Grafovi

Dr.sc.Snjezana Majstorovic
Odjel za matematiku, Sveu
ciliste u Osijeku, Hrvatska

Zimski semestar ak.god. 2012/2013.

1 of 1

 Moj e-mail: smajstor@mathos.hr

Web stranica predmeta: www.mathos.unios.hr/grafovi
Literatura:

D.Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, Skolska

knjiga,
Zagreb, 1989.
T.Harju, Lecture Notes on Graph Theory, Department of
Mathematics University of Turku, 2011 (dostupno online)
R. Diestel, Graph Theory, Electronic Edition 2000,
Springer-Verlag, NY 1997 (dostupno online)
J.Gross, J.Yellen, Graph Theory and its Applications, CRC Press,
Washington, 1999.
G.Chartrand, L. Lesniak, Graphs & Digraphs, Chapman & Hall,
London, 1996.
F.S. Roberts, Graph Theory and Its Applications to Problems of
Society, Society for Industrial and Applied Mathematics,
Philadelphia, Pennsylvania, 1978.
2 of 1

Ciljevi kolegija

usvojiti osnovne pojmove teorije grafova

razumjeti svojstva pojmova teorije grafova
prepoznati vaznost odredenih pojmova teorije grafova u primjeni
usvojiti metode i enumerativne ideje teorije grafova

3 of 1

1 Uvod
Teorija grafova je posebna grana Kombinatorike, ali je usko povezana sa
Primjenjenom Matematikom, Teorijom optimizacije i Racunalnim znanostima.
Utemeljiteljio ju je Leonhard Euler(1707-1783) godine 1736. rjesavanjem
problema K
onigsberskih mostova.
Stari pruski grad K
onigsberg smjesten je na obalama rijeke Pregel. Dio grada
smjesten je na dva otoka, koji su bili povezani s kopnom i medusobno sa sedam
mostova, kako je prikazano na slici.

Gradani su se pitali postoji li nacin da prosetaju gradom tako da prijedu svaki

most samo jednom.
Euler je dokazao da takav obilazak mostova NE postoji.
4 of 1

1 Uvod
je graf?
Sto
Pojednostavljeno receno, graf je familija tocaka, koje se zovu vrhovi, zajedno
sa spojnicama medu vrhovima, koje se zovu bridovi.
Uz takvu definiciju, graf je lako nacrtati:
A

D
D

GRAF

Skup vrhova V = {A, B, C, D}

Skupnbridova

o
E = {A, B}, {A, B}, {B, D}, {B, D}, {A, C}, {B, C}, {C, D}

5 of 1

1 Uvod
Definicija 1.1
Graf G je uredena trojka G = (V (G), E(G), G ) koja se sastoji od nepraznog
skupa V = V (G), ciji su elementi vrhovi od G, skupa E = E(G) disjunktnog sa
V (G), ciji su elementi bridovi od G i funkcije incidencije G koja svakom bridu
od G pridruzuje neuredeni par (ne nuzno razlicitih) vrhova od G.
Iz definicije je jasno slijedece:
|V | 1, tj. graf mora sadrzavati najmanje jedan vrh
moguce je da E = , tj. graf ne mora sadrzavati bridove
ako e, f E, e 6= f , i u, v V , u 6= v, tada je moguce da
(e) = (f ) = {u, v}, tj. funkcija ne mora biti injekcija (moguce je da
dva razlicita vrha budu spojena sa vise bridova, tj. da graf sadrzi visestruke
bridove)
ako e E i v V , tada je moguce da (e) = {v, v}, tj. brid moze spajati
neki vrh sam sa sobom i zove se petlja
skupovi V (G) i E(G) ne moraju biti konacni. Ukoliko su oba skupa
konacna, tada kazemo da je G konacan graf.
6 of 1

1 Uvod
Definicija 1.1
Graf G je uredena trojka G = (V (G), E(G), G ) koja se sastoji od nepraznog
skupa V = V (G), ciji su elementi vrhovi od G, skupa E = E(G) disjunktnog sa
V (G), ciji su elementi bridovi od G i funkcije incidencije G koja svakom bridu
od G pridruzuje neuredeni par (ne nuzno razlicitih) vrhova od G.
Ako u, v V (G) i e E(G) tako da G (e) = {u, v}, kazemo da e spaja u i v, a
u i v su krajevi od e.
Za krajeve u, v brida e kazemo da su incidentni sa bridom e.

Stovi
se, reci cemo da su v i e incidentni, ako je v jedan kraj brida e.
Za dva vrha incidentna s nekim bridom kazemo da su susjedni.
Za dva brida sa zajednickim vrhom takoder kazemo da su susjedni.


