PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO I

SKRIPTA I
WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
MEDJUNARODNO PRIVATNO PRAVO Privatnopravni odnosi koji u sebi sadrze strane ili
inostrane elemente iziskuju primjenu posebnih pravnih pravila a koja u sebi obje
dinjuje pravna grana koja se zove medjunarodno privatno pravo. Finalni (krajnji)
cilj medjunarodnog privatnog prava nije postizanje internacionalne stabilnosti
privatnopravnih odnosa i pravne sigurnosti subjekata u tim odnosima. Potreba za
postojanjem medjunarodnog privatnog prava (dakle nije nadnacionalno pravo), kao
unutrasnje grane prava u svakoj zemlji, posljedica je realnosti da svaka drzava
ima vlastiti pravni poredak, a ti razliciti pravni poreci nuzno koegzistiraju. P
redmet medjunarodnog privatnog prava je pravno reguliranje privatnopravnih odnos
a koji su inostrano ili internacionalno obiljezeni. Izraz privatnopravni odnosi u me
djunarodnom privatnom pravu predstavlja jednu zbirnu oznaku (genus proximum) za:
1. statusnopravne 2. porodicnopravne 3. stvarnopravne 4. obligacionopravne 5. n
asljednopravne 6. jednim dijelom radnopravne i 7. privrednopravne odnose. To zna
ci i da se ova grana pravi ne bavi samo jednom odredjenom vrstom privatnopravnih
odnosa, odnosno ona je sveobuhvatna Strani ili inostrani element, tj.medjunarod
no obilje zje slucaja je izvjesna cinjenica ili okolnost koja jedno cinjenicno s
tanje ili jedan vec oformljeni privatnopravni odnos vezuje sa stranim suverenite
tom. Privatnopravni odnos moze biti povezan sa stranim suverenitetom posredstvom
: 1. subjekata 2. objekta 3. putem svoje sadrzine tj.prava i obaveza. Ako je str
ani element prisutan u subjektu privatnopravnog odnosa on se vezuje za personaln
i suverenitet strane drzave. A Ako je strani element u objektu ili u sadrzini ra
di se o vezanosti za teritorijalni suverenitet strane drzave. Kada cinjenicno st
anje ili vec formiran privatnopravni odnos ima veze sa vise drzava, tada medjunarodn
o privatno pravo treba da odgovori na najmanje tri osnovna pitanja: 1. ciji orga
ni su nadlezni za raspravljanje i odlucivanje o takvom privatnopravnom odnosu i
da li moze odluka suda jedne drzave biti priznata i izvrsena u drugoj (drugim) 2
. da li postoje u domacem pravu neka ogranicenja ili neka posebna pravila koja t
reba primjeniti na stranca, ako se on pojavljuje kao potencijalni subjekt konkre
tnog odnosa 3. koje (cije) je zakonodavstvo mjerodavno za uredjenje takvih odnos
a. U prvom slucaju (1) govorimo o sukobu jurisdikcije, u drugom (2) o privatnopr
avnom polozaju stranaca, a u trecem slucaju (3) o sukobu (koliziji) zakona.
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Jedna od specificnosti medjunarodnog privatnog prava kao pravne discipline i pra
vne grane jest dvostruki karakter njegovih izvora i to: - unutrasnje (interne) vanjske (medjunarodne) Unutrasnji izvori medjunarodnog privatnog prava su: 1. u
stav 2. zakoni 3. podzakonski akti 4. sudska praksa 5. obicaju 6. pravna nauka Z
akon o medjunarodnom privatnom pravu bivse Jugoslavije (sukcesijom preuzela i Bi
H) je donesen 1982, a stupio na snagu 1.1.1983. godine. ZMPP gotovo u potpunosti
regulira oblast kolizije zakona, kolizije jurisdikcije, ali je van njegovog dom
asaja ostala materija privatnih prava stranaca. Vanjski (internacionalni) izvori
medjunarodnog privatnog prava nastali su iz potrebe da zemlje na bilateralnoj i
li multirlateralnoj osnovi pravno reguliraju neke aspekte privatnopravnih odnosa
svojih drzavljana. To znaci da vanjske izvore MPP cine: 1. bilateralni 2. multi
lateralni ugovori (multilateralne konvencije). Razlikujemo dvije vrste multilater
alnih konvencija i to: 1. multilateralne konvencije koje sadrze materijalnopravn
e norme koje, dakle na direktan nacin uredjuju odnose iz svog djelokruga, odnosn
o ne upucuju na neku drugu normu (zakon). 2. multilateralne konvencije koje sadr
ze kolizione norme na indirektan nacin uredjuju odnose, upucujuci koje ce se pra
vo primjeniti. Stoga se u MPP-u razlikuju dva metoda regulisanja privatnopravnih
odnosa i to: 1. direktni metod regulisanja imamo tamo gdje se regulisanje vrsi
materijalnopravnim normama nacionalnig ili konvencijskog prava 2. indirektni met
od tamo gdje se regulisanje privatnopravnih odnosa vrsi tzv.kolizionim normama.
