuno shvatiti znaaj i
uzrono-posljedine veze svojih postupaka i mogue negativne reperkusije po njega
samog.
Roditelji mldb. S.P. su ulagali napore u cilju njegovog preodgoja i odvikavanja od loih
navika, odnosno osposobljavanja za drutveno koristan rad, ali ti napori nisu poluili
eljeni rezultat. Sud je naao i da roditelji nisu ostvarivali dostatnu kontrolu i nadzor
nad vladanjem svog sina te da odgojne mjere koje su poduzimali nisu osigurale njegovo
drutveno prihvatljivo ponaanje.
Iz gore navedenih utvrenja sud zakljuuje da su oba maloljetnika kazneno djelo uinili
i zbog ukupnosti negativnog utjecaja sredine i prilika u kojima su ivjeli, nedostane
kontrole i poduzimanja odgojnih mjera od strane roditelja, odnosno kod I.C. i
neprihvaanja autoriteta i odgojnih mjera i savjeta Centra za socijalnu skrb. Sud
takoer zakljuuje da sredina i prilike u kojima ivi I.C. ne samo da ne jami njegov
pravilan razvoj na crti ope prihvatljivog ponaanja ve obvezuje sud da ga izdvoji iz
takve sredine i primjeni pojaane mjere preodgoja.
Sukladno ovakvom utvrenju sud je stajalita da se daljnji odgoj i kontrola nad
maloljetnim I.C. ne moe prepustiti roditeljima i Centru za socijalnu skrb, odnosno da
mjera pojaanog nadzora od strane Centra za socijalnu skrb ili upuivanje u odgojnu
ustanovu, kako predlae njegova obrana, nee osigurati njegov preodgoj koji u sebi
treba da ukljui ne samo zavretak kolovanja i osposobljavanje za drutveno koristan
rad, ve i jedan dui i cjelovitiji pedagoki, pa i rad psihologa, u cilju njihovog
odvikavanja od postignutih loih navika a zatim i pojaanog preodgoja na postizanju
ope prihvatljivog djelovanja. Utvren socio-psiholoki profil maloljetnog I.C., sklonost
estim kraama i ekstremno lo uspjeh u uenju i vladanju u koli, pobude iz kojih su
poinjena kaznena djela, sredina i prilike u kojima ivi te mjere koje se trebaju poduzeti
da bi se poluili postavljeni ciljevi, zahtijevaju znatno dui, struniji i kompleksniji rad s
njim, provjeru i nadogradnju rezultata poluenih u odreenom periodu, od onog koji su
u mogunosti postii Centar za socijalnu skrb ili odgojna ustanova. Da bi se sve ovo
poluilo nije dostatan samo stalni nadzor od strunih odgajatelja u ustanovi za odgoj
maloljetnika ve iskljuivo pojaane mjere preodgoja koje je mogue osigurati u
odgojno popravnom domu.
U ozraju navedenog sud je uvjerenja da bi izricanje kazne maloljetnikog zatvora i
uvjeti njenog izvrenje negativno utjecalo na socio-psiholoki razvoj linosti
maloljetnog I.C., posebice zbog toga to je prema njemu evidentno poduzeti mjere
preoodgoja i psiholokog rada koje se uinkovitije mogu postii u za to specijaliziranoj
ustanovi kakva je odgojno-popravni dom.
U odnosu na maloljetnog S.P. sud je uvjerenja da mjera pojaanog nadzora od strane
Centra za socijalnu skrb moe poluiti eljeni rezultat. Ovo i stoga to je maloljetnik
pokazao vidan napredak u periodu od poinjanja djela do dana zakljuenja glavne
rasprave oitovan u injenici da je popravio tri slabe ocijene i razred zavrio dobrim
uspjehom.
Polazei od svrhe odgojnih mjera, a imajui u vidu odredbe l. 77., 80. 85. i 88. KZ
FBiH, odlueno je kao u izreci.
Temeljem l. 88. st. 3. KZ FBiH odlueno je da izreena mjera upuivanja u odgojnopopravni dom traje najmanje jednu a najvie pet godina, dok je temeljem l. 85. st. 2.
82
KZ FBiH odlueno da izreena mjera pojaanog nadzora Centra za socijalnu skrb traje
najmanje jednu a najvie tri godine, a o emu e sud posebno odluiti.
Odgojna mjera pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite - (iz obrazloenja
Imajui u vidu naprijed navedeno, cijenei linost maloljetnika, sredinu i prilike u
kojima ivi, cijenei teinu krivinog djela i posljedice djela, posebno imajui u vidu
kompleksnost porodinih odnosa i ekonomske i socijalne prilike u kojim obitelj ivi, sud
je doao do zakljuka da malodobnog S. nije potrebno izdvajati iz postojeeg
porodinog okruenja, ali da ga je potrebno staviti pod pojaani nadzor zbog ega je
primjenom l.a 92. Krivino zakona Federacije BiH prema njemu i izreene odgojna
mjera pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite o ijem izvrenju e uz
pruanje potrebne pomoi, brinuti ovlatena osoba ovog organa. Pri donoenju ovakve
odluke sud je imao u vidu medjunarodni pravni standard l. 3. Konvencije o pravima
djeteta kojim je utvrdjeno pravo i osnovni princip da se u postupcima koje se djeteta
tiu postupa u njegovom najboljem interesu, te istovremeno na osnovu stava 2. l.a 92.
Krivinog zakona FBiH odredio vrijeme izvrenja odgojne mjere pojaanog nadzora
nadlenog organa socijalne zatite u najmanjem trajanju od 1(jedne) godine a najvie
do 3(tri) godine dana, realno oekujui da e se izreenom mjerom ostvariti njena svrha
odredjena l.om 85. Krivinog zakona FBIH. Zavisno od uspjenosti izvrenja izreene
mjere, sud e naknadno i odluiti o duini njenog trajanja.
O imovinsko pravnom zahtjevu oteenih _______sud nije odluivao budui da takav
zahtjev u tijeku postupka nije ni postavljen.
Odluka o trokovima krivinog postupka temelji se na odredbi l. 390. stav 2. Zakona
o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.
Odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom iz odluke Okrunog suda u Banja
Luci broj Km. 1/04 od 22. 12. 2004. god.
Okruni tuilac u Banjoj Luci je nakon provedenog pripremnog postupka protiv mldb.
I. M. pod br. KTM. 12/04 od 13. 10. 2004. god. a na osnovu l. 386. st. 1. ZKP- stavio
prijedlog da se prema tada mldb. I. M. izrekne kazna maloljetnikog zatvora.
Centar za socijalni rad Banjaluka uz socio-amnestike podatke dostavio je i miljenje
da se mld. I. M. za navedeno krivino djelo izrekne vaspitna mjera pojaanog nadzora
organa socijalnog staranja.
Prilikom izbora vaspitne mjere prema mldb. I. M. sud je cijenio sve okolnosti koje na to
utiu, uzrast maloljetnika, stepen njegove duevne razvijenosti, fizika svojstva, njegove
sklonosti, pobude iz kojih je djelo uinjeno, dosadanje vaspitanje, sredinu i prilike u
kojima je ivio, teinu uinjenog djela a posebno injenicu da do sada protiv mld.
okrivljenog nije voen krivino postupak. Imajui u vidu teinu poinjenog djela,
drutvenu opasnost djela i maloljetnika kao poinioca te prijedlog Centra za socijalni
rad Banjaluka to se ukazuje d se ova vaspitna mjera upuivanje u vaspitno-popravni
dom izrie u interesu mldb. okrivljenog.
83
U vaspitno-popravnom domu mldb. okrivljeni e ostati najmanje dvije a najvie pet

godina pa mu se prua mogunost prevaspitanja.
Sud nije prihvatio prijedlog okrunog tuioca da se prema mldb. okrivljenom izrekne
kazna maloljetnikog zatvora iz l. 88. KZ RS jer prema odredbi l. 87 KZ RS kazniti se
moe samo krivino odgovorni stariji maloljetnik koji je poinio krivino djelo za koje
je zakonom propisana kazna zatvora tea od 5 godina a zbog tekih posljedica djela i
visokog stepena krivine odgovornosti ne bi bilo opravdano izrei vaspitnu mjeru. U
konkretnom sluaju ovaj sud smatra da je izostao visok stepen krivine odgovornosti
mldb. Okrivljenog kao jedan od uslova za izricanje kazne maloljetnikog zatvora. Ovo
iz razloga to je prema nalazu i miljenju vjetaka neuropsihijatra S. dr. B . u vrijeme
kada je poinjeno djelo za koje se mldb. okrivljeni tereti on se nalazio u stanju jakih
afektivnih promjena te stanja lake opijenosti to je kod njega dovelo do prolaznog
duevnog poremeaja srednjeg stepena. Zbog navedenog prolaznog duevnog
poremeaja mldb. okrivljeni je u vrijeme izvrenja bio bitno smanjene sposobnosti da
shvati znaaj i posljedice tog djela i bitno smanjene mogunosti da upravlja svojih
postupcima.
Bitno smanjena uraunljivost u vrijeme izvrenja krivinog djela iskljuuje postojanje
visokog stepena krivine odgovornosti jednog od uslova za izricanje kazne
maloljetnikog zatvora prema stavu Vrhovnog suda Srbije (Km. 72/95 od 22. 8. 1995.
god.).
Iz navedenih razloga a imajui u vidu da nije bilo uslov za izricanje mjere pojaanog
nadzora socijalnog staranja (l. 91 KZ) ovaj sud smatra da e se izreenom vaspitnom
jerom postii svrha vaspitnih mjera iz l. 80. KZ RS. Naime, u okviru ope svrhe
krivinih sankcija svrha vaspitnih mjera je da se pruanjem zatite i pomoi mldb.
uiniocima krivinih djela, vrenje
nadzora nad njima, njihovim strunim
osposobljavanjem i razvijanjem njihove linosti odgovornosti obezbjedi njihovo
vaspitanje, prevaspitanje i pravilan razvoj.
Odluka Vrhovnog suda RS broj Km 2/05 od 17. 5. 2005. god. po albi branitelja na
prethodno navedenu odluku Okrunog suda u Bijeljini
Cijenei teinu i prirodu uinjenog djela, okolnosti koje su pratile izvrenje djela
(izraena upornost i brojnost povreda nanesenih niem, u grudnom kou i obje
natkoljenice, te napad metalnom ipkom, koji je neposredno prethodio nanoenju
povreda), te nalaz psihijatra i miljenje Centra za socijalni rad Banja Luka, vijee za
maloljetnike ovog suda nalazi da je pravilan zakljuak pobijanog rjeenja da su, u
konkretnom sluaju neophodne posebne mjere pomoi zatite i nadzora koje se ogledaju
u pojaanim mjerama prevaspitnja, to se moe ostvariti u vaspitno-popravnom domu
za maloljetne uinioce krivinih djela, radi ega je alternativni prijedlog albe branioca
maloljetnika za upuivanje u vaspitnu ustanovu, neosnovan. Pri izboru vaspitne mjere
prvostepeni sud je u smislu l. 72. KZ RS pravilno cijenio sve okolnosti koje su od
uticaja za odluku u tome pravcu i to uzrast maloljetnika, stepen njegove duevne
razvijenosti, psihika svojstva i sklonost, dosadanje vaspitanje te sredinu i okruenje u
kome ivi. Navedene okolnosti su potpuno i jasno utvrene prvenstveno iz nalaza i
miljenja Centra za socijalni rad Banja Luka sa anamnestikim podacima za
84
maloljetnika, te nalaza i miljenja neuropsihijatra S. dr. B., tako da je nesumnjivo da e

se izreenom vaspitnom mjerom, kao mjerom pomoi, zatite i nadzora, u potrebnoj
mjeri uticati na prevaspitanje i njegov pravilan razvoj, to se moe sa sigurnou
ostvariti, upravo, izreenom mjerom insitucijalnog karaktera.
Meutim, alba branioca maloljetnika osnovano ukazuje na pogrenu primjenu
krivinog zakona i odredbe l. 80. st. 3. KZ RS, kojom odredbom je regulirano da u
vaspitno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje 1 (jednu) a najvie 5 (pet)
godina, pa je u skladu sa navedenom zakonskom odredbom prvostepeno rjeenje i
preinaeno, s tim da e se u smislu st. 3. istog zakonskog propisa o trajanju mjere
naknadno odluiti.
Odluka Vrhovnog suda Republike Srpske broj Km 2/03 od 9. 9. 2003. god. po albi na
odluku Okrunog suda u Bijeljini kojom je zamijenjena odgojna mjera upuivanja u
odgohnu ustanovu sa mjerom upuivanja u odgojno-popravni dom
Rjeenjem Okrunog suda u Bijeljini br. Km. 6/03 od 10. 7. 2000. god. koje je
potvreno rjeenjem Vrhovnog suda Republike Srpske br. Km. 6/00 od 9. 10. 2000.
god. maloljetnom M. V., a zbog krivinog djela silovanja iz l. 88. st. 2. u vezi sa st. 1.
KZ RS posebni dio, izreena je vaspitna mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu.
Kako je od pravosnanosti odluke kojom je izreena zavodska mjera proteklo vie od
jedne godine, a izvrenje mjere prema maloljetniku nije zapoeto, prvostepeni sud je, na
sjednici vijea za maloljetnike dana 27. 5. 2003. god., na prijedlog Okrunog javnog
tuioca u Bijeljini, a po prethodnom pribavljanom miljenju Centra za socijalni rad
opine Ugljevik i sasluanju majke maloljetnika, u skladu sa l. 492. st. 2. ZKP-a, donio
pobijano rjeenje i u skladu sa l. 20. st. 1. KZ RS posebni dio, izreenu mjeru
upuivanja u vaspitnu ustanovu zamijenio drugom zavodskom mjerom, i to mjerom
upuivanja u vaspitno popravni dom, sa granicama odreivanja trajanja predvienih
lanom 17. st. 3 KZ RS posebni dio. Izmjenu odluke o izreenoj vaspitnoj mjeri
obrazlae njihovom posebnom svrhom te utvrenim injenicama i okolnostima koje se
odnose na linost maloljetnika koje upuuje na zakljuak nepostizanja svrhe, ranije
izreenom zavodskom mjerom.
Prilikom izmjene odluke o vaspitnim mjerama molra se cijeniti da vaspitne mjere, po
svojoj sadrini i svrsi predstavljaju, prvenstveno, mjere pomoi, zatite i nadzora, pa
ako se izreena mjera pokae neefikasnom, moe se zamijeniti drugom vaspitnom
mjerom i to onom kojom se omoguuje ostvarenje svrhe vaspitnih mjera u postupku
prevaspitanja maloljetnika i resocijalizacije, a sve u skladu sa l. 20 KZ RS - posebni
dio. Naime, zavodska mjera obzirom na postignuti uspjeh prevaspitavanja, moe se
obustaviti od izvrenja, ili se moe zamijeniti nekom drugom takvom mjerom, kojom e
se bolje postii svrha vaspitnih mjera. Sutina je u ostvarenju svrhe vaspitnih mjera i u
konkretnom predmetu o zamjeni iste vrste zavodske mjre, u okviru vaspitnih mjera, pa
se ne moe raditi o povredi instituta reformatio in peius, koko to alba branioca
maloljetnog M.V. istie.
Prema dopisu Centra za socijalni rad Ugljevik br. 59/03 od 30. 3. 2003. god. M. V.
(sada punoljetan) izbjegavao je odlazak u vaspitne ustanove i smjetaj, i to u Zvod za
vaspitanje djece i omladine Beograd, Zavod za vaspitanje maloljetnika u Podgorici, te
85
Zavod za djecu i omladinu u Niu, koji mu je, putem odgovarajuih ministarstava vie
puta obezbjeivan, na brojne pozve Centa za socijalni rad Ugljevik nije se odazivao, a
prema izvjetaju CJB Ugljevik V.M. je napustio mejsto prebivalita i nalazio se jedno
izvjesno vrijeme u Tuzli, Republici Hrvatskoj, a prema nekim podacima i u paniji (bavi
se fudbalom). Njegova majka nema saznanje o trenutnom mjestu boravita ali potvruje
da v. ne pohaa kolu, kako kae to za njega nije bitno jer e postati profesionalni
fudbaler.
Oigledno je da je V.M. izbjegavao izvrenje vaspitne mjere upuivanja u vaspitnu
ustanovu u emu je imao podrku majke, kako to pravilno zakljuuje prvostepeni sud pa
izreena mjera upuivanja u vaspitnu ustanovu nije postigla svoju svrhu, jer izvrenje
nije ni zapoeto, pa vijee za maloljetnike prvostepenog suda pravilno postupa kada, u
skladu sa l. 20 st. 1. KZ RS posebni dio, zamjenjuje mjerom upuivanja u vaspitno
popravni dom. Pri tom je cijenjena teina a posebno priroda poinjenog krivinog
djela, u skladu sa l. 17. st. 2. KZ RS posebni dio, te sve okolnosti od uticaja za razvoj
linosti M. V. , to se nesumnjivo moe ostvariti jedino zamijenjenom vaspitnom
mjerom.
11. 1. 3. Presuda (sa primjerima iz prakse)
Presuda kojom se maloljetniku izrie kazna maloljetnikog zatvora donosi se u obliku

predvienom po opim propisima za osuujuu presudu iz l. 300. ZKP FBiH.
Sud u tijeku postupka nekom maloljetniku presudom moe izrei kaznu, a u posebnom
djelu izreke presude odgojnu mjeru (princip da se svim osobama u istom postupku
odlui jednom odlukom).
Za krivina djela u sticaju od kojih za neka maloljetniku treba izrei kaznu, a za neka
odgojnu mjeru, sud izrie samo kaznu presudom. Krivina djela za koje smatra da treba
izrei odgojnu mjeru, sud nee unijeti u izreci presude ve e ih navesti u razlozima
presude i to u injeninom opisu i pravnoj kvalifikaciji djela.
Maloljetnik se presudom moe obavezati na naknadu trokova postupka i na ispunjenje
imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog
zatvora.
Oduzimanje imovinske koristi moe se izrei rjeenjem kojom se utvruje da je
maloljetnik poinio krivino djelo koje je predmet optube i kada donosi rjeenje o
obustavi postupka iz razloga necjelishodnosti izricanja kazne i odgojne mjere.
Slijede primjeri prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih odluka iz kojih je razvidno
to sve sud mora cijeniti kod donoenja odluke o izricanju maloljetnikog zatvora.
Ujedno iznova potvruju pravilo da se i kod najteih odluka teite daje preodgoju
maloljetnika.
Izvod iz presude Vrhovnog suda RS broj Km. 1/05 od 17. 3. 2005. god.
86
Presudom Okrunog suda u Bijeljini br. KM. 2/04 od 13. 12. 2004. god., oglaen je
krivim maloljetnik M. M. zbog krivinog djela teko ubistvo iz l. 149. st. 1. to. 2. KZ
RS, te je osuen na kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju od 9 (devet) godina i 6
(est) mjeseci), u koju je uraunato vrijeme provedeno u pritvoru od 9. 11. 2004. god.
pa nadalje.
Ispitujui pobijanu presudu u pogledu odluke o krivinoj sankciji ovaj sud nalazi, da je
alba branioca maloljetnika osnovana. Prilikom odluivanja o vrsti krivine sankcije,
pobijana presuda pravilno zakljuuje ispunjenje kumulativno propisanih uslova iz l.
87. KZ RS, jer je M.M. u vrijeme izvrenja djela bio stariji maloljetnik (imao je 17
godina, 11 mjeseci i 23 dana), poinio je djelo za koje je zakonom propisana kazna tea
od 5 (pet) godina zatvora, a zbog tekih posljedica djela (smrt oteene) i visokog
stepena krivine odgovornosti i po miljenju ovog suda, ne bi bilo opravdano izmeu
nekog od zakonom propisanih vaspitnih mjera. Dakle, pobijana presuda pri utvrenju
navedenih objektivnih uslov za izricanje maloljetnikog zatvora, pravilno utvruje i
daje valjane razloge o pogledu visokog stepena krivine odgovornosti maloljetnika, kao
posebnog i najsloenijeg uslova primjene ove kazne, pri tome cijenei njegove
intelektualne i voluntaristike sposobnosti, motiv izvrenja djela te subjektivne i
objektivne okolnosti koje su pratile izvrenje djela, a koje upuuju na opu ocjenu
linosti maloljetnika, posmatrane kroz bio-psihike specifinosti njegovog uzrasta i
razvoja. Pri utvrenju stepena krivine odgovornosti maloljetnika nije se pojavila
sumnja u njegovu uraunljivost i vinost, jer prema nalazu i miljenju vjetaka prim. D.
dr. V. od 28. 11. 2004. god., kod maloljetnika, u vrijeme izvrenja djela nije utvreno
postojanje privremene ili trajne duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti niti
zaostalosti u mentalnom razvoju, a sposobnosti da shvati znaaj djela i mogunosti da
upravlja postupcima bile su znatno smanjene, ali ne bitno.
Meutim, pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvor, u skladu sa l. 88. st. 2. i 37.
st. 1. KZ RS, i u okviru opih pravila o odmjeravanju kazne, po miljenju ovog suda,
pobijana presuda nije dala pravilan znaaj i ocjenu utvrenih olakavajuih i
oteavajuih okolnosti koje su od uticaja da kazna bude manja ili vea. Posebna svrha
izreene krivine sankcije, maloljetnikog zatvora, propisane l. 70. KZ RS je
prvenstveno, ostvarenje specijalne prevencije, realizovane u pruanje zatite i pomo
maloljetnom uiniocu krivinog djela, obezbjeenje njegovog vaspitanja i
prevaspitanja, te pravilnog razvoja, uz istovremeno obezbjeenje generalne prevencije.
Dakle, sve utvrene olakavajue okolnosti po prvostepenoj presudi, ovaj sud u
cijelosti prihvata, a odnose se na raniji ivot i linosti maloljetnika, meutim, posljedicu
djela (smrt oteene) pobijana presuda pogreno cijeni kao oteavajuu okolnost, jer
konkretna posljedica predstavlja element bia krivinog djela, za koje je maloljetnik
oglaen krvim, kao i motiv izvrenja djela, posmatran kao psiholoka pobuda. Stepen
krivine odgovornosti, izraen kroz smanjenje mogunosti shvatanja djela i upravljanja
postupcima, zakonom propisana kazna za poinjeno djelo teko ubistvo iz l. 149. st. 1.
to. 2. KZ RS (kazna zatvora najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora), te
istovremeno propisani maksimum kazne maloljetnikog zatvora od 10 (deset) godina u
skladu sa lanom 88. stav 1. KZ RS, opredijelilo je ovaj sud za odluku da albu
branioca maloljetnika, u ovom dijelu uvai pobijanu presudu preinai i izrekne kaznu
maloljetnikog zatvora u trajanju od 8 (osam) godine, pri tome cijenei specifinosti
87
izreene krivine sankcije te sve navedene okolnosti regulisane l. 88. st. 2. i 37. st. 1. i
70. KZ RS.
Izvod iz odluke Okrunog duda u Bijeljini broj Km. 2/04 od 13. 12. 2004. god.
Na glavnom pretresu vjetak je pojasnio nalaz, i izjavio da razgovarajui sa
maloljetnim i analizirajui njegov emocionalni razvoj i njegovu emocionalnu nezrelost,
kronoloku maloljetnost, psiho socijalne uslove koji su relativno zadovoljavajui,
odsustvo jednog roditelja, je ponukalo vjetaka da njegove sposobnosti da svati znaaj
djela ocjeni smanjeno ali ne bitno doda i epitet znatno da bi skrenuo panju na ove
promjene koje je uoio kod malodobnog. Takoer je pojasnio da kod bitno smanjene
uraunljivosti je razlika u tome to tu dolazi do psihopatolokih sadraja i promjena u
svijesti pacijenta u smislu privremene ili trajne duevne bolesti ili privremene duevne
poremeenosti koju kod malodobnog M. M. nije nala.
Cijenei izvjetaj o maloljetniku predstavnika Centra za socijalni rad o. Bijeljina, te
nalaz miljenje psihologa koji je na osnovu rezultata testa ocijenio da je malodobni
socijalno i emotivno ne prilagoena osoba, koji slabo uvaava principe realnosti, da je
sklon nerealnim procjenama i pogrenom reagovanju, te da povremeno funkcionie
prema impulzivnosti i u okviru djetinje radoznalosti, da generalno ima izraen strah od
reakcije okoline na njegovo ponaanje ili istovremeno ima potrebu da odluno djeluje i
ostvari svoje planove, te da procjenom intelektualnih sposobnosti svrstava se u
kategoriju neto ispod prosjenih ispitanika, te poto je upoznat sa nalazom vjetaka
neuropsihijatra predstavnik Centra za socijalni rad nakon svega se izjasnio da se u
pogledu mjere pridruuju prijedlogu tuioca odnosno ima miljenje kao i tuilac ne
ulazei u pravnu kvalifikaciju djela.
Maloljetni M. M. roen je 13. 11. 1986. god. to nai da je u vrijeme izvrenja krivinog
djela imao 17. godina, 11 mjeseci i 23 dana, to znai da je krivino djelo koje mu se
stavlja na teret izvrio kao stariji maloljetnik, a da je u vrijeme suenja postao
punoljetan. Kako je M. M. kao stariji maloljetnik koji je krivino odgovoran uinio
teko krivino djelo za koje zakonom propisana kazna tee od pet godina zatvora a zbog
tekih posljedica djela i visokog stepena krivine odgovornosti, sud je naao da ne bi
bilo opravdano da mu se izrie vaspitna mjera. Naprotiv, stekli su se uslovi za njegovo
kanjavanje pa mu je s obzirom na drutvenu opasnost uinjenog krivinog djela,
njegovu drutvenu razvijenost stepen krivine odgovornosti i svrhu ove krivine
sankcije-prevaspitanje i struno osposobljavanje maloljetnika, izrekao kaznu
maloljetnikog zatora u trajanju od devet godina i est mjeseci.
Sud mu je pri tom kao olakavajuu okolnost cijenio ivotnu dob, njegovo zdravstveno
stanje, da dosada nije krivino dogovarao, a od oteavajuih okolnosti posebno je
cijenio same okolnosti predmetnog dogaaja i jainu ugroavanja zatienog dobra
(udaranje motkom vie puta u predio glave pri emu je iskazao upornost), kao
posljedice djela i visok stepen krivine odgovornosti i ponaanje poslije izvrenja
krivinog djela.
Izvod iz odluke Vrhovnog suda Republike Srpske broj Km. 1/03 od 0. 7. 2003. god.
88
Presudom Okrunog suda u Banja Luci br. Km. 1/02 od 10. 4. 2003. god., oglaen je
krivim maloljetnik P. M., zbog krivinog djela ubistva u pokuaju iz l. 127. st. 1. u vezi
sa l. 20 KZ RS, te je osuen na kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju od 2 (dvije)
godine, u koju je uraunato vrijeme provedeno u pritvoru od 15. 11. 2002. god. do 27.
12. 2002. god.
Ispitujui pobijanu presudu u granicama albenih osnova i po slubenoj dunosti, u
smislu l. 376. st. 1. u vezi sa l. 452. ZKP.a , odlueno je kao u izreci ovog rjeenja iz
slijedeih razloga.
Naime, prema opim odredbama o kanjavanju maloljetnika, reguliranim l. 86. KZ RS,
maloljetnom poiniocu krivinog djela, moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora,
kao jedna specifina kazna samo onda ako su kumulativno ispunjeni svi uslovi,
predvieni pomenutim zakonskom odredbom. U pogledu naznaenih uslova, nesporno
je, da je P.M. u vrijeme izvrenja djela bio stariji maloljetnik, da je za predmetno djelo
zaprijeena kazna zatvora vea od 5 (pet) godina i da su nastupile teke posljedice
djela, jer je samo hitnom ljekarskom intervencijom sprijeeno nastupanje smrti V. V. I,
posljednji zakon predvien kumulativni uslov za izricanje maloljetnikog zatvora, a koji
je, svakako najkompleksnije utvrditi i ocijeniti, jer visok stepen krivine odgovornosti
uinioca, a zbog ega ne bi bilo opravdano izrei vaspitnu mjeru. Jasno je da je to
faktino pitanje koje se procjenjuje u svakom konkretnom sluaju, ocjenom
intelektualnih i voljnih sposobnosti, te ukupnog psihikog odnosa maloljetnog izvrioca
prema djelu.
U pogledu ove odlune injenice pobijena presuda nema razloga to je ini
nerazumljivom a kada se ima u vidu nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra S. dr. B.
od 28. 1. 2003. god., po kome nalazu u vrijeme izvrenja djela, maloljetni P. M. je bio
smanjeno sposoban da shvati znaaj i posljedice djela i bitno smanjene mogunosti da
upravlja svojim postupcima zbog prolaznog duevnog poremeaja i to srednjeg stepena
u voljnoj i nieg stepena u intelektualnoj sferi, onda je i pravilnost utvrenja ove
odlune injenice (visok stepen krivine odgovornosti) doveden u sumnju.
Pri izboru maloljetnikog zatvora, kao posebne krivine sankcije pobijana presuda
pretpostavlja postojanje visokog stepena krivine odgovornosti maloljetniog P. M. ali
u pravcu ove odlune injenice ui najkompleksnijeg uslova za izricanje maloljetnikog
zatvora iz l. 86. i 87. KZ RS, nije dala nikakve razloge, pa je stoga zahvaena bitna
povreda odredaba krivinog postupka iz l. 364. st. 1. to. 11. ZKP-a
Na prednje nedostatke osnovano ukazuje alba branitelja, pa je u ponovnom postupku
neophodno utvrditi stepen krivine odgovornosti maloljetnog uinioca djela,
posmatranjem svjesne i voljne komponente njegovog psihikog odnosa prema djelu u
cjelini, uz posebnu panju procjene okolnosti pod kojima je djelo izvreno. Svakako,
naglasak treba staviti n opu procjenu linosti maloljetnika te svih drugih subjektivnih i
objektivnih okolnosti koje su karakterisale i pratile izvrenje djela, jer krivina
odgovornost maloljetnog uinioca, obzirom na ivotnu dob i bio-psiholoke
specifinosti, se ne moe utvrivati na nain kao pod punoljetnih lica, pa u konkretnom
sluaju, bez analize emocionalne zrelosti poimanja pravde, doze zrelosti i shvaanja
socijalnih relacija i emocionalnih poriva, ne moe se ni izvesti pravilan zakljuak o
stepenu krivine odgovornosti, pa time i date valjane razloge u pogledu ove odlune
injenice.
89
Iz navedenih razloga, a kako je alba branioca maloljetnog P. M. osnovna, valjalo je

istu uvaiti i pobijanu presudu ukinuti na osnovu l. 385. st. 1. ZKP-a a u ponovnom
odluivanju otklonie se nedostaci na koje je ukazano ovim rjeenjem.
Odluka Okrunog suda u Banja Luci broj K. 1/02 od 10. 4. 2003. god.
Iz socijalne anamneze Centra za socijalni rad Laktai proizlazi da mldb. p. m. potie iz
potpune etverolane porodice, koja je do rata ivjela u Sanskom Mostu, a onda se
naselila u naselje Trn opina Laktai, te u Banjaluci zavrava osnovnu kolu, a onda
upisuje srednju Elektrotehniku kolu iz koje je iskljuen nakon kritinog dogaaja.
Porodica ivi u vlastitoj kui, a materijalna situacija porodice je prosjena.
Kod maloljetnika nema elemenata koji bi upuivali na postojanje trajnog ili
privremenog duevnog oboljenja, prolazne duevne poremeenosti ili zaostalosti
duevnog razvoja. Naene su promjene u voljno-nagonskoj i emocionalnoj stvari koje
su detaljnije opisane u psihijatrijskoj ekspertizi i zbog kojih promjena je maloljetnik bio
smanjeno sposoban da shvati znaaj i posljedice djela a bitno smanjene mogunosti da
upravlja svojim postupcima.
Prilikom odmjeravanja kazne sud je cijenio sve okolnosti koje na to utiu. Posebno je
sud cijenio sve okolnosti navedene u l. 71 KZ RS, tj. uzrast maloljetnika, stepen
njegove duevne razvijenosti, njegova psihika svojstva, pobude iz kojih je djela uinio,
dosadanje vaspitanje, sredinu i prilike u kojoj je ivio, te da prema njemu ranije nisu
izricane vaspitne mjere ni kazna, a posebno je sud cijeno teinu uinjenog krivinog
djela i pobude iz kojih je to djelo uinjeno.
Cijenei sve te okolnosti, a primjenjui odredbe iz l. 86. i 87. KZ RS, sud je prema
mldb. P. M. izrekao kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju od dvije godine. Sud
smatra da e ovakva vrsta i visina kazne u cijelosti odgovarati stepenu drutvene
opasnosti uinjenog djela i stepenu krivine odgovornosti maloljetnika, odnosno da e
se samo sa ovakvom vrstom i visinom kazne u cijelosti postii svrha kanjavanja iz l. 5.
i 31. KZ RS.
90
EMATSKI PRIKAZ KRIVINOG POSTUPKA PREMA MALOLJETNICIMA

