Pozitivna Disciplina

T
POZITIVNA
DISCIPLINA
ta je to i kako je provoditi
prof. dr. Joan E. Durrant
Save the Children se bori za prava djece. Svojim djelovanjem, u ivote djece irom svijeta
unosimo neposredna i trajna poboljanja.
Save the Children radi za:
Svijet koji potuje i cijeni svako dijete
Svijet koji slua djecu i ui
Svijet u kojem sva djeca imaju nadu i ansu
Naslov: Pozitivna disciplina: ta je to i kako je provoditi
ISBN: 978-974-7522-68-6
Save the Children Sweden Southeast Asia and the Pacific, 2007
Voditelj projekta: Dominique Pierre Plateau

Autorica: prof. dr. Joan E. Durrant
Oprema korica i produkcija:
Keen Media (Thailand) Co. Ltd.,
22nd Floor Ocean Tower II, 75/40 Sukhumvit 19
Bangkok 10110, Thailand
Primjerci ove publikacije mogu se dobiti od:
Save the Children Sweden
Regionalnog ureda za Jugoistonu Aziju i Pacifik
14. sprat, Maneeya Center, South Building
518/5 Ploenchit Road, Bangkok 10330, Thailand
Tel: +662 684 1046/7 Fax: +662 684 1048
Email: scs@seap.savethechildren.se
Website: http://seap.savethechildren.se
Prijevod ove knjige omoguio je i finansirao Save the Children Norway.

Prijevod: Udruenje mladih lingvista i prevodilaca u BiH
PREDGOVOR
Ovaj prirunik predstavlja odgovor na Svjetski izvjetaj o
nasilju nad djecom za 2006. godinu, globalno istraivanje
nad djecom koje su provele Ujedinjene nacije.
Istraivanjem je ustanovljeno da se zlostavljanje deava u
porodinim domovima djece u svim zemljama svijeta i da
se esto zasniva na odavno ukorijenjenim praksama u
kulturi, kao i na nedostatku svijesti o ljudskim pravima
djece.
U Svjetskom izvjetaju o nasilju nad djecom date su
preporuke za smanjenje nasilja nad djecom u njihovim
domovima. U ovim preporukama naglaava se znaaj:
promjene kulturolokih praksi koje doprinose nasilju nad
djecom, ukljuujui i ukidanje fizikog kanjavanja.
promoviranja nenasilne komunikacije i odnosa sa djecom.
usavravanja vjetina roditelja u nenasilnoj disciplini,

rjeavanju problema i rjeavanju konflikata.
potivanja djece kao kompletnih linosti i njihovih

porodica, njihovog dostojanstva i razvojnih potreba.
boljeg razumijevanja razvoja djeteta.
pojaane svijesti o pravima djece.
Ako elite saznati vie informacija o Svjetskom izvjetaju o

nasilju nad djecom, posjetite www.violencestudy.org.
POZITIVNA DISCIPLINA
iii
Predgovor
Koja su to prava djece?
Svi ljudi imaju osnovna prava. Ta prava odnose se na sve ljude, bez
obzira na njihovu rasu, boju koe, spol, jezik kojim govore, vjersku
opredijeljenost, uvjerenja, porijeklo, imovinsko stanje, status koji su dobili
roenjem ili sposobnosti.
Nisu samo odrasli ti koji imaju ljudska prava i djeca imaju svoja prava.
Ali, zbog toga to su djeca mala i ovise o roditeljima, odrasli ih esto ne
doivljavaju cjelovitim ljudskim biima koja imaju svoja prava.
Svjetske voe su 1989. prihvatile sporazum u kojem su utvrene osnove
ljudskih prava za svako dijete. eljeli su osigurati da svi ljudi svijeta znaju
da djeca imaju svoja prava.
Taj sporazum, Konvenciju o pravima djeteta, ratificirale su skoro sve
zemlje svijeta. Svaka zemlja koja ratificira taj sporazum obavezuje se na
to da e osigurati da djeija prava budu zatiena.
Konvencijom se priznaje da roditelji imaju primarnu ulogu u