U slucaju sukoba unutrasnjeg izvora MPP sa vanjskim prednost ima medjunarodni (v
anjski) izvor (konvencijsko pravo). U slucaju sukoba bilateralnog i multilateral
nog izvora MPP trebalo bi primjeniti nacelo lex posteriori derogat lex priroe, d
akle primjeniti sporazumi koji je kasnije zakljucen bez obzora bio on multilater
alni ili bilateralni. ZMPP sadrzi odredbu da u slucaju pravne praznine popunjavan
je se vrsi primjenom: 1. odredaba i nacela ovog zakona 2. nacela pravnog poretka
BIH 3. nacela medjunarodnog privatnog prava.
3
WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osnovnim problemom MPP-a se smatra pitanje: kojem zakonodavstvu treb podvrgnuti
privatnopravni odnos s inostranim elementom? Funkcija kolizionih normi jest da u
pute na pravo odredjene drzave kao mjerodavno za reguliranje jednog privatnoprav
nog odnosa s elementom inostranosti. Odgovor za sve privatno pravne odnose (poro
dicnopravne, stvarnopravne itd.) je da ce primjeniti kolizione norme medjunarodn
og privatnog prava one zemlje pred cijim se organom vodi postupak. Moglo bi se re
ci da u MPP-u vrijede dva najopstija principa i to: - odgovor na pitanje koje je
pravo (pravo koje drzave) mjerodavno za regulisanje privatnopravnih odnosa s in
ostranim elementom, daju uvijek i samo norme medjunarodnog privatnog prava (koli
zione norme) drzave u kojoj se pitanje postavlja (pokrenut postupak) - mjerodavn
o moze biti samo jedno od zakonodavstava sa kojima je sluca j povezan te ono s k
ojim je ta povezanost najznacajnija. Takodje u zavisnosti od vrste privatnopravn
og odnosa postoje i sljedeca opca nacela: - kod licnih pravnih statusa (porodicn
i i nasljedni odnosi) primjenjuje se ili princip lex nationalis ili princip lex
domiciti. - kod pitanja vlasnistva i drugih stvarnih prava podvrgnuti su pravu d
rzave gdje se nalazi stvar tj.princip lex rei site. - kod obligacionih odnosa pr
incipi: - lex loci altus na cijoj teritoriji su preduzeti akti vezani za nastana
k obaveze - lex loci contractus drzave u kojoj je zakljucen ugovor - lex loci so
lutionis drzave u kojoj treba nastupiti izvrsenje ugovorne obaveze - lex loci de
licti drzave u kojoj je izvrsena protupravna radnja - lex loci laesionis drzave
u kojoj su nastupile stetne posljedice. - formalna (proceduralna) valjanost svak
og pravnog posla u pravilu je podvrgnuta propisima zemlje u kojoj je pravni posa
o nastao princip locus regit actum. Dva moguca nacina da se izbjegne sukob zakon
a (kolizija) su: - iskljuciva primjena domaceg prava (legis formi) na privatnopr
avne odnose s elementom inostranosti - da se izvrsi unifikacija (izjednacavanje)
nacionalnih zakonodavstava. Haska konferencija za medjunarodno privatno pravo je
najznacajnija svjetska institucija MPP-a (1955). Cilje ove medjunarodne institu
cije je harmonizacija materijalnog, procesnog i kolizionog prava zemalja clanica
u materiji o kojoj je rijec. Osnovni metod rada konferencije je donosenje multi
lateralnih medjunarodnih konvencija, a stupa na snagu tek nakon dobijanja utvrdj
enog broja ratifikacija. Ako je jedan privatnopravni odnos istovremeno cinjenicn
o povezan s razlicitim zemljama, od tih veza potrebno je izdvojiti onu koja ce s
e smatrati odlucujucom za izbor prava koji ce se primjeniti. Taj, u MPP-u opcepr
ihvacen element vezivanja naziva se faktor lokalizacije, odlucujuca cinjenica, t
acka najtjesnije veze.