P O L I C I J A
uzima izjave i prikuplja druge dokaze

dostavlja izvjetaje
* tuitelj ne pokree postupak iz razloga

oportuniteta
TUITELJSTVO
postupak
* izrie odgojnu preporuku i okonava
zahtjev za pokretanje pripremnog postupka
S U D
odluuje o zahtjevu tuitelja
vodi i okonava pripremni postupak
odluuje se na postupak mirenja

i izricanje odgojne /
odgojne preporuke:
spis dostavlja tuitelju na razmatranje

okonan
1. mirenje uspjelo postupak

izricanjem odgojne preporuke
2. mirenje nije uspjelo

tuitelj stavlja prijedlog odluke
sudac za maloljetnike izrie odgojne mjere
na roitu
/ sudac za maloljetnike /
-
SU,upuivanje u discipl. centar

PN roditelja, usv. ili skrbnika
PN centra za socijalni rad
obustavlja krivini postupak
na pretresu
- upuivanje u odgojnu ustanovu

- odgojno popravni dom ili
- drugu ustanovu za osposobljavanje
- kaznu (maloljetniki zatvor)
91
Sudac za maloljetnike prati uspjenost izvrenja izreene odgojne mjere, vri njenu
izmjenu ili obustavu. 32 PN = pojaani nadzor; OM = odgojna mjera; SU = sudski
ukor
10. KOMUNIKACIJA SA DJETETOM I MALOLJETNICIMA 33
Za obavljanje uspjenog razgovora sa maloljetnim poiniteljem krivinog djela i
djetetom koja je rtva krivinog djela potrebno je mnogo znanja i iskustva. Samo e
educiran policajac, tuitelj, sudac i drugi koji se profesionalno bave djecom moi da
prepoznaju dijete sa problemom i po potrebi ukljuiti kompetentnog strunjaka u
rjeavanje tog problema (psihijatra, psihologa, defektologa, socijalnog radnika i sl.).
Npr. djeca koja su rtve seksualnog zlostavljanja, kako pokazuju istraivanja, mogu biti
vrlo kompetentan i vjerodostojan izvor informacija, ali kvaliteta i kvantiteta tih
informacija e ovisiti od naina kako se dijete ispituje. Iako se djejim iskazom moe
manipulirati, samo osjetljivi ispitiva, svjestan djetetovih kapaciteta i ogranienja, moe
izbjei brojne probleme ispravnim nainom voenja intervjua i upotrebom primjerenih
pitanja.
Struna osoba bi trebala imati etiri vane karakteristike:
1.
2.
3.
4.
osjetljivost u odnosu na stupanj razvijenosti djeteta,

fleksibilnost,
objektivnost i
empatiju
Osjetljivost se odnosi na razvoj jezika i govora, znanja, razumijevanja, memorije i

emocionalnu zrelost djeteta. Rijei ispitivaa treba da budu prilagoene sa djetetovim
znanjem i iskustvom.
Fleksibilnost nije dovoljno razumijevanje ivotne dobi i djetetovih ogranienja,
ispitiva treba biti fleksibilan i da prati ritam djeteta, njegove strahove i druge faktore
koji utiu na razgovor i u tom cilju ne treba slijepo slijediti zamiljeni red pitanja.
33
Komunikacija sa maloljetnikom-kako to moe bolje-saetak predavanja dr.sc.Slobodana Uzelca,

profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu Jahorina, listopad 2002 godine u
organizaciji Save the Children UK uz podrku Kanadske Ambasade i finansijsku pomo Kanadske
internacionalne agencije za razvoj (CIDA).
92
Objektivnost ispitiva mora da zauzme objektivan i neutralan stav. Pristranost

(neobjektivnost) se moe ispoljiti kroz ton, boju glasa, izraz osobe, itav optuujui stav
ili pitanja koja sugeriraju odreeni odgovor). Svoje pretpostavke ispitiva mora da
zadri za sebe.
Empatija saosjeanje npr. kod djevojice koja je rtva seksualnog zlostavljanja
ispitiva bi trebao da prui pomo da prevlada strah koji se nuno javlja kod ispitivanja.
Strah se ne moe odstraniti, ali se moe pokazivanjem razumijevanja ublaiti i pomoi
djevojici da svoju mentalnu energiju usmjeri na davanje pouzdanog iskaza.
10.1 Faze ispitivanja
Strunjaci ukazuju i upozoravaju na postojanje tri faze ispitivanja:
inicijalni kontakt
dobivanje informacija i
zavretak
Inicijalni kontakt vrlo je vano u sudnici uspostaviti minimum pedagoke

komunikacije kada je u pitanju malodobni prestupnik ili dijete rtva krivinog djela.
Vrlo je vano sa koje pozicije nastupamo, kako nas maloljetnik (dijete) vidi. Tko smo
mi za njega ? Moemo li biti dobar sudac ili dobar ovjek. Moemo biti jedno i drugo,
ali teko. Kako i sa koje pozicije razgovarati sa maloljetnikom ?
Sudac ima mo, ali ako razgovara sa pozicije ''stolice'' i sa tim argumentom, samo
pokazuje vrlo nizak nivo strunosti i nee imati uspjeha. Autoritet se ne gradi sa
pozicije sile. Autoritet se ne gradi time da sudac pokazuje maloljetniku da puno zna. Ne
gradi se ni tako da sudac nastupa sa pozicije dobrote jer ga maloljetnik vidi kao nekoga
koji e ga osloboditi od odgovornosti. Kako onda graditi autoritet ?
Autoritet se gradi na razumijevanju. U komunikaciji to znai priznati mu da se osjea
da je on ON. Maloljetnik to prepoznaje. Mora se imati dovoljno vremena da spoznamo
njegova osjeanja i strpljivo gradimo meusobni odnos. Mi smo za njega izvor
nelagode, nesree. Po dranju tijela, nainu kako govori, vidjet emo kakvog je
maloljetnik raspoloenja. Nae ponaanje treba biti adekvatno, ako ispoljimo empatiju
(npr: na pla) imamo anse da nam se dijete otvori, imamo ansu za uspjeh. Djeci je
vrlo teko razgovarati sa nepoznatim, odraslim ljudima. To je sasvim razumljivo jer su
esto odrasli ljudi ti koji su ih iznevjerili, razoarali, lagali. On je rano sazrio, ima
93
ukljuene senzore i zna kada mu se lae, a kada se radi o iskrenom odnosu. Tko pogodi
u toj komunikaciji on je i uspio - bez toga, bez uspostavljenog odnosa nema nita.
Djelujui na polju miljenja i emocija, profesionalac e maloljetniku ogaditi njegovo
ponaanje.
Mora se pokazati spremnost da pomognemo. Meutim, sudac maloljetniku treba dati
do znanja da osuuje njegovo ponaanje. Sudac pravi rascjep izmeu maloljetnika i
njegovog ponaanja koje odbacuje i maloljetnika oslobaamo tereta i tako spaava
ovjeka. Razdvajamo njega od djela. Poliajac, tuitelj i sudac mu moraju predoiti da
prijava i postupak nije usmjeren protiv njega nego protiv njegovog ponaanja. Vrlo je
vano pozdravljanje prilikom prvog susreta.
Poetni koraci
1. Poeti sa prvim dojmom - pozdravljanje bez podilaenja to je faktor
iznenaenja, maloljetnik to ne oekuje,
2. Imati dovoljno vremena za neobavezni razgovor,
3. Vie vremena posvetiti upoznavanju maloljetnika i meusobnoj komunikaciji, a
manje krivinom djelu iji opis ve imamo,
4. Pokazati da si autoritet neko tko razumije i hoe da pomogne,
5. Izbjegavati upitne forme npr: ''zato si provalio u trafiku?'',
6. (Profesionalac) kroz svoju initimu trai neke informacije ''Ja ne bih mogao
zamisliti da to mogu sam uiniti'' moe dobiti informaciju da li je sam ili jo
sa nekim poinio djelo,
7. Ii sa pretpostavkama: ''Mislim da ti nije bilo neugodno'',
8. Potovati njegovu utnju, ako plae-neka plae (vjerojatno treba da plae), ako
psuje-neka psuje sve to vidi i uje normalno je,
9. Kakav god da je, treba uiniti sve da on ispolji svoje osjeaje ,
10. Sluanje se odvija gledanjem,
11. Nikada ne poinji: ''Reci mi molim te?-takvo pitanje je licimjerno. Radije koristi
''ja bih tebe rado uo/ula..; prije nego to donesem odluku htio bih znati..; rado
bih...; elio bih znati...; - na ovakav nain sebe prvo otvara prema maloljetniku,
12. Nikada ne iznosi svoj pozitivni ili negativni stav,
94
13. Cilj je da maloljetnik govori to vie, a profesionalac to manje. O svojoj initimi

e rei samo onome kome vjeruje,
14. Kada naslutimo gdje se nalazi problem ii na poziciju odvajanja djela od
maloljetnika.
Dalji koraci
Nakon ugodnog razgovora maloljetnika podsjetiti
utvrditi legitimitet maloljetniku rei: ja sam sudac, ti si

maloljetni prijestupnik, ovo je sudnica ..- time mu ne prijetimo
nego mu dajemo do znanja kakve su ije pozicije;
uspostaviti kontrolu ne dozvoli da maloljetnik gleda kroz

prozor - sudac i on moraju biti jedan naspram drugog;
utvrditi injenice poeti onim to se tie djela - ta je istina, a

to nije; ne insistirati na priznanju, sa pitanjima ii dokle ide;
utvrditi konflikt utvrivanje sukoba i njegovog ponaanja kroz

dijalog. Kada je dolazio u sudnicu on ide pravo na mjesto gdje
inae sjedi optueni. Razradio je svoju obranu, pripremio
odgovore na sva pitanja. Za njega predstavlja pravo iznenaenje
to se u sudnici ne odvija sve onako kako je to on zamislio.
Izvrio je teku krau obijanjem trafike a mi ga pitamo kako bi on
nazvao one koji to rade. On poinje takve nazivati pogrdnim
imenima: kradljivac, razbojnik, drumskim razbojnicima itd. Na
ovakav nain mi ga odmiemo od djela i dajemo priliku da sam
sudi. Kaemo maloljetniku da je i on poinio isto, ali da svako
ima pravo na greku. Kaemo: ''Ja se ne slaem sa tvojim
ponaanjem, ali razumijem, svako bi to u tvojoj situaciji uradio''.
On je iznenaen jer je dobio jo jednu ansu, a prijava i sankcija
su otili na djelo, a ne na njega.
Rjeenje problema imajui u vidu, prije svega, linost

maloljetnika, sredinu i prilike u kojim ivi, teinu krivinog djela
i njegove posljedice, sudac e sukladno sa principom
razmjernosti izrie sankciju kojom e se najbolje ostvariti svrha.
Saetak na kraju razgovora treba napraviti mali rezime svega.

Sudac npr. treba da kae : Cijenim kod tebe...; Ja elim da ti
vjerujem, ali provjeravat neu, ivot e provjeriti .. ; Vidimo se
drugi put, ali ne u sudnici .. Na ovakav nain u komunikaciji sa
95
mladim stvaramo dug prema nama. Bitno je to smo mi u njih

ugradili tijekom sudskog procesa. Od naputanja sudnice sve je
na njemu. Moda e se ponovo vratiti, a moda i nee! To je stvar
procesa odrastanja.
Kakav ispitiva ne smije biti?
1. ne smije biti nesiguran to je najgora varijanta: radi, a ne zna to radi;
nema plana, ideja; ne zna prognozirati; maloljetnik vlada njime;
2. ne smije biti pesimista da ne vjeruje u ono to radi, mora biti realista,
da ne prebacuje maloljetniku, da ne moralizira,
3. pedanterija da trai greke, propuste, da pravi restrikcije
Sve navedeno vai za zdrave maloljetnike i one koji se pojave po prvi put. Kada su
recidivisti u pitanju to je stvar dugotrajnog procesa preodgoja od strane strunih osobe
ponekada i u institucijama.
11. TERMINOLOGIJA
Svi koji su ukljueni u sustav maloljetnikog pravosua u najirem smislu, oni koji
dolaze u kontakt sa djecom, piu o djeci, rade za djecu, moraju voditi rauna da koriste
terminologija koja ih ne stigmatizira, rijei koje po djecu imaju diskriminirajui
karakter. Npr. ne treba koristiti termine:
krivini postupak ''protiv'' maloljetnika, nego krivini postupak

''prema'' maloljetniku nitko nije protiv njega, cilj postupka je da
mu se pomogne;
umjesto rijei kriminalac - treba koristiti izraz mladi u sukobu

sa zakonom,
nije prihvatljiv termin domac , ali je prihvatljiv termin tienik

ustanove,
termini hendikepiran, retardiran, invalid takoer nisu
prihvatljivi - to je dijete sa posebnim potrebama ili dijete sa
potekoama u razvoju,
termin siroe i ''skitnica'' treba zamijeniti terminom ''dijete bez

roditeljskog staranja'' ili ''dijete bez roditeljskog doma i staranja''
96
12. RADIONICE
12.1 SIMULIRANO SUENJE MALOLJETNIKU
Kantonalno tuiteljstvo u Sarajevu po okonanju pripremnog postupka svojim
prijedlogom od 31.10.2004 godine predloilo je da se prema sada punoljetnom Sanelu
izrekne kazna maloljetnikog zatvora zbog krivinog djela razbojnitva iz l.a 289.
stav 2. Krivinog Zakona Federacije BiH poinjenog tako to je dana 23.09.2004.
godine oko 13,55 sati u Ul. Davida Haveria br. 1, opina Novo Sarajevo, priao
malodobnom Damiru i zatraio da mu preda sav novac koji ima kod sebe i nakon to je
Damir rekao da nema novaca i poao da se udalji, malodobni Sanel je iz depa
pantalona izvadio no koji je malodobnom Damiru stavio ispod vrata i naredio mu da
stoji mirno dok ga pretresa, da bi mu zatim iz depa Damirove jakne uzeo i prisvojio
mobitel marke Simens Tip 45 plave boje sa ultra karticom.
Malodobni Sanel je u tijeku pripremnog postupka negirao da je na opisani nain poinio
navedeno krivino djelo tvrdei da ne poznaje Damira, pa kako nikada u depu ne nosi
no, prema oteenom ili bilo kome, no nije upotrijebio.
Sudac za maloljetnike je postupajui po zahtjevu tuitelja za provoenje pripremnog
postupka pribavio izvod iz matine knjige roenih, izvjetaj Centra za socijlanu zatite
opine Stari grad od 10.11.2004.godine, zapisnik o prepoznavanju Sanela od strane
oteenog Damira sainjen od strane MUP-a Kantona Sarajevo-II Policijske uprave
dana 23.9.2003.godine, sasluao oteenog Damira, te za malodobnog Sanela pribavio
nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra od 11.12.2003.godine.
U vrijeme kada je djelo poinjeno Sanel se nalazio u dobi starijeg maloljetnika dok je u
vrijeme suenja bio punoljetan i imao je 18 godina i 11 mjeseci.
Nakon otvaranja glavnog pretresa, tuitelj je proitao svoj prijedloga za izricanje kazne
maloljetnikog zatvora, te naveo dokaze na kojima zasniva svoj prijedlog, dok su
branilac maloljetnika i maloljetnik izjavili da e svoje dokaze sudu predoiti tek nakon
izvoenja dokaza optube.
Tuitelj je u tijeku dokaznog postupka izveo sve dokaze koji su pribavljeni u tijeku
pripremnog postupka s tim da je pozvao i vjetaka neuropsihijatra i socijalnog radnika,
te u spis uloio i rjeenje Opinskog suda Sarajevo KM-12/03 od 22.6.2003.godine o
izreenoj odgojnoj mjeri pojaanog nadzora nadlenog organa socijalnog staranja prema
Sanelu.
97
Oteeni Damir je tvrdio da mu je Sanel, koga poznaje iz vienja, a koga je i prepoznao

u policijskoj stanici, na opisani nain,vrijeme i mjesto, uzeo mobitel marke Simens
Tip 45 plave boje sa ultra karticom, vrijednost je 400 KM u kojem iznosu postavlja
otetni zahtjev prilaui raun za kupljeni mobitel. Oteeni je jo naveo da
oevidanaca ovog dogaaja nije bilo.
Nakon direktnog i unakrsnog ispitivanja vjetaka neuropsihijatra, tuitelj je u spis je
uloio i pismeni nalaz i miljenje. Prema nalazu vjetaka neuropsihijatrijske struke,
maloljetnik Sanel ne boluje od trajne duevne bolesti ili duevnog poremeaja
psihotinog karaktera, nije mentalno retardirana osoba, a niti su trenutno prisutni
simptomi ovisnosti o psihoaktivnim supstancama. Emocionalno je nezrela linost sa
psihopatksim crtama uz tendenciju zadovoljavanja nagonskih poriva po principu
odmah i sada uz nerazvijenu moralnu etiku sferu, te izostanka osjeanja krivice i
kajanja. Vaspitno i edukativno je zaputen, nesocijaliziranog ponaanja, bez uenja iz
iskustva, te sklonosti recidiviranju u vrenju krivinih djela. Sklon je zloupotrebi
psihoaktivnih supstanci po simptomatskom tipu s ciljem redukcije narasle bazine
anksioznosti, te podizanja raspoloenja i relaksacije. U momentu izvrenja krivinog
djela sposobnost maloljetnika da shvati znaaj djela koje ini i upravlja svojim
postupcima bila je smanjena, ali ne bitno. U sluaju izricanja zatvorske kazne
preporuuje se povremeni ambulantni tretman u nadlenoj ustanovi od strane psihijatra.
Nakon to je tuitelj pozvao socijalnog radnika kao svjedoka, branilac maloljetnika, je
stavio prigovor ukazujui da se isti ne moe sasluati kao svjedok na injenice i
okolnosti iz izvjetaja, to je sud prihvatio i odbio prijedlog tuitelja za izvoenje ovog
dokaza, ali je sud dozvolio da se izvjetaj Centra za socijalni rad proita.
Prema izvjetaju Centra za socijalni rad mldb. Sanel je u vrijeme izvrenja djela po
uzrastu bio stariji maloljetnik, dok je u vrijeme sudjenja postao punoljetan i imao 18
godina i 11 mjeseci. Potie iz potpune viel.e obitelji u kojoj vladaju kompleksni
odnosi. Mldb.Sanel je redovno zavrio pet razreda osnovne kole, dok je uspjeno
vanredno zavrio VI, VII i VIII razred da bi se, uz podrku slube socijalne zatite
upisao u srednju Mainsku kolu koju je odmah na poetku napustio. Drui se sa
vrnjacima koji su skloni asocijalnom ponaanju a nakon saznanja da koristi narkotika
sredstva Sluba socijalne zatite je nastojala maloljetnika uputiti na lijeenje to je
ostalo bez uspjeha. Radi se o osobi neprilagoenog ponaanja sa izraenim oblicima
odgojne i edukativne zaputenosti sa elementima destrukcije i neprihvatanja bilo kakvih
normi socijalnog ponaanja. Maloljetni Sanel se i ranije pojavljivao kao poinitelj
krivinih djela zbog ega mu je rjeenjem Opinskog suda Sarajevo KM-12/03 od
22.6.2003.godine izreena odgojna mjera pojaanog nadzora nadlenog organa
socijalnog staranja koja nije dala oekivane rezultate zbog ega Centar podrava
prijedlog tuitelja za izricanje kazne maloljetnikog zatvora.
Nakon to su provedeni dokazi optube, branilac nije imao drugih dokaza nego je
pozvao maloljetnog Sanela da se izjasni o injenicama i dokazima koji ga terete i da
iznese sve inje nice i dokaze koji mu idu u korist, uz upozorenje da nije duan iznositi
98
svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.Tijekom unakrsnog ispitivanja

maloljetnik je uskratio odgovore na pojedina pitanja tuitelja. Malodobni Sanel je i dalje
negirao da je poinio navedeno krivino djelo na nain kako tuitelj opisuje
istovremeno tvrdei da ne poznaje F. S, da nikada u depu ne nosi no pa da ga prema
oteenom nije ni upotrijebio.
U zavrnoj rijei tuitelj je predloio da se prijedlog tuilatva usvoji i prema Sanelu
izrekne kazna maloljetnikog zatvora, a branilac i Sanel da se postupak obustavi.
Razmotrite sluaj i provedite glavni pretres! Vae uloge su podjeljene, budite kreativni!
U okviru datih injenica i okolnosti opisanog dogaaja gradite ulogu tuitelja,
maloljetnika-u vrijeme suenja punoljetnog Sanela, branioca, suca za maloljetnike,
oteenog mldb Damira, vjetaka, socijalnog radnika. Donesite odluku
12.2 HIPOTETIKI SLUAJ ZA ODGOJNU PREPORUKU
(radionica za tuioce)
Kantonalnom tuilatvu u Sarajevu dostavljena je prijava sa dovoljno dokaza koji su
ukazivali da je maloljetni Damir poinio krivino djelo oduzimanje tue stvari iz l.a
291. stav 1. Krivinog zakona Federacije BiH, tako to je dana, 29.12.2004.godine oko
16,oo sati u Ul. Franjevaka br.10., opina Stari Grad u drutvu sa djetetom M. M,
upotrebom fizike snage otvorio lijevo bono staklo na vratima putnikog motornog
vozila marke Yugo 45 crvene boje, registarskih oznaka br. 212-K-675 vlasnitvo
K.Vesne, a potom zajedno sa djetetom M.M. uao u unutranjost vozila, te orginalnim
kljuem koji se nalazio u bravi stavio vozilo u pogon u namjeri da naprave vonju po
gradu, da bi nakon toga, po nestanku goriva, napustio vozilo koje su ovlatene slubene
osobe pronale na podruju izvan grada. Po l.u 291. stav 1. Krivinog zakona
Federacije BiH za oduzimanje tudje pokretnine uinilac se moe kazniti novanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Tuitelj je nakon razmatranja sluaja konstatovao da se radi o maloljetniku za koga
nema podatke da je ranije evidentiran kao uinilac krivinih djela, te je odluio da
maloljetnog Damira i njegove roditelje pozove u svoj ured. Tijekom razgovora i iz
izvoda iz matine knjige roenih tuitelj konstatuje da je maloljetnik u vrijeme
uinjenja djela:
imao 17 godina i 3 mjeseca;
da potie iz potpune obitelji koja emocionalno, socijalno i
materijalno dobro funkcionira,
da pohaa drugi razred srednje kole, da je za uenje motivisan, da
postie dobar uspjeh, da je u koli disciplinovan;
da se bavi sportom, slobodno vrijeme provodi organizirano;
usvaja pozitivne sustave vrijednosti, cjeni trud i dobrotu kao
vrhunske vrijednosti, ima razvijen osjeaj samopuzdanja;
99
da voli automobile i da ima elju da upie i zavri neku kolu ili zanat
koji e mu omoguiti da se bavi poslom i radom oko motornih
vozila;
da poznaje oteenu K.Vesnu koja je njegova kominica i koja sa
njim vie nije u dobrim odnosima.
Tijekom razgovora maloljetnik je priznao djelo i izrazio aljenje zbog poinjenog i

pokazao spremnost da to lino kae oteenoj.
Tuitelj je nakon nekoliko dana pozvao maloljetnika i njegove roditelje, ali i oteenu
kao i predstavnika slube socijalne zatite. Prilikom ulaska u ured tuitelja i tijekom
razgovora, oteena K. Vesna je ispoljavala neprijateljski stav prema maloljetniku.
Tuitelj je na poetku razgovora upoznao prisutne o razlozima pozivanja istovremeno
ukazujui na mogunost da se ovaj sluaj rijeiti mimo sudskog postupka ukoliko
maloljetnik i oteena na to pristanu.
Nakon toga :
- maloljetnik i oteena razgovaraju o poinjenom djelu,
- oteena i dalje prema maloljetniku pokazuje neprijateljski stav,
- maloljetnik predlae ............,
- oteena nakon izvjesnog vremena prihvata prijedlog maloljetnika (ne prihvata
prijedlog maloljetnika nego predlae .............) navodei da e to za nju
predstavljati realnu satisfakciju za poinjeno djelo.
Roditelji maloljetnika i predstavnik slube socijalne zatite iskazuju spremnost da
pomognu i prate u realizaciji sporazuma ukoliko ga maloljetnik i oteena postignu.
Razmotrite sluaj i provedite postupak ! Vae uloge su podjeljene, budite kreativni ! U
okviru datih injenica i okolnosti opisanog dogaaja gradite ulogu tuitelja,
maloljetnika, oteene,socijalnog radnika. Gradei uloge maloljetnik i oteena mogu
postii sporazum, ali i ne moraju.
Kakav sporazum su maloljetnik i oteena postigli ? Vi ste tuitelj! Donesite odluku !
12.3 HIPOTETIKI SLUAJ ZA ODGOJNU PREPORUKU
(radionica za suca)
Kantonalno tuilatvo u Sarajevu je Opinskom sudu u Sarajevu dostavilo zahtjev za
pokretanje pripremnog postupka prema maloljetnom Damiru, zbog osnovane sumnje da
je poinio krivino djelo oduzimanje tue stvari iz l.a 291. stav 1. Krivinog zakona
Federacije BiH, tako to je dana, 29.12.2004.godine oko 16,oo sati u Ul. Franjevaka
br.10., opina Stari Grad u drutvu sa djetetom M. M, upotrebom fizike snage otvorio
lijevo bono staklo na vratima putnikog motornog vozila marke Yugo 45 crvene
100
boje, registarskih oznaka br. 212-K-675 vlasnitvo K.Vesne, a potom zajedno sa

djetetom M.M. uao u unutranjost vozila, te orginalnim kljuem koji se nalazio u bravi
stavio vozilo u pogon u namjeri da naprave vonju po gradu, da bi nakon toga, po
nestanku goriva, napustio vozilo koje su ovlatene slubene osobe pronale na podruju
izvan grada. Po l.u 291. stav 1. Krivinog zakona Federacije BiH za oduzimanje tudje
pokretnine uinilac se moe kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
Nakon razmatranja sluaja sudac za maloljetnike konstatuje da ima dovoljno dokaza
koji opravdavaju sumnju da je maloljetni Damir poinio djelo koje mu se stavlja na teret
i da nema podataka da je maloljetnik ranije inio krivina djela. Sudac se nalazi pred
dilemom da li da prihvati zahtjev tuitelja za pokretanje pripremnog postupka te u
svrhu donoenja odgovarajue odluke zakazuje roite za pripremni postupak na koje
poziva maloljetnika i njegove roditelje, branioca maloljetnika, oteenu K.Vesnu, te i
predstavnika slube socijalne zatite uz napomenu da sudu u spis dostavi izvjetaj o
psiholokom i socijalnom statusu maloljetnika. Prije otvaranja roita za razmatranje
zahtjeva za pokretanje pripremnog postupka sudac tijekom razgovora sa maloljetnikom
i njegovim roditeljima, predstavnikom slube socijalne zatite i na osnovu njegovog
izvjetaja, utvruje:
da je maloljetnik u vrijeme uinjenja djela za koje se sumnjii imao

17 godina i 3 mjeseca;
da potie iz potpune obitelji koja emocionalno, socijalno i
materijalno dobro funkcionira,
da pohaa drugi razred srednje kole, da je za uenje motivisan, da
postie dobar uspjeh, da je u koli disciplinovan;
da se bavi sportom, slobodno vrijeme provodi organizirano;
usvaja pozitivne sustave vrijednosti, cjeni trud i dobrotu kao
vrhunske vrijednosti, ima razvijen osjeaj samopuzdanja;
da voli automobile i da ima elju da upie i zavri neku kolu ili zanat
koji e mu omoguiti da se bavi poslom i radom oko motornih
vozila;
da poznaje oteenu K.Vesnu koja je njegova kominica i koja vie
sa njim nije u dobrim odnosima.
Tijekom razgovora maloljetnik je priznao djelo i izrazio aljenje zbog poinjenog, te

pokazao spremnost da to lino kae oteenoj. Prilikom ulaska u sudnicu i tijekom
razgovora, oteena K. Vesna je ispoljavala neprijateljski stav prema maloljetniku.
Sudac za maloljetnike upoznaje prisutne o razlozima pozivanja istovremeno ukazujui
na mogunost da se ovaj sluaj rijeiti mimo sudskog postupka ukoliko maloljetnik i
oteena na to pristanu.
Nakon toga :
-
maloljetnik i oteena razgovaraju o poinjenom djelu,

oteena i dalje prema maloljetniku pokazuje neprijateljski stav,
maloljetnik predlae ............,
101
oteena nakon izvjesnog vremena prihvata prijedlog maloljetnika (ne prihvata

prijedlog maloljetnika nego predlae .............) navodei da e to za nju
predstavljati realnu satisfakciju za poinjeno djelo.
Roditelji maloljetnika i predstavnik slube socijalne zatite iskazuju spremnost da

pomognu i prate u realizaciji sporazuma ukoliko ga maloljetnik i oteena postignu.
Razmotrite sluaj, provedite postupak ! Vae uloge su podjeljene, budite kreativni ! U
okviru datih injenica i okolnosti opisanog dogaaja gradite ulogu suca za maloljetnike,
maloljetnika, oteene, socijalnog radnika, branioca. Gradei uloge maloljetnik i
oteena mogu postii sporazum, ali i ne moraju.
Kakav sporazum su maloljetnik i oteena postigli ? Vi ste sudac za maloljetnike!
Donesite odluku !
102
Bosna i Hercegovina
Kanton Sarajevo
OPINSKI SUD U SARAJEVO
Broj:KM-1/05
Sarajevo, ___________
ZAPISNIK
o razmatranju mogunosti i pravdanosti izricanja odgojne preporuke
(l. 375. stav 1. ZKP FBiH)
sainjen pred Opinskim sudom u Sarajevo, dana _______, povodom, a prije

razmatranja zahtjeva Kantonalnog tuitelja u Sarajevu za pokretanje pripremnog
postupka broj KTM-1/05 od 20.02. 2005 godine, prema malodobnom N.Damiru, zbog
krivinog djela oduzimanje tue stvari iz l.a 291. stav 1. Krivinog zakona Federacije
Bosne i Hercegovine,
P r i s u t n i s u:
Sudac za maloljetnike Maloljetnik N .DAMIR
Branilac . MLADEN
Roditelj maloljetnika N. AMRA
Oteena K.VESNA
Predstavnik slube socijalne zatite
opine Novi grad T. IVAN
Poetak u 9,00 sati
Konstatuje se da mroditelj maloljetnika u spis predaje izvod iz matine knjige roenih, a
predstavnik slube socijalne zatite predaje izvjetaj o socijalnom i pedagokom statusu
maloljetnog N. Damira.
Nakon toga sudac za maloljetnike upuuje oteenu K. Vesnu da prieka pred sudnicom
dok je sud ne pozive.
Sudac za maloljetnike upoznaje prisutne o razlozima pozivanja: Kantonalno tuilatvo u
Sarajevu je pod brojem KTM-1/05 od 20.02. 2005 godine ovom sudu podnijelo zahtjev
za pokretanje pripremnog postupka prema malodobnom N.Damiru, zbog osnovane
sumnje da je poinio krivino djelo oduzimanje tue stvari iz l.a 291. stav 1. Krivinog
zakona Federacije Bosne i Hercegovine za koje se moe izrei novana kazna ili kazna
103
zatvora do jedne godine. Ja u proitati ono to je tuitelj napisao u svom zahtjevu za

pokretanje pripremnog postupka.
ita se zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka Kantonalnog tuilatva u Sarajevu
broj KTM-1/05 od 20.02. 2005 godine
Tuilatvo je takoerr uz zahtjev dostavilo i dokaze na kojim zasniva osnovanu sumnju
da je Damir poinio djelo. Duna sam takoerr da vas upoznam da su priloeni dokazi
dovoljni da se na osnovu njih moe zakljuiti da je Damir poinio djelo koje mu se
stavlja na teret. Da li je to Damire tano ?
Maloljetni Damir: Jeste sudac, tano je. Ja volim automobile i vrlo esto idem kod
jednog automehaniara da mu pomaem oko popravke vozila, ali ne mogu objasniti
zato sam poinio ovo djelo. Ono to sigurno znam jeste da nisam elio vozilo zadrati
za sebe nego sam htio da se malo sa svojim prijateljem po gradu provozam. Poinio sam
glupost i ja se kajem pogotovu nakon to sam doznao da je vozilo moje kominice
Vesne koja je sada ljuta na mene zbog onoga to sam poinio.Volio bih na bilo koji
nain da joj kaem da mi je ao, ali ona nee ni da me pogleda. Stid me je kada
pomislim koliko mi je ona pomagala oko kole, a ja sam joj poinio ono to nisam smio
prema bilo kome uiniti. Zaista mi je ao.
Sudac za maloljetnike: Moda sada ima priliku da sve to kae svojoj kominici.
Moramo vidjeti ta ona o svemu tome misli. Da li eli o tome razgovarati sa gospoom
Vesnom?
Maloljetnik: Da, iako mi je neugodno, ali ja ne znam da li to ona eli.
Nakon toga sudac za maloljetnike predoava zakonsku mogunost da se konkretni
sluaj rijei mimo sudskog postupka izricanjem odgojne preporuke. Objanjava uvjete i
mogunosti predviene l.ovima 80, 81,82 i 83 KZ FBiH, te moli prisutne da priekaju
pred sudnicom , a nakon toga u sudnicu poziva oteenu K.Vesnu.
Sudac za maloljetnike: Da li vi poznajete N. Damira?
Oteena: Da, poznajem ga, mi smo komije. esto sam mu pomagala oko kolskih
zadataka i znam da on nije lo djeak. Jako sam se iznenadila kada mi je policija
saoptila da je on uzeo moj automobil koji sam tekom mukom kupila. Osjeam se
iznevjerenom jer sam u Damira imala puno povjerenje. Jako sam razoarana i ljuta.
Uopte mi nije jasno zato je to poinio i to mu je sve to trebalo!?
104
Sudac: Vi ste postavili pitanje, a Damir je tu i on eli o tome sa Vama da razgovara.

