SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: PRVI/ I

NEZAPOSLENOST I RECESIJA (PRIMJER BIH)

(seminarski rad)

PREDMET: Osnove ekonomije

PROFESOR: Doc. dr. sci. Edin Arnaut
ASISTENT: Mr. Draen Latro
STUDENT: Semir Ali

SADRAJ
1. UVOD.1
1.1.Problem, predmeti objekat istraivanja...2
1.2.Radnahipotezaipomonehipoteze....3
1.3.Svrha I cilj istraivanja...3
1.4.Znanstvene metode.4
1.5.Struktura rada..4
2. TRITE RADA I NEZAPOSLENOST..5
3. NEZAPOSLENOST I RECESIJA BIH8
3.1.Zaposlenost/nezaposlenost I proizvodnja..9
3.2.Smanjivanje ekonomskog rasta...11
3.3.Problem globalne recesije u BiH tei je I dugotrajniji u odnosu na ostale
zemlje12
3.4.Siva ekonomija u BiH.. 13
3.4.1. Siva ekonomija I zaposlenost.14
3.4.2. Smanjivanje obima sive ekonomije u BiH.15
4. PRIORITETNI CILJEVI STRATEGIJE ZAPOLJAVANJA 2010
2014......................................................................................................18
4.1.Smanjenje deficita produktivnog zapoljavanja i dostojanstvenog rada......19
4.2.Unaprijediti zapoljavanje ene i mukarca.....20
4.3.Unaprijediti djelotvornost i efikasnost i upravljanje politikama i industrijama
trita rada.............................23
5. ZAKLJUAK...24

LITERATURA 25

1.

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je Nezaposlenost i recesija BiH. Kroz ovaj rad
prikazat u teoretski i praktino nezaposlenost i recesiju na primjeru BiH.
Nezaposlenost je stanje u kojemu se dio radno sposobnih lanova drutva ne moe
zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobiajenu plau.
U nezaposlene se ubrajaju i svi lanovi drutva koji su djelomino zaposleni, ali
njihova radna snaga nije u punoj mjeri iskoritena, ne rade puno radno vrijeme i
nemaju primanja dostatna za normalno uzdravanje.
Nezaposlenost moe biti otvorena i prikrivena. Razlikuju se etiri najvanija tipa
otvorene nezaposlenosti: 1. frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji
mijenjaju posao ili ga prekidaju zbog nestaice materijala i drugih slinih uzroka;
taj oblik nezaposlenosti ujedno proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potranje rada;
2. sezonska nezaposlenost kao rezultat nemogunosti obavljanja nekih poslova jer
su vezani za godinja doba ili ih onemoguuju vremenske nepogode; 3. tehnoloka
nezaposlenost;

nastaje

zbog

tehnikih

usavravanja

ili

preusmjeravanja

proizvodnje, to ini zaposlene nepotrebnima u postojeem broju; 4. ciklika

nezaposlenost; uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi slini povremeni poremeaji
tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima, uz istodobno nesmanjenu
ponudu. Otvorena nezaposlenost naglo se poveava u doba kriza, recesija, velikih
tehnolokih revolucioniranja, elementarnih nepogoda, ratnih razaranja itd.
Prikrivena nezaposlenost proizlazi iz nedovoljnog iskoritavanja radne snage, to
znai oblik nezaposlenosti unutar postojee zaposlenosti. Nastojanja bivih
socijalistikih drutava da postignu visok stupanj zaposlenosti stvarao je suvian,
esto ekonomski uvelike nepotreban broj radnih mjesta zaposlenih.
Uvodu, posebnu pozorost posvetiti sljedeim tematskim jedinicama: 1) problem,
predmet i objekat istraivanja, 2) radna hipoteza i pomone hipoteze, 3) svrha i
ciljevi istraivanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada.

PROBLEMM, PREDMET I OBJEKAT ISTRAIVANJA

1.1.

Iznimno visoka stopa registrirane

nezaposlenosti koja se kontinuirano poveava u

posljednjih 10 godina predstavlja jedan od najznaajnijih ekonomskih i socijalnih

problema u Bosni i Hercegovini.
Ovaj problem zapoljavanja se razmatra u kontekstu drugih politika kao to su
politike vezane za siromatvo, razvoj malih i srednjih poduzea(MSO) i
poduzetnitva. Nezaposlenost u BiH proteklih godina je iznosila preko 40% i to je
uglavnom naslijeeno od prethodnog sustava, te dodatno uveana ratnim razaranjem
proizvodnih kapaciteta. Procjene tete govore o unitavanju oko 70% prijeratnih
industrijskih kapaciteta. Usprkos injenici da u FBiH biljei stalan rast bruto
drutvenog proizvoda (GDP-a) ekonomski rast nije propraen adekvatnim rastom
zaposlenosti.
Razlog treba traiti u naslijeenoj nepovoljnoj situaciji privrede, unitavanju
proizvodnih kapaciteta, spor rast zaposlenosti je uzrokovan i transformacijskim
procesima te sporim implementiranjem strukturnih reformi. Velika dravna
poduzea, koja su predstavljala glavni izvor zapoljavanja prestala su raditi ili rade
kapacitetom 20% od prijeratnog. Proces osnivanja novih poduzea i razvoj
poduzetnitva nisu bili dovoljno snani da ublae velike gubitke radnih mjesta.
Usporenom rastu novih radnih mjesta pridonio je neformalni sektor (siva
ekonomija).

Problem istraivanja u ovom seminarskom radu je nedovoljno znanje o samoj

injenici nezaposlenosti BiH.
Tako postavljen problem istraivanja predstavlja znanstvenu paradigmu za
definiranje predmet istraivanja: istraiti i utvrditi najvanije odrednice o samoj
nezaposlenosti i recesiji,

sa posebni akcentom na nezaposlenost Bosne i

Hercegovine.
Problem i predmet istraivanja odonose se na dva sloena objekta istraivanja;
nezaposlenost i recesiju.

RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE

1.2.

Na osnovu predmeta i problema istraivanja postavljena je radna

hipotezaSporo rekonstruiranje propalih poduzea i promjena vlasnike
strukture nakon ratnih razaranja, drava kao upravljako tijelo nije dovoljno
uinila da industrijsku proizvodnju

nadomjesti otvaranjem novih radnih

mjesta.