4
WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Najtjesnija (najuza, najbliza) povezanost je nacelo MPP-a, prema kojem na privat
nopravne situacije s internacionalnim obiljezjem treba primjeniti pravo one drza
ve s kojom ta pravna situacija ima onaj kontakt (ili one kontakte) koji su s asp
ekta MPP-a zemlje u kojoj se pitanje postavlja, unaprijed odredjeni kao najvazni
ji za taj tip pravne situacije. Postoje dva osnovna metoda utvrdjivanja najtjesn
ije veze: - aprioristicki, deduktivni ili sinteticki metod gdje se mjerodavno pr
avo odredjuje unaprijed, za sve buduce slucajeve odredjene vrste, zakonom (Evrop
sko kontinentalno pravo) - analiticki ili induktivni metod gdje se mjerodavno pr
avo odredjuje za jedan konkretan slucaj, odlukom suda. Klasicna podjela kolizion
ih normi je na: - jednostrane uvijek upucuju na jedno (najcesce domace) pravo u
vezi s odredjenim pravnim pitanjem (nepotpune kolizione norme) - dvostrane (vise
strana) koliziona norma bira mjerodavno pravo izmedju dva ili vise prava povezan
ih sa slucajem (pozeljnije su u MPP- u). Takodje, postoji i podjela (moderna) ko
lizionih normi na: - alternativne kolizione norme koje utvrdjuju najmanje dva te
zista kontakta a time i dva (ili vise) potencijalnih mjerodavnih prava od kojih
se primjenjuje samo jedno. - kumulativne kolizione norme upucuju na primjenu pra
va dviju ili cak vise drzava istovrmeno. Problem drugostepene kvalifikacije je u stv
ari problem interpretacije stranog prava tj.da li ce se strano pravo tumaciti i
shvatati prema princima i pravnim shvatanjima domaceg prava (legis fori) ili pre
ma principima i pravnim shvatanjima doticne strane zemlje (legis causae) nas ZMP
P. RENVOI institut koji se odnosi na upucivanje i konsultovanje, u svakom konkre
tnom slucaju, kolizionih normi stranog prava. Circulus vitosus oznacava situacij
u neprestanog upucivanja tj.upucivanja u krug. U tom slucaju (ZMPP) primjenit ce
se domace pravo. Institut izigravanja zakona (fraus legis) u MPP-u pociva na dv
a elementa i to: - objektivnom sastoji se u tome da je do promjene tacke vezivan
ja doslo na legalan nacin - subjektivnom sastoji se u namjeri da se promjenom te
zisnog kontakta dodje do mjerodavnosti nekog drugog prava a ne onog koje bi inac
e bilo mjerodavno prema domacoj kolizionoj normi. Rezerva javnog poretka (ordre publi
c) je institut MPP-a kojim se stite temeljne vrijednosti i moralna nacela jedne
zemlje, tj.pozivom na ovaj institut domaci organ koji in concreto treba da primj
eni strano pravo, jer ga na to obavezuje domaca koliziona norma, moze odstupiti
od njegove primjene i umjesto njega primjeniti lex for. Institut tzv.normi neposre
dne primjene sluzi da bi se norme domaceg prava, koje se odnose na odredjene za dr
zave bitne vrijednosti, primjenjivale prije nego kolizione norme.