Sudac za maloljetnike i oteenoj predoava zakonsku mogunost da se konkretni sluaj
rijei mimo formalnog sudskog postupka izricanjem odgojne preporuke. Objanjava
uvjete i mogunosti predviene l.ovima 80, 81,82 i 83 KZ FBiH.
Sudac: Da li elite o svemu ovome razgovarati sa Damirom?
Oteena: elim.
U sudnicu se poziava maloljetnik, roditelj maloljetnika, branilac i predstavnik slube
socijalne zatite.
Sudac: Damire ta eli rei gospoi Vesni ?
Maloljetnik: Jako mi jeao zbog onoga to sam Vam poinio. Vjerujte da ja to ni sebi ne
znam objasniti, nisam znao da je to va automobil. Vi ste priali da e te kupiti auto, ali
nisam znao da ste ga kupili. Vi ste mi bili prijatelj i sada se loe osjeam zbog onoga to
sam Vam poinio. Iskreno mi je ao.
Oteena: Nije uopte bitno iji je auto! Ukrao si auto, vozio si bez vozake dozvole i
jo si dijete stavio u vozilu ! ovjee, pa mogli ste poginuti ! Poinio si krivino djelo
zbog kojeg se sada nalazi na sudu ! Sramota!
Maloljetnik: ao mi je .Svjestan sam da sam pogrijeio, volio bih da mi oprostite i da
sve bude kao prije.
Oteena: Da li e biti kao prije zavisi od tebe. Mora mi to dokazati i ja sam spremna
da o tome razgovaramo.
Na upit suca za oteena i maloljetnik saglasno predlau da se konkretni sluaj rijei
mimo formalne krivine procedure, a na nain kako su poueni.
Sudac: Gospoo Vesna, postoji li mogunost da Damir neto uini ime bi vi bili
zadovoljni i to bi popravilo tetu koju vam je nanio?
Oteena: Meni je vozilo vraeno i ja nemam nikakve materijalne tete, ali se osjeam
iznevjerenom i povrijeenom.
105
Maloljetnik: Jako mi je ao. elio bih da popravim ono to sam poinio i predlaem
gospoo Vesna, ako prihvatate, da u vrijeme kada ne idem u kolu, npr. svake subote,
odravam istou Vaeg vozila Yugo 45.
Oteena: Ja pristajem i neka to bude svake subote kada ti Damire ne ide u kolu, i ako
se slae, neka to bude za period od tri mjeseca poev od 01.02.2005 godine pa do
01.05.2005 godine. Mislim da je taj period dovoljan. Da li to tebi odgovara ?
Maloljetnik: Hvala Vam. Meni to odgovara i spreman sam da od 01.02.2005 godine pa
do 01.05.2005 godine u vrijeme kada ne idem u kolu, svake subote, odravam istou
Vaeg vozila Yugo 45 .
Sudac: Da li Vae vozilo nosi registarski broj 212-K-675 vlasnitvo?
Oteena: Da, to je taj broj.
Sudac za maloljetnike jo jednom podsjea i pouava maloljetnika i roditelja da e u
sluaju neispunjenja preuzete obaveze (na osnovu odredbe l.a 375. stav 1. Zakona o
krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine) prihvatiti i postupiti po zahtjevu
Kantonalnog tuilatva u Sarajevu za pokretanje pripremnog postupka broj KTM:1/05
od 20.02.2005 godine.
Konstatuje se da je majka maloljetnog N.Damira takoer saglasna sa postignutim
sporazumom i izjavljuje da e potsticati sina u izvrenju dogovorene obaveze.
Oteena K.Vesna izjavljuje da e u sluaju potpunog ispunjenja preuzete obaveze
smatrati da su time svi njeni zahtjevi ispunjeni. 34
Sudac za maloljetnike upoznaje prisutne i daje upute prisutnom socijalnom radniku da
e o izvrenju odgojne preporuke sud izvjetavati ovlatena slubena osoba Centra za
socijalni rad opine Novi Grad svakog prvog u mjesecu za prethodni mjesec.
34
Teite je na razgovoru maloljetnika/ce i oteenog/ne, odnosno ponovnim sueljavanem mal. sa

svojim djelom i rtvom djela. On preuzima odgovornost za vlastito ponaanje i aktivnosti za naknadu i
popravljanje prouzrokovane tete.
Roditelji su prisutni, ali ne sudjeluju u razgovoru. Da bi se izbjegla iznenaenja zbog nerazumjevanja

ovog instituta, dobro bi bilo prethodno sa njima razgovarati i objasniti svrhu i cilj ovih razgovora. Ako u
tijeku pregovaranja ometaju proces ili ako je maloljetnik suzdran zbog njihove prisutnosti, treba zamoliti
roditelje da napuste sudnicu, a pozvati ih kada to bude potrebno npr. kada se razgovara o preuzimanju
obaveze koju mal. treba da izvri. Predstavnik slube socijalne zatite takoer ne sudjeluje u
pregovaranju, ali njegova pomo moe biti od velike pomoi kod izbora odreene obveze koja je sadraj
odgojne preporuke budui da u primjeni ovog instituta nisu definirani poslovi, a niti su verificirane
organizacije, firme, ustanove u okviru kojih bi maloljetnic mogli obavljati odreene poslove.
Maloljetnik/ca ima pravo na branitelja, on je prisutan, ali ni on se ne ukljuuje u postupak pregovaranja.
Sudac za maloljetnike provodi proceduru vodei rauna o sveukupnim interesima maloljetnika i
oteenika.
106
Nakon toga na osnovu odredbe l.a 375. stav 1. ZKP FBiH i l.a 82. stav 1. taka d)
KZFBiH izrie se :
ODGOJNA PREPORUKA
rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice
tako da e maloljetni N. Damir dobrovoljno i u okviru postignutog sporazuma, u
vrijeme kada ne ide u kolu, svake subote, poev od 01.02.2005 godine, odravati
istou vozila marke Yugo 45 registarski broj 212-K-675 vlasnitvo oteene
K.Vesne.
Ovu obavezu maloljetnik e ispunit do 01.05.2005 godine.
Nee se pokrenuti krivini postupak prema malodobnom N. Damiru, zbog krivinog
djela oduzimanje tue pokretnine iz l.a 291. stav 1. Krivinog zakona Federacije Bosne
i Hercegovine, po zahtjevu Kantonalnog tuiteljstva u Sarajevu broj KTM-1/05 od
20.02.2005 godine, pod uvjetom da maloljetnik ispuni preuzetu obavezu po sporazumu
iz take 1. ove odluke.
O izvrenju odgojne preporuke brinut e se i o tome sud svakih mjesec dana
izvjetavati ovlatena slubena osoba Centra za socijalnu zatitu opine Novi Grad.
Zavreno u 11,30 sati
ZAPISNIAR:
MALOLJETNIKE
1.
2.
3.
4.
5.
maloljetnik : N.Damir
oteena : K.Vesna
roditelj : N.Amra
Centar soc.zatite . T.Ivan
branilac: .Mladen
SUDAC ZA
_____________________
_____________________
_____________________
_____________________
_____________________
107
Bosna i Hercegovina
Kanton Sarajevo
OPINSKI SUD U SARAJEVO
Broj:KM-1/05
Sarajevo, 30.02.2005 godine
Opinski sud u Sarajev i to sudac za maloljetnike JJ, uz sudjelovanje zapisniara S B, u
krivinom predmetu prema malodobnom N. Damiru, zbog krivinog djela oduzimanje
tue stvari iz l.a 291. stav 1.Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, u
postupku razmatranja mogunosti i opravdanosti izricanja odgojne preporuke, u
prisutnosti maloljetnika N. Damira, njegove majke N.Amre, branioca postavljenog po
slubenoj dunosti .Mladena, advokata iz Sarajeva, oteene K.Vesne, te predstavnika
Centra za socijalni rad opine Novi Grad- T.Ivana, dana 30.02.2005 godine, donio je
RJEENJE
PREMA MALOLJETNOM: N. DAMIRU,
Na osnovu odredbe l.a 375. stav (1) Zakona o krivinom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine, l.a 82. stav 1. taka d) . Krivinog zakona Federacije Bosne i
Hercegovine prema i z r i e s e
ODGOJNA PREPORUKA
rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice
tako da e maloljetni N. Damir dobrovoljno i u okviru postignutog sporazuma, u
vrijeme kada ne ide u kolu, svake subote, poev od 01.02.2005 godine, odravati
istou vozila marke Yugo 45 registarski broj 212-K-675 vlasnitvo oteene
K.Vesne.
Ovu obavezu maloljetnik e ispunit do 01.05.2005 godine.
Nee se pokrenuti krivini postupak prema malodobnom N. Damiru, zbog krivinog
djela oduzimanje tue pokretnine iz l.a 291. stav 1. Krivinog zakona Federacije Bosne
i Hercegovine, po zahtjevu Kantonalnog tuiteljstva u Sarajevu broj KTM-1/05 od
20.02.2005 godine, pod uvjetom da maloljetnik ispuni preuzetu obavezu po sporazumu
iz take 1. ove odluke.
O izvrenju odgojne preporuke brinut e se i o tome sud svakih mjesec dana
izvjetavati ovlatena slubena osoba Centra za socijalnu zatitu opine Novi Grad.
Obrazloenje
108
Kantonalno tuiteljstvo u Sarajevu je pod brojem KTM-1/05 od 20.02.2005 godine

ovom sudu stavilo zahtjev za pokretanje krivinog postupka prema malodobnom N.
Damiru, zbog osnovane sumnje da je poinio krivino djelo oduzimanje tue pokretnine
iz l.a 291. stav 1.Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine .
Budui da je prema odredbi l.a 291. stav 1.Krivinog zakona Federacije BiH za
krivino djelo oduzimanje tue pokretnine predviena novana kazna ili kazna zatvora
do jedne godine zatvora, a tuilatvo uz zahtjev dostavilo dovoljno dokaza kojim se
podkrepljuje sumnja o uinjenju djela, sud je u smislu odredbe l.a 375. stav 1. Zakona
o krivinom postupku FBiH pristupio i razmatrao mogunost i opravdanost izricanja
neke od odgojnih preporuka iz nadlenosti suca za maloljetnike predvienih odredbm
l.a 82. Krivinog zakona Federacije BiH.
Maloljetni N. Damir koji se prvi put pojavljuju kao uinilac krivinog djela, u
potpunosti je preuzeo odgovornost za djelo koje mu se stavlja na teret i izrazio izriitu
spremnost da se pomiri sa oteenom K.Vesnom koja je, nakon zajednikog razgovora
o samom djelu i njegovim posljedicama, te doavi do prihvatljivog rjeenja za obje
strane, to i prihvatila.
Vodei rauna o sveukupnim interesima maloljetnika i oteene, u saradnji sa
roditeljima maloljetnika, te predstavnikom organa socijalne zatite, izvren je izbor
odgojne preporuke rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice i
postignut sporazum da malodobni N. Damir dobrovoljno u vrijeme kada ne idem u
kolu, svake subote, poev od 01.02.2005 godine, odrava istou vozila marke
Yugo 45 registarski broj 212-K-675 vlasnitvo oteene K.Vesne, s tim da e ovu
obavezu ispunit do 01.05.2005 godine. Sud je takoer odluio da e se o izvrenju ove
odgojne preporuke brinuti i o tome sud svakih mjesec dana obavjetavati ovlatena
slubena osoba Centra za socijalni zatitu opine Novi Grad.
Prilikom izbora i odluivanja o odgojnoj preporuci sud je polazei od odredbe l.a 83.
Krivinog zakona Federacije BiH vodio rauna da se prilikom izvrenja preuzete
obaveze ne dovede u pitanje kolovanje maloljetnihka i da ista ne prevazilazi njegove
fizike mogunosti, uz napomenu i pouku maloljetniku i njegovom roditelju da e u
sluaju da se dobrovoljno preuzeta obaveza ne izvri, sud postupati po zahtjevu
Kantonalnog Tuitelja za pokretanje pripremnog postupka broj KTM-1/05 od
20.02.2005 godine .
Donesena odluka zasniva se na meunarodnom pravnom standardu l.u 40 (3) b
Konvencije o pravima djeteta i na temelju iste donesenih i citiranih krivinih propisa
kojima je utvrena mogunost i obaveza da se prema djeci koja su dola u sukob sa
zakonom, postupa bez pribjegavanja sudskom postupku .
109
Polazei od naprijed izloenog i uz potivanje principa najbolji interes djeteta iz l.a 3.

Konvencije o pravima djeteta, odlueno je kao u izreci ovog rjeenja.
ZAPISNIAR:
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja alba nije dozvoljena (l. 375. stav 1. Zakona
o krivinom postupku FBiH)
110
Bosna i Hercegovina
Kanton Sarajevo
KANTONALNO TUILATVO U SARAJEVU
Broj:KT-1/05
Sarajevo, ______
ZAPISNIK
o razmatranju mogunosti i pravdanosti izricanja odgojne preporuke
(l. 374. u vezi sa l.om 373. stav 1.ZKP FBiH)
sainjen pred Kantonalnim tuilatvom u Sarajevu, dana _______, u svrhu razmatranja

mogunosti i opravdanosti izricanja odgojne preporuke prije donoenja odluke o
zahtjevu za pokretanje pripremnog postupka prema malodobnom N.Damiru, zbog
krivinog djela oduzimanje tue stvari iz l.a 291. stav 1. Krivinog zakona Federacije
Bosne i Hercegovine,
P r i s u t n i s u:
Tuitelj
Maloljetnik N .DAMIR
Branilac . MLADEN
Roditelj
maloljetnika
N.
AMRA
Oteena K.VESNA
Predstavnik
slube
socijalne
zatite
opine Novi grad T. IVAN
Poetak u 9,00 sati
Konstatuje se da roditelj maloljetnika u spis predaje izvod iz matine knjige roenih, a
predstavnik slube socijalne zatite predaje izvjetaj o socijalnom i pedagokom statusu
maloljetnog N. Damira.
Nakon toga tuitelj upuuje oteenu K. Vesnu da prieka pred uredom dok ne bude
pozivana.
111
Tuitelj upoznaje prisutne o razlozima pozivanja: Kantonalno tuilatvo u Sarajevu je

zaprimilo prijavu uz koju su priloeni prikupljeni dokazi koji podkrepljuju osnovanu
sumnju da je malodobni N.Damir, poinio krivino djelo oduzimanje tue stvari iz l.a
291. stav 1. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine za koje se moe izrei
novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Iz prikupljenih dokaza proizilazi da je
Damir 29.12.2004.godine oko 16,00 sati u Ul. Franjevaka br.10, opina Stari Grad
bio u drutvu sa djetetom M. M, i da je upotrebom fizike snage otvorio lijevo bono
staklo na vratima putnikog motornog vozila marke Yugo 45 crvene boje,
registarskih oznaka br. 212-K-675 vlasnitvo K.Vesne, a potom zajedno sa djetetom
M.M. uao u unutranjost vozila, te orginalnim kljuem koji se nalazio u bravi stavio
vozilo u pogon, napravio vonju po gradu, da bi nakon toga, po nestanku goriva,
napustio vozilo koje je policija pronala na podruju izvan grada. Tuilatvo ima
dovoljno dokaza na osnovu kojih se moe zakljuiti da postoji osnovana sumnja da je
Damir poinio navedeno krivino djelo i da Tuilatvo na osnovu ovoga moe sucu za
maloljetnike uputiti zahtjev za pokretanje pripremnog postupka.
Da li je Damire tano da si na ovakav nain poinio djelo?
Maloljetni Damir: Jeste, tano je. Ja volim automobile i vrlo esto idem kod jednog
automehaniara da mu pomaem oko popravke vozila, ali ne mogu objasniti zato sam
poinio ovo djelo. Ono to sigurno znam jeste da nisam elio vozilo zadrati za sebe
nego sam htio da se malo sa svojim prijateljem po gradu provozam. Poinio sam glupost
i ja se kajem pogotovu nakon to sam doznao da je vozilo moje kominice Vesne koja je
sada ljuta na mene zbog onoga to sam poinio. Volio bih na bilo koji nain da joj
kaem da mi je ao, ali ona nee ni da me pogleda. Stid me je kada pomislim koliko mi
je ona pomagala oko kole, a ja sam joj poinio ono to nisam smio prema bilo kome
uiniti. Zaista mi je ao.
Tuitelj: Moda sada ima priliku da sve to kae svojoj kominici. Moramo vidjeti ta
ona o svemu tome misli. Da li eli o tome razgovarati sa gospoom Vesnom?
Maloljetnik: Da, iako mi je neugodno, ali ja ne znam da li to ona eli.
Tuitelj maloljetniku predoava zakonsku mogunost da se konkretni sluaj rijei mimo
sudskog postupka izricanjem odgojne preporuke. Objanjava uvjete i mogunosti
predviene l.ovima 80, 81,82 i 83 KZ FBiH.
Nakon toga tuitelj zamoli prisutne da napuste ured i priekaju dok ne budu pozvani, a
nakon toga tuitelja poziva oteenu K.Vesnu.
Tuitelj: Da li vi poznajete N. Damira?
Oteena: Da, poznajem ga, mi smo komije. esto sam mu pomagala oko kolskih
zadataka i znam da on nije lo djeak. Jako sam se iznenadila kada mi je policija
saoptila da je on uzeo moj automobil koji sam tekom mukom kupila. Osjeam se
112
iznevjerenom jer sam u Damira imala puno povjerenje. Jako sam razoarana i ljuta.
Uopte mi nije jasno zato je to poinio i to mu je sve to trebalo!?
Tuitelj: Vi ste postavili pitanje, a Damir je tu i on eli o tome sa Vama da razgovara.
Tuitelj i oteenoj predoava zakonsku mogunost da se konkretni sluaj rijei mimo
formalnog sudskog postupka izricanjem odgojne preporuke. Objanjava uvjete i
mogunosti predviene l.ovima 80, 81,82 i 83 KZ FBiH.
Tuitelj: Da li elite o svemu ovome razgovarati sa Damirom?
Oteena: elim.
U ured tuitelja se poziava maloljetnik, roditelj maloljetnika, branilac i predstavnik
slube socijalne zatite.
Tuitelj: Damire ta eli rei gospoi Vesni ?
Maloljetnik: Jako mi jeao zbog onoga to sam Vam poinio. Vjerujte da ja to ni sebi ne
znam objasniti, nisam znao da je to va automobil. Vi ste priali da e te kupiti auto, ali
nisam znao da ste ga kupili. Vi ste mi bili prijatelj i sada se loe osjeam zbog onoga to
sam Vam poinio. Iskreno mi je ao.
Oteena: Nije uopte bitno iji je auto! Ukrao si auto, vozio si bez vozake dozvole i
jo si dijete stavio u vozilo ! ovjee, pa mogli ste poginuti ! Poinio si krivino djelo
zbog kojeg se sada nalazi pred tuiocem ! Sramota!
Maloljetnik: ao mi je .Svjestan sam da sam pogrijeio, volio bih da mi oprostite i da
sve bude kao prije.
Oteena: Da li e biti kao prije zavisi od tebe. Mora mi to dokazati i ja sam spremna
da o tome razgovaramo.
Na upit tuitelja oteena i maloljetnik saglasno predlau da se konkretni sluaj rijei
mimo formalne krivine procedure, a na nain kako su poueni.
Tuitelj: Gospoo Vesna, postoji li mogunost da Damir neto uini ime bi vi bili
zadovoljni i to bi popravilo tetu koju vam je nanio?
Oteena: Meni je vozilo vraeno i ja nemam nikakve materijalne tete, ali se osjeam
iznevjerenom i povrijeenom.
Maloljetnik: Jako mi je ao. elio bih da Vam se izvinem ili na neki drugi nain
popravim ono to sam poinio, ako Vi na to pristajete.
Oteena: Pristajem na isprika, to e biti dovoljno i ovim smatram da su svi moji
zahtjevi ispunjeni. 35
35
Teite je na razgovoru maloljetnika/ce i oteenog/ne, odnosno ponovnim sueljavanem mal. sa

svojim djelom i rtvom djela. On preuzima odgovornost za vlastito ponaanje i aktivnosti za naknadu i
popravljanje prouzrokovane tete. Roditelji su prisutni, ali ne sudjeluje u razgovoru. Da bi se izbjegla
iznenaenja zbog nerazumjevanja ovog instituta, dobro bi bilo prethodno sa njima razgovarati i objasniti
svrhu i cilj ovih razgovora. Ako u tijeku pregovaranja ometaju proces ili ako je maloljetnik suzdran zbog
njihove prisutnosti, treba zamoliti roditelje da napuste sudnicu, a pozvati ih kada to bude potrebno npr.
kada se razgovara o preuzimanju obaveze koju mal. treba da izvri. Predstavnik slube socijalne zatite
takoer ne sudjeluje u pregovaranju, ali njegova pomo moe biti od velikog znaaja kod izbora odreene
113
Maloljetnik: Hvala Vam. Primite moje duboko isprika zbog onoga to sam Vam
poinio. Obeavam da u ubudue voditi rauna o svom ponaanju i da se vie neu
dovesti u ovako neugodnu situaciju. (maloljetnik i oteena se rukuju)
Tuitelj nakon toga na osnovu odredbe l.a 373. stav 1. Zakona o krivinom postupku
Federacije Bosne i Hercegovine, l.a 374. istog zakona, te l.a 82. stav 1. taka a).
Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine donosi
RJEENJE
PREMA MALOLJETNOM: N. DAMIRU, (navesti line podatke) izrie se odgojna
preporuka osobno isprika oteenoj.
Nee se sucu za maloljetnike Opinskog suda u Sarajevu podnositi zahtjev za
pokretanje pripremnog postupka prema malodobnom N.Damiru, zbog krivinog djela
oduzimanje tue stvari iz l.a 291. stav 1. Krivinog zakona Federacije Bosne i
Hercegovine.
zavreno u 11,30 sati
ZAPISNIAR:
KANTONALNI TUITELJ:
6. maloljetnik : N.Damir
_____________________
7. oteena : K.Vesna
_____________________
8. roditelj : N.Amra
_____________________
9. Centar soc.zatite . T.Ivan
_____________________
10. branilac: .Mladen
__________________
obveze koja je sadraj odgojne preporuke budui da u primjeni ovog instituta nisu definirani poslovi, a
niti su verificirane organizacije, firme, ustanove u okviru kojih bi malolj. mogli obavljati odreene
poslove. Maloljetnik/ca ima pravo na branitelja, on je prisutan, ali ni on se ne ukljuuje u postupak
pregovaranja. Tuitelj provodi proceduru vodei rauna o sveukupnim interesima maloljetnika i
oteenika.
114
II. Podmodul : KAZNENI POSTUPCI PROTIV PRAVNIH OSOBA

1. UVOD
U okviru teorijskih rasprava naroito se dva pitanja otvaraju. Prvo, da li je pravna osoba
samostalan pravni subjektivitet koji raspolae pravima i dunostima. Drugo, da li je
pravna osoba sposobna samostalno preduzimati pravne aktivnosti i nastupati u pravnom
prometu. Pominjanje ova dva aspekta u raspravi o pravnim osobama je bitno zbog
otvaranja pitanja o krivinoj odgovornosti pravnih osoba. Takoer, postavljena pitanja
su bitna i za raspravu o graanskoj odgovornosti pravnih osoba.
Prihvatanje pravnog subjektiviteta pravnih osoba je uticalo na razvoj upravno-krivine
odgovornosti, te krivine odgovornosti pravnih osoba. U tom smislu, u europskim
dravama se iri odgovornost pravnih osoba za krivina djela (Francuska, Holandija,
Finska, Hrvatska, Slovenija, Danska i dr.). Pravni sustavi koji pripadaju common law,
po pravilu, poznaju krivinu odgovornost pravnih osoba.
Potrebno je takoer navesti da odgovornost pravnih osoba za krivina djela predviaju
meunarodni dokumenti koji se, izmeu ostalog, odnose na transnacionalni ili
ogranizovani kriminalitet. Aktivnosti se odvijaju na univerzalnom planu (npr. kroz
Konvenciju UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta sa dopunskim
protokolima iz 2000. godine), odnosno na regionalnom planu kroz meunarodne
pravne dokumente Evropske Unije ili Vijea Europe (npr., Preporuka Vijea Europe o
suzbijanju organizovanog kriminaliteta iz 1996. godine, Preporuka Vijea Europe o
odgovornosti preduzea za krivina djela iz 1988. godine, Krivinopravna konvencija
protiv korupcije iz 1999. godine i dr.).
U krivinom materijalnom pravu u BiH predviena je krivina odgovornost pravnih
osoba (l. 122. 144. KZ BiH, l. 126. 148. KZ BD BiH, l. 126-148. KZ FBiH i l.
125. 146. KZ RS). Odredbama krivinih zakona u BiH ureena su sljedea pitanja: osnovi i granice krivine odgovornosti pravne osobe uopte, - krivina odgovornost
pravne osobe u steaju, - krivina odgovornost u sluaju produenog krivinog djela, sudjelovanje dvije ili vie pravnih osoba u izvrenju krivinog djela (ili sauesnitvo), odgovornost za pokuaj i pravila prema kojima se pravna osoba kanjava za pokuaj, vrste kazni (novana kazna, kazna oduzimanja imovine i kazna prestanka pravne
osobe), - razlozi za ublaavanje ili osloboenje od kazne i pravila odmjeravanja kazne
pravnoj osobi, - izricanje uvjetne osude i mjera sigurnosti, - oduzimanje imovinske
koristi, - pravne posljedice osude pravne osobe, - zastarjelost krivinog gonjenja, primjena krivinog zakonodavstva u vezi sa krivinom odgovornou pravnih osoba. Na
taj nain, pravnim osobama je priznata krivinopravna deliktna sposobnost kao posebna
vrsta pravne sposobnosti pravne osobe.
S obzirom na naprijed navedena rjeenja u materijalnom krivinom zakonodavstvu,
zakoni o krivinom postupku propisuje odreene specifinosti koje su neophodne zbog
115
toga to na mjestu osumnjiene, odnosno optuene osobe nastupa pravna, a ne fizika

osoba. Dakle, u procesnim zakonima izdvaja se postupak protiv pravne osobe, ureuju
se ona pitanja koja se veu uz procesni subjektivitet pravne osobe kao poinitelja
odreenog krivinog djela i predvia shodna primjena ostalih odredaba zakona o
krivinom postupku. Tako, npr., ako treba raspraviti pitanje stvarne nadlenosti koja je
vezana uz vrstu i visinu kazne predvieno za odreeno krivino djelo ili pitanje mjesne
nadlenosti ija su pravila predviena procesnim normama, onda se primjenjujnu
odgovarajui propisi koji se koriste i kad se kao izvrilac djela javlja fizika osoba.
Ovakvo postupanje dolazi u obzir ak i onda kada se postupak vodi samo protiv pravne
osobe (l. 387. ZKP BiH, l. 387. ZKP DB, l. 408. ZKP FBiH i l. 393. ZKP RS).
Ako se uporeuju odredbe procesnih zakona koje se odnose na fiziku osobu sa
odredbama koje se veu uz pravnu osobu moe se (u okviru postupka protiv pravnih
osoba) govoriti o sljedeim procesnim rjeenjima:
Procesna rjeenja koja su modificirana zbog specifinosti krivinopravne

deliktne sposobnosti pravnih osoba (npr., odredbe o cjelishodnosti pokretanja
krivinog postupka, l. 376. ZKP BiH, l. 376. ZKP DB, l. 397. ZKP FBiH te
l. 282. ZKP RS)
Procesna rjeenja koja se mogu javiti iskljuivo u postupku protiv pravne osobe
(npr., sadraj optunice i presude, l. 383. i 385. ZKP BiH, l. 383. i 385. ZKP
DB, l. 404. i 406. ZKP FBiH i l. 389. i 391. ZKP RS; zastupnik pravne osobe,
l. 377. 379. ZKP BiH, l. 377 379. ZKP DB, l. 398. 400. ZKP FBiH te
l. 383. 385. ZKP RS)
Procesna rjeenja koja se ne mogu ukljuiti u ovaj postupak (npr., obavezna

odbrana uz pomo branitelja).
U pogledu iskustava iz drugih pravnih sitema, pitanje krivine (a u irem smislu i