Postavljena radna hipoteza implicira vie pomonih hipoteza ( kr P.H), i to:

P.H 1:.Nae neznanje ograniava rast proizvodnje BiH, a samim time i

zapoljavanje novog kadra.

1.3.

P.H.2:: Izraena siva ekonomija u BiH koja loe utjee na GDP

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

U najuoj vezi s problemom, predmetom i objektima znanstvenog istraivanja,

postavljenom radnom hipotezom i pomonim hipotezama, odreeni su svrha i ciljevi
istraivanja.

Svrha seminarskog rada je je istraivanje ili ispitivanje objekta koji se analizira, tj.
da se istrai nezaposlenost i recesija na podruju Bosne i Hercegovine.

Cilj rada je ukazati na znaajnost zaposlenosti odnosno nezaposlenosti BiH, te

recesije u naoj zemlji.

1.4.

ZNANSTVENE METODE

Metode

koritene u izradi ovog seminarskog rada su: metoda deskripcije,

induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i

konkretizacije i metoda kompilacije. Svrha koritenja navedenih metoda je u
sustavnom traganju za injenicama iz kojih se mogu izvui odreene spoznaje, a u
svezi sa ciljevima ovog rada.

1.5.

STRUKTURA RADA

Rezultati istraivanja u ovom seminarskom radu su predstavljeni u pet meusobno

povezanih dijelova.
Prvi dio, odnosi se na problem istraivanja, predmet i objekat istraivanja, radnu
hipotezu, svrhu i ciljeve istraivanja, znanstvene metode koritene tijekom
istraivanja te strukturu seminarskog rada zbog lakeg praenja materije.
U drugom dijelu, prezentiran je sam pojam trita rada i nezaposlenoti, te su
nabrojane i objanjene vreste nezaposlenosti.
U treem dijelu govori o nezaposlenosti i recesiji u BiH, te sivoj ekonomiji i
sprijeavanje sive ekonomije u BiH.
etvrti dio govoi o strategijama zapoljavanja u periodu od 2010. 2014. godine.
U poslednjem dijelu dani su sistematizovani rezultati istraivanja provedenog u
seminarskom radu, kojim je dokazivana radna hipoteza

2. TRITE RADA I NEZAPOSLENOST

Trite rada je sastavni dio trita faktora inputa proizvodnje i na njemu se trai i
prodaje rad. 1
Trite rada, uostalom kao i druga trita, bi se najjednostavnije moglo opisati kako
mjesto susreta ponude i potranje, u ovom sluaju ponude i tranje za radnom
snagom, odnosno mjesto gdje se nezaposleni natjeu da nau posao, a poslodavci da
nau radnika. Trite rada se moe promatrati i kao radni potencijal, odnosno ukupna
radna snaga jedne ekonomije ime su obuhvaena sva zaposlena i nezaposlena lica.
Ovdje je bitno definirati pojmove radne snage, zaposlenih i nezaposlenih lica kako bi
se to jasnije sagledao upravo onaj segment ukupne populacije koji pokriva trite
rada.
Radna snaga je broj ljudi u nacionalnoj ekonomiji koji su voljni i sposobni raditi
(zaposleni + nezaposleni). Iz radne snage se iskljuuju oni koji su nesposobni raditi i
oni koji su obeshrabreni tj. oni koji ne trae aktivno posao. U skladu s tim mjerenje
nezaposlenosti ne ukljuuje obeshrabrene radnike, odnosno one radnike koji ne trae
posao jer smatraju da ga ne mogu nai.
Nezaposlenom osobom u smislu Zakona o zapoljavanju smatra se osobasposobna
za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja je evidentirana u Zavodu zazapoljavanje kao
traitelj zaposlenja, redovno se prijavljuje, a nije u radnom odnosu,nije vlasnik ili
veinski suvlasnik vie od 51% udjela u trgovakom drutvu ili u drugompravnom
licu, ne obavlja samostalno profesionalnu i privrednu djelatnost, nije veinskivlasnik
ili suvlasnik vie od 51% udjela u poljoprivrednom domainstvu, te nije
redovanuenik, student ili penzioner. Postoji razlika u metodologiji koja se koristi za
mjerenjenezaposlenosti, a koju koristi ILO (Medunarodna organizacija rada) pri
emu oniukljuuju i podzaposlene u kategoriju zaposlenih osoba. Podzaposleni su
osobe kojerade povremeno ali trae stalno zaposlenje. Obzirom da statistika u
nezaposleneukljuuje i one koji su evidentirani na Zavodu ali ne trae aktivno posao
jer rade negdjena crno, to znai da siva ekonomija poveava slubenu stopu

Hodi K., Arnaut E., Osnove ekonomije, Travnik, 2013. Str. 93

nezaposlenosti, odnosnoutie na to da zvanina stopa nezaposlenosti bude vea od

one realne.
Uz inflaciju, nezaposlenost predstavlja jedan od najteih ekonomskih problemajer
znai izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne trokove,
pridonosiznaajnoj

''razgradnji''

ljudskog

kapitala,

poveava

nejednakost

(neravnopravnost) udrutvu, a izaziva i znaajna psiholoka optereenja ostavljajui

doivljaj beskorisnosti ibezizglednosti. Nezaposlenost se moe razvrstati prema
razliitim gleditima.Tradicionalna podjela tipova nezaposlenosti prema njihovim
uzrocima najece razlikuje: 2
a) normalnu,
b) ciklinu i
c) strukturnu nezaposlenost.
Normalna nezaposlenostukljuuje sezonsku i frikcijsku. Sezonskanezaposlenostje
posljedica snanih varijacija ekonomskih procesa u odreenimdjelatnostima
uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukolikose
razdoblja zatija ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom
radnogvremena. Znaajne promjene na strani ponude rada u odreenim razdobljima
tokomgodine, naprimjer u vrijeme zavretka kolske godine, takoer mogu biti uzrok
sezonskihpromjena nivoa nezaposlenosti. Frikcijskanezaposlenostjavlja se zbog
neprestanogkretanja ljudi izmeu podruja i zaposlenja ili kroz razliite stadije
ivotnog ciklusa, odnosno ukoliko prelazi s jednog radnog mjesta na drugo
zahtijevaju odreenovremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traenja)
uzrokovano nesavrenouobavjetenosti i mobilnosti. Obino se pretpostavlja da je
takva nezaposlenostkratkotrajna budui da podrazumijeva istovremeno postojanje
odgovarajuih radnihmjesta, a za usklaivanje ponude i potranje, odnosno spajanje
radnika i poslova,potrebno je jedino vrijeme. ak i kad bi ekonomija imala punu
zaposlenost, uvijek bipostojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti trae posao
ili dok se ene nakonporoda vraaju u radnu snagu. Kae se da u uvjetima postojanja
samo frikcijskenezaposlenostproizvodne mogunosti drutva su potpuno iskoritene i
nezaposlenostje na minimumu frikcijske nezaposlenosti - privremeno su nezaposleni