5
WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZMPP sadrzi i dva koliziona pravila opsteg znacaja (karaktera): 1. u pogledu mje
rodavnog prava, na valjanost oblika (forme) pravnih akata 2. a drugo se odnosi n
a mjerodavno pravo u pogledu zastarjelosti. Osobe sa dvostrukim ili visestrukim
drzavljanstvom U pogledu forme ZMPP propisuje alternativnu mjerodavnost prava mj
esta gdje je pravni posao zakljucen ili pravo drzave koje je prema kolizionim no
rmama iz posebnog djela ZMPP-a mjerodavno za taj posao. Nastupanje zastarjelosti
ocjenjuje se prema pravu drzave koje je prema kolizionim normama iz posebnog di
jela ZMPP-a mjerodavno za taj pravni posao. Tacka vezivanja u pogledu osoba sa d
vostrukim i visestrukim drzavljanstvom je: 1. domace drzavljanstvo, ako ga osoba
posjeduje uz strano ili strana 2. primjenjuje se princip tzv.duplog vezivanja,
tj.relevantno je pravo drzave za koju bipatrida pored jednog od njegovih drzavlj
anstava, vezuje njegovo prebivaliste tj. lex nationalis+lex domicili. 3. ako sti
caji iz tacke 1 i 2 ne postoje, tacka vezivanja je lex nationalis+princip najbli
ze veze. U slucaju apatrida primjenjuje se lex fori. Razlikujemo 3 vrste recipro
citeta u pogledu nastanka i to: 1. diplomatski reciprocitet podrazumijeva postoj
anje bilateralnog ili multilateralnog medjunarodnog ugovora 2. zakonski reciproc
itet bazira se na isovrsnim zakonskim odredbama o nekom pravnom pitanju u drzava
m o kojima je rijec 3. fakticki reciprocitet nastaje via facti, dakle jednakim p
onasanjem drzava u pravnoj praksi. Po obimu ili sadrzini, reciprocitet moze biti
: 1. formalni ustavno izjednacavanje stranaca sa domacim drzavljanima 2. materij
alni konkretno pravo prinzto u obje zemlje 3. efektivni reciprocitet dravljanima
razlicitih zemalja dostupna odredjena prava, ali u istom obimu. RETORZIJA negat
ivni reciprocitet nepozeljno uzajammno ponasanje dviju drzava U pogledu osobno-p
ravnog statusa, porodicnopravnih i nasljednopravnih odnosa s internacionalnim ob
iljezjem dominira izbor mjerodavnog prava posredstvom osoba tzv.personalni princ
ip. Licni status Za pravnu i poslovnu sposobnost fizickog lica, prema cl.14. ZMPP
-a, mjerodavno je pravo drzave ciji je on drzavljanin tj. lex nationalis. Za pro
glasenje nestalog lica umrlim, prema cl.16 ZMPP-a, mjerodavno je pravo drave cij
i je drzavljanin bilo to lice u vrijeme nestanka, tj. lex nationalis. U pogledu
poslovne sposobnosti fizickog lica postoji opsta saglasnost u uporednom pravu ok
o toga da: jednom stecena poslovna sposobnost ne gubi se promjenom drzavljanstva
ili promjenom prebivalista, bez obzira na razlicite propise koji vaze u drzavi
ciji je drzavljanin osoba postala ili drzavi na cijoj se teritoriji osoba nastan
ila.
6
WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za zastitu interesa poslovno nesposobnih lica (starateljstvo), prema cl.15 ZMPPa, mjerodavno je pravo drzave ciji je drzavljanin sticenik, tj.poslovno nesposob
no lice. Prema nasem ZMPP-u (cl.17) pripadnost pravnog lica odredjuje se po prav
u drzave po kome je ono osnovano tj.lex nationalis zemlje osnivanja (registracij
a i kriterij stvarnog sjedista supsidijarno).