kaznene) odgovornosti pravnih osoba se esto raspravlja na teorijskoj, zakonodavnoj i
praktinoj ravni. Kao to smo ve istakli, u evropskom pravnom okruenju iri se krug
drava koje u svojoj pravni sistem uvode odgovornost pravnih osoba za krivina djela.
Tako, npr., ta odgovornost je poznata u Sloveniji i Hrvatskoj, dok je, npr., jo uvijek ne
poznaje pravni sustav Srbije i Crne Gore ili Makedonije.
Jedan od zagovornika uvoenja krivine odgovornosti pravnih osoba u pravni sustav
Srbije i Crne Gore prof. dr. Miroslav Vrhovek, redovni profesor Privredne akademije u
Novom Sadu, na ovu temu je imao izlaganje na Oktobarskim danima pravnika
Republike Srpske odranim 7. i 8. listopada 2005. god. u Banja Luci. Njegov rad na ovu
temu je objavljen u asopisu Udruenja pravnika Republike srpske Pravna rije broj 4
na strani 373. Zanimljivost usmenog izlaganja prof. Vrhoveka na ovom savjetovanju se
oituje i na pozivanje na zakonodavna rjeenja u Bosni i Hercegovini i iskazani interes
116
za konkretnu sudsku praksu u Bosni i Hercegovini koja mu slue kao dodatni argument
njegovih stajalita.
Uporeujui bosanskohercegovaka rjeenja o tom pitanju sa, npr., pozitivnopravnim
propisima u Sloveniji ili Hrvatskoj dolazi se do zakljuka da se radi o odredbama koje
na materijalnopravna i procesnopravna pitanja o krivinog odgovornosti pravne osobe odgovaraju na gotovo identian nain. Pri tome, treba posebno podsjetiti da je u
pomenutim dravama doneseno odvojeno zakonodavstvo o odgovornosti pravnih osoba.
Naime, i u Sloveniji i u Hrvatskoj posebnim zakonom se ureuju pitanja krivine
odgovornosti pravnih osoba, kao i postupka u okviru kojeg se utvruje ta odgovonsot i
izriu krivinopravne sankcije pravnoj osobi. Izdvojeno zakonodavstvo se, dodue, u
odreenoj mjeri vee uz materijalno i procesno krivino zakonodavstvo. Dakle, u
odnosu prema krivinom zakonu i zakonu o krivinom postupku, odvojeno
zakonodavstvo o odgovornosti pravnih osoba ureuje specifina pitanja vezana uz
krivinu odgovornost pravne osobe i izricanje odgovarajuih krivinopravnih sancija
pravnoj osobi.
Kada je rije o sudskoj praksi u Bosni i Hercegovini konstatirati je njenu oskudnost. U
pripremi ovog rada pronaena je jedna jedina optunica i presuda iz prakse u Bosni i
Hercegovini. Tragajui za praksom susjednih drava Hrvatske i Slovenije dolo se do
podatka da i praksa ovih drava ima veoma malo kaznenih postupaka protiv pravnih
osoba, s tim da se dobio podatak da nema niti jedne pravomone presude.
2. MEUNARODNA PRAVNA OSNOVA
Donoenje zakonskih propisa o suenju pravnim osobama opredijelila su tri
meunarodna pravna akta: Konvencija o zatiti okolia kroz krivino pravo iz 1998.
godine, Krivino pravna konvencija o korupciji iz 1999. god. i Konvencija o
kibernetikom kriminalu 1991. god. Ove konvencije obvezuju drave da stvore
pretpostavke za odgovornost pravnih osoba za krivina djela koja su poinile odgovorne
osobe u njihovo ime i za njihov raun.
Svakako treba navesti i Preporuku Ministarskog komiteta Vijea Europe od 20. 10.
1988. god. broj R. (88) 18 o odgovornosti poduzea sa statusom pravne osobe za
krivina djela poinjena u vrenju njihove djelatnosti. Preporuka se primjenjuje na
privatna i javna poduzea koja imaju svojstvo pravne osobe i u odnosu na njihove
ekonomske aktivnosti. Navodi da bi poduzea trebala biti odgovorna za krivina djela
poinjena u vrenju njihove djelatnosti ak i kada je krivino djelo strano cilju poduzea
i neovisno od toga da li je ili nije identificirana fizika osoba koja je svojim injenjem
ili proputanjem poinila krivino djelo.
Krivina odgovornost se preporuuje u svim sluajevima u kojima to zahtijevaju priroda
krenja zakona, stupanj odgovornosti poduzea, posljedice za drutvo i potreba
spreavanja daljnjeg krenja zakona. No, isto tako naglaava da poduzee treba biti
117
osloboeno odgovornosti kada njegova uprava nije bila ukljuena u poinjanje djela i
kada je poduzela sve mjere da sprijei poinjanje djela.
Vano je naglasiti da ona preporuuje kako uspostavljanje odgovornosti poduzea ne
oslobaa odgovornosti fizike osobe koje su ukljuene u poinjanje krivinog djela.
Ova preporuka daje i materijalno pravne osnove uvoenja sankcija prilagoenih
poduzeima, a koja su regulirana kaznenim zakonom.
Konvencija o zatiti okolia putem krivinog prava iz 1988. god. obvezuje drave da
usvoje odgovarajue mjere u cilju omoguavanja izricanja krivinih ili administrativnih
sankcija ili mjera pravnim osobama u ije ime je uinjeno krivino djelo od strane
njenih organa, lanova ili drugog predstavnika. Ni ova konvencija ne iskljuuje krivini
postupak protiv fizike osobe. Kao bitne razloge za ovakav odnos Konvencija potencira
da je najvei dio krivinih djela protiv okolia uinjen unutar pravnih osoba, ozbiljne
potekoe u krivino pravnom gonjenju fizikih osoba koje su djelovale u ime pravnih
osoba te realnost da u sluaju sankcioniranja samo predstavnika pravne osobe pravna
osoba kompenzira tu sankciju (l. 9. Konvencije).
Krivino pravna konvencija o korupciji iz 1999. god. obvezuje potpisnice na usvajanje
propisa kojima e se osigurati da se pravne osobe imaju smatrati odgovornim za
krivina djela davanja mita, trgovanja utjecajem i pranja novca ako su uinjena u
njihovu korist od strane bilo koje fizike osobe, bez obzira da li postupaju individualno
ili u sastavu pravne osobe (l. 18. Konvencije)
Potpisnice su obvezane i na poduzimanje konkretnih mjera kojima e se osigurati
odgovornost pravne osobe kada je zbog nedostatka nadzora i kontrole od strane fizike
osobe, koja ima vodeu poziciju unutar pravne osobe, omogueno poinjanje krivinih
djela u korist pravne osobe u korist fizike osobe nad kojom pravna osoba ima autoritet.
Ova konvencija takoer naglaava neiskljuivanja krivinog gonjenja fizikih osoba
koje su poinitelji, podstrekai ili pomagai navedenih krivinih djela. Odredbom l. 19.
Konvencija obvezuje potpisnice da osiguraju sankcije i mjere koje mogu biti krivine ili
nekrivine.
Konvencija o kibernetikom kriminalu iz 2001. god. zahtjeva uvoenje odgovornosti
pravnih osoba za pojedina krivina djela. Veoma je slina Krivino pravnoj konvenciji
o korupciji.
Od dokumenata Europske unije koji se odnose na odgovornost pravnih osoba za
krivina djela navesti je Drugi protokol uz Konvenciju o zatiti financijskih interesa
Europske unije. Odredbom l. 3. obvezuju se potpisnice da poduzmu potrebne mjere u
cilju omoguavanja da pravne osobe budu odgovorne za krivina djela prevare,
aktivnog podmiivanja i pranja novca, naravno kada su ona poinjena u njihovu korist.
118
Spomenuti je i Konvenciju o zabrani podmiivanja stranih javnih slubenika u

meunarodnim poslovnim transakcijama iz 1997. god. koju je donijela Organizacija za
ekonomsku suradnju i razvoj. Takoer i Konvenciju UN protiv transnacionalnog
organiziranog kriminala iz 2000. god. koja obvezuje drave da usvoje mjere za
utvrivanje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela organiziranog kriminala,
korupcije, pranja novca i opstrukcije pravde.
2. 1 MODELI ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA
Postoje razliiti modeli odgovornosti pravnih osoba za krivina djela koji se razlikuju
po tome da li se odgovornost pravne osobe izvodi iz ponaanja, odnosno odgovornosti
fizike osobe kao poinitelja krivinog djela ili pravna osoba odgovara za vlastito
ponaanje, te da li je ta odgovornost objektivna ili subjektivna.
Sukladno modelu izvedene ili akcesorne odgovornosti, odgovornosti pravne osobe za
krivino djelo izvodi se iz ponaanja, odnosno odgovornosti, fizike osobe koja je
djelovala u ime ili u korist pravne osobe. Ovaj model ima i dva podmodela:
identifikacijski i vikarijski.
Prema identifikacijskom modelu pravna osoba se identificira sa odgovornim osobama u
njoj, pa se postupci odgovornih osoba u pravnoj osobi smatraju postupcima pravne
osobe. Dakle, krivnja pravne osobe se izvodi iz krivnje njihovih odgovornih osoba.
Prema vikarijskom modelu postupci i onih lanova pravne osobe koji nemaju
rukovodeu poziciju smatraju se postupkom pravne osobe.
Prema modelu autonomne odgovornosti pravna osoba odgovara za vlastita ponaanja.
Ponaanje pravne osobe oituje se u nedostacima u organizaciji pravne osobe i
proputanju dunog nadzora koji bi sprijeio poinjanje krivinog djela.
Kada se govori o odgovornosti pravne osobe za krivino djelo utemeljenoj na samom
prouzrokovanju zabranjene posljedice onda se govori o objektivnoj odgovornosti pravne
osobe za krivino djelo. Dakle, za odgovornost pravne osobe ne trai se krivnja.
Model subjektivne odgovornosti zahtjeva i krivnju. Ukoliko je rije o izvedenom
modelu pravne osobe krivnja fizike osobe poinitelja krivinog djela pripisuje se
pravnoj osobi. Kod modela autonomne odgovornosti pravne osobe o krivnji pravne
osobe zakljuuje se temeljem injenica da li je pravna osoba poduzela potrebne mjere
da bi se sprijeilo nezakonito djelovanje njenih lanova.
119
Sukladno meunarodnim obvezama veina evropskih drava propisuje kumulativnu

odgovornost fizike i pravne osobe za krivino djelo. Ova odgovornost nije zajednika
niti se ona smatra saizvriteljstvom, odnosno pomaganjem ili podstrekavanjem. Moglo
bi se rei da je to neka vrsta paralelnog poiniteljstva.
Osnova odgovornosti pravnih osoba za krivina djela propisana kaznenim
zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini su neto drukiji od osnova te odgovornosti
predvienih prethodno citiranim meunarodnim aktima. Materijalno pravni propis u
Bosni i Hercegovini ne ograniava odgovornost pravnih osoba samo za pojedine grupe
krivinih djela ili za pojedina krivina djela. U Bosni i Hercegovini se takoer
odgovornost pravnih osoba vee za krivina djela poinjena u njihovo ime, za njihov
raun ili u njihovu korist. Meutim ova krivino pravna odgovornost je postavljena ire
nego to je to sluaj u prethodno citiranim meunarodnim aktima. Ovo stoga to se u
materijalno pravnom propisu u Bosni i Hercegovini odgovornost pravnih osoba za
krivina djela ne ograniava samo na krivina djela koja su u njihovo ime ili u njihovu
korist poinile one fizike osobe s vodeom pozicijom o pravnoj osobi, ali se za
odgovornost pravne osobe za takva krivina djela zahtjeva jedan od zakonom
predvienih oblika doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe poinjanju
krivinog djela.
Krivini postupak u Bosni i Hercegovini polazi od toga da se vodi protiv fizike osobe.
Pravna osoba sa statusom osumnjienika ili optuenika bitno se razlikuje od ovjeka ona nema temeljna ljudska prava kao fizika osoba, nema psihike sposobnosti
pamenja i davanja iskaza. Zbog toga se krivini postupak u ovome dijelu i prilagoava
ovim osobnostima.
Kada su u pitanju procesne odredbe zakon ne sadri cjelovito ureenje tog postupka
nego se ureuju samo pojedini njegovi dijelovi, dok se u svim drugim situacijama
smisaono primjenjuju i druge odredbe Zakona o kaznenom postupku. Primjera radi, kod
glavnog pretresa odredba je prilagoena obiljejima pravne osobe, u smislu redoslijeda
izjanjavanja osnovanosti optunice, redoslijeda dokaznog postupka i redoslijeda
zavrnih rijei.
Ako je primjena pojedinih procesnih odredbi (npr. o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti, o
sastavu suda, o redovnom i izvanrednom pravnom sredstvu) ovisna o odreenim
okolnostima (npr. o vrsti i visini zaprijeene kazne) to znai da se i u postupku protiv
pravne osobe uzimaju u obzir one okolnosti koje se uzimaju u obzir u postupku protiv
poinitelja. Ovo vai takoer i kada tee postupak samo protiv pravne osobe.
120
3. VEZA SA MATERIJALNIM PROPISIMA

Zakon poinjanje krivinog djela vezuje iskljuivo za fizike osobe. Naime, zakon ne
govori o poinjanju krivinog djela od strane pravne osobe nego o odgovornosti pravne
osobe za krivino djelo koje je poinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne
osobe. Na ovaj nain se uspostavlja bitan uvjet za odgovornost pravne osobe za krivino
djelo, pa je zakljuiti da je za odgovornost pravne osobe za krivino djelo potrebno je da
je poinitelj krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe.
Dakle, zakljuiti je da materijalni propis usvaja jedan vid izvedene odgovornosti pravne
osobe za krivino djelo. Odgovornost pravne osobe za krivino djelo izvodi se iz
protivpravnog ostvarenja obiljeja odreenog krivinog djela u ime, za raun ili u korist
pravne osobe od strane fizike osobe. No kako zakon odgovornost pravne osobe za
krivino djelo vezuje za djelo fizike osobe poinjeno u ime, za raun ili u korist pravne
osobe, a ne i za njenu krivinu odgovornost, moe se rei da Zakon usvaja limitiranu
izvedenu odgovornost pravne osobe za krivino djelo.
3. 1. ODGOVORNOST PRAVNE OSOBE
Odgovornost pravne osobe je ureena l. 122. KZ BiH, l. 126. KZ FBiH, l. 125. KZ
RS i l. 126. KZ DB
Svakako je naglasiti da poinjanje krivinog djela od strane poinitelja u ime, za raun
ili u korist pravne osobe nije dovoljno za zasnivanje odgovornosti pravne osobe za
krivino djelo. Za to je, uz ovaj uvjet, potrebno ostvarenje i jednog od uvjeta precizno
odreenih u samom materijalnom propisu, o emu e vie rijei biti u daljnjem dijelu
teksta.
Pod pravnom osobom zakon podrazumijeva BiH, FBiH, RS, BD BiH, kanton, grad,
opinu, mjesnu zajednicu, svaki organizacioni oblik privrednog drutva i sve oblike
povezivanja privrednih drutava, ustanova, institucije za vrenje kreditnih i drugih
bankarskih poslova, za osiguranje imovine i osoba, kao i druge financijske institucije,
fond, politike organizacije i udruenja graana te drugi oblici udruivanja koji mogu
da stiu sredstva i da ih koriste na isti nain kao i svaka druga institucija ili organ koji
ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe.
Zakon propisuje krug pravnih osoba za koje je iskljuena odgovornost za krivina djela.
Rije je o BiH, FBiH,RS, BD BiH, kantonu, gradu opini i mjesnoj zajednici. Sve ostale
drutvene tvorevine mogu biti odgovorne za krivino djelo. Kazneni zakon doputa i
mogunost da se i nekim drugim zakonom za odreene pravne osobe iskljui ili ogranii
primjena pojedinih kazni ili drugih krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei
pravnim osobama.
121
3. 2 OSNOVI ODGOVORNOSTI PRAVNE OSOBE

Osnove odgovornost pravne osobe su ureene l. 124. KZ BiH, l. 128. KZ FBiH, l.
127. KZ RS i l. 128. KZ DB
Osnova odgovornosti pravne osobe za krivino djelo je povezanost pravne osobe s
poinjenim krivinim djelom. Ve je reeno da se kumulativno moraju ispuniti dva
uvjeta da bi postojala odgovornost pravne osobe za krivino djelo. Prvi se odnosi na
djelovanje poinitelja krivinog djela i karakteristike tog djelovanja, a drugi na
djelovanje rukovodeih i nadzornih organa pravne osobe.
Dakle, prvi uvjet za odgovornosti pravne osobe za krivino djelo jeste da je poinitelj
krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe - radnja poinitelja i njeni
uinci se mogu pripisati pravnoj osobi. Moraju postojati okolnosti koje krivino djelo
poinitelja vezuje za pravnu osobu i to tako da se uinci radnji poinitelja pripisuju
pravnoj osobi. Radi se o ovlatenju poinitelja da djeluje u ime, za raun ili u korist
pravne osobe. Te radnja poinitelja kojima je poinjeno krivino djelo mogu ulaziti u
krug radnji koje je on inae ovlaten poduzimati u ime, za raun ili u korist pravne
osobe. Ovlatenje mogu proizlaziti iz zakona ili drugog pravnog propisa, ukljuujui i
propise pravne osobe, iz pojedinanog akta pravne osobe odnosno njenih upravljakih
organa ili ugovora zakljuenog izmeu poinitelja i pravne osobe.
Poinitelj krivinog djela za koje pravna osoba moe biti proglaena odgovornom ne
mora biti osoba koja ima neku od rukovodeih pozicija u pravnoj osobi, ne mora biti ni
lan pravne osobe. Potrebno je da je on krivino djelo uinio postupajui po nekom
pravnom osnovu u ime, za raun ili u korist pravne osobe.
Taj uvjet e biti ispunjen i onda kada radnja poinitelja predstavlja i zlouporabu danih
ovlatenja, recimo i njihovim prekoraenjem. Bitno je da se prekoraenje odnosi na
nain izvrenja radnje ili na postojanje pretpostavki zahtijevanih za njeno izvrenje, ali
ne i kada je ovlatenje prekoraeno u smislu da je poinitelj radnjom kojom je uinio
krivino djelo izaao iz kruga radnji na koje se njegovo ovlatenje odnosi.
Drugi uvjet se tie doprinosa rukovodeih i nadzornih organa pravne osobe poinjanju
krivinog djela. Organi i tijela koja koji imaju ovlatenja da predstavljaju pravnu osobu
i donose odluke su odreeni zakonom ili drugim propisom, ukljuujui i propise pravne
osobe. Naglasiti je da se tim organima i tijelima mogu smatrati i one strukture u
pravnoj osobi koje stvarno i praktino vode poslove pravne osobe i usmjeravaju njeno
djelovanje.
Pravna osoba e, prema ovom uvjetu, biti odgovorna za krivino djelo koje je poinitelj
poinio u ime ili za raun ili u korist pravne osobe ako smisao poinjenog krivinog
djela proizlazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja rukovodeih ili nadzornih organa
pravne osobe ili ako su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe utjecali na
122
poinitelja ili mu omoguili da poini krivino djelo ili ako pravna osoba raspolae
protivpravno ostvarenom imovinskom koriu ili koristi predmete nastale krivinim
djelom ili ako su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor
nad zakonitou rada radnika.
Doprinos pravne osobe poinjanju krivinog djela sastoji se u:
1. donoenju odluka (zakljuka ili naloga) rukovodeih ili nadzornih organa
koje imaju obavezan usmjeravajui pravac za djelovanje poinitelja odnosno
u donoenju odluke (odobrenja) kojom se rukovodei ili nadzorni organi
pravne osobe suglaavaju sa odreenim, ve zapoetim ili namjeravanim
djelovanjem poinitelja, a koje su po svojoj sadrini takve da njihova
realizacija implicira poinjanje krivinog djela
2. kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe uticali na poinitelja ili
mu omoguili da uini krivino djelo
3. kada pravna osoba raspolae sa protivpravnom ostvarenom imovinskom
koriu ili koristi predmete nastale krivinim djelom
4. kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor
nad zakonitou rada radnika
Namee se zakljuak da se doprinos pravne osobe poinjanju krivinog djela sastoji u
odreenoj protivpravnoj radnji njenih rukovodeih ili nadzornih organa. Djelovanje
rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe mora predstavljati takav doprinos
poinjanju krivinog djela da djelo ne bi bilo poinjeno ili da ne bi bilo poinjeno na
nain na koji jeste ili da namjera poinitelja zbog koje je djelo poinjeno ne bi bila
ostvarena da nije bilo radnje rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe.
Eventualno, intenzitet doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe moe
biti znaajan da tuitelj iz razloga cjelishodnosti moe odluiti da protiv pravne osobe
ne zahtjeva pokretanje krivinog postupka (ako je doprinos pravne osobe poinjanju
krivinog djela neznatan).
Rei je i to da se za odgovornost pravne osobe za krivino djelo koje je poinitelj
poinio u njeno ime, za njen raun ili u njenu korist prihvaa model subjektivne
odgovornosti pravne osobe za krivino djelo. Dakle, potrebno je svjesno djelovanje
nadzornih ili rukovodnih organa pravne osobe koje je objektivno doprinijelo poinjanju
krivinog djela. Ono podrazumijeva njihovu pravilnu predstavu o vlastitom djelovanju i
uvijek se pretpostavlja, ali nije iskljuena mogunost dokazivanja suprotnog.
123
3. 3 GRANICE ODGOVORNOSTI PRAVNE OSOBE ZA KRIVINO DJELO

Granice odgovornost pravne osobe su ureene l. 125. KZ BiH, l. 129. KZ FBiH, l.
128. KZ RS i l. 129. KZ DB
Kazneni zakon je prihvatio model tzv. izvedene (akcesorne ili posredne) odgovornosti
pravne osobe za krivino djelo. Odgovornost pravne osobe za krivino djelo se vezuje
uz protivpravno ostvarenje zakonskih obiljeja odreenog krivinog djela u ime, za
raun ili u korist pravne osobe od strane fizike osobe. Meutim, odgovornost pravne
osobe za krivino djelo ne vezuje se uz utvrenje krivine odgovornosti pravne osobe za
krivino djelo poinjeno u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Stoga se moe rei da
je usvojen model limitirane izvedene odgovornosti pravne osobe za krivino djelo.
Odgovornost pravne osobe za krivino djelo ne iskljuuje krivinu odgovornost
fizikih, odnosno odgovornih osoba za poinjanje krivinog djela. Naravno rije je o
fizikoj osobi koja je poinitelj krivinog djela za koje odgovara i pravna osoba. Nije
rije o fizikim, odnosno odgovornim osobama u rukovodeim ili nadzornim organima
pravne osobe, koje su svojim radnjama, poduzetim u okviru djelovanja rukovodeeg ili
nadzornog organa pravne osobe kojim je ostvaren doprinos tih organa pravne osobe
poinjanju krivinog djela, ostvarile obiljeje odreenog krivinog djela.
Ako u pravnoj osobi osim poinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli
usmjeravati ili nadzirati poinitelja, pravna osoba odgovara za poinjeno krivino djelo
u granicama poiniteljeve odgovornosti. Rije je o dvije vrste pravnih osoba:
1. pravnim osobama koje u svom lanstvu nemaju druge osobe osim poinitelja
i
2. pravnim osobama koje osim poinitelja nemaju organa koji bi mogli
usmjeravati ili nadzirati poinitelja - pravna osoba u svom personalnom
sastavu ima i drugih lanova osim poinitelja, ali nema organa personalno
razliitog od poinitelja koji bi usmjeravao ili nadzirao poinitelja
Ovakvo rjeenje predstavlja odstupanje od modela limitirane - izvedene odgovornosti
pravne osobe za krivino djelo i predstavlja model ekstremne izvedene odgovornosti
pravne osobe za krivino djelo. Ovo stoga to se odgovornost pravne osobe za krivino
djelo ne vezuje se samo uz protivpravno ostvarenje zakonskih obiljeja odreenog
krivinog djela od strane fizike osobe kao poinitelja nego i uz postojanje i granice
poiniteljeve odgovornosti). S obzirom da postoji potpuno personalno preklapanje
poinitelja i pravne osobe, odnosno poinitelja i rukovodeih ili nadzornih organa
pravne osobe, nije mogue doprinos pravne osobe poinjanju krivinog djela utvrivati
odvojeno od radnji poinitelja kojima je protivpravno ostvario obiljeja krivinog djela.
124
3. 4. KAZNE
Kazne za pravne osobe su ureene l. 131 do 135. KZ BiH, l. 135. do 139. KZ FBiH,
l. 134. do 138. KZ RS i l. 135. do 139. KZ DB
Tri su vrste kazni koje se mogu izrei pravnoj osobi:
1. novana kazna,
2. kazna oduzimanja imovine i
3. kazna prestanka pravne osobe
Zakon ne propisuje posebne odredbe o opoj svrsi krivinopravnih sankcija koje se
mogu izrei pravnim osobama niti odredbe o svrsi pojedinih vrsta krivinopravnih
sankcija. Stoga se odredbe o svrsi krivinopravnih sankcija, svrsi kanjavanja, te svrsi
uvjetne osude i mjeri sigurnosti shodno primjenjuju i na krivinopravne sankcije
namijenjene pravnim osobama.
Novana kazna se uvijek izrie u odreenom iznosu koji ne moe biti manji od 5.000
KM niti vei od 5.000.000 KM. Izuzetak u odnosu na maksimum propisane kazne je
situacija ako je krivinim djelom pravne osobe drugom prouzroena imovinska teta ili
mu je pribavljena protupravna imovinska korist. Tada najvea mjera izreene kazne
moe iznositi dvostruki iznos te tete, odnosno koristi.
Kod fizikih osoba novana kazna se, u sluaju da je ta osoba ne plati dragovoljno,
zamjenjuje kaznom zatvora. Kod pravnih osoba ova odredba se ne moe primijeniti tako
da kao jedini nain izvrenja ove kazne ostaje prinudna naplata, u sluaju da je pravna
osoba ne plati dragovoljno.
Kazna oduzimanja imovine izrie se, odnosno moe se izrei, za ona krivina djela gdje
je propisana kazna zatvora od pet godina ili tea kazna. Pravnoj osobi se moe oduzeti
najmanje polovina imovine ili vei dio imovine ili cjelokupna imovina. Da bi se izrekla
ova kazna neophodno je utvrditi to ini imovinu pravne osobe i njenu vrijednost. U
presudi e sud uvijek morati tono odreeno navesti koja se imovina oduzima. U cilju
sprjeavanja pravne osobe da osujeti izvrenje presude na nain da pravna osoba prije
pravomonosti presude raznim vidovima raspolaganja umanjuje svoju imovinu zakon je
propisao da se radi osiguranja izvrenja kazne oduzimanja imovine moe protiv pravne
osobe odrediti privremena mjera osiguranja.
Kazna prestanka pravne osobe moe se izrei ako je djelatnost pravne osobe u cijelosti
ili u pretenoj mjeri koritena za poinjanje krivinog djela. Uz ovu kaznu pravnoj osobi
se moe izrei i kazna oduzimanja imovine. Kod izricanja kazne prestanka pravne osobe
sud e predloiti i otvaranje postupka likvidacije.
125
Pravnoj osobi je mogue izrei i uvjetnu osudu na nain da se pravnoj osobi utvrdi
novana kazna do 1.500.000 KM koja kazna se nee izvriti ako pravna osoba u roku
koji odredi sud, a koji rok se kree od jedne do pet godina, ne bude odgovorna za novo
krivino djelo. Izricanje uvjetne osude je propisano l. 136. KZ BiH, l. 128. KZ FBiH,
l. 139. KZ RS i l. 140. KZ DB
3. 5. MJERE SIGURNOSTI
Mjere sigurnosti za pravne osobe su ureene l. 137. do 140. KZ BiH, l. 141. do 144.
KZ FBiH, l. 140. do 143. KZ RS i l. 141. do 144. KZ DB
Pored mjere sigurnosti oduzimanja predmeta pravnoj osobi se mogu izrei i slijedee
mjere sigurnosti:
1. objava presude
2. zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti
Izricanje mjere sigurnosti objave presude nije uvjetovano oglaavanjem pravne osobe
odgovornom za odreenu grupu krivinih djela. Sud je uvijek moe izrei kada smatra
korisnim da javnost sazna za ovu osudu. Pri odluivanju da li e izrei ovu mjeru
sigurnosti sud e imati u vidu znaaj krivinog djela, posljedice djela (karakter i
opasnost od nastupanja daljnjih posljedica), opasnost od ponovnog poinjanja
istovrsnog krivinog djela. Ako bi sud utvrdio da postoji opasnost od ponovnog
poinjanja istovrsnog krivinog djela potrebno je argumentirati okolnost da bi ta
opasnost bila otklonjena ili umanjena ako bi javnost saznala za osudu. Ova mjera
sigurnosti posebice dolazi u obzir, pa je zakon u tim situacijama i sugerira, u
sluajevima kada bi objava presude bila od koristi da se otkloni opasnost za ivot i
zdravlje ljudi ili da se osigura sigurnost prometa ili kakva korist privredi.
Mjera sigurnosti zabrane obavljanja privredne djelatnosti se uvijek mora odnositi na
zabranu obavljanja tono odreene i to privredne djelatnosti. Rije je, naravno, o onoj
vrsti djelatnosti u okviru kojih je krivino djelo poinjeno. Primjera radi, pravnoj osobi
se moe zabraniti proizvodnja odreenih proizvoda ili obavljanje odreenih poslova ili
bavljenje odreenim poslovima prometa roba ili drugim privrednim poslom.
Ova mjera se izrie kada sud utvrdi da bi dalje obavljanje odreene privredne djelatnosti
bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi ili tetno za privredno ili financijsko poslovanje
drugih pravnih osoba ili za privredu u cjelini. Nuno je utvrenje da postoji opasnost od
ponovnog poinjanja djela kojim se ugroava ili povrjeuje ivot ili zdravlje ljudi,
privredno ili financijsko poslovanje drugih pravnih osoba ili se ugroava privreda u
cjelini.
126
Mjeru je mogue izrei i ako je pravna osoba u posljednje dvije godine prije poinjanja
djela bila ve kanjena za krivino djelo koje je isto ili slino krivinom djelu za koje se
pravna osoba oglaava odgovornom. I u ovoj situaciji sud mora argumentirati postojanje
opasnosti od ponovnog poinjanja djela i neophodnost primjene ove mjere sigurnosti za
otklanjanje te opasnosti.
Pravnoj osobi se moe oduzeti imovinska korist pribavljena poinjanjem kaznenog
djela, a to je normalna posljedica temeljnog naela da nitko ne moe zadrati korist
koju je protivpravno stekao.
3. 6 PRAVNE POSLJEDICE OSUDE PRAVNE OSOBE

Pravne posljedice osude pravne osobe su ureene l. 141. KZ BiH, l. 145. KZ FBiH,
l. 144. KZ RS i l. 145. KZ DB. One su:
1. zabrana rada na osnovi dozvole, ovlatenja ili koncesije, izdanih od
organa strane drave
2. zabrana rada na osnovi dozvole, ovlatenja ili koncesije, izdanih od
institucija BiH
Pravne posljedice osude pravne osobe mogu nastupiti i kada je pravnoj osobi za
poinjeno djelo izreena novana kazna. Dakle, pravne posljedice osude pravne osobe
nastupaju kada je pravnoj osobi izreena jedna od kazni, ukljuujui i novanu, ali ne i
ako joj je izreena uvjetna osuda ili je osloboena od kazne.
4. JEDINSTVENOST I CJELISHODNOST POSTUPKA

Pitanje jedinstvenost i cjelishodnosti postupka ureeni su odredbama l. 375. i 376.
ZKP BiH, l. 375.i 376. ZKP DB, l. 396. i 397. ZKP FBiH te l. 381. i 282. ZKP RS.
U krivinom postupku za isto krivino djelo teite postupka je na fizikoj osobi kao
poinitelju krivinog djela, a odgovornost pravne osobe je akcesorna. Kada postoji
odgovornost i fizike i pravne osobe za krivino djelo tada se pokree i vodi jedinstven
krivini postupak. Da bi se utvrdilo da je pravna osoba poinila kazneno djelo mora se
utvrditi uzrono posljedina veza izmeu krivinog djela poinitelja i pravne osobe koja
se sastoji ili u povredi dunosti pravne osobe ili u ostvarivanju protivpravne imovinske
koristi od strane pravne osobe.
127
Od pravila da se vodi jedinstven postupak protiv fizike i pravne osobe postoji

odstupanje u sluaju kada postupak protiv fizike osobe kao poinitelja nije mogue
pokrenuti i voditi iz zakonom propisanih razloga (npr. smrt ili duevno oboljenje i
slino). Takoer i ako je postupak protiv fizike osobe ve proveden. No zakljuiti je i
to da ukoliko ne postoje zakonske prepreke za voenje postupka protiv fizike osobe ne
bi se smjelo dopustiti pokretanje odnosno voenje postupka protiv pravne osobe prije
pokretanja postupka protiv fizike osobe.
U jedinstvenom postupka protiv pravne osobe i fizike osobe uvijek se podie jedna
optunica i izrie jedna presuda.
Tuitelj ima pravo ne pokrenuti postupak protiv pravne osobe kada okolnosti sluaja
ukazuju da voenje postupka ne bi bilo cjelishodno zbog toga to je:
doprinos pravne osobe poinjanju krivinog djela neznatan
pravna osoba nema imovine ili je ima tako malo da ne bi bila dostatna za
pokrie trokova postupka
protiv pravne osobe je pokrenut steajni postupak
poinitelj krivinog djela je jedini vlasnik pravne osobe protiv kojeg bi

se krivino postupak vodi
Dakle, vidljivo je prije pokretanja postupka da njegov krajnji cilj - izricanje i izvrenje
kazne, ne moe biti postignut, odnosno da je uee pravne osobe u izvrenju krivinog
djela minimalno beznaajno. U situaciji kada je poinitelj krivinog djela jedini
vlasnik pravne osobe rei je da bi dolo do dvostrukog kanjavanja: kao poinitelj
krivinog djela bila bi kanjena fizika osoba, a kao pravna osoba jedini vlasnik te
pravne osobe, dakle opet ista fizika osoba.
5. ZASTUPNIK I BRANITELJ PRAVNE OSOBE