N.Gregory Mankiw, Bai M., Vilgorac E., Skripta osnovi ekonomije str. 333-334

samo oni radnicikoji prelaze s jednog na drugi posao (obino oko 5-6% ukupne
radne snage).
Ciklina nezaposlenost, posljedica je opeg nedostatka tranje na tritu roba
iimplicitno na tritu rada. Ona se javlja kada je ukupna tranja za radom niska. Kad
sesmanjuju potronja i proizvodnja, nezaposlenost se poveava. Ukoliko se radi
odugoronom niskom ekonomskom rastu, takav se tip nezaposlenosti koja je
uzrokovananedostatkom potranje naziva stagnacijska nezaposlenost.
Strukturna nezaposlenostoznaava neusklaenosti izmeu ponude i potranjeza
radnicima u pogledu zanimanja, obrazovanja i kvalifikacija ili regionalnog
rasporeda.Te neusklaenosti se mogu javiti zbog toga to potranja za jednom
vrstom rada rastedok se potranja za drugom vrstom rada smanjuje u uvjetima u
kojima se ponude radane mogu brzo prilagodivati. Upravo zbog svoje strukturne
komponente, ova vrstanezaposlenosti zahtijeva dugorone i aktivne mjere kako bi se
ublaila ili otklonila.Strukturna nezaposlenost kao takva je i predmet posebne analize
na tritima rada jerpredstavlja kritini oblik ukupne nezaposlenosti. Zbog toga treba
rei da u cilju todetaljnijeg sagledavanja i uoavanja pojava strukturne
nezaposlenosti, posebno trebauzeti u obzir i neke nove forme strukturne
nezaposlenosti naroito u sluaju kadakapitalni fondovi jedne ekonomije nisu
dovoljni da zaposle svu raspoloivu radnu snaguto je tipino za zemlje u razvoju,
mada se takva situacija povremeno javlja i urazvijenim zemljama.U ekonomskoj
teoriji

vano

mjesto

zauzima

razlikovanje

dobrovoljne

inedobrovoljne

nezaposlenosti. Osobe koje su odbile ponueni posao moemo nazvatidobrovoljno

nezaposlenima jer su odabrale daljnje traenje posla nadajui se boljimuvjetima, ali
su mnoge od tih osoba neeljeno izgubile prethodni posao te su protivsvoje volje u
situaciji da trae odgovarajui posao. Takoer, osobe koje su dobrovoljnonapustile
prethodni posao moemo nazvati dobrovoljno nezaposlenima, no ako su ganapustile
oekujui da e u kratkom roku pronai drugi posao, a uvjetima na tritu
radaonemoguuju pronalazak novog zaposlenja tokom dueg razdoblja, takva
produenanezaposlenost sigurno nije dobrovoljna. Iz navedenog je oito da se
pojmovidobrovoljnosti i nedobrovoljnosti ne mogu upotrebiti u njihovom
jednostavnomsvakodnevnom znaenju.

3. NEZAPOSLENOST I RECESIJA BiH

ZAPOSLENOST: Ovdje se ubrajaju osobe koje obavljaju bilo kakav plaeni posao
kao i oni koji imaju posao, ali su odsutni s posla zbog bolesti, trajka ili godinjeg
odmora.3
Sporo otvaranje radnih mjesta i niska tranja je kljuni problem nezaposlenosti u
BiH.
BiH u usporedbi sa zemljama u okruenju, posebice zemljama EU, ima uz
Makedoniju najniu stopu zaposlenosti.
Trite rada i zapoljavanje u BiH se suoava s brojnim izazovima:
-

Niska stopa aktivno radno sposobnog stanovnitva

Visok broj obeshrabrenih

Nedovoljno stvaranje radnih mjesta (porast broja radnih mjesta na

neformalnom tritu)

Neusklaeni obrazovni programi

Standardi EU su na vioj razini od BiH

Zavodi za zapoljavanje imaju ogranienu ulogu u posredovanju izmeu

ponude i potranje i zbog neoglaavanja poslodavaca za odreena radna
mjesta

Rezultati anketa potvruju prisutnost neformalne ekonomije u BiH, a stopa je porasla

recesijom nae zemlje jo vie nego u ranijem periodu. Usporeujui podatke
nezaposlenih (272,034) do kojih je dola anketa s administrativnim podatcima
zavoda za zapoljavanje u BiH 2009. (497.600) vidno je da u neformalnoj ekonomiji
(225.556) ima veliki broj radne snage (23.4%)
Jedna od mjera koja omoguava smanjenje dugorone nezaposlenosti je potpora
samozapoljavanju i registriranju istih.Gotovo etvrtina ekonomski aktivnog
stanovnitva je nezaposlena: samo dva od pet radno sposobnih lica se zaposlena.
3

Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus; Ekonomija, - 18. Izdanje MATE Zagreb, str. 651

Razlike meu spolovima su uoljive u pogledu uea radne snage i stope

zaposlenosti stope za mukarce su dvostruko vie od stopa za ene. Stopa
neaktivnosti ena varira meu entitetima i kree se od 64,1% u RS do 74,3% u BH
BiH u 2009. Godini. Ovaj problem nije dovoljno analiziran u BiH i ovako veliki
nivo neaktivnosti moe se pripisati niskom nivou obrazovanja kao i kulturolokom
faktoru i nejednakom tritu rada.
Postoje velike razlike meu spolovima u sektorskoj strukturi zaposlenosti.
Industrijski sektor je preputen mukarcima 40% dok je ena u tom sektoru 16%.
Struktura zaposlenosti u BiH i dalje pokazuje jeku tradicionalnu radnu podjelu
zanimanja gdje ene pronalaze zaposlenje u tipino enskim zanimanjima.
Razvojna politika BiH se fokusira na jaanju uloge znanja i inovacija, kompletiranja
trita i snaenje rasta i zaposlenosti radi boljeg drutvenog blagostanja nae drave.
Ova razvojna politika bi doprinijela konkurentnosti, odnosno boljem globalnom
pozicioniranju kao i ispunjavanju ekonomskih uvjeta za postajanje lanice EU.