NAPOMENA:

Radi jednostavnosti, umjesto G (e) = {u, v}, pisati cemo G (e) = uv (ili
G (e) = vu).
7 of 1

1 Uvod
Primjer 1.2
Odredimo skup vrhova V (G), skup bridova E(G) i funkciju incidencije G za
graf sa slike:

e9
v1
v4

e1

e4

e6

e5

e7

e3

v5 e8

v2

e2

v3
V (G) = {vi : i = 1, . . . , 5}

E(G) = {ei : i = 1, . . . , 9}

G (e1 ) = v1 v2 , G (e2 ) = v2 v3 , G (e3 ) = v3 v4 , G (e4 ) = v1 v4 , G (e5 ) = v4 v5 ,

G (e6 ) = v1 v3 , G (e7 ) = v3 v5 , G (e8 ) = v2 v5 , G (e9 ) = v1 v1
8 of 1

1 Uvod
JEDNOSTAVAN GRAF je graf koji ne sadrzi petlje ni visestruke bridove
MULTIGRAF je graf koji dozvoljava visestruke bridove, ali ne dozvoljava
petlje

PSEUDOGRAF je (multi)graf koji dozvoljava (visestruke) petlje

GRAFOVI


NAPOMENA:

Nerijetko se u literaturi pod pojmom graf misli na jednostavan graf, a
pod pojmom multigraf misli se na graf koji sadrzi visestruke bridove i/ili
petlje.
Stoga sa ovim pojmovima vrlo oprezno!!!
9 of 1

1 Uvod

Neki jednostavni grafovi:

10 of 1

1 Uvod

Neki multigrafovi:

11 of 1

1 Uvod

Neki pseudografovi:

BOUQET

12 of 1

1 Uvod
GRAFOVA:
JOS

USMJERENI GRAF ili DIGRAF D je uredena trojka (V (D), A(D), D )

koja se sastoji od nepraznog skupa V (D) vrhova, skupa A(D) lukova (ili
usmjerenih bridova) i funkcije incidencije D koja svakom luku a pridruzuje
uredeni par (ne nuzno razlicitih) vrhova u, v koje a spaja. Vrh u je pocetni,
a v krajnji vrh od a.
(Usmjerenim grafovima baviti cemo se kasnije.)

HIPERGRAF H je uredeni par (V (H), E(H)) koji se sastoji od nepraznog

skupa vrhova V (H) i familije E(H) nekih (ili svih) podskupova od V (H),
tj. E(H) P(V (H)). Elemente od E(H) zovemo hiperbridovima.


NAPOMENE:

Digraf mozemo smatrati grafom cijim je bridovima pridruzen smjer.
Iz definicije hipergrafa jasno je da hiperbrid moze spajati vise od dva vrha.
Ako u hipergrafu H skup hiperbridova E(H) sadrzi iskljucivo dvoclane
podskupove skupa V (H), tada dobivamo graf.
13 of 1

1 Uvod

GRAFOVI

HIPERGRAFOVI

DIGRAFOVI

14 of 1

1 Uvod

Neki digrafovi:

15 of 1

1 Uvod
Neki hipergrafovi:

:-(

Ne izgledaju lijepo, ali evo primjera:

H = (V (H), E(H)), V (H) = {v1 , v2 , v3 , v4 , v5 , v6 , v7 },

E(H) = {e1 = {v1 , v2 , v3 }, e2 = {v2 , v3 }, e3 = {v3 , v5 , v6 }, e4 = {v7 }}

v1

e1

v5

v7 e4

16 of 1

v3

v2 e
2

v6

e3

v4

2 Stupanj vrha u grafu

Intuitivno, stupanj vrha u grafu je broj sjecista male kruznice oko vrha
sa linijama koje izlaze iz vrha.
Definicija 2.1
Stupanj vrha (ili valencija vrha) grafa G je broj dG (v) bridova u G incidentnih
sa v.
V={a,b,c,e,f}
-PRESJECI
d(a)=d(f)=1, d(b)=3, d(c)=5, d(e)=4

c
a


NAPOMENE:

U racunanju stupnja vrha, svaku petlju racunamo kao dva brida.
Za jednostavne grafove G, stupanj vrha v V (G) se cesto definira kao
kardinalni broj skupa NG (v), pri cemu je NG (v) skup svih susjeda od v.

17 of 1

2 Stupanj vrha u grafu

Najveci stupanj grafa G oznacavamo s (G);

(G) = max dG (v)

vV (G)

Najmanji stupanj grafa G oznacavamo s (G);

(G) = min dG (v).

vV (G)

Prosjecan stupanj grafa G oznacavamo s d(G):

d(G) =

1
|V (G)|

dG (v).

vV (G)

Jasno je da
(G) d(G) (G).