Pitanja zastupnika i branitelja pravne osobe su ureene l. 377. do 382. ZKP BiH, l.
398. do 403. ZKP FBiH, l. 127. KZ RS i l. 377. do 382. ZKP DB i l. 383. do 388.
ZKP RS.
Pravna osoba ne moe sama nastupati u postupku ve mora imati svog zastupnika.
Prava zastupnika u postupku su identina pravima osumnjienika, odnosno optuenika.
Kada se postupak vodi istovremeno protiv vie pravnih osoba dobro bi bilo da svaku
pravnu osobu zastupa drugi zastupnik. Ovo zbog moguih sukoba interesa meu
pravnim osobama.
128
Pravna osoba moe imati samo jednog zastupnika. Zakonska norma ne zabranjuje
pravnoj osobi da moe mijenjati zastupnika, ali taj zastupnik uvijek mora biti jedan. S
obzirom da se zastupnik stavlja u poziciju osumnjienika, odnosno optuenika, on je
ovlaten poduzimati sve radnje koje moe poduzeti optuenik, odnosno osumnjienik.
Upravo zbog svih ovih specifinosti sud uvijek mora utvrditi identitet zastupnika i
njegovo ovlatenje za zastupanje.
Zastupnikom pravne osobe u krivinom postupku smatraju se osobe koje su ovlatene
da zastupaju pravnu osobu:
temeljem zakonskog propisa,

akta dravnog organa,
statuta pravne osobe,
akta o osnivanju ili nekog drugog pravnog akta pravne osobe
Ako unutar pravne osobe postoji vie osoba za zastupanje pravna osoba je obvezna
odrediti samo jednu osobu koja e je zastupati u krivinom postupku. Svaka potpuno
poslovno sposobna fizika osoba moe biti zastupnik pravne osobe. Dakle, s obzirom da
ne postoje nikakva ogranienja, kako glede obrazovanja tako i profesije, krug moguih
zastupnika je veoma irok. Jedino osobe koje bi se mogle nai u sukobu procesnih uloga
(svjedok osumnjienik, optuena odgovorna osoba u istom postupku) ne bi mogli biti
zastupnici pravne osobe.
Zastupnik pravne osobe moe ovlastiti za zastupanje i nekog drugog. To ovlatenje se
uvijek daje pismeno, odnosno usmeno na zapisnik suda.
U situacijama kada pravna osoba prestaje da postoji prije pravomonog okonanja
postupka zastupnika odreuje sud. Zapaziti je da, ukoliko pravna osoba nema pravnog
slijednika onda nema ni svrhe krivinog postupka. Iz ovih razloga se postavlja pitanje
to e biti ako pravna osoba prestane postojati a nema pravnog slijednika. Zakon, a ni
sudska praksa ne daju odgovor na ovo pitanje. Rjeenje bi moglo biti u primjeni
zakonske odredbe koja propisuje zabranu statusnih promjena pravne osobe, pa dakle i
brisanje pravne osobe.
Zbog mogueg sukoba procesnih uloga kako je reeno zastupnik pravne osobe ne moe
biti osoba koja je pozvana kao svjedok, kao ni osoba protiv koje se vodi kazneni
postupak zbog istog krivinog djela, osim ako je jedini lan pravne osobe. Ako pravna
osoba na poziv suda u ostavljanom roku ne bi odredila zastupnika njega bi odredio sud.
Sva pismena koja su namijenjena pravnoj osobi moraju se dostaviti i pravnoj osobi i
zastupniku. Trokovi za zastupnika, kao trokovi krivinog postupka, uplauju se
129
unaprijed iz sredstava organa koji vodi postupak samo ako pravna osoba nema
sredstava.
Pravna osoba pored zastupnika moe imati i branitelja. Ovo je samo mogunost a ne i
obveza, pa se na pravnu osobu ne odnose zakonske odredbe o obveznoj odbrani.
S obzirom na realnu mogunost sukoba interesa fizike i pravna osobe protiv kojih se
istovremeno vodi krivino postupak zakon propisuje da oni ne mogu imati istog
branitelja.
6. SPECIFINOSTI OPTUNICE (sa primjerima iz prakse)
Sadraj optunice je propisan l. 383. ZKP BiH, l.383. ZKP DB, l. 404. ZKP FBiH i
l. 389. ZKP RS
Kod optunice protiv pravnih osoba postoji specifinost - ona mora sadravati i naziv
pravne osobe pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu, njeno sjedite, opis
krivinog djela i osnove odgovornosti pravne osobe. Ova osnova odgovornosti pravne
osobe uvijek mora biti smisleno obrazloen u odnosu na obrazloenje osnova
odgovornosti poinitelja.
Specifinost optunice, kao i svi njeni elementi, razvidni su iz primjera koji slijedi.
130

BROJ: KT I 526/03
Banja Luka, dana 14. 5. 2004. god.
Na osnovu l. 43/2 toka e i l. 389. Zakona o krivinom postupku, podie
OPTUNICU
protiv:
1. T trgovina na veliko i malo, d.o. Banja Luka, sa sjeditem u ...., matini br.
...., drutvo upisano u sudskom registru drutva koji se vodi kod Osnovnog suda ..., u
registarskom uloku br. ...., zastupano po zakonskom zastupniku ...., direktoru, bez
ogranienja u ovlatenjima
2. R.J...
3. . M...
to su:
Drutvo T d.o.o. Banja Luka, kao pravno lice, tokom obavljanja svoje
registrovane djelatnosti (ifra djelatnosti 55300 restorani), a R.J. i .M., u prvom licu
organizovali proces rada, proizvodnju pripremu i prodaju hrane i pia u restoranu T.
u Banja Luci u vremenu od 19. 8. do 29. 8. 2003. god. propustili poduzeti mjere dunog
nadzora, da se sa ivotnim namirnicama u restoranu manipulie na higijenski nain,
protivno l. 2. i 3. Zakona o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, graanima
potroaima, ponudili na prodaju stavili u promet hranu rusku salatu, koji su je
konzumirali u restoranu T. centra ili je po kupovini nosili kui i konzumirali kod kue,
pa je u navedenom vremenu po konzumiranju hrane od iste oboljelo 14. osoba i to: T.
N. A., M. S., P. N., P. V., P. V., R. R., R.M. T. V., T.V.m, S. J., K. R., i G. D. tako to su
dobili trovanje hranom za koju je po uzetim uizorcima ruske salate utvrena prisutnost
bakterija Escherichia coll i Staphulococcus aurens (kontaminacija ivotnih namirnica
bakterijama fekalnog porijekla) koja ne zadovoljava mikrobioloke zahtjeve po l. 4.- i
50. Pravilnika o mikrobiolokoj ispravnosti namirnica u prometu, to je dovelo do
epidemije zarazne bolesti koju je prijavila Higijensko epidemioloka sluba doma
zdravlja Banja Luka, sa poetkom epidemije 19. 8. 2003. god. i njene odjave sa 26. 8.
2003. god. iji je uzronik Salmonella auteritidis, a koja je izolovana iz stolice
oboljelih: M. S. R. Z. R. V., S. J. i G. D., a koja oboljenja trgovanja hranom su prema
l. 6. st. 1. ta. 27. i 40. Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti proglaena za
zarane bolesti.
131
Dakle, proizvodili pripremali i stavljali u promet ivotne namirnice kodljive

za zdravlje ljudi,
ime su poinili krivino djelo proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih
proizvoda iz l. 221/1 KZ RS.
Osnov odgovornosti prema licu drutva Tropic sadran je u l. 127. ta. 2. i 4.
KZ RS.
S toga u smislu l. 340/1 ZKP-a predlaem Sudu da izda,
KAZNENI
NALOG
Kojim se pravnom licu T trgovina na veliko i malo d.o.o. Banja Luka, Ul. ..., matini
broj ...., upisano u registru drutava kod Osnovnog suda u Banja Luka u registarskom
uloku br. ..., utvruje novana kazna u iznosu od 25.000 KZ, a R. J. i . M., utvruje
ponaosob za svakog novana kazna u iznosu od 1.000 KM, koju su duni (drutvo i
fizika lica platiti u roku od 15 (petnaest) dana po pravonanosti presude u korist
Budeta RS.
DOKAZI
Koje treba izvesti su slijedei:
1. Sasluati svjedoke (navode se svjedoci)
2 Proitati i izvriti uvid u(navode se isprave)
Rezultati provedene istrage pokazuju da su osumnjieni, pravno lice i fizika
lica poinili krivino djelo koje im se na teret stavlja ovom optunicom.
Naime, drutvo T d.o.o Banja Luka kod registarskog suda Osnovnog suda
Banja Luka u registarskom uloku br.... u prilogu uz prijavu br. 3 (djelatnost) pod
ifrom djelatnosti 55300 registrovalo je i djelatnost pod nazivom restorani, a na prilogu
uz prijavu br. 4 kao lice ovlateno za zastupanje subjekta upisa drutva upisan je R.
M. direktor, bez ogranienja u ovlatenjima. Drutvo se prije i za vrijeme poinjenog
krivinog djela (od 19. 8. 29. 8. 2003. god.) i nakon toga bavilo tom djelatnou
restorani u kojemu se proizvodi priprema hrana ivotne namirnice, pa je bilo duno
u cilju zatite stanovnitva od zaraznih bolesti preuzimati i provoditi mjere i aktivnosti
za sprijeavnje i suzbijanje zaraznih bolesti, obzirom na djelatnost. Dunost za
planiranje, preuzimanje i provoenje mjera za sprjeavanje i suzbijanje zaraznih bolesti
je obaveza drutva poduzea, a tako i obaveza radnika koji u drutvu organizuju
proces radi i sastoji se u preuzimanju mjera zatite i osiguranju sredstava za
132
provoenje tih mjera. Stoga je osnov odgovornosti pravnog lica sadran u l. 127. ta.
2 i 4. KZ S, jer su osumnjieni pod 2. i 3. optunice omoguili da se iz obavljanja
redovne i registovane djelatnosti pravnog lica, pravno lice poini krivino djelo
proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda iz l. 221. st. 1 KZ RS, tako to su
propustili vriti duni nadzor prilikom proizvodnje pripreme hrane ruske salate, pa
po tom istu stavili u promet.
Iz iskaza oteenih, svjedoka proizlazi da su u T u Banja Luci u kritino vrijeme
kupovali i konzumirali rusku salatu. Sanitarni inspektor je vrio inspekciju nadzor,
uzimao uzorke ruske salate, zatim 29. 8. 2003. god. usmenim rjeenjem iz kuhinje
restorana T. udaljio radnicu K. G. kod koje su u nosu izolovane bakterije stafilokoke. Iz
nalaza i miljenja za oboljele osobe, nalaza mikrobiloke obrade Zavoda za zatitu
zdravlja RS, spiska oboljelih i epidemiji Stalonellosis od 18. 8. do 26. 8. 2003. god.
Dom zdravlja Banja Luka i informacije Doma zdravlja Banja Luka, moe se utvrditi da
je kod M. S., R. Z., T. V ., S. J. i G. D. na lijeenju u Infektivnoj klinici izolovana
Salmonela, da su svi oboljeli hranu rusku salatu konzumirali u restoranu T., odnosno
kod kue, te da je uzrok oboljenja, odnosno epidemija Salmonella enteritidis, jer je
izolovana iz stolice oboljelih osoba, to je uzrona veza u radnjama, odnosno
proputanju dunih radnji osumnjienih, iz ega proizlaze bitna obiljeja krivinog
djela koja se na teret ovom optunicom stavljaju optuenom pravnom i fizikom licu.
Predlaem da sudija za prethodno sasluanje potvrdi ovu optunicu.
133
7. SPECIFINOSTI SASLUANJA I ZAVRNE RIJEI

Pravila sasluanja i zavrne rijei propisan su l. 383. i 384. ZKP BiH, l. 383. i 384.
ZKP DB, l. 405. ZKP FBiH i l. 390 ZKP RS
U postupku se uvijek prvo sasluava optuenik (fizika osoba), a potom zastupnik
pravne osobe. Ovo stoga to odgovornost pravne osobe poiva na odgovornosti
odgovorne osobe u pravnoj osobi. Analogno ovome propisuje se da kod zavrne rijei
prvo govori zastupnik pravna osobe pa tek onda optuenik.
8. PRESUDA (sa primjerima iz prakse)

Sadraj presude je propisan l. 385. ZKP BiH, l. 385. ZKP DB, l. 406. ZKP FBiH i l.
391. ZKP RS.
Specifinost postupka zahtjeva i poseban sadraj presude protiv pravne osobe. Uvod
presude uvijek mora sadravati:
naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu
sjedite pravne osobe
ime i prezime zastupnika koji je zastupao pravnu osobu na glavnom

pretresu
Izreka presude mora da sadri:
naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu
sjedita pravne osobe
zakonski propis po kojem je pravna osoba optuena, po kojem se

oslobaa optube za to djelo ili po kojem se optuba odbija
Kao primjer presude se navodi presuda koja je rijeila optunicu navedenu u

prethodnom dijelu teksta.
134
OSNOVNI SUD U BANJALUCI

BROJ: K 404/04
Dana 6. 10. 2004. god.
(Uvodni dio)
PRESUDU
1. T trgovina na veliko i malo, d.o. Banja Luka, sa sjeditem u ...., matini br.
...., drutvo upisano u sudskom registru drutva koji se vodi kod Osnovnog suda ..., u
registarskom uloku br. ...., zastupano po zakonskom zastupniku ...., direktoru, bez
ogranienja u ovlatenjima
2. R.J...
2. . M...
krivi su
to su:
Drutvo T d.o.o. Banja Luka, kao pravno lice, tokom obavljanja svoje
registrovane djelatnosti (ifra djelatnosti 55300 restorani), a R.J. i .M., u prvom licu
organizovali proces rada, proizvodnju pripremu i prodaju hrane i pia u restoranu T.
u Banja Luci u vremenu od 19. 8. do 29. 8. 2003. god. propustili poduzeti mjere dunog
nadzora, da se sa ivotnim namirnicama u restoranu manipulie na higijenski nain,
protivno l. 2. i 3. Zakona o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, graanima
potroaima, ponudili na prodaju stavili u promet hranu rusku salatu, koji su je
konzumirali u restoranu T. centra ili je po kupovini nosili kui i konzumirali kod kue,
pa je u navedenom vremenu po konzumiranju hrane od iste oboljelo 14. osoba i to: T.
N. A., M. S., P. N., P. V., P. V., R. R., R.M. T. V., T.V.m, S. J., K. R., i G. D. tako to su
dobili trovanje hranom za koju je po uzetim uizorcima ruske salate utvrena prisutnost
bakterija Escherichia coll i Staphulococcus aurens (kontaminacija ivotnih namirnica
bakterijama fekalnog porijekla) koja ne zadovoljava mikrobioloke zahtjeve po l. 4.- i
50. Pravilnika o mikrobiolokoj ispravnosti namirnica u prometu, to je dovelo do
epidemije zarazne bolesti koju je prijavila Higijensko epidemioloka sluba doma
zdravlja Banja Luka, sa poetkom epidemije 19. 8. 2003. god. i njene odjave sa 26. 8.
2003. god. iji je uzronik Salmonella auteritidis, a koja je izolovana iz stolice
oboljelih: M. S. R. Z. R. V., S. J. i G. D., a koja oboljenja trgovanja hranom su prema
l. 6. st. 1. ta. 27. i 40. Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti proglaena za
zarane bolesti.
Dakle, proizvodili pripremali i stavljali u promet ivotne namirnice kodljive
za zdravlje ljudi,
ime su poinili krivino djelo proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih
proizvoda iz l. 221/1 KZ RS.
135
Pa ih sud primjenom gore naznaenog propisa i primjenom propisa iz l. 127. taka b. I

g., l. 134. i 135. st. 1. KZ RS, te l. 238. i 239. ZKP-a RS, optuenom pravnom licu
T...izrie
NOVANU KAZNU
U IZNOSU OD 5.000,00 (PET HILJADA) KM
Na osnovu propisa iz l. 221. st. 1. KZ RS, te propisa iz l. 28, 35, 37 KZ RS, te l. 238 i
239 ZKP RS, sud
Opt. R.J....izrie
NOVANU KAZNU
U IZNOSU OD 400,00 (ETIRISTOTINE) KM
Opt. .M...izrie
NOVANU KAZNU
U IZNOSU OD 400,00 (ETIRISTOTINE) KM
......
Okruno tuilatvo Banjaluka, podnijelo je ovom sudu optunicu pod br. Kt-I-526/03 od
14. 5. 2004. god. protiv pravnog lica T trgovina na veliko i malo. d.o.o. Banjaluka,
R.J. i . M. zbog krivinog djela proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda,
iz l. 221. st. 1. KZ RS, te su u smislu l. 340 st. 1. ZKP-a predloili da sud izda kazneni
nalog kojim e se pravnom licu izrei novana kazna u iznosu od 25.000 KM, a
optuenim R. J. i . M. novane kazne u iznosu od po 1.000 KM, a u roku od 15. dana
po pravosnanosti presude, u korist budeta RS.
Na zapisniku o sasluanju optuenih br. K. 240/04 od 22. 6. 2004. god. branilac
pravnog lica se izjasnio da spomenuto pravno lice nije krivo, a takoer i optueni R. J. i
. M. su se izjasnili da nisu krivi za predmetno krivino djelo.
Nakon toga sud je zakazao glavni pretres i to dana 4. 10. 2004. god. i isti je odloen
obzirom da su Okruni tuilac, zastupnik i branilac pravnog lica i optueni izjavili da e
u ovom krivinom predmetu doi do sporazuma o priznanju krivnje optuenih.
Nakon toga sudu je dostavljen sporazum o priznanju krivnje zakljuen dana 4. 10. 2004.
god. izmeu Okrunog tuioca u Banjaluci S. I. s jedne strane i optuenih drutvo T
Banjaluka, po zastupniku M. V., branioca drutva M. M., advokat iz Banjaluke, te
optuenih R. J. i . M., s druge stane.
U sporazumu je predloeno da se optuenom drutvu T za predmetno krivino djelo
izrekne novana kazna u iznosu od 5.000 KM, a optuenim R. J. i . M. za predmetno
krivino djelo da im se izrekne svakom po 400,00 KM.
U smislu l. 238. st. 4. ZKP RS, sud je dana 6. 10. 2004. god. razmotrilo navedeni
sporazum i utvrdilo da je do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i
136
sa razumijevanjem, od stane optuenih i zastupnika pravnog lica da su optueni i

zastupnik pravnog lica upoznati sa moguim posljedicama sporazuma, ukljuujui tu i
obvezu na plaanje trokova krivinog postupka, kao i posljedice u vezi imovinskopravnih zahtjeva, da su optueni razumjeli da se ovim sporazumom odriu prava na
suenje i d ne mogu uloiti albu u pogledu krivine sankcije koja e im se izrei. Kako
je sud naao da postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenih, usvojio je navedeni
sporazum.
Nakon usvajanje sporazuma, istog dana odrano je i roite o izricanju krivino pravne
sankcije, na kojem je optuenom pravnom licu T trgovina na veliko i malo d.o.o.
Banjaluka, izreena novana kazna u iznosu od 5.000 KM, optuenom R. J. novana u
iznosu od 400 KM i optuenom . M. novana kazna u iznosu od 400 KM, uz obavezu
da navedene novane kazne plati u roku od 30 dana po pravosnanosti presude. Shodno
l. 36. KZRS, sud je odredio da ukoliko optueni R. J. i . M. u navedenom roku ne
plate novanu kaznu, da e sud bez odlaganja, istu zamijeniti kaznom zatvora, tako to
e za svakih zapoetih 50 KM novane kazne, odrediti jedan dan zatvora.
Sud je naao da se u radnjama optuenih stiu sva bitna obiljeja krivinog djela
proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda iz l. 221. st. 1. KZ RS, odnosno
da su optueni proizvodili pripremali i stavljali u promet ivotne namirnice kodljive
za zdravlje ljudi.
Osnov odgovornosti pravnog lica T trgovina na veliko i malo d.o.o. Banjaluka,
sadran je u l. 127. to. b. k g. KZ RS.
Po miljenju suda, upravo izreenim novanim kaznama, i to za pravno lice 5.000 KZ,
te za optuenog R. J. i . M. po 400 KM, e se najbolje ostvariti svrha kanjavanja i
upravo ova vrsta krivine sankcije i visine istih je adekvatna prirodi i teini krivinog
djela, okolnostima pod kojima je krivino djelo izvreno.
Sud d je na osnovu odredbi l. 108/III ZKP-a RS, uputio oteene na parnini postupak,
radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva.
Sud je obavezao sve optuene da na ime sudskog pauala plate sudu iznos svako po 150
KM u roku od 15 dana po pravosnanosti presude pod prijetnjom prinudnog izvrenja,
a shodno odredbi l. 99 st. 1 u vezi sa l. 96. st. 3. ZKP-a RS.
Zanimljivost ovog kaznenog postupka je i u tome to je donoenju presude prethodio
Sporazum o priznanju krivnje koji su optuenici i tuitelj sklopili dana 4. 10. 2004.
godine i koji je u cijelosti pretoen u presudu.
137
9. MJERE OSIGURANJA
Mjere osiguranja su propisane l. 386. ZKP BiH, l. 386. ZKP DB, l. 407. ZKP FBiH i
l. 392. ZKP RS.
U cilju osiguranja izvrenja kazne, oduzimanje imovine i oduzimanje imovinske koristi
sud moe, po prijedlogu tuitelja, protiv pravna osobe odrediti privremeno osiguranje.
Ako postoji opravdana bojazan da e okviru optuene pravne osobe biti ponovljeno
djelo i da e za njega biti odgovorna pravna osoba, ili ako se prijeti poinjanjem djela, u
cilju onemoguavanja takvog postupanja unutar pravne osobe sud moe pravnoj osobi
zabraniti obavljanje jedne ili vie djelatnosti na odreeno vrijeme. Ova mjera sigurnosti
moe poluiti i odreivanje potpune zabrane djelovanja pravne osobe.
Da bi se pravna osoba protiv koje se vodi krivini postupak sprijeila u poduzimanju
statusnih promjena koje bi mogle poluiti brisanje pravne osobe, pa s tim i
onemoguavanje voenja postupka, sud na prijedlog tuitelja, kao i po slubenoj
dunosti, moe zabraniti ove promjene. Ova zabrana se upisuje u sudski registar.
Ovim odredbama se propisuju samo neke specifinosti. Ostale odredbe zakona
primjenjuju se smisleno uz uvaavanje specifinosti statusa pravne osobe u krivinom
postupku.
10. HIPOTETIKI TESTOVI
Zbog nepostojanja sudske prakse u ovoj oblasti navesti e se nekoliko moguih ivotnih
situacija koje se mogu pojaviti u svakodnevnom radu tuiteljstava i sudova u Bosni i
Hercegovini. S obzirom na jasnu zakonsku normu koja ne izaziva dvojbe kod tumaenja
nakon pitanja daje se i odgovor, kao rjeenje za djelovanje tuiteljstva ili suda u
konkretnoj situaciji. Testovi mogu posluiti (ukljuujui i sline primjere) za
samoobuku tuitelja i sudaca).
10.1. Odvojen ili jedinstven postupak
Prvi primjer:
M.M. je poinio kazneno djelo Zlouprabe ovlasti iz gospodarstva. Pravna osoba XY je
poinjanjem ovog djela ostvarila protivpravnu imovinsku korist od 1.000.000,00 KM s
kojom je raspolagala i koju je koristila u svom redovnom poslovanju. Protiv koga e
tuitelj podii optunicu
Odgovor:
Tuitelj e podii optunicu protiv poinitelja djela i protiv pravne osobe
138
Drugi primjer:
Tuitelj je podigao optunicu protiv poinitelja djela i protiv pravne osobe. Nakon
provedenog postupka utvrena je krivnja i poinitelja i pravne osobe. Hoe li sud
donijeti jednu ili dvije presude
Odgovor:
Sud e provesti jedinstven postupak i izrei jednu presudu
Trei primjer:
Tuitelj je podigao optunicu protiv poinitelja djela i on je oglaen krivim. Da li
tuitelj naknadno moe podii optunicu i protiv pravne osobe
Odgovor:
Moe
10.2. Cjelishodnost (ne) pokretanja kaznenog postupka
Prvi primjer:
Tijekom istrage tuitelj je utvrdio da je poinitelj kaznenog djela vlasnik, direktor i
jedini uposlenik pravna osoba XY. to e tuitelj uiniti
Odgovor:
Pokrenuti e postupak samo protiv poinitelja kaznenog djela, a ne i protiv
pravne osobe
Drugi primjer:
U kojim situacijama to tuitelj jo moe uiniti

Odgovor:
Kada ocijeni da je to necjelishodno jer je doprinos pravne osobe poinjanju
kaznenog djela neznatan; kada pravna osoba nema imovine ili je ima tako malo
da ona ne bi bila dostatna ni za pokrivanje trokova postupka; kada je protiv
pravne osobe zapoet steajni postupak
139
10.3. Mjere osiguranja

Primjer:
Protiv pravne osobe XY se vodi kazneni postupak. Tuitelj raspolae dokazima koji
utemeljuju opravdanu bojazan da e pravna osoba izvriti statusne promjene u cilju
izbjegavanja izvrenja kazne koju tuitelj oekuje. Takoer raspolae i dokazima koji
utemeljuju opravdanu sumnju da e poinitelj kaznenog djela nakon optuenja nastaviti
sa protivpravnim ponaanjem. to e uiniti tuitelj a to sud
Odgovor:
1. Tuitelj e sudu staviti prijedlog da se pravnoj osobi zabrani obavljanje
djelatnosti ijim je obavljanjem poinjeno djelo te da joj se zabrane
statusne promjene koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz
sudskog registra. U cilju osiguranja izvrenja kazne koju oekuje staviti
e prijedlog sudu da odredi mjeru osiguranja izvrenjana kazne kao i
oduzimanja imovinske koristi.
2. Sud e, nakon to razmotri dokaze i ako ocijeni da je zahtjev osnovan,
najkrae reeno, donijeti rjeenje kojim e udovoljiti zahtjevima tuitelja.
140
III. Podmodul : KAZNENI POSTUPCI U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI

1. UVOD
Uraunljivost je takvo psihiko stanje poinitelja koje ga ini podobnim da shvati znaaj
svog djela i upravlja svojim postupcima, to ga ini odgovornim za svoja djela, odnosno
ponaanja. Teorija i praksa kaznenog prava koristi tri metoda utvrivanja
neuraunljivosti: bioloki, psiholoki i mjeoviti.
Bioloki metoda odreuje neuraunljivost tako to utvruje samo nenormalno psihiko
stanje kod poinitelja, to u biti predstavlja bioloku osnovu neuraunljivosti.
Psiholoki metoda utvruje neuraunljivost na osnovu nenormalnog obavljanja
psihikih funkcija neovisno od uzroka koji do toga dovode.
Mjeoviti metoda obuhvaa oba prethodna kriterija cijenei ih u njihovoj meusobnoj
povezanosti i uvjetovanosti.
Bioloke osnove neuraunljivosti su: trajno ili privremeno duevno oboljenje,
privremena duevna poremeenost i zaostali duevni razvoj.
Psiholoki osnovi neuraunljivosti su nemogunost shvaanja svog djela i nemogunost
upravljanja svojim postupcima.
Trajna duevna oboljenja su ona oboljenja koja due traju ili s obzirom na mogunost
lijeenja mogu ostati stalna. Primjera radi, to su: epilepsija, progresivna paraliza,
izofrenija, paranoja itd.
Privremena duevna oboljenja su ona koja se javljaju povremeno ili se mogu zalijeiti.
To su, primjera radi, melankolija, laki oblici izofrenije, paranoje itd.
Bitno je i razlikovati duevne bolesti od duevne nastranosti ili psihopatije, koja sa
krivinopravnog aspekta nema ulogu kod ocjenjivanja neuraunljivosti. Psihopati su u
pravilu uraunljivi i krivino odgovorni za svoja djela. Neka psihopatska stanja mogu
dovesti do smanjene uraunljivosti, a samo iznimno do potpune neuraunljivosti.
Privremene duevne poremeenosti su nenormalna psihika stanja koja mogu da
nastanu kod zdravih osoba i koja su prolaznog karaktera. Ona mogu biti veoma razliita
u ovisnosti od uzroka koji ih izazivaju. Ti uzroci mogu biti hipnoza, potres mozga,
trovanje alkoholom, razni afekti (strah, prepast, gnjev, radost, tuga i sl.)
Zaostali duevni razvoj je nenormalno psiholoko stanje nastalo uslijed nedostatne
psihike razvijenosti linosti u odnosu na stupanj razvijenosti koji bi prema svojoj
ivotnoj dobi ta osoba trebala imati. Stupanj duevne zaostalosti ovih osoba moe biti
razliit (debili, imbecili, idioti). Uzroci zaostalog duevnog razvoja takoer mogu biti
razliiti (povreda ivanog sustava, poremeaj u embrionalnom razvoju, defektnost
pojedinih ula, dugotrajna izoliranost od socijalne sredine i sl.).
141
Nuno je i razlikovati zaostali duevni razvoj od duevne nerazvijenosti djece i

maloljetnika.
Mogunost shvaanja svog djela predstavlja mogunost rasuivanja to jest shvaanja
stvarnog i drutvenog znaaja djela. Mogunost upravljanja svojim postupcima znai
mogunost odluivanja o poduzimanju ili nepoduzimanju odreenih radnji.
2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I NEURAUNLJIVE OSOBE
U ozraju zatite ljudskih prava i sloboda neuraunljive osobe imaju poseban status.
Zbog specifinosti i dalekosenosti posljedica moguih odluka u postupku protiv osoba
koje su djelo poinile u stanju neuraunljivosti moraju se potivati meunarodni pravni
standardi - prava koja proizlaze iz l. 3., 5., 6. i 13. Europske Konvencije o ljudskim
pravima i slobodama.
U odnosu na l. 3. Konvencije valja rei da takve osobe ne smiju biti podvrgnute
muenju, neovjenom postupanju i njima nije mogue izrei kaznu.
Kada je u pitanju l. 5. Konvencije nuno je osigurati da svako lienje slobode mora biti
zakonito i bez proizvoljnosti, da osoba liena slobode mora biti odmah obavijetena o
razlozima lienja slobode i to na jeziku koji razumije, da lienje slobode kako glede
razloga tako i glede duine trajanja mora biti pod stalnom sudskom kontrolom. Praksa
Europskog suda za ljudska prava zahtjeva od domaih sudova u situacijama kada se
lienje slobode temelji na mentalnoj bolesti osobe tono utvrivanje ponaanja te osobe
i koja je dijagnoza koja se smatra opravdanjem mjera koje se poduzimaju.
Kada je u pitanju l. 5. Konvencije nuno je osigurati da svako lienje slobode mora biti
zakonito i bez proizvoljnosti, da osoba liena slobode mora biti odmah obavijetena o
razlozima lienja slobode i to na jeziku koji razumije, da lienje slobode kako glede
razloga tako i glede duine trajanja mora biti pod stalnom sudskom kontrolom. Praksa
Europskog suda za ljudska prava zahtjeva od domaih sudova u situacijama kada se
lienje slobode temelji na mentalnoj bolesti osobe tono utvrivanje ponaanja te osobe
i koja je dijagnoza koja se smatra opravdanjem mjera koje se poduzimaju.
U predmetu Europske Komisije za ljudska prava (kasnije Europskog suda za ljudska
prava) Winterwerp od 15. prosinca 19977. god. Komisija je ispitala definiciju lude
osobe prema holandskom zakonu usporeujui je sa uobiajenim znaenjem tog
pojma. Komisija je takoer istraila da li su holandske vlasti tu osobu proizvoljno
podvele pod tu definiciju. Isto stajalite je kasnije zauzeo i Evropski sud za ljudska
prava. U presudi je naglaeno da pojam nezdravog uma podrazumijeva ispunjavanje
tri uvjeta:
142
1. za podnositelja predstavke mora se pouzdano pokazati da je nezdravog

uma (to trai objektivnu medicinsku ekspertizu),
2. priroda ili stupanj mentalnog poremeaja moraju biti takvi da
opravdavaju liavanje slobode
3. i produeni pritvor je validan jedino dok postoji poremeaj.
Neuraunljivim osobama se mora osigurati i irok spektar prava koja proizlaze iz 6.
Konvencije prema njima se mora primijeniti pravian postupak koji glede duine
trajanja ne smije prei granicu razumnog roka, mora im se osigurati branitelj i pravo na
obranu u njegovoj ukupnosti.
U odnosu na l. 13. Konvencije mora im se osigurati pravo na djelotvoran pravni lijek.
3. VEZA SA MATERIJALNIM PROPISIMA