3.1.

ZAPOSLENOST/NEZAPOSLENOST I PROIZVODNJA

Sve tranzicijske zemlje pa tako i naa zemlja prolaze kroz teko razdoblje ne
zaposlenosti. Procesi kroz koje prolazi naa zemlja je bolan i dugotrajan. Tranzicijski
procesi su donijeli promjene u gospodarstvu i strukturu zaposlenosti. Broj radnih
mjesta je drastino smanjen za 50% ako znamo da je 1991. godine u naoj zemlji
bilo 24 % nezaposlenih, a 2011. Godine nezaposlenost je dosegla 40-42 %. Broj
radnih mjesta je smanjen u svim tranzicijskim zemljama, a najvie je smanjeno u
industriji.
Mnoga poduzea u svim granama proizvodnje su propala te tako moramo pribjei
drugoj vrsti zaposlenosti odnosno treba nalaziti nova rjeenja kod zapoljavanja.
Znamo da je proizvodnja najbolji i najsigurniji nain zaposlenosti za dugoroan
period, takoer znamo da je proizvodnja garancija blagostanja svake drave, i
svakako velikom proizvodnjom dolazi do jaanja GDP-a jedne drave. Proizvodnja i
zaposlenost su savrena kombinacija koju svaka drava prieljkuje za svoju zemlju.
9

Graf 1: Kretanje zaposlenosti u 2010. godini

695,000
690,000

Axis Title

685,000
680,000
675,000
Stupac1

670,000
665,000
660,000

Axis Title

Ovaj grafikon nam govori da zaposlenost u BiH stalno varira (poveava i smanjuje
se). Najvei utjecaj tome je proizvodnja tj. kako se obim proizvodnje poveava ili
smanjiva tako i zaposlenost se poveava i smanjiva. Kao to na grafikonu moemo
vidjeti najvea zaposlenost je bila u studenom prole godine, dok je najnia bila u
oujku prole godini, utjecaj svega toga su poveavanje cijena (inflacija) to dovodi
do smanjenja proizvodnje, a samim tim se smanjenja i zaposlenosti.

10

3.2.

SMANJIVANJE EKONOMSKOG RASTA BiH

Svjetska ekonomska kriza (recesija) koja je otpoela 2007. Godine dovela je do

smanjenja BiH ekonomske aktivnosti u 2008. Godini. Nagli pad bh izvoza te veliki
pad privatne potronje, kljuni su uzroci recesije. Ako znamo da je proteklih
nekoliko godina stopa realnog rasta u BiH iznosila preko 5 %. Pad proizvodnje i
zaposlenosti izazvano smanjenjem izvoza roba i usluga od 16,2& dodatno je izazvalo
pad raspoloivog dohotka

kuanstva i javnih prihoda. Pad novanih priliva iz

inozemstva na temelju dohotka i doznaka dodatno je ugrozio raspoloivi dohodak te

dovelo do smanjenja nominalnog i realnog pada privatne potronje. Zaotravanje
kreditnih kriterija od strane poslovnih banaka pogoralo je situaciju u bh poduzeima
te tako zadalo udarac privatnim investicijama i privredi openito.
U proteklih nekoliko godina industrijska proizvodnja BiH je biljeila rast i do 10%.
Globalna ekonomska kriza se negativno odrazila i na BiH gospodarstvo to je
rezultiralo padom proizvodnje do 3,3% u 2009. God. u odnosu na 2008. God.
Pad gospodarstva BiH automatizmom dovodi do pada proizvedenosti bh poduzea, a
pad proizvodnosti rezultira poveanje nezaposlenosti bh graana. Negativna kretanja
BiH ekonomije dovela su do toga da domai proizvoai otpuste veliki broj
zaposlenih.
U 2009. Godini je prvi put u posljednjih pet godina zabiljeeno smanjene broja
zaposlenih u BiH. Slubeno zaposlenih u BiH u 2009. Godini je bilo 691,8 tisua
prema podatcima Agencije za statistiku BiH, a isti izvori navodi da se istodobno broj
registriranih nezaposlenih poveao za 1% to predstavlja 497,6 tisua osoba.
Administrativna stopa nezaposlenosti je izrazito visoka i iznosi 41,8% u 2009.
Godini dok je po anketi o radnoj snazi (ARS) realna stopa nezaposlenosti u BiH
iznosila 24,1%.

11

Recesija kako u svjetskom tako i na BiH tritu je uzela svoj danak. Plae u BiH su
tijekom 2009. Godine sporije rasle u odnosu na prethodne godine. Prosjena neto
plaa u BiH je u 2009. Iznosila 790 KM s rastom od 5%.4

3.3.