Ako je dG (v) = 0, onda za vrh v kazemo da je izolirani vrh grafa G.


NAPOMENA:

Kada je jasno (ili nevazno) o kojem je grafu rijec, cesto se u oznakama
vrhova, bridova, stupnjeva itd. izuzima oznaka grafa, npr. umjesto V (G)
pisemo V , umjesto dG (v) pisemo d(v), itd...

18 of 1

2 Stupanj vrha u grafu

Propozicija 2.2
Za svaki graf vrijedi
X

d(v) = 2|E|.

vV

Dokaz: Stupanj svakog vrha definira se kao broj bridova incidentnih tom vrhu.
Kako svaki brid ima dva kraja, broj stupnjeva u grafu mora biti jednak
dvostrukom broju bridova.

19 of 1

2 Stupanj vrha u grafu

Korolar 2.3 Lema o rukovanju
U svakom je grafu broj vrhova neparnog stupnja paran broj.
Dokaz: Prema Propoziciji 2.2 suma svih stupnjeva u grafu je paran broj.
Neka su V1 i V2 redom skupovi vrhova neparnog i parnog stupnja u zadanom
grafu, V1 V2 = V .
Tada je
X
X
X
d(v) = 2|E|.
d(v) =
d(v) +
vV1

Kako je broj
paran broj.

20 of 1

vV2

vV2

d(v) paran, slijedi da je i

vV

vV1

d(v) paran broj pa je i |V1 |

2 Stupanj vrha u grafu

Definicija 2.4
Neka je G graf sa V = {v1 , v2 , . . . , vn }. Niz (d(v1 ), d(v2 ), . . . , d(vn )) zove se niz
stupnjeva od G.
Niz stupnjeva zadanog grafa lako je odrediti. No, ako je zadan neki konacan
niz d = (d1 , . . . , dn ) prirodnih brojeva, uz koje uvjete mozemo biti sigurni da
postoji jednostavan graf s nizom stupnjeva d?
n
X
Odmah cemo se sjetiti nuznih uvjeta di n 1, i = 1, . . . , n, i
di paran
i=1

broj.
No, to nisu dovoljni uvjeti...
Definicija 2.5
Niz brojeva d = (d1 , d2 , . . . , dn ) Nn
cki ako postoji jednostavan graf
0 je grafi
ciji je niz stupnjeva d.
21 of 1

2 Stupanj vrha u grafu

Teorem 2.6
Niz s = (d1 , d2 , . . . , dn ) Nn
cemu d1 d2 . . . dn , n 2, d1 1, je
0 pri
graficki ako i samo ako je niz s = (d2 1, d3 1, . . . , dd1 +1 1, dd1 +2 , . . . , dn )
graficki.
Teorem 2.7
Niz s = (d1 , d2 , . . . , dn ) Nn
cki ako
0 , d1 d2 . . . dn , n 2, d1 1, je grafi
n
X
di paran broj i za svaki k, 1 k n 1, vrijedi
i samo ako je
i=1

k
X
i=1

22 of 1

di k(k 1) +

n
X

i=k+1

min{k, di }.

2 Stupanj vrha u grafu

Primjer 2.8
Pokazimo da nizovi
a) s1 = (7, 6, 5, 4, 3, 3, 2) i
b) s2 = (6, 6, 5, 4, 3, 3, 1)
nisu graficki.
Rjesenje:
a) Niz s1 se sastoji od 7 elemenata. Da bi s1 bio graficki, morao bi postojati
jednostavan graf sa 7 vrhova ciji je niz stupnjeva upravo s1 .
No, kako svaki vrh jednostavnog grafa sa 7 vrhova ima maksimalan stupanj 6,
a u s1 se pojavljuje broj 7, to s1 nije graficki niz.
b) U nizu s2 takoder imamo 7 elemenata. Ako u jednostavnom grafu sa 7
vrhova postoje dva vrha stupnja 6, onda ne moze postojati niti jedan vrh
stupnja 1.
(Ako je neki vrh stupnja 6, to znaci da je on povezan bridovima sa svim
preostalim vrhovima. No, ako postoji jos jedan takav vrh, onda je i on povezan
sa svim preostalim vrhovima, sto znaci da svi vrhovi osim ta dva imaju
stupanj najmanje 2.)
23 of 1