Ova veza se prvenstveno oituje u odredbama zakona koje propisuju uraunljivost (l.
34. KZ BiH; l. 36. KZ FBiH, l. 14. KZ RS i l. 36. KZ DB).
Uraunljivost je u Bosni i Hercegovini definirana negativno i to iz razloga to se
postojanje uraunljivosti uvijek pretpostavlja. Kada pitanje uraunljivosti nije
problematino, odnosno kada okolnosti konkretnog sluaju ne ine upitnim
uraunljivost sud se nee uputati u ispitivanje postojanja neuraunljivosti. No ako bi se
u konkretnom sluaju pojavila sumnja da je poinitelj djela djelo poinio u stanju
neuraunljivosti sud e uvijek morati utvrditi tu injenicu.
Neuraunljivost je u biti nesposobnost poinitelja da u vrijeme poinjanja djela shvati
znaaj djela ili da upravlja svojim postupcima uslijed trajne ili privremene duevne
bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja.
Postojanje uraunljivosti bitno je samo u odnosu na poiniteljevo psihiko stanje u
vrijeme izvrenja krivinog djela. Izuzetak je ustanova actiones liberae in causa.
Pojava neuraunljivosti nakon poinjanja djela nema utjecaja na krivinu odgovornost
poinitelja, ali je vana za voenje kaznenog postupka jer bi se postupak u situacija
kada osoba nije zdravstveno sposobna sudjelovati u postupku prekinuo sve dok se
zdravstveno stanje te osobe ne pobolja u toj mjeri da moe sa razumijevanjem
sudjelovati u postupku.
Uraunljivost se uvijek utvruje u odnosu na konkretno krivino djelo. Ovo stoga to
kod odreene osobe moe postojati uraunljivost u odnosu na jedno djelo, ali ne mora i
u odnosu na druga djela. Primjera radi, jedna osoba moe biti svjesna znaaja krivinog
143
djela ubojstva, a istovremeno da ne bude svjesna znaaja krivinog djela nepruanja

pomoi.
Kazneni zakoni u Bosni i Hercegovini osobe koje su djelo poinile u stanju
neuraunljivosti iskljuuje iz dosega krivinog prava. Praktino to znai da za ove osobe
nisu predviene nikakve kaznenopravne sankcije. Dakle, prihvaeno je stajalite da
kazneno djelo moe poiniti samo uraunljiv i kriv poinitelj potpuna primjena naela
vinosti. Uvjet za izricanje kaznene sankcije je vinost, a kako neuraunljiva osoba nije
vina ona ne moe ni biti kanjena. Zbog ovakvog modela naputen je dvojni koncept
kazne i mjere sigurnosti: kazna za uraunljivog i vinog poinitelja, a mjera sigurnosti za
neuraunljivog poinitelja.
Zatitu prava i uoe statu ovih osoba nuno je osigurati ne samo kaznenim
zakonodavstvom, ve i propisima iz drugih oblasti (izvanparninog postupka, medicine
i socijalnog staranja). Veliki su prigovori pravnih strunjaka postojeim
kaznenopravnim rjeenjima, a temeljni prigovor se svodi na zakljuak da drutvo kao
cjelina nije spremno do kraja provesti postupak koji je propisan u odnosu na osobe koje
djelo poine u stanju neuraunljivosti.
Na primjeru konkretnog zakonodavnog rjeenja u Federaciji Bosne i Hercegovine
mogue je vidjeti kako se drutvo u Bosni i Hercegovini odnosi prema neuraunljivim
osobama. Tako Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama u FBiH (Sl. Novine FBiH
broj 37/01) u l. 3. st. 1. definira pojam osobe s duevnim smetnjama to je duevno
bolesna osoba s duevnim poremeajem, nedovoljno duevno razvijena osoba, ovisnik o
alkoholu ili drogama ili osoba s drugim duevnim smetnjama.
U l. 4. citiranog zakona se kae:
Svaka osoba s duevnim smetnjama ima pravo na zatitu
unaprjeivanje svoga zdravlja.
Osoba s duevnim smetnjama ima pravo na jednake uvjete
lijeenja kao i svaka druga osoba kojoj se prua zdravstvena
zatita.
Slobode i prava osobe s duevnim smetnjama mogu se ograniiti
samo zakonom ako je to nuno radi zatite zdravlja ili sigurnosti
te ili drugih osoba.
Dok l. 5. citiranog zakona propisuje:
144
Dostojanstvo osobe s duevnim smetnjama mora se tititi i

potivati u svim okolnostima.
Osobe s duevnim smetnjama imaju pravo na zatitu od
bilo kakvog oblika zlostavljanja te poniavajueg postupanja.
Osobe s duevnim smetnjama ne smiju biti dovedene u
neravnopravan poloaj zbog svoje duevne smetnje.
Posebne mjere koje se poduzimaju da bi se zatitila
prava ili osiguralo unaprjeivanje zdravlja osoba
s duevnim smetnjama ne smatraju se oblikom
nejednakog postupanja.
4. PREKID POSTUPKA U SLUAJU NASTUPANJA DUEVNE BOLESTI

Ovaj postupak je ureen l. 388. ZKP BiH, l. 388. ZKP DB, l. 409. ZKP FBiH i l.
399. ZKP RS.
Tijekom krivinog postupka optuenik moe da oboli od duevne bolesti uslijed koje
nije sposoban sudjelovati u postupku. Dakle, optuenik je krivino djelo poinio u
stanju uraunljivosti, odnosno smanjenom ili bitno smanjenom stanju uraunljivosti, a
bolest je nastala nakon poinjanja krivinog djela. U takvim situacijama procesni zakoni
u BiH propisuju prekidanje postupka i upuivanje optuenika organu nadlenom za
pitanje socijalnog staranja.
Prije donoenja odluke o prekidu postupka sud je obvezan izvriti psihijatrijsko
vjetaenje i utvrditi:
da li kod optuenika postoji duevno oboljenje i
da li ta bolest onemoguava sudjelovanje optuenika u postupku.
Sud ne utvruje da li je krivino djelo uinjeno i u kakvom stanju je optuenik bio kad
je djelo poinio. U ovom postupku optuenik mora imati branitelja ovo zbog njegovog
mentalnog stanja koje zahtjeva da u takvom mentalnom stanju osumnjienik, odnosno
optuenik, mora imati branitelja. Iako zakonska odredba govori samo o optueniku
145
treba je tumaiti da se odnosi i na osumnjienika, jer duevno oboljenje moe nastati i u

fazi istrage, kao i poslije potvrivanja optunice.
Ako i kada se zdravstveno stanje pobolja, ali u mjeri da optuenik moe sudjelovati u
postupku, postupak e se nastaviti. Logino je da je tuitelj taj koji sudu predlae
nastavak postupka, kao to je logino da uz svoj zahtjev sudu predoi dokaze koji
potvruju da je zdravstveno stanje poboljano u mjeri da omoguava normalno
sudjelovanje optuenika u postupku. U ovakvim situacijama sud mora utvrditi:
da li se zdravstveno stanje optuenika poboljalo i
da li to poboljanje omoguava sudjelovanje optuenika u postupku.
Tijekom postupka, odnosno prekida postupka, moe da nastupi i zastara krivinog

gonjenja. U takvim situacijama sud bi, kako to propisuju procesni zakoni u BiH, trebao
donijeti presudu kojom se optuba odbija. Meutim ostaje sporno da li je to najsretnije
rjeenje. Naime, presuda se moe donijeti tek po zakljuenju glavnog pretresa, pa se u
ovakvim situacijama postavlja i pitanje svrsishodnosti odravanja glavnog pretresa. Iako
nema sudske prakse suci zagovaraju da se u ovakvoj situaciji donese rjeenje (a ne
presuda) kojim se krivini postupak obustavlja.
Ako bi ovo rjeenje donio sudac za prethodni postupak, odnosno sudac za prethodno
sasluanje, o albi bi odluivalo kazneno vijee suda. U ostalim sluajevima u
kasnijim fazama krivinog postupka, rjeenje donosi pretresno, odnosno izvanpretresno
vijee i o albama protiv ovih rjeenja odluku donosi drugostupanjski sud.
Sukladno l. 224. ZKP BiH, l. 224. KZ DB, l. 239. KZ F BiH i l. 224. KZ RS za
vrijeme istrage i tuitelj obustavlja istragu ukoliko se ustanovi da postoje smetnje koje
iskljuuju krivino gonjenje. Rije je o nastupanje duevne bolesti kod poinitelja
nakon poinjanja djela.
5. POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNLJIVOSTI (sa primjerima iz prakse)

Ovaj postupak je ureen l. 389. ZKP BiH, l. 389. ZKP DB, l. 410. ZKP FBiH i l.
400. ZKP RS.
Ako je osumnjieni djelo poinio u stanju neuraunljivosti tuitelj u optunici mora
postaviti prijedlog da:
sud utvrdi da je osumnjieni djelo poinio u stanju neuraunljivosti
146
se predmet uputi organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi

pokretanja odgovarajueg postupka
Kao praktian primjer jedne takve optunice iz koje su razvidni svi njeni sastavni
dijelovi navodi se optunica Okrunog tuilatva Banja Luka broj KT. 367/05 od 24. 5.
2005. god.
Na osnovu l. 43. st. 2. ta. e i l. 233/1 i 234 ZKP RS podiem
OPTUNICU
Protiv
T.S
to je:
Dana 30. 4. 2005. god. oko 21,00 h u Prijedoru u Ul. N. Paia ispred kioska
Anela,....u neuraunljivom stanju priao s lea J.N. koji je stajao kao kupac i ekao
kusur od prodavaa, pa bez razloga i povoda izvadio kuhinjski no duine 12 cm i
zadao mu jedan udarac u predjelu lijevog pojasnog lenog dijela, a kada se ovaj
okrenuo pokuao mu zadati jo jedan udarac u predjelu stomaka, ali se ovaj izmakao i
pobjegao preko ulice te uzeo dva kamena i gaao ga od kojih ga je jednim pogodio u
lea, gdje su ih zatekli ovlateni radnici poliucije, nanijevi mu time laku tjelesnu
povredu u vidu ubodne rane povrnog takastog oblika u lijevom pojasnom lenom
predjelu i ogrebotinu koe duine oko 1 cm u predjelu prednje lijve strane trbuha.
ime je poinio krivino djelo ubistva u pokuaju iz l. 148/1 u vezi sa l. 20 KZ
RS (Sl. Glasnik RS br. 49 od 25. 6. 2003. god.).
Stoga stavljam
PRIJEDLOG
dokaza koje treba izvesti
1. Sasluati svjedoke: (navodi se spisak svjedoka)
2. Proitati i izvriti uvid u: (navode se isprave)
3. U smislu l. 400 st. 1., 3. i 4, a u vezi sa l. 53 st. 5 i l. 208 ZKP RS
predlaem:
147
Da se osumnjienom postavi branilac zbog mentalnog zdravlja

osumnjienog,
Da sud utvrdi da je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju
neuraunljivosti jer boluje od trajnog duevnog oboljenja izofrene
psihoze, da je osumnjieni u vrijeme poinjenog krivinog djela bio u
pogoranju navedenog oboljenja, te da nije bio sposoban da shvati znaaj
djela, niti je mogao da upravlja svojim postupcima,
Da se predmet uputi organu socijalnog staranja Centra za socijalni rad radi
provoenja daljeg postupka u skladu sa zakonom,
Da se donese rjeenje o privremenom zadravanju osumnjienog, odnosno
optuenog do najvie 30 dana od donoenja tog rjeenja, a koji se nalazi u
pritvoru.
Rezultati istrage u cijelosti potvruju osnovanost ove optunice, te potvruju da

osumnjieni T.S. boluje od trajnog duevnog oboljenja izofrene psihoze, da je bolest
postojala u vrijeme poinjenog djela, te bila u pogoranju navedenog oboljenja, te da
on nije bio sposoban da shvati znaaj djela niti je mogao da upravlja svojim
postupcima.
Imajui u vidu rezultate istrage, posebno da je osumnjieni poinio kriv. djelo u stanju
neuraunljivosti, to predlaemo da sud postavio branioca, da utvrdi da na osnovu
danog nalaza i miljenja dr. N.Z. R. spec. Psihijatra da je poinio kriv. djelo u stanju
neuraunljivosti, da se predmet uputi nadlenom Centru za socijalni rad, kao i da se
donese rjeenje o privremenom zadravanju osumnjienog, odnosno optuenog do
najvie 30 dana od donoenja tog rjeenja.
Radi iznijetog smatram da postoji dovoljno osnovane sumnje da su osumnjieni poinili
krivino djelo koje im se stavlja na teret, zbog ega predlaem da sudija za prethodno
sasluanje potvrdi ovu optunicu.
Dakle, presudom je potrebno utvrditi:
da je osumnjieni poinio djelo,

da je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti i
da se predmet upitu organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi
pokretanja odgovarajueg postupka
Termin osumnjienik upuuje na zakljuak da se optunica ne dostavlja na

potvrivanje. No, s obzirom da se glavni pretres moe odrati samo nakon okonane
istrage i protiv osobe prema kojoj je optunica potvrena, logian je zakljuak da se
optunica sa prijedlogom tuitelja dostavlja sucu za prethodno sasluanje na postupak
odluivanja o optunici.
Ukoliko se potvrde toke optunice za koje se predlae utvrivanje neuraunljivosti
optuenika u vrijeme poinjanja djela prelazi se na glavni pretres. Zakljuiti je da je
potvrivanje optunice obvezno, dok je izjanjenje o krivnji iskljueno - ovo zbog toga
148
jer je uraunljivost pretpostavka za krivicu. No isto tako valja rei da ako se optuenik
eli izjasniti o optunici to mu se mora dopustiti, jer postoji samooboriva pretpostavka
da je optuenik neuraunljiv. Optuenik naravno ima prava i na podnoenje prethodnih
prigovora.
Na glavnom pretresu se utvruje da li je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti, pa se u
tom pravcu i izvode dokazi. U sluaju pozitivnog odgovora donosi se odluka u formi
presude kojom se utvruje da je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti. Sastavni dio
izreke presude je i odluka o upuivanju predmeta organi nadlenom za pitanje
socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka.
Optuenik uvijek sudjeluje na glavnom pretresu, ali se ne ne izjanjava o prijedlogu iz
optuenice ako nije sposoban da sudjeluje u postupku i ako e to tetno utjecati na
njegovo zdravlje. Meutim, o ovim okolnosti mora se prethodno izjasniti vjetak
psihijatar.
Pod pokretanjem odgovarajueg postupka podrazumijeva se pokretanje izvanparninog
postupka (Zakoni o izvanparninom postupku: FBiH l. 45. do 59.; RS l. 45. do 59
i BD l. 42. do 56.) u kome se donosi odluka o zadravanju duevno bolesnih osoba u
zdravstvenoj ustanovi. U pravilu u ovom postupku se preuzima pismeni nalaz i
miljenje vjetaka psihijatra iz krivinog postupka. Zakljuiti
je da predmet
dokazivanja nisu bile okolnosti odlune za zadravanje duevno bolesnih osoba,
odnosno postojanja opasnosti da uslijed duevne bolesti uine novo krivino djelo. Iz
ovih razloga namee se potreba donoenja posebnog zakona o zadravanju duevno
bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi.
Postojei zakoni u Entitetima koji ureuju ovu materiju ureuju samo postupak
prisilnog zadravanja i prisilnog smjetaja duevno bolesnih osoba koje su kazneno
djelo poinile u stanju neuraunljivosti. Rije je o osobama sa tekim duevnim
oboljenjima i smetnjama koje ugroavaju zdravlje i sigurnost tih kao i drugih osoba.
Zbog toga l. 43. Zakona o zatiti osoba sa duevnim smetnjama FBiH postupak protiv
ovakvih osoba prenosi na kazneno zakonodavstvo, a l. 43. Zakona o zatiti lica sa
mentalnim poremeajima RS govori o izricanju mjere sigurnosti koja se izrie u
kaznenom postupku osobi koja je djelo poinila u stanju bitno smanjene uraunljivosti,
a uope ne predvia postupak protiv osoba koje su djelo poinile u stanju
neuraunljivosti.
Na glavnom pretresu se izvode dokazi o injenicama bitnim za stanje uraunljivosti
optuenika u vrijeme poinjanja krivinog djela. Ako bi se utvrdilo da je optuenik
poinio djelo u stanju uraunljivosti ili smanjene uraunljivosti tuitelj e odustati od
svoga prijedloga. On moe predloiti izricanja mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog
lijeenja.
149
Kod izricanja ove mjere moraju biti ispunjene sve materijalnopravne pretpostavke
(postojanja opasnosti uslijed stanja smanjene, odnosno bitno smanjene, uraunljivosti da
ubudue optuenik uini novi krivino djelo) i procesnopravni uvjeti (postupak
sproveden sukladno zakonu uz sva jamstva koja namee Europska konvencija o
ljudskim pravima i slobodama).
U situaciji kada se uraunljivost utvrdi u redovnom kaznenom postupku u fazi glavnog
pretresa tuitelj moe izmijeniti optunicu postavljanjem prijedloga da se predmet uputi
organu socijalnog staranja radi pokretnja odgovarajueg postupka. Ako to tuitelj ne bi
uinio sud bi donio presudu kojom se optuenik oslobaa od optube, jer postoje
okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost.
Ako se optuenik, odnosno osumnjienik, nalazi u pritvoru ili u psihijatrijskoj ustanovi
on se ne puta na slobodu. U svim ovim situacijama se ne donosi rjeenje o produenju
pritvora, ve rjeenje o privremenom zadravanju koje moe trajati najvie trideset
dana. (Po l. 389. ZKP BiH to zadravanje moe trajati najvie deset dana, dok je
odredbom l. 389. ZKP DB, l. 410. ZKP FBiH i l. 400. ZKP RS propisan rok do
najvie trideset dana. Kada je rije o ZKP BiH valja rei i da je odredbom l. 206.
propisano da privremeno zadravanje neuraunljive osobe moe trajati najvie trideset
dana. Oigledno je rije o propustu zakonodavca.) Bitno je naglasiti da je alba protiv
ovog rjeenja iskljuena. Zbog toga se postavlja opravdano pitanje da li zakon na ovaj
nain kri l. 13. Europske konvencije - pravo na djelotvoran pravni lijek.
Za sada sudska praksa stoji na stajalitu da nedoputenost albe ne dira u prava
zajamena Europskom Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i eventualno
podnesene albe se odbacuju kao nedoputene. Primjer iz prakse Vrhovnog suda
Republike Srpske gdje se odluivalo o albi protiv rjeenja o odbacivanju albe kao
nedoputene to potvruje.
Pobijanim rjeenjem Okrunog suda u Banjoj Luci br. K. 10/04 od 28. 7. 2004. god.
odbaena je kao nedoputena alba branioca optuenog B.B. izjavljena na rjeenje
Okrunog suda u Banjoj Luci br. K. 20/04 od 23. 7. 2004. god.
Protiv rjeenja o privremenom zadravanju optuenog, koji je krivino djelo uinio u
stanju neuraunljivosti, alba po Zakonu nije doputena. Ovo je izriito propisano
odredbom l. 400. st. 3. ZKP-u. Poto je branilac optuenog protiv ovakvog rjeenja
izjavio albu to je pravilnom primjenom odredbi l. 329. u vezi sa l. 307. st. 2. Zakona
o krivinom postupku, predsjednik vijea prvostepenog suda bio ovlaten da je odbaci
kao nedoputenu.
Stanovite albe o nezakonitosti rjeenja br. K. 20/04 od 23. 7. 2004. god. protiv kojeg
je odbaena alba izjavljena, nije prihvatljivo. Ovo iz razloga jer alba gubi iz vida
odredbu l. 208. ZKP-u koja propisuje da e sud, kada utvrdi da je osumnjieni
odnosno optueni u vrijeme izvrenja krivinog djela bio neuraunljiv, donijeti
odgovarajuu odluku u skladu sa l. 400. Zakon o krivinom postupku. Iz ovakve
odredbe jasno proizlazi zahtjev da se odgovarajuom odlukom utvrdi da je optueni
poinio odreeno krivino djelo u stanju neuraunljivosti i da se nakon takve odluke
150
osumnjieni nee pustiti na slobodu ve da e se donijeti rjeenje o njegovom

privremenom zadravanju.
injenica da je nakon potvrenja optunice vijee donijelo odluku o zadravanju do 30
dana ne iskljuuje obavezu donoenja ovakve odluke nakon okonanja postupka i
krivinog utvrenja d je optueni u stanju neuraunljivosti poinio krivino djelo.
Prvosteni sud prilikom donoenja pobijanog rjeenja nije poinio nijednu povredu
Zakon o krivinom postupku, a na koju albu ukazuje, te je za ovakvu odluku dao jasne i
odreene razloge koje u potpunosti prihvata i ovaj sud. (Odluka Vrhovnog suda
Republike Srpske broj K. 89/04 od 4. 8. 2004. god.)
Prije donoenja odluke o privremenom zadravanju mora se ispitati vjetak psihijatar na
okolnosti:
trenutnog duevno stanje optuenika i
da li zbog takvog stanja postoji realna opasnost da poini novo

krivino djelo
Nakon odreivanja privremenog zadravanja optuenik se ima smjestiti u zdravstvenu

ustanovu u kojoj je mogue uspjeno provesti njegovo lijeenje. Uvijek treba imati u
vidu i jamstvo koje prua l. 5. st . 1. toka e. Europske konvencije o ljudskim pravima i
slobodama (zakonito lienje slobode duevno bolesne osobe). U tom ozraju je bitno
naglasiti da se mora utvrditi stvarna mentalna poremeenost to apsolutno zahtjeva
medicinsko vjetaenje. Naravno, mora se i utvrditi da ta mentalna poremeenost mora
biti takve vrste ili takvog oblika i stupnja koji zahtijevaju prisilno pritvaranje. Glede
kontinuiranosti pritvaranja valja rei da e ona uvijek ovisiti o trajnosti takve
poremeenosti.
Postavlja se pitanje to uiniti sa osobom za koju se utvrdi da je djelo poinila u stanju
neuraunljivosti ako se ona ne nalazi u pritvoru ili zdravstvenoj ustanovi. Procesni
zakoni u BiH o tome ne govore nita, ali je zakljuiti da se takvim osobama ne moe
odrediti pritvor niti mjera zadravanja. Ostaje mogunost da se takva osoba, uz njenu
suglasnost, odmah primi na lijeenje ili da se pokrene postupak zadravanja duevno
oboljelih osoba u zdravstvenoj ustanovi.
Zbog potencijalne opasnosti drugih od osoba sa duevnim smetnjama u l. 9. st. 1.
Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama u FBiH (Sl. Novine FBiH broj 37/01)
propisano je:
Traenje pristanka iz l. 8. st. 1., 4. i 5. nije obvezno
ako bi zbog njegovog pribavljanja bio neposredno
ugroen ivot osobe s duevnim smetnjama ili bi
prijetila ozbiljna i neposredna opasnost od teeg
151
naruenja njenog zdravlja. Lijeniki postupak

moe se primjenjivati bez pristanka samo dok
traje navedena opasnost
U sluaju da ne postoji pristanak neuraunljive osobe za smjetaj u zdravstvenu
ustanovu na lijeenje ona se moe i prisilno zadrati, o emu odluku donosi sud.
Primjera radi prethodno citirani Zakon u FBiH u l. 10. propisuje:
O svakom prisilnom smjetaju punoljetnih osoba s duevnim
smetnjama bez njihovog pristanka, odnosno djece i
malodobnih osoba s duevnim smetnjama i osoba
lienih poslovne sposobnosti bez pristanka njihovih zakonski
zastupnika odluuje sud.
Postupci o odredbama ovog zakona su urni.
Zdravstvena ustanova mora obavijestiti povjerenstvo
za zatitu osoba s duevnim smetnjama o svakom sluaju
oduzimanja slobode iz st. 1. ovog lanka.
Zbog karaktera neuraunljivih osoba i potencijalne opasnosti za druge od njih prema
njima je mogue primijeniti i fiziku silu a to je regulirano l. 45. prethodno citiranog
zakona koji glasi:
Fizika sila ili izdvajanja u zatiti osobe s duevnim smetnjama
primijenit e se u zdravstvenoj ustanovi samo kada je to jedino
sredstvo da se tu osobu sprijei da svojim napadom ne ugrozi
ivot ili zdravlje druge osobe ili svoj ivot ili zdravlje ili nasilno
uniti ili oteti tuu imovinu vee vrijednosti.
Fizika sila ili izdvajanje iz st. 1. ovog lanka primijenit e se
samo u mjeri i na nain prijeko potreban radi otklanjanja
opasnosti izazvane napadom osobe s duevnim smetnjama.
Primjena fizike sile ili izdvajanja smije trajati samo dok je
nuno da se ostvari svrha iz st. 1. ovog lanka.
152
6. RAZLIKE SUDSKE PRAKSE

Sudska praksa je jedinstvena u tumaenju i primjeni zakona glede obveze utvrivanja da
li je djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti, tijeka i pravila koja se primjenjuju na
glavnom pretresu i forme presude kojom se utvruje da je djelo uinjeno u stanju
neuraunljivosti.
No u odnosu na postupak koji prethodi glavnom pretresu postoje stanovite razlike. Dio
sudske prakse nakon potvrivanja optunice prakticira roite o izjanjenju krivnje, dok
drugi dio sudova preskae ovu fazu i odmah prelazi na glavni pretres. Najvei dio
sudske prakse u Bosni i Hercegovini prakticira ne odravanje roita za izjanjenje o
krivnji Kratko obrazloenje razloga za neodravanje roita za izjanjenje o krivnji daje
presuda Kantonalnog suda u Novom Travniku broj K 17/05 od 18. 5. 2005. god. u kojoj
se kae:
Nakon to je sudija za prethodno sasluanje potvrdio ovu optunicu, nije sproveden
postupak o izjanjenju o krivnji zbog specifinosti odredaba, ve poseban postupak u
skladu sa odredbama l. 410. stav 1 ZKP FBiH koji se provodi u sluaju
neuraunljivosti.
Presude kojima je prethodilo roite za izjanjenje o krivnji ne navode razloge zbog
kojih je odrano ovo roite, pa se ti primjeri i ne navode.
Ponoviti je da je potvrivanje optunice obvezno, a izjanjenje o krivnji iskljueno. Pri
tome valja rei, uz ve navedeno da je to zbog toga jer je uraunljivost pretpostavka za
krivicu, da je upitno svako (ne)priznanje krivnje koje bi dala neuraunljiva osoba.
Svakako treba naglasiti da se optueniku mora omoguiti izjanjenje o optunici ako to
pravo on eli koristiti. Naravno i pravo na podnoenje prethodnih prigovora.
Razliitost sudske prakse postoji i u vrsti odluke kojom se utvruje neuraunljivosti. U
Republici Srpskoj vlada stajalite da se to odluuje rjeenjem, a u Federaciji BiH
presudom. Sud Bosne i Hercegovine takoer zastupa stajalite da se odluka donosi
presudom.
Argumenti prakse da se odluka donosi u formi rjeenja kau da su zakonom propisane
vrste presuda odbijajua, oslobaajua i osuujua te da u zakonu ni kod jedne od
ovih vrsta presuda nije propisano utvrivanje da je osumnjieni djelo uinio u stanju
neuraunljivosti i donoenje odluke da se predmet uputi organu nadlenom za pitanja
staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka, iz kojih razloga se odluuje
meritornim rjeenjem.
153
Nasuprot ovom stajalitu stoje argumenti, primjera radi, navedeni u rjeenju Suda Bosne
i Hercegovine broj K-03/04 od 16. 1. 2004. god. u kome stoji: Kada je osumnjieni
uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti i tuilac u optunici, na osnovu l. 389.
st. 1. ZKP BiH stavi prijedlog da to sud utvrdi, onda sud o tome odluuje presudom, a
ne meritornim rjeenjem, jer za takvo rjeenje nema zakonskog osnova.
7. PRIMJERI IZ SUDSKE PRAKSE