PROBLEM GLOBALNE RECESIJE U BIH TEI I DUGOTRAJNIJI

U ODNOSU NA OSTALE ZEMLJE

Globalna recesija donosi pad ekonomske aktivnosti, nelikvidnosti realnog sektora,

probleme financiranja tekueg prihoda, rasta i razvoja kompanija, depresiju
potronje graana i agregatne potronje, te enormni rast nezaposlenosti. Od tri
glavne karakteristike krize pad cijena imovine, pad zaposlenosti i proizvodnje, i
pad realne vrijednosti javnog duga za BiH, zbog donoenja deprecijacije trita rada
i politike osjetljivosti problema masovne dugorone nezaposlenosti.
Ukupni, i prije recesije izraen strukturni poremeaji znatno teim e uiniti ciklini
oporavak BiH, te ga u odsustvo institucionalne podrke prestruktuiranju privrede
uini znatno bolnijim i duim od drugih zemalja, pogotovo to BiH nema na
raspolaganju instrumente ekonomske politike koje uobiajeno imaju druge zemlje.
Ve u predrecesijskom vremenu vie puta je upozoravano na sporiji napredak
struktuiranih reformi. 5
Ne ravnotea na tritu rada koja prizilazi iz promjena u poslovnim ciklusima,
kakava je na sceni u BiH od zadnjeg kvartala 2008. godine, trebala bi biti ciklinog
karaktera, no promjene u veliini nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta koje potiu
iz trenutnog stanja u okruenju mogu postati postojane. Takva situacija moe biti
vjerojatnija ukoliko proces prilagoavanja na tritu rada postane dui. U situaciji
nefleksibilnog prilagoavanja mogue je da se nezaposlenost ne vrati na svoj

http://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna%20saradnja/BOS-AStrategija%20razvoja%20BiH.pdf (09.10.2013.)
5
Zbornik radova, Internacionalna konferencija; Kako upravljati u vrijeme krize, Univerzitet u Tuzli,
str. 39

12

pocetni nivo u vrijeme ekspanzije, ve da bude zadrana na nivou iz perioda

recesije.
Rast nezaposlenosti izazvat e veliki pritisak na budet zemlje, na znatno
osiromaenje stanovnitva, pri emu su potencijalni sukobi izmeu onih koji imaju
posao i onih koji ga nemaju to u zemlji kakva je BiH uvijek ima politiki i
nacionalni prizvuk. Ekonomske nejednakosti izmeu zaposlenih i neposlenih, kao i
meu samim zaposlenim, produbljuju i podrivaju koheziju. Visoka nejednakost
rezultira

poveanim

kriminalom,

poveanom

korupcijom,

veom

makroekonomskom nestabilniu i niim oekivanim trajanjem ivota. Odtuda je

odrivi razvoj tokom krize osobito sloen problem, pogotovo to je neoliberalni
individualizam destruirao socijalnu koheziju i produbio antagonizam rada i kapitala.
Ovako razbijena socijalna kohezija u bosanskohercegovakoj je javnosti eliminirala
osjeaje graanske dunosti.6

3.4.

SIVA EKONOMIJA U BIH

Prije vie godina reeno je da je siva ekonomija u BiH jedini socijalni program
zahvaljujui injenici da vlasti u BiH nemaju kompetentne odgovore za rjeavanje
razvojnih, politikih i socijalnih problema. Naalost, ni danas o toj temi nema
kompetentan odgovor. Istina, u meuvremenu su se desile mnoge reforme, sa veim
ili manjim uticajem na obim i strukturu sive ekonomije, statistike institucije su
poele ukljuivati sivu ekonomiju u obraun drutvenog proizvoda, ali nemo
drutva da nametne legalne metode poslovanja, da povea povjerenje u institucije i
da rijei socijalne probleme jo uvijek su snano izraeni. Rairenost sive ekonomije
kod nas nije izazvana nedostatkom propisa koji je ograniavaju, mada oni nisu
savreni, nisu moderni ni dovoljno efikasni. Prije bi se moglo rei da je uticaj
korupcije na profitabilnost sive ekonomije jedan od njenih snanijih pokretaa.
U uslovima korumpiranog drutva moralni sud o poslovanja u sferi sive ekonomije
se mijenja. Stanovnitvo angaovano u sferi sive ekonomije lakse prata vlastima
6

Zbornik radova, Internacionalna konferencija; Kako upravljati u vrijeme krize, Univerzitet u Tuzli,
str. 40

13

korupciju. Na taj nain uspostavlja se loe strategije legalne i ilegalne ekonomije.

Siva ekonomija je stara koliko i oporezivanje. 7Zemlje sa visokim poreskim stopama,
visokim stepenom korupcije, irokim diskrecionim pravima vlasti i loim
zakonodavstvom

susreu

sa

viom

stopom

ekvilibrijum).Medjutim, svako smanjenje

sive

ekonomije

(lo

poreskih stopa ne vodi direktno

eliminisanju sive ekonomije. Ako se smanje poreske stope, a nivo korupcije ostane
visok, sve dok je mito koji se plaa korumpiranim vlastima manji od poreza koji se
plaa dravi, postojae motivacija za poslovanje u sivoj zoni.
Kroz demokratske izbore, graani biraju onu vlast od koje oekuju da e im sa to
manje njihovog novca, uzetog kroz poreze, ponuditi najvie javnih usluga. To je
dominirajui princip ponaanja biraa u zemljama sa razvijenom demokracijom i
efikasnim funkcionisanjem trita. Meutim, u BiH kao zemlji sa zaostalom
demokracijom i nemonom ekonomijom, porezi i javna potronja postaju predmet
politikih manipulacija, skrivanja i netransparentnog troenja. Percepcija graana o
sivoj ekonomiji, njihov moralni stav i reakcije izuzetno su vani faktori u
odreivanju razmjera sive ekonomije u zemlji. 8

3.4.1. Siva ekonomija i zaposlenost

Siva ekonomija kreira neregistrovanu zaposlenost, imepozitivno utie na socijalnoekonomsku stabilnost drutva, odravanje dostignutog nivoapotronje i standarda
stanovnitva, odravanje dostignutog nivoa tranje za radnomsnagom i plata kao i na
poveanje indirektnih javnih prihoda. Konkurentnost radne snagena sivom tritu
uglavnom se ostvaruje kroz nie plate za iznos poreza i doprinosa koji seplaaju
dravi u regularnom sektoru. esto su nie plate osnova za formiranje niihcijena
robe i usluga koji potiu iz sektora sive ekonomije. Dio djelatnosti u sivoj
zoniobavljaju i registrovani zaposleni (dopunski rad) ili se njihovi prihodi ne
registruju ucjelini (prijavljivanje manje osnovice za obraun plata i doprinosa, a
isplata razlike ugotovini bez registrovanja). U svakom sluaju rad angaovanih u
sivoj zoni ekonomijedoprinosi poveanju drutvenog proizvoda, mada cjelokupni
7

http://www.fes.ba/publikacije/200910-SIVA-EKONOMIJA-U-BOSNI-IHERCEGOVINI_TOMAS.pdf (10.10.2013)
8
http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/09248.pdf (10.10.2013)