odgoju djece. Roditelji su najvaniji uitelji svoje djece, njihovi uzori
i savjetnici.
Ali, roditelji nisu vlasnici svoje djece. Principima ljudskog prava
zagarantirano je da nijedna osoba ne moe biti neije vlasnitvo.
iv
Predgovor
Prema Konvenciji, djeci su zagarantirana sljedea prava:
Pravo na preivljavanje i puni razvoj njihovog potencijala:

odgovarajuu ishranu, smjetaj i pitku vodu
obrazovanje
zdravstvenu zatitu
slobodno vrijeme i razonodu
kulturne aktivnosti
informaciju o njihovim pravima
dostojanstvo
Pravo na zatitu od:

zlostavljanja i zanemarivanja
iskoritavanja i izrabljivanja
okrutnosti
Pravo na uee u odluivanju na nain da:

izraavaju svoja miljenja i da se njihova miljenja potuju
imaju utjecaja u pitanjima koja se na njih odnose
imaju pristup informacijama
slobodno se udruuju s drugima
Pozitivna disciplina zasnovana je na pravu djece na zdravi razvoj, zatitu

od nasilja, i suodluivanje u svom uenju.
Ovaj prirunik upuuje roditelje na koji nain mogu nauiti svoju djecu a
da pritom potuju njihova ljudska prava.
Ako elite saznati vie o Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima djeteta,

posjetite www.unicef.org/crc.
POZITIVNA DISCIPLIINA
SADRAJ
Predgovor
iii
Uvod u prirunik
Kome je namijenjen ovaj prirunik
Kako je strukturiran ovaj prirunik
1
5
7
Poglavlje 1:
ODREDITE SVOJE DUGORONE CILJEVE
11
Poglavlje 2:
PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU

Pruite toplinu
Pruite red i strukturu
23
24
31
Poglavlje 3:
RAZUMJETI KAO DJECA MISLE I OSJEAJU
41
0 do 6 mjeseci
6 do 12 mjeseci
1 do 2 godine
2 do 3 godine
3 do 5 godina
5 do 9 godina
10 do 13 godina
14 do 18 godina
43
47
51
59
65
73
101
109
Poglavlje 4:
RJEAVANJE PROBLEMA
123
0 do 6 mjeseci
6 do 12 mjeseci
1 do 2 mjeseci
2 do 3 godina
3 do 5 godina
5 do 9 godina
10 do 13 godina
14 do 18 godina
125
131
135
143
147
155
159
161
vii
Uvod
Poglavlje 5:
UZVRATITE POZITIVNOM DISCIPLINOM

Korak 1 Prisjetite se svojih ciljeva
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu, red i strukturu
Korak 3 Razmislite kako vae dijete misli i osjea
Korak 4 Rjeavanje problema
Korak 5 Uzvratite pozitivnom disciplinom
0 do 6 mjeseci
6 do 12 mjeseci
1 do 2 godine
2 do 3 godine
3 do 5 godina
5 do 9 godina
10 do 13 godina
14 do 18 godina
NAPOMENE:
Napomena o postporoajnoj depresiji
Napomena o bebinom plau
Napomena o raspoloenju roditelja
Napomena o tome kako da dom i predmete uinite
sigurnim za dijete
Napomena o ljutnji i bijesu roditelja
Napomena o negativizmu malog djeteta
Napomena o djeijim strahovima
Napomena o izljevima bijesa
Napomena o udaranju
Napomena o djeci i promjenama
Napomena o kritici i prigovaranju
Napomena o djeijoj ljutnji
Zakljuak
Biljeka o autorici
viii
165
166
168
170
171
172
173
179
191
213
227
255
267
287
178
184
190
197
204
212
219
226
233
240
247
273
331
333
UVOD U PRIRUNIK
Odgajati dijete znai otisnuti se na putovanje koje e vam