Iz primjera koji slijede mogue je vidjeti to sve sud u procesnom, ali i materijalnom,
smislu mora uraditi u postupku protiv neuraunljivih osoba.
Izvod iz presude upanijskog suda iroki Brijeg broj K od 22. 2. 2005. godine (u
prijepisu dostavljene presude nije naveden broj iz kojih razloga se i ne moe citirati)
Optunicom upanijskog tuiteljstva u irokom Brijegu br. Kt.... od 24. studenog 2004.
god. stavljeno je na teret optuenom ...... da je u stanju neubrojivosti poinio kazneno
djelo Ubojstva u pokuaju iz lanka 166. st. 1. u svezi sa lankom 28. st. 1. KZ F BiH, u
stjecaju sa kaznenim djelom Nedoputeno dranje oruja ili eksplozivnih tvari iz l. 371.
st. 1. KZ F BiH, a na nain opisan kao u injeninom djelu izreke ove presude, te je
stavljen prijedlog da se po prednjem utvrenju predmet uputi nadlenom Centru
socijalne skrbi radi pokretanja odgovarajueg postupka, kao i prijedlog da se optueni
ne pusti na slobodu ve da se zadri za daljnjih 30 dana radi poduzimanja aktivnosti od
strane organa socijalne skrbi.
U zavrnoj rijei upanijski tuitelj ZH iroki Brijeg navode optunice cijeni kao
dokazane, te ostaje kod prijedloga iz optunice, predlaui izricanje mjere oduzimanja
predmeta koji su privremeno oduzeti od optuenog.
Izjanjavajui se o krivnji, po potvrenoj optunici, optueni je negirao svoju krivnju.
U uvodnoj rijei branitelj optuenog je istakao da je njegov branjenik kritine prilike
nije imao namjeru da usmrti oteenog.......niti mu je to bio cilj ve je imao n amjeru da
istog vie zaplai a ne da ga lii ivota, te da nisu toni navodi optunice da je njegov
branjenik u pravcu ........ ispalio tri hica. Nadalje navodi da je do svega dolo spletom
niza nesretnih okolnosti kao i zdravstvenog stanja njegovg branjenika. Optueni se
sloio se u svemu sa svojim braniteljem.
U zavrnoj rijei branitelj optuenog je istakao da je njegov branjenik optuen za teka
kaznena djela, a ono to ovom predmetu daje laku dimenziju jeste injenica da nitko
nije smrtno stradao, da nisu nastupile teke tjelesne ozljede kod bilo koga te i to da ga
oteenik........ posebno nita ne tereti. Nadalje istie, da prema sudsko psihijatrijskoj
ekspertizi koju je sainio sudski vjetak dr. M.K. kao i psihologijsko promatranje
sainjeno po prof. psihologije I. V. Ukazuje da je njegov branjenk u vrijeme uinjenja
inkriminiranih radnji bio potpuno neubrojiv, da je utvreno da njegov branjenik boluje
od endogenog psihotikog procesa tipa paranodine psihoze, te da eli ukazati da prema
stnju spisa i provedenim dokazima tijekom ovog postupka nad njegovim branjenikom bi
154
prestala sudska nadlenost, te mu se ne bi izricala nikakva kazneno pravna sankcija te

da bi predmet trebalo uputiti nadlenom organu za pitanja socijalnog staranja radi
pokretanja odgovarajueg postupka. Nadalje istie, da kod takvog stnja stvari smatra
da nije potrebno analizirati sve provedene dokaze koji bi ukazivali da li je njegov
branjenik poinio ili ne navodi kazneno djelo koje mu se stavlja na teret a ovo posebno
s obzirom na duevno stanje istog prilikom poinjenja kaznenog djela. Branitelj nadalje
navodi, da je njegov branjenik loeg imovnog stanja, da je isti neuposlen, te predlae
sudu da istog oslobodi naknade trokova koji su prouzroeni u ovom postupku. U
zavrnoj rijei, optueni je izjavio, da nema to rei na sve ovo, jedino se moe oitovati
na nekoj veoj instanci.
Cijenei provedene dokaze kako pojedinano, tako i u njihovoj meusobnoj povezanosti,
a dovodei iste u svezu sa obarnom optuenog, ovaj sud je naao da je optueni poinio
sve radnje opisane u injeninom djelu izreke ove presude, odnosno da je u stanju
neubrojivosti poinio kazneno djelo Ubojstva u pokuaju iz l. 166. st. 1. u svezi sa l.
28. st. 1. KZ F BiH u stjecaju sa kaznenim djelom Nedoputeno dranje oruja ili
eksplozivnih tvari iz l. 371. st. 1. KZ F BiH, pa je polazei od tog utvrenja a temeljem
odredbi l. 410. st. 1. KZ F BiH predmet uputio nadlenom centru za pitanja socijalne
skrbi a iz slijedeih razloga:
Iz svih naprijed navedenih dokaza, po miljenju ovog suda, proizilazi da je optueni
postupao na nain kako je to opisano u injeninom djelu izreke ove presude, te je time
ostvario sva bitna obiljeja kaznenih djela Ubojstva u pokuaju iz l. 166. st. 1. u svezi
sa l. 28. st. 1. KZ F BiH u stjecaju sa kaznenim djelom Nedoputeno dranje oruja ili
eksplozivnih tvari iz l. 371. st. 1. KZ FBiH.
Meutim, predmetna kaznena djela koja je poinio optueni ista su poinjena u stanju
neubrojivosti. Neubrojivost optuenog u vrijeme poinjenja kaznenih djela sud je
utvrdio temeljem iskaza nalaza i miljenja vjetaka neuropsihijatra dr. M. K. Datog
na glavnoj raspravi kao i dostavljenog pismenog iskaza od vjetaka. Prema iskazu ovog
vjetaka, a koji iskaz je sud prihvatio kao struan, znanstveno utemeljen, uraen prema
pravilima struke i kojem je poklonio punu vjeru, proizilazi, da je nalaz i miljenje
zasnovan na klinikom pregledu psihijatrijskoj opservaciji optuenog, te nalazu
psihologa (psiholog I.V.), socijalne anamneze optuenog, te da se dolo do podatka da
optueni boluje od endogenog psihotikg procesa tipa paranoidna psihoza, te da su
djela koja je uinio proistekla iz akutnog psihopatolokog supstrata, te da su mu
sposobnosti rasuivanja i upravljanja svojim postupcima u vrijeme uinka kaznenog
djela bile nubrojive. U svom iskazu na glavnoj raspravi, a na upit da li je optueni sad
opasan za okolinu kako bi bio na slobodi, navedeni vjetak je izjavio, da je i u svom
pismenom nalazu naveo da jeste, da opasnost diktira psihopatoloki supstrat, da je
jedini nain da se isti kontrolira lijeenjem, te je ponovo istakao da je optueni u
momentu izvrenja kaznenog djela bio u neubrojivom stanju.
Kako je prema prednjim utvrenjima suda, optueni poinio predmetna kaznena djela u
stanju neubrojivosti, to je kao utemeljeno valjalo prihvatiti prijedlog upanijskog
tuiteljstva iroki Brijeg, kao prijedlog obrane, te predmet uputiti Centru za socijalnu
skrb Ljubuki kao stvarno i mjesto nadlenom organu za pitanja socijelne skrbi, a radi
pokretanja odgovarajueg postupka, kako je to propisano odredbama l. 410. st. 1.
ZKP-a F BiH.
155
Temeljem odredbi l. 410. st. 3. ZKP-a F BiH u odnosu na optuenog donijeto je

posebno rjeenje o privremenom zadravanju do najvie 30 dana, u kom roku bi
nadleni Centrar za za sobijalnu skrb bio u mogunosti pokrenuti odgovarajui
postupak prema optuenom, a koje zadravanje moe trajati najdue do 23. 3. 2005.
god.
Izvod iz presude Kantonalnog suda u Novom Travniku br. K 17/05 od 18. 5. 2005. g.
Kantonalno tuilatvo Travnik, optunicom br. KT-127/05 od 26. 4. 2005. g. Optuilo je
S. M radi izvrenja krivinog djela ubistva iz l. 166. stav 1. KZ F BiH, injenino
poblie opisano u izreci, koje je izvreno u stanju neuraunljivosti te da se provede
odgovarajui postupak u tom smislu u skladu sa odredbama l. 410. stav 1 ZKP F BiH.
Nakon to je sudija za prethodno sasluanje potvrdio ovu optunicu, nije sproveden
postupak o izjanjenju o krivnji zbog specifinosti odredaba, ve poseban postupak u
skladu sa odredbama l. 410. stav 1 ZKP FBiH koji se provodi u sluaju
neuraunljivosti.
Nakon to je ovaj sud poao od specifinosti odredaba lana 410. st. 1 ZKP F BiH, i
injenice da se radi o posebnom specifinom postupku, analizirajui sve izvedene
dokaze pojedinano, kao i cijenei ukupnost rezultata izvedenog dokaznog postupka
odluio je kao u izreci iz slijedeih razloga:
Nije sporno na osnovu suglasnih tvrdnji, kako sasluanih svjedoka, tako i materijalnih
dokaza u spisu koji su naprijed pobrojani, a na koje dokaze nije bilo primjedbe ni od
optuenog ni od odbrane, da se u prvom redu desio dogaaj na nain kako je to opisano
u optubi nadlenog tuitelja, te da je na tetu oteene D.M. poinjeno krivino djelo
na nain kako je to precizno opisano. Kako u tom smislu nije bilo nikakvih dilema, isto
tako na nesumnjiv nain je tokom postupka utvreno temeljem istih dokaza, da je
poinilac krivinog djela Ubistva iz l. 166. stav 1 KZ F BiH, koje se optuenom M. S.
Stavlja na teret, uprava on M. S. Sin ubijene.
Dakle, na nesumnjiv nain je utvreno tokom postupka, kako da je ovo krivino djelo
uinjeno tako i da je optueni njegov poinilac.
Isto tako, tokom postupka je utvreno na temelju nalaza i miljenja vjetaka
neuropsihijatra dr. E.E. kako onog koje je vjetak iznio i obrazloio na glavnom
pretresu, tako i na osnovu pismeno sainjenog nalaza i miljenja koji je taj vjetak
povodom ovog dogaaja sainio i uloio u spis, da je optueni ovo krivino djelo uinio
u stanju potpune neuraunljivosti. Naime, iz nalaza i miljenja vjetaka se zakljuuje da
je sadanje stanje zdravlja M.S. takvo da je kod njega prisutna duevna bolest koja se
definie kao Psychosis paranoides (paranoidna psihoza) i to njen recidivni oblik.
Zakljuuje se da je M. S. U vrijeme izvrenja ovog krivinog djela koje mj se stavlja na
teret se takoer nalazio u akutnom stanju duevne bolesti, iju dijagnozu je, kao to je
reeno naprijed odredio vjetak neuropsihijatar. Isto tako se zakljuuje da na osnovu i
raspoloivih injenica se moe rei da se u sluaju ovog krivinog djela radi o motivu
koji je u potpunosti psihopatoloke prirode i potie iz bolesnog izvora optuenog.
Zakljuuje se da se govori na temelju anamnistikih podataka iz raspoloive medicinske
dokumentacije da je vrlo jasno da se radi o jednom hroninom duevnom bolesniku koji
156
bolujed od duevne bolesti SCHIZOPHRENIA PARANOIDES i to njenog oblika koji se

naziva recidivnim, te zbog toga se zakljuuje iz analize naina na koji se dogaajn
desio, da se moe konstatovati da je u pitanju bila iskljuivo psihotika radnja.
Konaan zakljuak i ocjena vjetaka neuropsihijatra je da optueni M. S. U vrijeme
kada je izvrio ovo krivino djelo koje mu se stavlja na teret, nije bio u stanju da shvati
znaaj radnji koje je poduzimao, niti je bio u stanju da kontrolie svoje injenice da
optueni, s obzirom na ovakvo stanje predstavlja objektivnu opasnost po okolinu.
Na ovakav nalaz i miljenje vjetaka nije bilo primjedbi i kao takav je u cijelosti
prihvaen od strane ovog suda, jer je ocijenjen u svemu s pravilima struke, dovoljno i
detaljno obrazloen i injenino potkrijepljen i koji je kao takav i posluio za zakljuak
da je optueni krivino djelo poinio u stanju neuraunljivosti.
Dakle, tokom ovoga postupka primarno je utvreno da je izvreno krivino djelo iz
optube nadlenog tuioca upravo na nain kako je opisano u toj optubi i poto je
utvreno da je to djelo uinjeno, isto tako je tom postupka utvreno da je optueni M. S
uinilac tog krivinog djela koje mu se optubom stavlja na teret tj. Ubistvo iz l. 166.
stav 1. KZ F BiH, te je na kraju isto tako utvreno da je djelo uinjeno od strane
optuenog u stanju potpune neuraunljivosti.
Kod takvog stanja stvari, poto su utvreni svi navedeni elementi, ovaj sud je donio
odluku u formi presude kojom se utvruju naprijed navedene injenice. To je uinjeno
sa razloga to je utvreno da su ispunjeni uvjeti iz lana 410. stav 1. ZKP F BiH, pa
kako su ispunjeni ti uvjeti, onda je dosljednom primjenom citiranih odredbi evidentno
da sastavni dio izreke presude bude i odluka o upuivanju predmeta organu nadlenom
za pitanja socijalnog staranja , u konkretnom sluaju Opine Travnik, radi pokretanja
odgovarajueg postupka, to je u konkretnom i uinjeno.
Pokretanje odgovarajueg postupka u smislu ove odredbe, po stavu ovog suda treba
tumaiti kao pokretanje odgovarajueg postupka u kome e se donijeti odluka o
zadravanju duevno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi. Ovo zbog toga to po stavu
ovog suda, u konkretnom sluaju se ne mogu primjenjivati odredbe lana 43 Zakona o
zatiti osoba sa duevnim smetnjama FBiH, koje upuuju na odgovarajue krivino
pravne odredbe iz oblasti krivinog zakonodavstva, obzirom na vaeu odredbu l. 410.
stav 1. Zakona o krivinom postupku Federacije BiH (Slubene novine F BiH broj
35/03, 37/03, 56/03, 78/04 i 28/05) koji je sada na snazi. Budui da je vjetak naao da
je opasan po okolinu i na temelju odluke ovog suda nalazi se u pritvoru najdalje do 30
dana od dana donoenja ove odluke, smatramo da bi taj organ trebao pokrenuti
postupak prisilnog zadravanja i prisilnog smjetaja kao duevno bolesnog lica, bez
obzira to je krivino djelo uinjeno u stanju neuraunljivosti, jer se u konkretnom
sluaju radi o licu sa teim smetnjama, a te smetnje direktno ugroavaju, kako ivot
optuenog M.S. i njegovo zdravlje, tako pogotovo sigurnost drugih lica.
Kako je optueni nezaposleno lice, bez bilo kakve imovine, a radi se o potpuno duevno
oboljeloj osobi, koja je neuraunljiva to je u skladu sa odredbama lana 202. stav. 4.
ZKP F BiH u cijelosti osloboen bilo kakve naknade trokova krivinog postupka.
Primjeri prvostupanjske i ukidajue drugostupanjske odluke po albi
157
OKRUNI SUD U BIJELJINI

Broj K. 39/05
Bijeljina 7. 7. 2005. god.
Utvruje se da je P.P...
U stanju neuraunljivosti poinio krivino djelo ubistva iz l. 148. st. 1. Krivinog
zakona Republike Srpske
Tako to je:
Dana 6. 4. 2005. god. u...., uao u porodinu kuu...i u neuraunljivom stanju, istom
vie puta nanio povrede u predjelu glave usled ega je dolo do nagnjeenja
razmekavanja na velikom mozgu i dijelovima modanog stabla i malog mozga te
agonalnog udisanja povraenog eludanog sadraja sa zatajivanjem srano-plune
funkcije, usled ega je kod oteenog nastupila smrt
O b r a z l o e nj e
Sud prihvata dokaze tuilatva u odnosu na radnje optuenog P. P. koje se odnose na
ulazak u porodinu kuu M. C. , a gdje je ivio oteeni M. C. i naina nanoenja vie
povreda istom u predjelu glave, tupinom vrstim mehanikog predmeta ili snanim
zamahom aka pesnica i snanim zamahom nogom, usljed ega je dolo do
nagnjeenja razmekavanja na velikom mozgu i dijelovima modanog stabla i malog
mozga te agonalnog udisanja povraenog eluanog sadraja sa sledstvenim
zataivanjem srano plune funkcije, a to je u cijelosti potvreno, nalazom patologa
S. dr. V., nalazom vjetaka neuropsihijatra K. V., nalazom vjetaka psihologa S.S., koje
je nalaze sud u cijelosti prihvatio kao strune, objaktivne i obrazloene i date u skladu
sa pravilima nauke i struke, kao i materijalne dokaze u spisu i to zapisnikom o uviaju,
izvjetajem o kriminalistiko tehnikom pregledu lica mjesta, zapisnikom o pretresu
stana, zapisnicima o dobrovoljnoj predaji predmeta, sainjenom fotodokumentacijom
na licu mjesta i fotodokumentacijom prilikom obdukcije oteenog. Nakon toga tuilac
je uz suglasnost stranaka uveo i nalaz Biolokog fakulteta Univerziteta u Beogradu od
25. 4. 2005. god. a koga je sud takoer prihvatio. Nalazi vjetaka patologa,
neuropsihijatra i psihologa su u cijelosti identini. Iz nalaza vjetaka patologa S. dr. V.
koji je izvrio obdukciju oteenog M. C . je vidljivo da je oteeni zadobio povrede u
predjelu glave uslijed ega je dolo do nagnjeenja-razmekavanja na velikom mozgu
koje je pojasnio na glavnom pretresu, a imajui u vidu konkretne okolnosti predmetnog
dogaaja izjasnio se da su iste mogle nastati tupinom vrstog mehanikog predmeta ili
snanim zamahom ake pesnicama ili snanim zamahom nogom od strane druge
osobe, a koji je sud u cijelosti prihvatio, kao iskaze svjedoka V. Lj. i P. N. iz kojih je
vidljivo da su optueni i oteeni se druili, da je oteeni starija osoba koja se slabo
kretala i da mu je u kuu najee dolazio optueni, a iz iskaza svjedoka V. Lj. je
utvreno da je optueni i ranije imao zdravstvenih problema koji su bili izraeni
neposredno prije nego to e se desiti kritini dogaaj, da je iao ljekaru, kao i iz
158
nalaza vjetaka neuropsihijatra i psihologa je vidljivo da je optueni i ranije lijeen na

raznim neuropsihijatrijskim klinikama, pa su ovakve izjave svjedoka meusobno
podudarne sa nalazom Biolokog fakulteta (DNK-a) u kome je utvreno da se na
izuzetnim predmetima od strane optuenog P. P. nalaze uzorci DNK-a oteenog M. C.,
kao i na bijeloj litarskoj boci od jogurta izuzetoj u kui optuenog prilikom pretresa a
po usmenoj naredbi sudije za prethodni postupak.
Kod ovakvog injeninog stanja sud je zakljuio da su u radnjama optuenog sadrana
sva bitna obiljeja krivinog djela ubistva iz l. 148. st. 1. KZ RS. Optueni je vie puta
nanio povrede u predjelu glave oteenom M.C. snanim zamasima ruku-akom i
pesnicom i snanim zamahom nogom, a ti udarci su podesni da se neko lii ivota,
posebno imajui u vidu godine starosti oteenog, uslijed ega je dolo do nagnjeenja
razmekavanja na velikom mozgu i dijelovima modanog stabla i malog mozga te
agonalnog udisanja poveanog eludanog sadraja sa sledstvenim zataivanjem
srano-plune funkcije uslijed ega je kod oteenog nastupila smrt, pa imajui u vidu
same okolnosti predmetnog dogaaja sud zakljuuje da je optueni uinio krivino
djelo.
Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra K. V. koji je po
ocjeni suda dat struno i logino je, a obrazloen u cijelosti na glavnom pretresu, a koji
je u svom nalazu i miljenju se izjasnio a na osnovu pregleda optuenog, uinjenog
psiholokog testiranja i uvida u spis da je optueni osoba koja boluje od tekog
duevnog oboljenja shizofrenog tipa paranoidno-interpretativne halucinatorne slike,
kroninog toka bolesti. Bolest je dovela do stepena dezorganizacije linosti te je
evidentan poremeaj mnogih psihikih funkcija prije svega miljenja, emocije, volje, te
da je u vrijeme injenja djela osumnjieni je bio u stanju pogoranja duevne bolesti te
da su njegove sposobnosti da svati znaaj djela kao i mogunost da upravlja
postupcima bile iskljuene i da je radi otklanjanja opasnog ponaanja u budunosti
potrebno preduzeti tj. nastaviti intenzivno psihijatrijsko lijeenje u duevnoj bolnici tipa
Psihijatrijske bolnice Sokolac. Vjetak se takoer izjasnio i miljenja je a na osnovu
pregleda, analize linosti, uvida u priloenu medicinsku dokumentaciju Psihijatrijske
klinike Sokolac gdje se osumnjieni nalazi na lijeenju, uvida u nalaz vjetaka
psihologa da se kod optuenog radi o shizofrenom duevnom procesu, koji traje
godinama te da se radi o paranoidnom obliku, a proces je kroninog toka te da se radi
o tekoj duevnoj bolesti kroninog toka, koja ima nepovoljan tok i vodi propadanju
linosti, Inkriminirana radnja je sastavni dio bolesnog dijela linosti optuenog te su i
motivacije za djelo iz kruga psihopatologije osumnjienog. U vrijeme predmetnog
dogaaja optueni nije bio sposoban da rasuuje niti da upravlja postupcima, dakle,
bio je neuraunljiv, dakle, njegove sposobnosti da svati znaaj djela i mogunosti da
upravlja postupcima bile su iskljuene i da je radi otklanjanja opasnog ponaanja u
budunosti potrebno lijeenje a vjetak je pojasnio svoj nalaz na glavnom pretresu.
Sud je takoer u cijelosti prihvatio nalaz vjetaka psihologa .S. kao logian i
profesionalno obrazloen, a koji psiholog je radio u timu sa psihijatrom, koji je takoer
potvrdio da se radi o kroninom duevnom bolesniku iz kruga schparanoides i da
postoji potreba za lijeenjem i stalnom kontrolom objanjavajui to da u misaonom
procesu su prisutne sumanute paranoidne interpretacije, hipohondarske sumanute ideje
odnosa, kao i bizaran odnos prema realnosti, da je mehanizam odbrane projekcija i
negacija a na testu depresije naglaen stepen uz suicidalne ideje s tim da je vjetak na
glavnom pretresu pojasnio svoj nalaz i radnje optuenog u konkretnom krivinom
159
dogaaju. Ovakve nalaze vjetaka neuropsi8hijatra i psihologa sud je prihvatio, na isti

nije bilo primjedbi niti prigovora od strane stranaka, pa sud smatra na osnovu takvog
nalaza i miljenja vjetaka da je tuilac izvedenim dokazima dokaza van razumne
sumnje da je optueni poinio krivino djelo opisano u izreci ovoga rjeenja i da je u
vrijeme izvrenja krivinog djela koje mu se stavlja na teret bio neuraunljiv u smislu
l. 148. st. 1. KZ RS jer u to vrijeme je optueni bio u stanju teke duevne bolesti
shizofrenog tipa paranoidno interpetativne halucinatorne slike kroninog toka
bolesti i u vrijeme inkriminirane radnje bio je nesposoban da rasuuje te da upravlja
postupcima.
Zbog svega naprijed navedenog sud je na osnovu l. 400 st. 1. Zakona o krivinom
postupku odluio kao u irzeci ovog rjeenja i utvrdio da je optueni uinio krivino
djelo ubistva iz l. 148. st. 1 KZ RS koji je optunicom stavljeno na teret, a u stanju
neuraunljivosti. Cijenei nalaz vjetaka psihologa, kao i nalaz DNK vjetaenja
Biolokog fakulteta instituta u Beogradu, te ostale materijalne dokaze, sud nije mogao
prihvatiti navode odbrane da tuilac nije dokazao da je optueni poinio navedeno
krivino djelo i da optuenog treba osloboditi od optube.
Po pravosnanosti ovog rjeenja u smislu naprijed navedene odredbe Zakona o
krivinom postupku spis e se dostaviti Centru za socijalni rad u Bijeljini kao organu
nadlenom za pitanja socijalnog staranja, a radi pokretanja odgovarajueg postupka.
Odluka o trokovima krivinog postupka zasnovana je na odredbama l. 100. st. 1.
Zakona o krivinom postupku, jer optueni nije oglaen krivim za krivino djelo za koje
se tereti, pa trokovi krivinog postupka padaju na teret budetskih sredstava.
OKRUNI SUD U BIJELJINI
Broj. K. 39/05
Bijeljina, 7. 7. 2005. god.
Nakon odranog glavnog pretresa u krivinom predmetu protiv optuenog P. P. iz
Dvora, opina Bijeljina, zbog krivinog djela ubistva iz l. 148. st. 1. Krivinog zakona
Republike Srpske, a odluujui po optunici Okrunog tuilatva u Bijeljini br. Kt.
366/05 od 13. 6. 2005. god. ovaj sud je donio rjeenje i javno ga objavio dana 7. 7.
2005. god. kojim je utvrdio da je optueni krivino djelo ubistva iz l. 148. st. 1.
Krivinog zakona Republike Srpske poinio u stanju neuraunljivosti i odluio da se
predmet uputi Centru za socijalni rad u Bijeljini radi pokretanja odgovarajueg
postupka, a na osnovu l. 400. st. 1. Zakona o krivinom postupku.
S obzirom da se optueni nalazi u Psihijatrijskoj ustanovi odnosno u Psihijatrijskoj
klinici u Sokocu, sud je uvaio prijedlog Okrunog tuilatva u Bijeljini stavljen u
navedenoj optunici, pa je na osnovu l. 400. st. 3 Zakona o krivinom postupku odluio
da se optueni privremeno zadri u Psihijatrijskoj klinici u Sokocu, a najvie 30 dana od
dana donoenja ovog rjeenja.
160
VRHOVNI SUD
REPUBLIKE SRPSKE
Broj: K. 143/05
Banjaluka, 11. 8. 2005. god.
Pobijenim rjeenjem Okrunog suda u Banjaluci br. K. 39/05 od 7. 7. 2005. god.
utvreno je da je optueni P. P., u stanju neuraunljivosti, poinio krivino djelo
ubistva iz l. 1458. st. 1. Krivinog zakona Republike Srpske, te je odlueno da se nakon
pravosnanosti rjeenja predmet uputi Centru za socijalni rad u Bijeljini, radi
pokretanja odgovarajueg postupka. Odlueno je da trokovi krivinog postupka
padaju na teret budetskih sredstava.
Protiv tog rjeenja albu je blagovremeno izjavio branilac optuenog zbog bitne
povrede odredaba krivinog postupka, povrede krivinog zakona i pogreno i
nepotpuno utvrenog injeninog stanja s prijedlogom da se pobijeno rjeenje preinai
i optueni oslobodi optube na osnovu l. 290. toka b) Zakona o krivinom postupku (u
daljem tekstu: ZKP-a) ili da se postupi po lanu 321. istog zakona.
Osnovana je tvrdnja albe da je pobijeno rjeenje zahvaeno bitnom povredom
odredaba krivinog postupka iz l. 303. st. 1. toka j) ZKP-a. Naime, u injeninom
opisu djela u izreci rjeenja nije sadran opis radnji optuenog, kojima je zadao
oteenom M. C. povrede u predjelu glave (opisane u izreci), uslijed kojih je nastupila
smrt oteenog. Navedeni nedostatak injeninog opisa izreke rjeenja, u pogledu
naina izvrenja djela, manifestuje bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana
303. stav. 1. toka j) ZKP-a u obliku nerazumljivosti izreke rjeenja. Taj nedostatak nije
saniran, kako to pravilno alba istie, datim razlozima u obrazloenju kojima se
oznaava mehanizam povreivanja oteenog, uz preciziranje upotrebljenog sredstva
pri nanoenju smrtonosnih povreda oteenom.
Istu povredu odredaba krivinog postupka,. A u obliku nedostatka razloga u
obrazloenju u pogledu odlunih injenica, prvostepeni sud je poinio prilikom pismene
izrade rjeenja, kada u obrazloenju uope nije dao razloge za prigovor odbrane
istaknutog na glavnom pretresu (a potom i u albi na pobijeno rjeenje)u pogledu
nezakonitosti pribavljanja dokaza (izuzimanje predmeta koji su bili predmet biolokog
vjetaenja DNK analizom). Zakonit nain pribavljanja dokaza predstavlja neophodan
uslov bez koga se na tom dokazu, a prema odredbi lana 10. ZKP-a, na moe zasnivati
sudska odluka, bez obzira na vjerodostojnost i istinitost sadraja tog dokaza, pa kada je
istaknut prigovor nezakonitosti dokaza, sud mora u obrazloenju date razloge zbog
kojih prigovor nije uvaen.
Kako prvostepeni sud u obrazloenju nije dao razloge u pogledu te injenice od
odlunog znaaja, na to ga obavezuje odredba lana 266. stav 7. ZKP-a, to je na taj
nain poinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz lana 303. stav 1. toka
j) ZKP-a, na koju alba branioca ukazuje (i ako tu povredu ne precizira na ovaj oblik
161
koji manifestuje odsustvo razloga o odlunim injenicama). Uslijed navedene bitne

povrede odredaba krivinog postupka pravilnost i zakonitost pobijanog rjeenja nije
mogue ispitati u vezi sa istaknutim albenim prigovorima, koji se ogledaju u tvrdnji da
je presuda zasnovana na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe
zasnivati, te da je nepravilno primijenjen zakon kad je na pogrenom i nepotpunom
utvrenom injeninom stanju, zasnovana odluka kojom se utvruje da je optueni
izvrilac krivinog djela, oznaenog u izreci pobijanog rjeenja.
Iz navedenih razloga alba branioca optuenog, kojom ukazuje na poinjene bitnu
povredu odredaba krivinog postupka iz lana 303. stav 1. toka j) ZKP-a se pokazuje
kao osnovana, radi ega je istu valjalo uvaiti te prvostepeno rjeenje ukinuti u smislu
odredaba lana 328. stav 3. ZKP-s i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno
odluivanje.
U ponovnom postupku prvostepeni sud e otkloniti bitnu povredu odredaba krivinog
postupka, na koju je ukazano ovim rjeenjem, tako to e u injenini opis izreke
rjeenja, koje donese nakon odranog glavnog pretresa, ugraditi sve injenice koje
manifestuju radnju izvrena djela ije se izvrenje stavlja na teret optuenom, te
rjeenje obrazloiti u skladu sa kriterijima koje predvia odredba l. 296. stav 7. ZKPa.
Primjeri obrazloenja prvostupanjske i potvrujue drugostupanjske odluke po albi
OKRUNI SUD U BANJA LUCI
BROJ: K. 5/05
Dana 3. 3. 2005. god.
Nije sporno da se predmetni krivinopravni dogaaj odigrao nou 6. 12. 2004. god. oko
3,00 h u selu Bastasi bb, na podruju o. Ganja Luka u kui optuene, a takoer nije
sporno da je tom prilikom T.S. ki optuene, zadobila povrede od kojih je nastupila
njena smrt. Sporno je kako to odbrana optuene istie da li je uope bilo sukoba izmeu
optuene i njene kerke T. S., te takoer da li je optuena nanijela T.S. povrede koje su
dovele do njene smrti, a sve budui da odbrana optuene istie da nije dokazano a je
optuena uinila djelo koje joj se stavlja na teret, pa je i predloila da se optuena
oslobodi od optube da je uinila to krivino djelo, istakavi da ukoliko pak sud nae da
je optuena postupala u nunoj odbrani jer je pokojna T.S. bila agresivna osoba, a im
u vezi je odbrana takoer predloila da sud donese oslobaajuu presudu jer nuna
odbrana i iskljuuje postojanje krivinog djela.
Da je pokojna T.S. tu no i zateena mrtva u kui optuene, koja je njena majka,
nesporno proizlazi iz izvjetaja CJB Banja Luka br. Ky-3818/04 od 6. 12. 2004. god. a
iz zapisnika o uviaju pod br. 1810/04 od 6. 12. 2004. god. i foto-dokumentacije pod br.
Yb-1754/04 od 6. 12. 2004. god. te slubenih zabiljeki CJB B.L. pod br. 3108/04 i.
2071/04 obje od 6. 12. 2004. god., a iz kojih proizlazi da je po dojavi policija i dola na
lice mjesta gdje je i zatekla beivotno tijelo pokojne T. S. a to se u osnovi potvruje i
slubenom zabiljekom CJB B.L. br. 5040/04 od 6. 12. 2004. god. a i potvrdom o smrti
162
sainjene od strane vjetaka sudske medicine K. dr. . koji je u ovom predmetu i izvrio
obdukciju tijela pok. T.S.
U svom nalazu i miljenju vjetak sudske medicine K.dr.. je naveo da kod pok. T.S.
nema rasklimanih niti svjee izbijenih zuba a spoljnim pregledom je na leu
konstatovano da se u predjelu njenog vrata nalazi karakteristian trag stezanja irine
do 8 mm i dubine 5 mm, crveno-smee boje, koji je smjeten u predjelu prednje strane
vrata a i predjelu desne bone strane vrata i predjelu bunog dijela lijeve prednjobone strane vrata, a i s tim da u predjelu lijeve bone a i predjelu zadnje strane vrata i
nema traga stezanja. Opisani trag stezanja na vratu pokojnice se prua horizontalno u
visini titaste hrskavice, ali druge povrede na njenom tijelu nisu konstatovane, pa je
vjetak izveo zakljuak da je smrt nastupila i ubilakog porijekla a nastupila
neposredno uslijed nasilnog mehanikog uguenja koje je izazvano stezanjem vrata
omom, pri emu opisane promjene u predjelu vrata predstavljaju samo izraen trag
stezanja omom koju zatee ekstremna sila tj. neka druga osoba, a iskljuio je potpuno
mogunost samoubistva, dodavi da je sudsko-medicinski i nemogue poiniti
samozadavljenje, bilo da se vrat stee omom ili sopstvenim rukama, jer u trenutku
kompresije krvnih sudova dolazi do poremeaja svijesti i tada stisak poputa. Dalje je
vjetak istakao da se smjer djelovanja te ekstremne sile poklapa sa tragom stezanja, pri
emu kod takvih povreda nije bitan samo intenzitet sile nego su i bitne karakteristike
sredstva kojim se vri stezanje p tako da je mnogo manja sila potrebna da se takve
povrede naine uskim a vrstim mehanikim sredstvom u odnosu na stezanje nekim
debelim irokim sredstvom primjera radi poput umotanog pekira i slino, a u
konkretnom sluaju je oigledno bila dovoljna sila da najmanje pet kilograma da doe
do smrtne posljedice kod pokojnice. To sredstvo odnosno oma koja je nanesena
povreda pokojnice bila je otvorena oma bez ukrtanja krakova, a ta oma se mogla od
strane drugog lica drati sa obje ruke a s obzirom na konkretan sluaj imajui u vidu
poloaj brazde na vratu je vjetakov utisak da je lijeva strana uinioca bila jaa jer su
intenzivnije povrede kod pokojnice sa lijeve strane vrata.
Vjetaku je predoena crna platnena traka duine 130 cm a irine oko 2 cm, koja je
izuzeta od optuene, pa je vjetak konstatovao da se radi faktiki o pojasu koji slui za
enske kune haljine odnosno lafruk, istakavi da je to mehaniko sredstvo i
podobno za nanoenje takve povrede. Dodao je da pozicija trga stezanja na vratu
pokojnice ukazuje na dvije mogunosti, kao prvu da se osoba koja zatee omu nalazila
sa lijeve zadnje strane pokojnice i zatezala omu na taj nain da je ne ukrta, a kao
drugu da je pokojnica bila u poloaju leei na leima pa je uinilac sa gornje strane
stezao omu na slian nain, istakavi da je oigledno da je i dolo do sukoba izmeu
uinioca i rtve pa da pri tome i treba uzeti u obzir i mogunost faktora iznenaenja,
naglasivi da smatra veom vjerovatnoom da je pokojnica napadnuta s lea dok je bila
u stojeem poloaju, iz razloga to je njeno tijelo naeno na neuobiajnom mjestu tj. na
pragu izmeu dvije prostorije u kui a budui da je bila no uobiajno bi bilo da se
tijelo nalazilo na krevetu, to nije bio sluaj, pa se tako iz stojeeg poloaja tijelo
pokojnice i moglo spustiti na podlogu bez pada, jer u konkretnom sluaju pada nije ni
bilo s obzirom da na tijelu i nisu postojale povrede nastale padom.
Nemajui nikakvog razloga za sumnju u nalaz i miljenje ovog vjetaka, budui da
upravo iz foto-dokumentacije po povredama pok. T.S. i proizlazi da ona i nema nikakvih
163
tragova stezanja ome sa zadnje strane vrata, a da je ona upravo i pronaena da lei
potrbuke preko praga, na izlazu iz sobe u predsoblje u kui, sud je u potpunosti i
prihvatio nalaz i miljenje ovog vjetaka smatrajui ga strunim i argumentovanim i ne
dovedenim bilo ime u sumnju.
Nalaz i miljenje ovog vjetaka je u krajnjem i potvren iskazima sasluanih svjedoka
K. N. i njegovih sinova B. i . Svjedok K. N. je u svom iskazu naveo da je njega nou 6.
12. 2004. god. oko 4,20 h ujutro pozvala optuena doavi do njegove kue i rekavi mu
d ustane jer njena ki, pok. S. D. visi preko ograde, pa je on ustao i sa optuenom i
otiao u njenu kuu i tamo je izmeu spavae sobe i predsoblja i zatekao pokojnicu kako
lei potrbuke na pragu izmeu te dvije prostorije tako da su joj noge bile u spavaoj
sobi a gornji dio tijela u predsoblju, istakavi i da je vidio da joj visi neka traka oko
vrata tj. traka koja se koristi, kako je naveo, za haljinu. Dalje je naveo da je na njegovo
pitanje ta je to optuena odgovorila da se pokojnica sama udavila, nakon ega je
optuena i traila od njega da on odrijei tu traku ali to on nije htio uiniti ve je rekao
optuenoj da to ona uradi, a to na u prvi mah nije htjela uiniti ali je na kraju ipak
uinila odrijeivi jedan vor pa drugi i trei, koji su se i nalazili sa zadnje strane vrta
pokojnice a na toj traci. Dodao je da, kada je optuena i odrijeila taj trei vor, je
povukla za kraj te trake i pokojnica je kao usrknula krv jer se ulo kao a.a.a, nakon
ega je on zajedno sa optuenom i otiao ponovo do svoje kue da probudi svoje sinove
B. i ., koji su potom i ustali i svi doli na lice mjesta, te je . uzevri u ruku najlonsku
kesu i podigao tom kesom lakat pokojnice i konstatovao da je mrtva.
Iskaz ovog svjedoka je u potpunosti potvren iskazom njegovih sinova K. B. i ., koji su
takoer sasluani kao svjedoci u ovom krivinom predmetu i koji su u svemu i potvrdili
da im je upravo njihov otac to i ispriao nakon to ih je i probudio, da bi potom zajedno
i otili na lice mjesta i konstatovali smrt pokojnice.
Spomenuti svjedoci, K.N. ki K. B. su i naveli da je optuena tu traku koju je skinula sa
vrata pokojnice i svezala potom sebi oko pasa oko svoje haljine, a to je u ostalom
naveo i svjedok K. . istakavi da je optuena tu traku potom vie puta sebi vezivala a i
skidala sa svoje haljine. Ovi svjedoci su i prepoznali tu traku, o kojoj se kako je ve
pomenuto izjasnio i vjetak sudske medicine K. dr. , i koja je i izvedena kao dokaz, da
je upravo ta traka i bila svezana oko vrata pokojnice odnosno da je optuena tu traku i
vezivala poslije sebi oko pasa a i skidala je sa svoje haljine. Sva tri pomenuta svjedoka,
ija kua je udaljena tridesetak metara od kue optuene, su i navela da nitko drugi tu
no i nije dolazio u kuu optuene, a iz ega i proizlazi da su optuena i pokojnica i bile
same u toj kui, to u osnovi i ne spori ni sama optuena.
Analizirajui izvedene dokaze i dovodei ih u meusobnu vezu, sud je i utvrdio a je
upravo optuena uinila krivino djelo koje joj se stavlja na teret, jer to drugi niko i nije
mogao uiniti, budui da su njih dvije i bile same u kui a potpuno je iskljuena
mogunost samoubistva pokojnice, kako je to i vjetak sudske medicine i naveo.
Da je ta traka kojom je pokojnica, kao sredstvom i liena ivota, to je i nesporno,
upravo traka optuene proizlazi iz toga to je optuena, nakon to je i odvezala tu traku
sa vrata pokojnice, odmah tu traku stavila sebi za pojas, kako to i potvruju svjedoci K.
N. i B. jer je ta traka inae i sluila kao pojas njene haljine, a to u osnovi i proizlazi iz
iskaza svjedoka K. .
164
Imajui u vidu da je optuena i ograniene fizike sposobnosti u desnoj ruci, to i