14

doprinos nije formalnoregistrovan jer je u odreenim fazama procesa prisutno

podizvjetavanje. Provedena analiza pokazuje da je u sektoru sive ekonomije u BiH
tokom 2008. godinebilo zaposleno skoro 290 tisua ljudi, od toga oko 196 tisua u
FBiH, oko 90 tisua uRS i oko 7 hiljada u Brkom od toga oko 80% su bila
nezaposlena lica. Podpretpostavkom da su zaposleni u sivoj ekonomiji ostvarivali
istu neto zaradu kao izaposleni u regularnom sektoru, procjenjujemo da su ukupne
neto plate u 2008. Godiniiznosile preko 2,6 milijardi maraka . Upravo ovaj novac
osigurao jeegzistenciju velikom broju nezaposlenih i onima koji nedovoljno zarauju
u regularnomsektoru. Ti prihodi poveali su socijalnu, ekonomsku i politiku
stabilnost u BiH. Meutim,na dohodak ostvaren u sivoj ekonomiji nisu plaeni
pripadajui doprinosi za penzijsko,zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti. Taj
iznos predstavljao je prihod poslodavaca u sivoj zoni ili uveanje linog prihoda ako
je u pitanju samostalno djelovanje u sektorusive ekonomije. Na drugoj strani, to je
istovremeno izgubljeni prihod vanbudetskihfondova i dijelom izgubljeni prihod
budeta entiteta, kantona i optina (porez nadohodak). Dakle, zbog sive ekonomije
doprinosi i porez na dohodak u BiH su bili manji u2008. godini za preko 1,2
milijarde maraka: od toga doprinosi za vanbudetske fondovevie od 1,1 milijardu
maraka i porez na dohodak preko 115 milona maraka. Naravno,nerealno je
pretpostaviti da se cjelokupna siva ekonomija moe prevesti u regularnuekonomiju.
Meutim, ako bismo pretpostavili da se 60% sadanje sive ekonomijeprevede u
regularnu ekonomiju efikasnijim djelovanjem drave i eliminisanjem korupcije,tada
bi nivo sive ekonomije u BiH bio u granicama prihvatljivim i u Evropskoj uniji,
aprihodi vanbudetskih fondova bili bi poveani upravo za iznos najee
procjenjivanihnedostajuih sredstava za njihovo normalno funkcionisanje. U tom
sluaju, prihodivanbudetskih fondova u FBiH mogli bi biti vei za preko 463
milona maraka, u RS za 211milona maraka i u Brkom za oko 20 miliona maraka.

3.4.2. Smanjivanje obima sive ekonomije u BiH

Jedan od znaajnih aspekata sive ekonomije u BiH koji odreuje njene dimenzije
imotivaciju ljudi da se bave njome je pravna nesinhronizovanost realnog bogatstva
iizvora prihoda. Posjedovanje bogatstva, njegova registracija i legalizacija ne dovode
15

se uvezu sa legalno ostvarenim prihodima. To je dobar nain za pranje novca

steenog usivoj ekonomiji, pa ak i u crnoj ekonomiji. Dakle, poetni oblik borbe
protiv smanjenjaobima sive ekonomije mora biti pravna regulativa koja direktno
povezuje sticanje imovine(nekretnine, akcije, novac u banci, udjeli u preduzeima,
automobili i slino) sa legalnimprihodima. Ovaj princip je vrlo jednostavan: za svaki
oblik imovine koji neko stie trebaimati porijeklo novca kojim je imovina
nabavljena.
Ovim metodom snano bi sestimulisalo da iz sektora sive ekonomije izau oni koji u
njoj najvie zarauju. Najmanjeanse za prelazak iz sive u regularnu ekonomiju ima
za najsiromanije. Njihov prihod izsive ekonomije slui im za ouvanje egzistencije.
Oni ne stiu bogatstvo bavei se sivomekonomijom. Tek snaniji privredni razvoj,
kroz kreiranje novih radnih mjesta, moeveliki dio siromanih prevesti u regularnu
ekonomiju. BiH ne moe voditi organizovanu i efikasnu borbu protiv sive ekonomije
sve dok vlasti nebudu spremne da eliminiu korupciju. Sprega korupcije, sive
ekonomije i kriminala (crneekonomije) je najgore stanje ekonomije koje se najtee
moe prevesti u regularnuekonomiju.
Polazna taka oslobaanja od ove sprege je uklanjanje korupcije.Korumpirane vlasti
ohrabruju sivu ekonomiju, nemaju autoriteta niti morala da jeogranie.. Korupcija
podstie najtee oblike sive ekonomije, odnosno one oblike koji su usferi sive
ekonomije zbog poveanja profita, a ne ouvanja egzistencije. BiH je
potrebnarevolucija transparentnosti kao polazna osnova borbe protiv kriminala i sive
ekonomije.Tek vlasti koje nemaju nita zajedniko sa korupcijom mogu biti iskreni
pokretai reformii uspostavljanja pravne drave koja je pogodan ambijent za
prevoenje sive ekonomije uregularnu zonu.

Zakonodavni okvir u kome se odvija poslovanje u BiH nije idealan, ali je injenica
da ondefinie obaveznost legalnog poslovanja. Visok nivo sive ekonomije u BiH
pokazuje dapravna drava ne funkcionie efikasno. Institucije vlasti ne primjenjuju
zakone dosljednoili ih ak primjenjuju selektivno. U takvim okolnostima ne moe se
ni provjeritiobjektivnost zakonskih rjeenja. Oito je da u sistemu vlasti ne postoji
odgovornost zaprimjenu zakona. Zbog rairenosti korupcije, kriminala i sive
16

ekonomije, to su oiti oblicikrenja zakona, niko od funkcionera nije pozvan na

odgovornost ili smijenjen. Cjelokupniiznos sive ekonomije nije socijalnog karaktera,
te se rairenost sive ekonomije ne moeiskljuivo pravdati siromatvom ljudi koji
privreduju u sivoj zoni.
Dobar dio siveekonomije u kojoj se dobro zarauje kreiran je u BiH na siromatvu
velikog broja ljudi.Siromatvo velikog broja ljudi je plat kojim se tite kreatori
unosnih poslova u sivoj zoni.Vlasti nemaju pravo da u ime siromatva velikog broja
ljudi amnestiraju od odgovornostiza sivu ekonomiju one koji zloupotrebljavaju to
siromatvo da bi nelegalno ostvarivalivelike zarade. Za vlasti koje to toleriu
opravdano se moe sumnjati da su korumpirane,odnosno da su partneri velikih
bosova sive ekonomije.