donijeti i radost i frustracije, koje e vas i razveseliti i iscrpiti.
Veliki je to izazov uzeti rukicu ljudskog bia koje je tek
dolo na svijet i usmjeravati ga ka odrasloj dobi, poduavati
ga svemu to treba da zna kako bi imalo sretan i uspjean
ivot.
U ivotu svakog roditelja ima trenutaka kada mu se ini da
je izazov gotovo nemogue nadvladati. Ponekad
jednostavno ne znamo ta da uradimo. Ponekad nam se ini
da nita to uradimo nije dobro. A ima i trenutaka kada nas
shrvaju svi drugi stresovi u ivotu.
Veina nas ui da bude roditelj u samom tom procesu.
Nemamo mnogo informacija o razvoju djeteta, pa se
uzdamo u vlastite instinkte i iskustva iz djetinjstva. Ali, u
mnogim sluajevima nai instinkti su ustvari samo
emocionalne reakcije o kojima nismo ba najbolje promislili.
A u nekim sluajevima i nae je iskustvo iz djetinjstva
negativno ili ak obiljeeno nasiljem.
Uvod
Posljedica toga je da mnogi roditelji misle da disciplina podrazumijeva

samo to da izrue i udare dijete. Drugi roditelji misle da je loe kada
izgube kontrolu nad svojim emocijama. A neki se osjeaju
bespomonim.
No, postoji i drukiji nain. Disciplina ustvari znai uenje. Uenje se
zasniva na odreivanju ciljeva za poduavanje, planiranju djelotvornog
pristupa i iznalaenju uspjenih rjeenja.
Konvencijom o pravima djeteta garantira se zatita djece od svih oblika

nasilja, ukljuujui i fiziko kanjavanje. Ovom Konvencijom priznaje se i
pravo djeteta na potovanje i dostojanstvo.
Pozitivna disciplina djetetu, kao onome ko ui, pristupa nenasilno i s
potovanjem. To je pristup u uenju kojim se djeci pomae da uspiju,
pruaju im se informacije i pomae njihov razvoj.
Djeca imaju pravo na zatitu od svih oblika nasilja.
lan 19.
Konvencije UN o pravima djeteta
Uvod
Ovaj prirunik zasniva se na rezultatima decenija istraivanja iz kojeg

smo nauili mnogo o razvoju djece i o tome kako uspjeno odgojiti
dijete. Pristup predoen u ovom priruniku zasniva se na tom
istraivanju.
Pozitivna disciplina je:

nenasilna,
usmjerena na rjeenje,
puna potovanja,
zasnovana na principima razvoja djeteta.
Pozitivna disciplina roditeljima daje temelj. To je niz principa koji se

mogu primijeniti u velikom broju situacija. Ustvari, to je skup principa
kojima se moete voditi u svim svojim interakcijama s djetetom, a ne
samo u problematinim situacijama.
Prema Konvenciji o pravima djeteta, roditeljima se priznaje da imaju
pravo na pomo dok ispunjavaju svoju vanu ulogu. Namjena ovog
prirunika je da se prue informacije i podrka koje e roditeljima
pomoi da svoje dijete naue poslunosti bez primjene nasilnih metoda.
Roditelji imaju pravo na podrku i pomo u odgoju djece.
lanovi 18. i 19.

Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta
Uvod
U pozitivnoj disciplini spojeno je:

ono to znamo o zdravom razvoju djece,
rezultati istraivanja o uspjenom odgoju i
principi prava djeteta.
Istraivanje o zdravom
razvoju djeteta
Pozitivna
disciplina
Istraivanje
o uspjenom
odgoju
djeteta
Principi
prava
djeteta
Uvod
Kome je namijenjen ovaj prirunik