Brak s inostranim elementom Izgledi za postizanje harmonije zakona u ovoj oblasti MP
P-a su najmanji. Matrimonium claudicans (sepajuci brak) situacija kada je brak u
jednoj zemlji valjano zakljucen ali nije, kao takav, priznat u drugoj. U pogled
u forme braka, prema nasem ZMPP-u (cl.33), mjerodavno je pravo mjesta (drzave) u
kome se brak zakljucuje tj.legis loci celebrationis. Izuzetak od ovog principa
su tzv.eksteritorijalni brakovi, tj.brakovid zakljuceni u DKP, brakovi zakljucen
i pri vojnim jedinicama, na stranoj teritoriji, na brodovima, u avionima. - pri
DKP- ima je to pravo zemlje cije je to DKP. - na brodu mjerodavno je pravo drzav
e pod cijom zastavom brod plovi, tzvl.lex bander - ako je u pitanju vojna jedini
ca na stranoj teritoriji mjerodavno je pravo zemlje cija je ta vojna jedinica. M
edjutim, da bi uopce moglo doci do sklapanja brakova u takvim okolonostima (tj.u
DKP-ima, vojnim jedinicama, brodovima, avionima) moraju biti ispunjeni prethodn
i uslovi i to: - organi o kojima je rijec moraju ima ovlastenje od vlastite drza
ve da mogu zakljucivati brakove - drzava prijema mora dati saglasnost tim organi
ma - buduci supruznici, u pravilu, treba da su drzavljani zemlje o cijem se pred
stavnistvu radi, ukoliko drugacije nije ugovoreno na bilateralnoj ili multilater
alnoj osnovi U pogledu materijalnih uslova za zakljucenja braka nas ZMPP (cl.32)
stoji na stanovistu da se uslovi za zakljucenje braka ocjenjuju za svaku osobu
prema zakonu drzave ciji je ona drzavljanin u vrijeme stupanja u brak. Nas ZMPP
prihvaca distributivnu kumulaciji u pogledu uslova. U pogledu dejstva braka nas
ZMPP (cl.36) predvidja vezivanje i to: 1. zajednicka lex nationalis > 2. zajedni
cki lex domicilii > 3. posljednja zajednicka lex domicilli> 4. lex fori (Isto je
i za imovinska dejstva braka+sporazumni izbor mjerodavnog prava). Za imovinske
odnose lica koja zive u vanbracnoj zaje dnici mjerodavno je: 1. pravo drzave cij
i su oni drzavljani (zajednicki lex naturalis) > 2. zajednicko prebivaliste (ova
pravila vaze i za ugovorene imovinske odnose ovih osoba).
7
WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U pogledu razvoda braka nas ZMPP (cl.35) predvidja sljedece tacke vezane za izbo
r mjerodavnog prava: 1. zajednicko drzavljanstvo > 2. kumulacija nacionalnih zak
ona supruznika > 3. lex fori ukoliko je jedan od bracnih drugova imao u vrijeme
podnosenja tuzbe prebivaliste na teritoriji BiH ili drzavljanstvo BiH, tzv.princ
ip in favorem divortii. U pogledu nevaznosti braka (nepostojanje i nistavost) na
s ZMPP (cl.34) predvidja sljedecu tacku vezivanja za izbor mjerodavnog prava a t
o je: bilo koje pravo po kome je brak zakljucen u smislu cl.32 ovog zakona. U po
gledu is punjavanja materijalnih uslova za zasnivanje usvojenja i za prestanak u
sovjenja mjerodavno je pravo: 1. zajednicki lex nationalis usvajaoca i usvojenik
a > 2. kumulativna prava obje drzave ciji su oni drzavljani U pogledu dejstva us
vojenja mjerodavna su prava: 1. lex nationalis usvojenika i usvajaoca > 2. lex d
omicilii zajednicki > 3. lex fori ako je jedan od nijh drzavljanin BiH > 4. prin
udno pravo drzave ciji je drzavljanin usvojenik. Zakonsko izdrzavanje izmedju sr
odnika Za izdrzavanje izme dju roditelja i djece nas ZMPP (cl.40) predvidja: 1.