17

4. PRIORITETNI CILJEVI STRATEGIJE ZAPOLJAVANJA

2010 2014

Cilj strategije zapoljavanja u BiH je da unaprijedi puno, produktivno i slobodno

zaposlenje za sve. Glavni cilj strategije zapoljavanja u Bosni i Hercegovini da
povea kvantitet i kvalitetu radnih mjesta te promovira socijalnu ukljuenost i borbu
protiv nejednakosti meu spolovima.
Prioritetni ciljevi:9
-

Glavni prioritet je privreda BiH. Unaprjeenje kapaciteta kako bi se

omoguio odriv i snaan rast zapoljavanja i unaprjeenje kvaliteta radnog
mjesta, te smanjenje deficita produktivnog zapoljavanja i dostojanstvenog
rada.

Jednako vaan prioritet je poveanje relevantnosti obrazovanja i obuke

stjecanja vjetina, te razvoju ljudskih resursa ena i mukaraca. Ovaj nain je
najvaniji za doprinos da se krene veoj produktivnosti, rastu zapoljavanja i
rastu prihoda.

Tei prioritetni cilj bi bio unaprjeenje djelotvornosti, efikasnosti i

upravljanja politikama i institucijama trita rada.

U ovom periodu od 2010. 2014. Godine identificirani su sljedei opi ciljevi:10

2% godinje poveanje ukupne stope zaposlenosti

2,5% godinje poveanje stope zaposlenosti ena

Nezaposlenost mladih smanjena na 30% do 2014 godine

http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bsBA&template_id=108&pageIndex=1 ( 10.10.2013.)
10
http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bsBA&template_id=108&pageIndex=1 (10.10.2013.)

18

4.1.SMANJENJE

DEFICITA

PRODUKTIVNOG

ZAPOLJAVANJA

DOSTOJANSTVENOG RADA

Mjera 1 :Pruiti podrku uspostavljanja i razvoju malih i srednjih poduzea

Nedostatak kapitala predstavlja najvei problem privatnog sektora i postojeih malih

i srednjih poduzea. Neophodno je osigurati sredstva za proirenje postojeih malih i
srednjih poduzea i povoljnim financijskim poticanjima iz budeta i kreditima (dui
rok otplate, grejs period nia kamatna stopa i sl.) te na ovaj nain osigurala
sredstva

za

investiranje

odreeni

broj

radnika.

Osim toga postupak registracije poduzea vremenski skratiti i pojednostaviti.

Neophodno

je

osigurati

uvjete

za

rast

razvoj

postojeih

poduzea.

Takoer je vano provoditi reforme u oblasti indirektnog oporezivanja i socijalnih

doprinosa kako bi se ostvario vei stepen harmonizacije poreskog zakonodavstva.
Korupcija namee znaajne ekonomske trokove poduzea i usporava proces
ekonomskog rasta i razvoja. Stoga je neophodno poduzeti mjere za njenu eliminaciju
u sferi pokretanja poslovnih aktivnosti kao i u privrednim sporovima pred sudovima.
Poduzeima u osnivanju je potrebna podrka, cijeli program podrke kao npr:
Izrade plana poslovanja, podnoenje zahtjeva za dobivanje kredita i podsticajnih
sredstava, obuka poduzetnika i zaposlenika, promocije i sl.11

Mjera 2 : Smanjiti zaposlenost u neformalnoj ekonomiji i omoguiti

formalizaciju

Razviti politiku koja obuhvata podsticaje sankcije i preventivne mjere kako bi

olakao uspjean prelazak u formalnost npr. rastereivanje poslovanja u smislu
smanjivanja poreza i doprinosa socijalne sigurnosti, a s druge strane jednako vano
je razvoj ljudskih resursa.

11

http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bsBA&template_id=108&pageIndex=1 (10.10.2013.)

19

Sankcije za nepotivanje propisa bi mogle ukljuiti osiguranje punog provoenja

zakonskih odredbi koje se odnose na socijalno i zdravstveno osiguranje, bolje uvijete
rada, financijsku pomo, redovito radno vrijeme. Da bi se unaprijedilo potivanje
ovih propisa, vano je unaprijediti upravljake kapacitete upravljanja radne
administracije i inspekcije rada. Promoviranje povoljne poslovne klime je iznimno
vano za promoviranje formalizacije.

Mjera 3: Unaprjeivati lokalni ekonomski razvoj

Razviti ciljane mjere za podruja s najveom stopom siromatva i ne (pod)
zaposlenosti, s ciljem privlaenja produktivnog ulaganja i podsticanja ostvarenja
novih

radnih

mjesta

siromatva.

smanjivanje

Organizacije radnika i poslodavaca bi trebale imati posebno aktivnu ulogu u

osmiljavanju strategije lokalnog ekonomskog razvoja i dopiranja do najosjetljivijih
grupa.12

4.2. UNAPRIJEDITI

ZAPOLJAVANJE

ENE

MUKARCA

Mjera 1 : Uskladiti struno obrazovanje sa zahtjevima trita rada

Uvesti mehanizme za unaprjeenje integracije rada i uenja, a specijalizaciju
smanjiti kako bi se omoguilo zatvaranje uenika u uskim zanimanjima . Pitanja sa
jednakou spolova ugraditi u sistem strunog obrazovanja kako bi se izbjegla
budua

profesionalna

segregacija

ohrabrilo

uee

ena.

Unaprijediti kvalitetu poduavanja i uenja uvoenjem metodologija uenja u ijem

je

sreditu

uenik

usmjeravanja

12

na

rezultatima

http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bsBA&template_id=108&pageIndex=1 (10.10.2013.)