Ovaj prirunik namijenjen je roditeljima djece svih uzrasta. Bavi se
uobiajenim problemima koji se javljaju u periodu od roenja do kraja
adolescencije. Saznanja koja sadri mogu biti korisna za svaku
porodicu.
Prirunik je namijenjen i onima koji e postati roditelji. Moe biti vrlo
koristan da ponete unaprijed razmiljati o roditeljskim dunostima.
Onda kada smo upueni u izazove i kada smo na njih pripremljeni, vei
su i izgledi da emo se s njima uspjeno suoiti.
Prirunik je namijenjen i onima koji pruaju podrku roditeljima, kao to
su edukatori roditelja, facilitatori roditeljskih grupa, te socijalni radnici
zadueni za podrku porodicama.Mogu ga koristiti i pojedinci a i grupe,
s ciljem da se pokrene diskusija i potakne rjeavanje problema.
Neka djeca imaju posebne tekoe koje nisu tipine za njihov uzrast.
U njih spadaju autizam, sindrom nepanje hiperaktivnost (ADHD),
poremeaji iz grupe fetalnih alkoholnih poremeaja (FASD), smetnje u
razvoju i oteenje mozga. Ako je ponaanje vaeg djeteta izrazito
problematino, trebate to prije potraiti savjet i pomo. Iako
informacije u ovom priruniku mogu biti korisne za svaku porodicu,
roditeljima djece sa atipinim stanjima preporuuje se da potrae
dodatne savjete od specijalno obuenih strunjaka, kao to su
porodini ljekari i medicinske sestre u javnom zdravstvu.
Uvod
ta to nije pozitivna disciplina
Pozitivna disciplina nije pretjerano popustljiv odgoj djeteta.

Pozitivna disciplina nije to da djetetu dozvolite da radi sve to ono eli.
Pozitivna disciplina ne sastoji se u tome da nema pravila, ogranienja ili
oekivanja.
Pozitivna disciplina nisu kratkorone reakcije ili alternativne kazne
amaranju i udaranju.
ta to jeste pozitivna disciplina

Pozitivna disciplina jesu dugorona rjeenja koja razvijaju samodisciplinu
vaeg djeteta.
Pozitivna disciplina jeste jasno saopavanje vaih oekivanja, pravila i
ogranienja.
Pozitivna disciplina jeste to da sa vaim djetetom izgradite odnos koji e biti
pun uzajamnog potovanja.
Pozitivna disciplina jeste to da dijete poduite vjetinama koja e trajati cijeli
ivot.
Pozitivna disciplina podrazumijeva poveanje sposobnost i samopouzdanja
vaeg djeteta kako bi moglo rijeiti problematine situacije.
Pozitivna disciplina podrazumijeva da dijete nauite pristojnosti, nenasilju,
empatiji, samopotovanju, ljudskim pravima i potovanju prema drugima.
Uvod
Kako je strukturiran ovaj prirunik

Prirunik je organiziran prema redoslijedu faza i koraka. Svaka faza
nadovezuje se na onu prethodnu. Prema tome, najbolje bi bilo da
proitate cijeli prirunik i da provodite vjebe redom kojim su date.
Dok budete razvijali svoje vjetine pozitivne discipline, sjetite se da smo
svi mi i roditelji i djeca podjednako oni koji ue. Svi mi pokuamo,
doivimo neuspjeh, pokuamo ponovo i konano uspijemo.
Odgajanje djeteta nije odredite, ve putovanje.

A za svako putovanje moramo biti pripremljeni.
Ponimo tako to emo razmisliti o opremi koja e nam biti potrebna da bi

putovanje bilo uspjeno.
Uvod
Pozitivna disciplina je pristup u odgajanju djeteta.

To je nain razmiljanja.
Oslanja se na etiri principa uspjenog odgajanja djeteta fokusiranje
na odreivanje dugoronih ciljeva, osiguravanje srdanosti, topline i
strukture, razumijevanje naina na koji djeca misle i osjeaju i rjeavanje
problema.
Sastavni elementi pozitivne discipline
Rjeavanje
problema
Razumijevanje naina na
koji djeca misle i osjeaju
Pruanje
topline
Uspostavljanje
reda i
strukture
Odreivanje dugoronih ciljeva
Uvod
Svako od naredna etiri poglavlja fokusira se na jedan od tih principa.