odbrana istie a i navodi svjedok oteeni T.R. koji je takoer sasluan u dokaznom
postupku i koji je naveo da je funkcija desne ruke optuene bila znatno umanjena zbog
toga to je ranije bila pogoena metkom iz pitolja u tu ruku, a to takoer i proizlazi iz
anamnestikih podataka optuene navedenih u nalazu i miljenju vjetaka psihijatrijske
struke Z.R. dr. N. koja je i izvrila psihijatrijsko vjetaenje optuene, ta se injenica
upravo i uklapa u zakljuak vjetaka sudske medicine da je lijeva strana uinioca i bila
jaa od desne strane, kako je to i sam pomenuti vjetak konstatovao, a iji nalaz je sud u
cijelosti i prihvatio.
Svi sasluani svjedoci, K. n. a i njegovi sinovi B. i . te i svjedok oteeni T. R.,
navode da su se optuena i njen kerka, pokojna t. S., esto svaale a i da se deavalo
da je S. i napadala noem optuenu, s tim da su one obje kako navode psihijatrijski
sluajevi. Svjedoci K. B. i . su istakli da je T.S. i bila fiziki jaa od optuene i bivala
agresivna u tim njihovim sukobima tukui optuenu i istjerujui je iz kue, a to se u
osovi potvruje i iskazom svjedoka oteenog T. R. koji je naveo da je pokojnica bila
agresivne prirode zbog bolesti od koje se lijeila na Psihijatrijskoj klinici u Banja Luci,
zbog ega je i njemu a i njihovoj djeci prijetila opasnost od nje te su oni i ivjeli
odvojeno od nje, dodajui da se i deavalo da su se optuena i pokojnica esto svaale
budui da su posljednja tri mjeseca zajedno i ivjele, te ih je i on jednom rastavio kada
su se fiziki sukobile, naglasivi da je pokojnica bila prilino jaka u rukama iako je u
posljednje vrijeme primijetio da je dosta fiziki oslabila vjerojatno zbog svoje bolesti. I
vjetak psihijatrijske struke Z.-R. dr. N. je navela da je i njoj poznato da su od 1993.
godine pa nadalje stalno bile ispoljene konfliktne situacije izmeu optuene i pokojnice,
a to je vjetaku poznato iz razloga to je pokojnica bila dugogodinji pacijent na
Psihijatrijskoj klinici u Banja Luci, gdje i vjetak radi, pa tako i d zna za te konfliktne
situacije izmeu majke i kerke, tj. optuene i pokojnice.
Upravo agresivnom prirodom pokojnice a i time to je pokojnica bila jaa od optuene,
kako to sasluani svjedoci u osnovi i navode, a imajui u vidu i to to je vjetak sudske
medicine K.dr.. i naveo da treba imati u vidu i mogunost faktora iznenaenja, koji je
iskoristio uinilac prilikom lienja ivota pokojne T.S., se i objanjava nain nanoenja
povreda pokojnice T.S., a tako da joj je optuena koja je i fiziki slabija od nje i prila
joj sa lea, jer u poloaju okrenutom licem u lice sa pokojnicom i ne bi imala anse da
takvo to uini, pa je sa trakom skinutom sa svoje haljine i stezala pokojnicu oko vrata,
pri emu je pokojnica i bila u stojeem poloaju, te je tako pokojnicu i liila ivota, pri
emu se tijelo pokojnice i spustilo na pod, upravo na mjestu gdje je to tijelo i
pronaeno, na izlazu iz sobe a tako da je glava pokojnice bila u predsoblju a noge u
sobi, kako to i proizlazi iz foto-dokumentacije sa lica mjesta dogaaja, a to je sve i
naveo pomenti vjetak sudske medicine iji nalaz i miljenje je sud u potpunosti i
prihvatio.
Upravo to da nikakve povrede uslijed pada i nisu pronaene na tijelu pokojnice se i
objanjava to da je ono faktiki i zadavljena prije nego to se i spustila na pod.
Spomenuti vjetak je i objasnio da je zvuk koji se uo iz pokojnice kao a, a, a, kada je
optuena izvukla sa njenog vrata tu traku kako je to naveo svjedok K. N., predstavlja
faktiki zvuk slian krkljanju koji se uo nakon pomjeranja glave pokojnice da bi se
izvukla ta traka jer se tada i moralo desiti da se njena glava i pomjeri, a koji zvuk se
inae i uje pri obdukcijama leeva prilikom pomjeranja tijela. Takoer vezano za
vorove koji su se nalazili na toj traci kojom je pokojnica i liena ivota, budui da je
165
svjedok K. N. takoer naveo da je optuena i odrijeila tri vora na toj traci, ovaj
vjetak je istakao, to i demonstrirajui pred sudom, da se i nije moglo izvriti tim
vorovima stezanje te trake, to znai, kako je sam naveo, da su ti vorovi mogli biti
svezani nakon to je pokojnica i liena ivota. Time je vjetak u potpunosti i objasnio
navode svjedoka K. N. u oba pomenuta smisla, a koja objanjenja i prihvata i ovaj sud,
a iz ega je i sud izveo zakljuak da je te vorove, jer je i potpuno iskljuena mogunost
samoubistva pokojnice, jedino i mogla svezati optuena, nakon to je pokojnica tom
trakom kao otvorenom omom i zadavljena, a to je optuena uinila da bi prikrila djelo
koje je i uinila. Da je na opisani nain optuena i liila ivota pokojnice priavi joj s
lea, po miljenju suda potvruje se i ogrebotinama na vratu optuene, koje su vidljive
na spomenutoj foto-dokumentaciji CJB Banja Luka br.UV-1754/04 od 6. 12. 2004. god.,
a iz ega i proizilazi da je pokojnica vjerovatno sa svojim rukama pokuavala da
sprijei da je optuena na takav nain i zadavi, to je i normalno da se u takvom
poloaju i prua takav otpor, pa je tako u tom svom otporu pokojnica i nanijela
optuenoj ogrebotine po vratu, pri emu joj je i mogla i iupati dio kose, a budui da je
i svjedok K. N. i naveo da je optuena kada je to jutro dola do njega da ga probudi i
rekla mu da u ruci dri kosu koju joj je pokojnica prije toga iupala iz glave.
Da je liavanje ivota pokojnice i prethodno krai sukob izmeu optuene i pokojnice,
potvruje se i iskazom svjedoka K. b. a i K. . koji su i naveli da je optuena, kada su
oni doli na lice mjesta govorila da je pokojnica bila prethodno nju napala.
Imajui u vidu sve navedeno, sud je utvrdio da je optuena, na opisani nain i liila
ivota svoju kerku, T.S. , pa tako budui da je optuena drugog liila ivota i proizilazi
da je ona i uinila krivino djelo ubistva iz l. 148. st. 3. KIZ RS, a sve budui da ni
ostalim izvedenim dokazima to i nije dovedeno u sumnju.
Pri tome je sud u potpunosti iskljuio mogunost da je optuena postupila u nunoj
odbrani, to je jedna od postavljenih teza odbrane u ovom postupku, a iz razloga to je
oigledno da je optuena prila pokojnici s lea, koristei faktor iznenaenja kako je to
i vjetak sudske medicine naveo, to u potpunosti i iskljuuje mogunost da je u to
vrijeme postojao napad pokojnice na optuenu, jer da bi i postojala nuna odbrana
odbijanje napada treba da bude istovremeno sa napadom. Iako je moda taj napad prije
toga i bio, to i nije iskljueno, taj napad je u svakom sluaju bio prestao kada je
optuena bila prila pokojnici s lea iznenadivi je, a poloaj same pokojnice u kui
gdje je pogoena i upuuje na to da je ona upravo i bila iznenaena, pa tako budui da
nije zadovoljen element istovremenosti odbrane sa protivpravnim napadom i ne moe se
govoriti ni o nunoj odbrani a ni o prekoraenju nune odbrane, a za ije postojanje se
takoer trai zadovoljenje tog elementa, a to takoer ne upuuje ni na postojanje
nekog drugog privilegovanijeg oblika osnovnog krivinog djela koje je i stavljeno na
teret optuenoj.
No, iz nalaza i miljenja vjetaka psihijatrijske struke Z. R. dr. N. i proizlazi da su za
vrijeme psihijatrijskog pregleda optuene kod nje naeni elementi koji ukazuju na
postojanje trajnog duevnog oboljenja iz grupe psihoze, koje se poelo razvijati nakon
samoubistva njenog sina, kada je optuena i prvi put lijeena na Psihijatrijskoj klinici, a
to je bilo 1993. god. pri emu je ovaj vjetak istakao da budui da optuena i negira
uinjenje djela se i moe pretpostaviti da je, imajui u vidu i njeno duevno oboljenje, i
bila u pogoranju tog oboljenja u vrijeme uinjenja djela, a to se i vidi i iz trenutnog
166
psihikog stanja optuene, dodavi da je inae i karakteristino za pacijente koji boluju

od takve bolesti da negiraju izvrenje krivinog djela, jer je negacija jedan od
obrambenih mehanizama. Vjetak je na kraju zakljuio da optuena u vrijeme izvrenja
djela koje joj se stavlja na teret i nije bila sposobna da shvati znaaj djela koji ini, a
niti je bila u mogunosti da upravlja svojim postupcima, a to znai da je u vrijeme
izvrenja tog djela bila neuraunljiva, dodajui da je nuno optuenu i uputiti na
psihijatrijsko lijeenje ambulatnog tipa uz primjenu odgovarajue terapije, jer je dalje
ponaanje takvog pacijenta, pa tako i optuene nepredvidivo.
lanom 400. st. 1. Zakona o krivinom postupku je i propisano da ukoliko optueni
uini djelo u stanju neuraunljivosti, da e sud na prijedlog ovlatenog tuioca utvrditi
da je optueni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti i predmet uputiti organu
nadlenom za pitanje socijalnog staranja, a radi pokretanja odgovarajueg postupka.
Stoga, utvrujui da optuena u neuraunljivom stanju uinila krivino djelo ubistva
iz lana 148. st. 1. KZ RS u smislu navedene odredbe l. 400. st. 1 ZKP-u koja je
imperativne prirode, a zbog ega drugaija odluka i nije mogla biti donijeta, sud je
odluio da se predmet po pravosnanosti ovog rjeenja i uputi na daljnji odgovarajui
postupak Centru za socijalni rad Opine Banja Luka, kao nadlenom organu socijalnog
staranja jer je optuena sa stalnim prebivalitem na podruju te opine.
Na osnovu l. 108. st. 3. ZKP-a oteeni T. R.,. suprug pokojne T.S. je zajedno sa svojih
dvoje djece upuen sa imovinsko-pravnim zahtjevom u cijelosti na parnicu, budui da
taj zahtjev i nije opredijeljeno naveo do zavretka glavnog pretresa a da podaci
krivinog postupka i nisu pruali pouzdan osnov ni za potpuno a ni djelomino
presuenje po tom osnovu.
VRHOVNI SUD
REPUBLIKE SRPSKE
BROJ: K. 40/05
Rjeenjem Okrunog suda u Banjoj Luci br. K. 5/05 od 3. 3. 2005. god. utvreno je da
je optuena T. K. u neuraunljivom stnju uinila krivino djelo ubistva iz l. 148. st. KZ
RS. Istim rjeenjem oteeni T.R. zajedno sa svojom djecom upuen je sa imovinsko
pravnim zahtjevom na parnini postupak. Odlueno je da trokovi krivinog postupka
padaju na teret budetskih sredstava.
Protiv navedenog rjeenja albu je blagovremeno izjavio branilac optuene, zbog bitne
povrede odredaba krivinog postupka, pogreno utvrenog injeninog stanja i povrede
krivinog zakona, sa prijedlogom da se prvostepeno rjeenje ukine i odredi odrava nje
pretresa ili da se isto preinai u pravnoj ocjeni djela, tako da bi radnje optuene bile
pravno kvalificirane kao krivino djelo ubistvo na mah iz l. 150 KZ RS.
injenini opis djela dat u izreci prvostepenog rjeenja, na dovoljno precizan nain
utvruje radnju predmetnog krivinog djela iz koje je proizala posljedica,. Smrt
oteene S. T. Stoga ne moe se smatrati odlunom injenicom opis tragova stezanja,
kako je to preciznije uinjeno Zapisnikom o obdukciji. Naime, opis djela u kome se
167
navodi da je optuena stavila platnenu pantljiku u visini titaste hrskavice oteene,

nakon ega je izvrila snano stezanje iste od ega je nastalo posljedino uguenje
oteene, po miljenju ovog suda na dovoljno precizan nain odraava injenino stanje
u ovom predmetu, a u potpunoj je suglasnosti sa ostalim provedenim dokazima,
ukljuujui i zapisnik o obdukciji na koji se alba bez osnova poziva. Osim toga
neosnovan je albeni navod da iz izreke pobijenog rjeenja ne proizlaze sva obiljeja
krivinog djela ubistva iz l. 148. st. 1.KZ RS. Naprotiv, na dovoljno precizan nain je
opisana radnja izvrenja, kao i mjesto izvrenja, te nastanak posljedice. Takoer je u
skladu sa odredbom l. 400. st. 1. ZKP utvreno da je optuena ovo djelo uinila u
neuraunljivom stanju.
Tono je da optuena nije mogla zadobiti povrede po vratu u trenutku kada je oteenoj
stezala pantljiku oko vrata, ali ova injenica nije u kontradiktornosti sa ostalim
injenicama utvrenim u ovom predmetu. Prvostepeni sud pravilno zakljuuje da,
izmeu ostalog, potojanje ovih povreda na optuenoj ukazuje da je postojao sukob
izmeu oteene i optuene, da je u tom sukobu optuena zadobila povrede, ali da je taj
sukob, samim tim i napad oteene na optuenu prestao, tako da se u konkretnom
sluaju, ne moe raditi niti o nunoj odbrani.
to se tie samo pravne kvalifikacije djela, ovaj sud smatra d izvrenje ubistva u
neuraunljivom stanju, uzrokovanom trajnim duevnim oboljenjem, iskljuuje
mogunost da se takvo djelo kvalifikuje u privilegovanom obliku kao ubistvo na mah, iz
razloga to taj oblik ubistva podrazumijeva ouvanost psihikih funkcija (svijest i volja)
izvrioca djela ili u umanjenom obliku uslijed provocirajuih radnji ubijenog. Kod
krivinog djela ubistva na mah uinilac je u stanju jake razdraenosti, u kojoj je
doveden radnjama oteenog, a koje se mogu sastojati iz napada, zlostavljanja ili
tekog vrijeanja. Preduzimanje ovih radnji od strane oteenog ne izazivaju uvijek
razdraenost i u svakom konkretnom sluaju treba dokazivati uzrono posljedinu vezu.
Meutim, samo stnje razdraenosti je stanje u kome mogunost shvaanja znaaja djela
i upravljanja postupcima je smanjena, ali ne potpuno, pa je to upravo razlog to
zakonodavac propisuje krivino djelo ubistva na mah kao privilegovani oblik krivinog
djela ubistva na mah kao privilegovani oblik krivinog djela ubistva, obzirom da je
uinilac doao u takvo stanje krivicom oteenog. Meutim, ako je rije o
neuraunljivom licu, dakle, lice koje ne moe da shvati znaaj svoga djela niti da
upravlja svojim postupcima, ne moe se govoriti o ubistvu na mah ak i pod
pretpostavkom postojanja prethodnog napada, tekog vrijeanja ili zlostavljanja od
strane oteenog, jer nije mogue utvrivati uzrono posljedinu vezu sa stanjem jake
razdraenosti, obzirom da je volja izvrioca ve u defektu zbog trajanje duevne bolesti.
U krajnjoj liniji u sluaju neuraunljivosti ovo razlikovanje nema praktinog znaaja.
Obzirom da se cijela alba bazira na tvrdnji postojanja istovremenog napada oteene,
te na pogrenoj pravnoj kvalifikaciji , ovaj sud je stao na stanovite da je ista
neosnovana, pa je odluio kao u izreci na osnovu ovlatenja propisanog odredbom l.
328. st. 2. ZKPa.
168
8. HIPOTETIKI TESTOVI
8.1. Kada kod optuenika nastupi psihika bolest tijekom kaznenog postupka
Prvi primjer:
M.M. je optuen da je poinio kazneno djelo. Nakon potvrivanja optunice i izjanjenja
optuenika da ne priznaje krivnju otpoeo je glavni pretres. Branitelj optuenika je
ustvrdio da je optuenik nakon roita za izjanjenje o krivnji obolio od duevne bolesti
koja ga onemoguava da sudjeluje u postupku. Optuenik se na glavnom pretresu
ponaao udno i odavao je dojam da ne razumije to se oko njega dogaa. to sud
mora uiniti u svezi ove tvrdnje
Odgovor:
1. Sud e provesti neuropsihijatrijsko vjetaenje optuenika iji je cilj da
se utvrdi da li je optuenik sposoban sudjelovati u kaznenom postupku.
2. Ako se utvrdi da je optuenik sposoban sudjelovati u kaznenom
postupku nastaviti e postupak.
3. Ako se utvrdi da optuenik nije sposoban sudjelovati u kaznenom
postupku prekinuti e postupak i optuenika e uputiti organu nadlenom
za pitanja socijalnog staranja.
Drugi primjer:
Postupak protiv optuenika je prekinut iz razloga to je utvreno da optuenik nije
sposoban sudjelovati u kaznenom postupku. Tuitelj je sudu dostavio prijedlog da se
kazneni postupak nastavi. Dostavio je i miljenje Centra za socijalno staranje da se
optuenikovo zdravstveno stanje popravilo. to e sud uiniti
Odgovor:
1. Sud e provesti neuropsihijatrijsko vjetaenje iji je cilj da se utvrdi da li se
optuenikovo zdravstveno stanje poboljalo u mjeri da mu ono omoguava
normalno sudjelovanje u kaznenom postupku.
2. Ako se utvrdi da se zdravstveno stanje optuenika nije poboljalo u mjeri da
mu ono omoguava normalno sudjelovanje u kaznenom postupku odbiti e
prijedlog tuitelja.
169
3. Ako se utvrdi da se zdravstveno stanje optuenika poboljalo u mjeri da mu

ono omoguava normalno sudjelovanje u kaznenom postupku sud e
nastaviti kazneni postupak.
Trei primjer:
Sud je prekinuo postupak protiv optuenika M.M. iz razloga to je utvreno da
optuenik nije sposoban sudjelovati u kaznenom postupku. Tijekom tog prekida
postupka nastupila je zastara krivinog gonjenja. Kako e se sud odnositi prema
zahtjevu branitelja da se postupak obustavi
Odgovor:
1. Sud ce na glavnom pretresu utvrditi da li je nastupila zastarjelost kaznenog
postupka.
2. Ako utvrdi da jeste donijeti e presudu kojom se optuba odbija iz razloga
to je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja, a nee obustaviti postupak.
3. Druga varijanta bi bila da sud izvanraspravno donese rjeenje kojim se
postupak obustavlja.
8.2. Kada je djelo poinjeno u stanju neuraunljivosti

Prvi primjer:
M.M. je poinio kazneno djelo ubojstva. Dio svjedoka sasluan u istrazi je tvrdio da se
osumnjienik due vrijeme ponaa udno - posljednja tri mjeseca se ne kupa, spava u
kadi, na ulici bjei od ljudi i razgovara sam sa sobom. to e uiniti tuitelj nakon
sasluanja ovih svjedoka
Odgovor:
1. Tuitelj e provesti neuropsihijatrijsko vjetaenje osumnjienika u cilju
utvrivanja njegove uraunljivosti tempore in criminis.
2. Ako ovo vjetaenje pokae da je osumnjienik tempore in criminis bio
neuraunljiv podignuti e optunicu i podnijeti sudu prijedlog da sud utvrdi
tu injenicu te prijedlog da predmet uputiti organu nadlenom za pitanja
170
socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. Predloiti e i

da sud donese rjeenje o privremenom zadravanju optuenika.
3. Ako vjetaenje pokae da je djelo poinjeno u stanju uraunljivosti ili
smanjene uraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivosti podignuti e
optunicu bez prethodno navedenih prijedloga. Takoer e podnijeti
prijedlog da se optueniku izrekne mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog
lijeenja.
Drugi primjer:
Sud je podnesena optunica sa prijedlozima tuitelja da se utvrdi da je optuenik djelo
poinio u stanju neuraunljivosti i da se predmet uputiti organu nadlenom za pitanja
socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka. Kao dokaz da je djelo
poinjeno u stanju neuraunljivosti uz optunicu je tuitelj dostavio nalaz i miljenje
vjetaka neuropsihijatra. to e sud uiniti
Odgovor:
1. Sud e odluiti o optunici.
2. Ako potvrdi optunicu dostaviti e je optueniku i njegovom branitelju radi
eventualnog podnoenja prethodnih prigovora. Naravno i odluiti o njima
ako budu podneseni. Otvoriti e glavni pretres bez prethodnog odravanja
roita za izjanjenje optuenika o krivnji.
3. Na glavnom pretresu e sasluati vjetaka neuropsihijatra u cilju utvrivanja
injenice da li je optuenik djelo poinio u stanju neuraunljivosti.
4. Ako utvrdi da je optuenik poinio kazneno djelo i da je tempore in criminis
bio neuraunljiv postaviti e optueniku branitelja (ako ga ve nema),
nastaviti postupak i presudom e konstatirati tu injenicu i predmet e uputiti
organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja
odgovarajueg postupka.
5. Donijeti e rjeenje o o privremenom zadravanju optuenika u vremenu do
30 dana, raunajui od dana donoenja rjeenja.
171
Trei primjer:
Tijekom glavnog pretresa vjetak neuropsihijatar je iznio miljenje da je optuenik djelo
poinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti. to e uiniti tuitelj a to sud
Odgovor:
1. Tuitelj e odustati od prethodno podnesenog prijedloga da sud utvrdi da je
optuenik djelo poinio u stanju neuraunljivosti i prijedloga da se predmet
uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja
odgovarajueg postupka.
2. Takoer e predloiti izricanje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog
lijeenja.
3. Ako sud prihvati nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra onda e prihvatiti
i prijedlog tuitelja o povlaenju prethodnih prijedloga podnesenih uz
optunicu i nastaviti e sa glavnim pretresom na uobiajen nain
8.3. Mjera sigurnosti obveznog lijeenja od ovisnosti

Prvi primjer:
M.M. je kazneno djelo poinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti. Provedeni dokazi
to potvruju. Tuitelj je podnio prijedlog da se optueniku uz kaznu izrekne i mjera
sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja. to e sud uiniti
Odgovor:
Sud e sasluati vjetaka u cilju utvrivanja postojanja opasnosti ponovnog
poinjanja kaznenih djela zbog zdravstvenog stanja optuenika i mogunosti
lijeenja optuenika, pa e sukladno utvrenju do kojeg doe izrei i mjeru
sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijeenja.
Drugi primjer:
Sud je optueniku izrekao uvjetnu osudu i mjeru sigurnosti obveznog psihijatrijskog
lijeenja na slobodi. Optuenik se nije podvrgnuo lijeenju. to e uiniti tuitelj, a to
sud
Odgovor:
1. Kada doe do takvih saznanja tuitelj e sudu predloiti da opozove uvjetnu
osudu ili prinudno izvrenje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog
lijeenja.
172
2. Sud e po slubenoj dunosti pratiti tijek izvrenja mjere sigurnosti

obveznog psihijatrijskog lijeenja sa slobode, pa ako doe do saznanja da se
optuenik nije podvrgnuo lijeenju onda e sasluati tuitelja i poinitelja
djela, pribaviti miljenje lijenika o zdravstvenom stanju poinitelja na
okolnosti postojanja opasnosti ponovnog poinjanja kaznenih djela zbog
njegovog zdravstvenog stanja i mogunosti lijeenja, pa e ili opozvati
uvjetnu osudu ili e odrediti prinudno izvrenje mjere sigurnosti obveznog
psihijatrijskog lijeenja.

Modul 5 KOa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Modul 5 KOa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Modul 5 KOa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

PRIPREMNOG POSTUPKA .......................................................................44

6.1 Prijedlog tuitelja za izricanje krivine sankcije i obustavu postupka prema

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

12.2 Hipotetiki sluaj za odgojnu preporuku..................................................98

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

2. praksa Europskog suda za ljudska prava u Strazburu,

6. primjeri za praktine vjebe pogodne za samoobuku

Kombinacija predavanja, vjebi i panel diskusije

1. Pomoi sucima i tuiteljima da shvate i prihvate

sutinu postupka prema maloljetnicima koji

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

ulogu pravosua u postupcima protiv neuraunljivih

ulogu pravosua u borbi protiv oblika kriminaliteta

Evidentirati razliita stajalita sudske prakse u BiH i mogue

Podmodul Kazneni postupak prema maloljetnicima, sa malim

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

pokazali su da u Bosni i Hercegovini nema praktinih iskustava

Vodei ekspert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.

Dnevni red modula

Marin Zadri, Opinski sud Ljubuki

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

PODMODUL: Kazneni postupak prema maloljetnicma

4. poseban sud za maloljetnike,

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

Brojni inkvizicioni elementi zasnivaju se na drugaijoj konstrukciji kaznenog postupka

2. MEUNARODNI PRAVNI STANDARDI I MALOLJETNICI

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

djeteta, elju za reintegracijom i preuzimanjem konstruktivne uloge u drutvu. Sudski

Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za administraciju pravosudnog

Smjernice Ujedinjenih nacija za prevenciju maloljetnike delikvencije - Rijadske

Pravila Ujedinjenih nacija o zatiti maloljetnika lienih slobode - JDL (1990),

Smjernice za djelovanje prema djeci u sustavu krivinog pravosua - Beke

Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za alternativne kaznene mjere

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (ICCPR)

Dok je Konvencija UN o pravima djeteta obvezujui dokument, pravila i smjernice su

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

odnosi se na tretman od trenutka kada se pojave navodi da je poinjeno

zahtjeva od drava potpisnica da promoviraju odvojeni sustav

detaljno navodi minimalne garancije za dijete i zahtjeva od drava potpisnica

pravo da se djetetu jasno kae zbog ega se optuuje,

pravo da se ne izjanjava (da se brani utnjom),

pravo da se smatra nevinim (pretpostavka nevinosti),

pravo da mu se priznanje ne iznuuje silom,

pravo na pravnu pomo u pripremi za sudski postupak,

Tuzla, listopad 2003 godine:Trening iz oblasti maloljetnikog prestupnitva-prezentacija Nikhil Roj

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

pravo na prisustvo roditelja ili staratelja,

pravo na djelotvoran pravni lijek,

pravo na provoenje postupka " bez odgaanja ",

pravo na unakrsno ispitivanje svjedoka druge strane i dovoenje i

Ova procesna osiguranja priznata su i u drugim meunarodnim instrumentima u

POSEBNI KAZNENI POSTUPCI

izjednaava pojam "dijete" sa pojmom "maloljetnik", a odraslu osobu sa pojmom

Rezolucija Generalne skuptine broj 40/33 od 29.11.1985 godine