20

uenja.

Mjera 2 : Ukljuiti programe poduzetnikog obrazovanja u obrazovne

programe
Praktino kao i teorijsko poduzetnitvo treba postati sastavnim dijelom
srednjokolskog i veine fakultetskog obrazovanja. Uvesti posebne programe
omladinskog enskog moralnog i socijalnog poduzetnitva. Ova mjera bi bila uvod u
promoviranje svijesti o samozapoljavanju kao i javnog i privatnog partnerstva.
Mjera 3 : Meusektorska suradnja s socijalnih partnera u obrazovanju
Ova mjera nas upuuje da sistem obrazovanja treba biti usko povezan sa potrebama
ne samo trita rada nego i svih socijalnih partnera u dravi. Partneri bi trebali biti
ukljueni u folmuriranje i provoenje politika i programa strunog obrazovanja i
obuke.
Pri svakoj analizi koja se radi na bazi podataka iz zvaninih BiH statistika,
neophodno je uvrstiti i kvalitativno usporediti vie izvora uslijed popriline
nepouzdanosti svakog pojedinanog podatka.13

13

Hodi K., Arnaut E., Skripta makroekonomije - Sveuilite/Univerzitet Vitez Travnik, 2010.
God.; str. 61

21

Graf 2: Udio u ukupnoj neformalnoj zaposlenosti (mukarci i ene)14

Ovaj grafikon nam govori da je najvie ena zaposleno u poljoprivredi i to preko

60% ena, dok je najvei broj zaposlenih mukaraca je u graevinskoj i
preraivakoj industriji negdje oko 30%. Najmanje zaposlenih je u ugostiteljstvu
negdje oko 20%.

14

http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bsBA&template_id=108&pageIndex=1 (10.10.2013.)

22

4.3.

UNAPRIJEDITI

DJELOTVORNOST

EFIKASNOST

UPRAVLJANJE POLITIKAMA I INDUSTRIJAMA TRITA RADA

Mjera 1 : Poboljati izradu, monitoring i evaluaciju intervencija na tritu rada

Potreba procjene efikasnosti i efektivnosti intervencija na tritu rada, te
uspostavi indikatora uspjenosti da bi se moglo pratiti da li su intervencije realizirane
i adekvatno osmiljene.

Mjera 2 : Raspoloivost aktivnih mjera posebno za dugorono nezaposlene

mlade u nepovoljnom poloaju i nisko kvalificirana lica
Subvencionirano zapoljavanje da se omogui stjecanje radnog iskustva za
dugorono nezaposlene i grupe odvojene od trite rada. Pokrenuti programe
samozapoljavanja ciljano na mlade;ene u nepovoljnom poloaju. Usavravanje
vjetina i omoguavanje integracije u trite rada lica sa niskim obrazovnim
nivoima.15

15

http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bsBA&template_id=108&pageIndex=1 (10.10.2013.)

23

5. ZAKLJUAK

Tema ovog rada izgledala je jako primamljiva i lagana, no izradom ovog

seminarskog rada uvidjela sam da je tema jako kompleksna. GDP je najbolji
pokazatelj proizvodnje i zaposlenosti jedne drave. Ovo je najbolji pokazatelj
blagostanja u dravi. BiH je tranzicijska zemlja koja se ne moe pohvaliti velikom
stopom zaposlenosti u odnosu na zemlje u regionu. Strategija zapoljavanja
bosanskohercegovakog stanovnitva je izvaena i obeava provedbu istih.
U ovom radu hipoteza je potvrena. Sporo rekonstruiranje propalih poduzea i
promjena vlasnike strukture nakon ratnih razaranja, drava kao upravljako tijelo
nije dovoljno uinila da industrijsku proizvodnju

nadomjesti otvaranjem novih

radnih mjesta. Drava kao najvei faktor utjecaja na proizvodnju i zapsolenost nije
se snala u ulozi pravog i glavnog voe, koja e omoguiti vei izvoz, samim tim
poveati proizvodnju, otvaranje novih radnih mjesta i stopa zaposlenosti poveala,
sive ekonomije bi bilo sve manje. Nakon rata poduzea koja su unitena i propala,
nije bilo veih rekonstrukcija tih poduzea gdje su ljudi prije radili punim
kapacitetom, a sad gotovo nikako to je usporilo obnovu ranih mjesta.
Nae neznanje ograniava rast proizvodnje BiH, a samim time i zapoljavanje novog
kadra.

Nedovoljno kvalitetno obrazovanje predstavlja glavnu prepreku pri

zapoljavanju. U BiH je sve vie ne obrazovanih ljudi koji bi mogli da utjeu na

razvoj bosanskohercegovake privrede. BiH treba to vie ulagati u znanje
ovjeanstva kako bi danas sutra netko mogao voditi bosanskohercegovako
gospodarstvo i samu ekonomiju BiH.
Izraena siva ekonomija u BiH koja loe utjee na GDP. Siva ekonomija predstavlja
onaj dio ekonomske aktivnosti koji nije statistiki registrovan. Ljudi rade na crno ,
poduzea ne plaaju nikakve obveze, to loe utjee na GDP drave.
Vjerujem provedbi strategije i boljoj budunosti BiH kako u gospodarstvu tako i
ekonomiji openito.

24

LITERATURA

Knjige:
1. Hodi K., Arnaut E., Osnove ekonomije, Travnik, 2013.
2. Hodi K., Arnaut E., Skripta makroekonomije - Sveuilite/Univerzitet
Vitez Travnik, 2010.
3. N.Gregory Mankiw, Bai M., Vilgorac E., Skripta osnovi ekonomije
4. Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus; Ekonomija, - 18. Izdanje MATE
Zagreb
5. Zbornik radova, Internacionalna konferencija; Kako upravljati u vrijeme
krize, Univerzitet u Tuzli
Internet:
1. http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/Archive.aspx?langTag=bsBA&template_id=108&pageIndex=1
2. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/09248.pdf
3. http://www.fes.ba/publikacije/200910-SIVA-EKONOMIJA-U-BOSNI-IHERCEGOVINI_TOMAS.pdf
4. http://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna%20saradnja/BOS-

A-Strategija%20razvoja%20BiH.pdf

25