2 Stupanj vrha u grafu

Primjer 2.9
Koristeci Teorem 2.6 dokazimo da je niz s = (5, 3, 3, 3, 3, 2, 2, 2, 1, 1, 1) graficki i
nacrtajmo neki graf s nizom stupnjeva s.
Rjesenje:
Nakon primjene Teorema 2.6 dobivamo niz s1 = (2, 2, 2, 2, 1, 2, 2, 1, 1, 1).
Nakon uredivanja niza dobivamo s1 = (2, 2, 2, 2, 2, 2, 1, 1, 1, 1) te nastavljamo
sukcesivno primjenjivati Teorem 2.6:
s2 = (1, 1, 2, 2, 2, 1, 1, 1, 1) s2 = (2, 2, 2, 1, 1, 1, 1, 1, 1)
s3 = (1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1)
s3 = (1, 1, 1, 1, 1, 1, 1, 1)
s4 = (0, 1, 1, 1, 1, 1, 1)
s4 = (1, 1, 1, 1, 1, 1, 0)
s5 = (0, 1, 1, 1, 1, 0)
s5 = (0, 0, 1, 1, 1, 1)
s6 = (0, 1, 1, 0, 0)
s6 = (0, 0, 0, 1, 1)
s7 = (0, 0, 0, 0)
s7 = (0, 0, 0, 0).
Obzirom da je svaki konacan niz sastavljen od nula graficki (odgovarajuci graf
je prazan), dokaz je gotov.
24 of 1

2 Stupanj vrha u grafu

Primjer 2.9
Koristeci Teorem 2.6 dokazimo da je niz s = (5, 3, 3, 3, 3, 2, 2, 2, 1, 1, 1) graficki i
nacrtajmo neki graf s nizom stupnjeva s.
Rjesenje:
Na slikama a) i b) su dva razlicita grafa sa nizom stupnjeva s.

25 of 1

Neki specijalni grafovi I

Prazan graf je graf u kojem nema bridova.
Put sa n vrhova Pn je jednostavan graf definiran s
V (Pn ) = {v1 , v2 , . . . , vn },

PRAZAN GRAF S TRI VRHA

E(Pn ) = {vi vi+1 : i = 1, . . . , n 1}.

P3

P5

P4

P6

Ciklus sa n vrhova Cn je jednostavan graf definiran s

V (Cn ) = {v1 , v2 , . . . , vn },

C3
26 of 1

C4

E(Cn ) = {v1 v2 , v2 v3 , . . . , vn1 vn , vn v1 }.

C5

C6

Neki specijalni grafovi I

Potpun graf je jednostavan graf u kojem je svaki par vrhova spojen bridom.
Oznaka za potpun graf s n vrhova: Kn .

K3

K4

K5

K6

K7

Graf je r-regularan ako mu je svaki vrh stupnja r, tj. d(v) = r v V .

Graf je regularan ako je r-regularan za neko r.

KUBNI GRAF

27 of 1

PETERSONOV GRAF

Neki specijalni grafovi I

Bipartitan graf je graf ciji se skup vrhova moze particionirati u dva
(medusobno disjunktna) skupa X i Y tako da svaki brid ima jedan kraj u
X, a drugi u Y . Particija (X, Y ) zove se biparticija grafa.
Potpun bipartitan graf jednostavan je bipartitan graf s particijom (X, Y ) u
kojem je svaki vrh u X spojen sa svakim vrhom u Y . Uz |X| = m i
|Y | = n, oznaka takvog grafa je Km,n .

K 2,3

28 of 1

K 3,3

K 1,4

Neki specijalni grafovi I

Graf je k-partitan, k 1, ako mu se skup vrhova V moze particionirati u k
(medusobno disjunktnih) podskupova tako da nijedan brid nema oba kraja
u jednom te istom podskupu.

29 of 1

Neki specijalni grafovi I

Graf je k-partitan, k 1, ako mu se skup vrhova V moze particionirati u k
(medusobno disjunktnih) podskupova tako da nijedan brid nema oba kraja
u jednom te istom podskupu.

Potpun k-partitan graf je jednostavan graf u kojem je svaki vrh spojen sa

svakim vrhom koji nije u istom bloku k-particije i samo s njima.
Ako su V1 , . . . , Vk blokovi k-particije sa brojem vrhova redom n1 , . . . , nk ,
tada potpun k-partitan graf oznacavamo s Kn1 ,n2 ,...,nk .
Graf je potpun multipartitan ako je potpun k-partitan za neko k 2.

K 2,2,3

29 of 1

K 3,3,3,3

Neki specijalni grafovi I

Potpun bipartitan graf K1,n1 zove se zvijezda i oznacava s Sn .

3-regularne grafove zovemo jos i kubicnim grafovima.
Primijetimo:

Prazan graf je 0-regularan graf.

Potpuni grafovi su regularni grafovi. Svaki potpun graf sa n vrhova je
(n 1)-regularan graf.

Potpun k-partitan graf Kn1 ,n2 ,...,nk za koji vrijedi n1 = n2 = . . . = nk = t

je (n t)-regularan graf.

30 of 1