lex nationalis zajednicki > 2. zajednicki lex domicilii > 3. lex fori ako je dij
ete ili koji od roditelja drzavljanin BiH > 4. lex nationalis djeteta (u posebni
m slucajevima) Za izdrzavanje ostalih s rodnika (izuzev djece i roditelja) po kr
vi i srodnika po tazbini mjerodavno je pravo drzave ciji je drzavljanin srodnik
od koga se zahtjeva izdrzavanje tj. lex nationalis debitoris. Nasljedjivanje s i
nostranim elementom Za zakonsko nasljedjivanje (cl.30 ZMPP-a) je mjerodavno prav
o drzave ciji je drzavljanin bio ostavilac u vrijeme smrti tj. lex nationalis os
tavioca (to vrijedi i za pokretnu i za nepokretnu zaostavstinu tj.princip jedins
tvene zaostavstine). U slucaju apatrida: 1. lex domicilii 2. boraviste Testament
arno nasljedjivanje U pogledu forme testamentarnog nasljedjivanja nas ZMPP predv
idja sljedece tacke vezivanja za izbor mjerodavnog prava: 1. pravo mjesta gdje j
e testament sastavljen tj.lex loci actus >
8
WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. lex nationalis zavjestaoca/testatora (bilo u vrijeme testamentarnog raspolaga
nja, bilo u vrijeme smrti) > 3. lex domicilii testatora (bilo u vrijeme test. ra
spolaganja, bilo u vrijeme smrti) > 4. po pravu testatorovog boravista (bilo u v
rijeme test. raspolaganja, bilo u vrijeme smrti) > 5. lex fori 6. u pogledu nekr
etnine prava zemlje gdje se nekretnina nalazi, tj.lex rei site. Stvarnopravni od
nosi s inostranim elementom Za stvarnopravne odnose( vlasnistvo, zalog) na pokret
ninama i za nekretnine, nas ZMPP (cl.18 st.1) nalaze da je mjerodavno pravo mjes
ta gdje se stvar nalazi tj. lex rei site tacka vezivanja Za stvarnopravne odnose
na stvarima u prevozu (pokretnina), nas ZMPP (cl.18. st.2) odredjuje da je mjer
odavno pravo mjesta odredista tj. lex loci destinationis. Za stvarnopravne odnos
e na prevoznim s redstvima, mjerodavno je pravo drzava ciju drzavnu pripadnost i
maju, ako posebnim propisima nije drukcije odredjeno, tj.lex nationalis prevozne
stvari (cl.18.st.3, ZMPP-a). Obligacioni odnosi (s inostranim elementom) Za ugo
vor mjerodavno je pravo koje su izabrale ugovorne strane tj.sporazumni izbor 1.
legis autonomie voluntatis (cl.19 ZMPP-a) 2. primjena prava najtjesnije veze (cl
.20 ZMPP-a) Za ugovore koji za predmet imaju nekretnine iskljucivo je mjerodavno
pravo drzava na cijoj se teritoriji nalazi nekretnina, tj.lex rei site. Za ocje
nu forme ugovora mjerodavno je pravo zemlje u kojoj je ugovor zakljucen: 1. lex
loci contractus 2. supsidijarno lege fori. Za vanugovornu odgovornost za stetu m
jerodavno je ili pravo mjesta gdje je radnja izvrsena (locus delicti) ili lex lo
ci leasionis, tj.pravo mjesta gdje je posljedica nastupila zavisno od toga koje
je od ova dva prava povoljnije za ostecenika. Za poslovodstvo bez naloga mjeroda
vno je pravo mjesta gdje je radnja poslovodje izvrsena. Za res in transitio u up
orednom pravu su rasprostranjena dva tezisna kontakta i to: 1. locus expeditioni
s mjesto otpreme i 2. locus destinationis mjesto odredista/destinacije karakteri
stican za zemlje sa velikim uvozom. Za stvarnopravne vrijednosne papire teziste
kontakta je: lege charte site = lex rei site. Koliziona norma ima dva strukturna
elementa i to: 1. pravna kategorija koja imenuje pitanje na koje se odnosi 2. t
ezisnu tacku vezivanja. Lex familiae pravo mjerodavno za dejstvo braka. Dva bitn
a zakljucka renvoi su: 1. renvoi nema karakter opste ustanove naseg MPP-a tj.pri
mjenjuje se samo izuzetno, 2. renvoi se primjenjuje samo u jednom koraku.
9
WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
10
WWW.BH-PRAVNICI.COM