U prvom se obrazlae razlika izmeu kratkoronih i dugoronih ciljeva
odgajanja djeteta. Ovdje ete razmisliti o vlastitim ciljevima za razvoj
vaeg djeteta.
U drugom poglavlju objanjava se zato je znaajno da svome djetetu
pruite srdanost, toplinu i strukturu. Razmislit ete o tome kako vi to
radite i kako to jo bolje moete raditi.
Tree poglavlje e vas provesti kroz faze razvoja djeteta.
U ovom su poglavlju predoene informacije o tome kako djeca
razmiljaju i osjeaju u razliitim uzrastima i zato se ponaaju tako kako
se ponaaju.
U etvrtom poglavlju navedeni su primjeri tipinog ponaanja djece u
razliitoj dobi. Vjebat ete rjeavanje problema kako biste otkrili zato bi
se djeca mogla tako ponaati.
U petom ete objediniti sve ove informacije. Uradit ete evaluaciju
djelotvornosti razliitih mjera odgovora na ponaanja opisana u etvrtom
poglavlju. Vjebat ete pristup pozitivne discipline i stei bolje
razumijevanje o tome zato je on tako uspjean.
Preporuuje se da svoje vjetine ostvarujete postepeno.

Vano je da razumijete sve principe pozitivne discipline prije nego to je
pokuate provesti.
Ipak, dok budete ostvarivali interakciju sa svojim djetetom, ponite
razmiljati o dugoronim ciljevima, nainima na koje moete pruiti
toplinu i strukturu, kao razloge zbog kojih bi se vae dijete moglo
ponaati tako kako se ponaa. Postepeno, va nain razmiljanja
poet e se mijenjati. A zatim e se, uz praksu, vae vjetine usavriti.
Uvod
Sastavni elementi pozitivne discipline nisu vani samo u prvim

godinama ivota vaeg djeteta. Oni su od sutinskog znaaja tokom
itavog razvoja djeteta.
ak i onda kada vaem djetetu bude 20 godina, vi ete moi koristiti ove
principe kako biste mu pomogli da donese odluke, rijei probleme i
iznae konstruktivne pristupe konfliktu.
10
Odredite svoje
dugorone
ciljeve
POGLAVLJE 1
ODREDITE SVOJE DUGORONE CILJEVE
Podizanje djeteta od dana kada se rodi pa dok ne odraste

jedna je od najvanijih stvari koje emo ikada raditi. Ipak,
mnogi od nas poinju ovo putovanje a da nisu ni razmislili
gdje na kraju ele zavriti.
U ovom ete poglavlju razmisliti o tome koji su to vai ciljevi
u odgajanju djeteta. Ti ciljevi predstavljat e osnovu na koju
ete nadograivati svoje vjetine i sposobnosti u pozitivnoj
disciplini.
11
Poglavlje 1
Zamislite sljedee
U vaem domu poinje jedno tipino jutro.
Vae dijete se sprema za kolu i ve je kasno.
ta je to to elite da dijete postigne ovog jutra?
Drugim rijeima, koji su to vai ciljevi u odgajanju djeteta za ovo jutro?
12
Odredite svoje dugorone ciljeve
Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 1

Navedite pet stvari za koje se nadate da e ih vae dijete izvriti
prije nego to ovog jutra izaete iz kue.
1.
2.
3.
4.
5.
13
Poglavlje 1
A sada razmislimo o vrstama ciljeva koje ste naveli.

Da li ste za vae dijete naveli ciljeve kao to su:
da se brzo obue?
da brzo pojede doruak?
da vas poslua?
da odmah uradi ono to ste mu rekli?
Ovo su kratkoroni ciljevi.
Kratkoroni ciljevi su oni koje roditelji ele postii upravo u tom asu.
Naprimjer, moda elite da vae dijete:
odmah obue cipele
da se odmah skloni sa ceste
da odmah ue u kuu
da odmah prestane udarati sestru
14
Dani roditelja ispunjeni su pokuajima da pronau naine kako da postignu

svoje kratkorone ciljeve. Ovo je prava istina o odgajanju djeteta.
Ustvari, esto iz vida gubimo ono to smo stvarno htjeli postii.
Zamislite ovo
Vae dijete je posve odraslo. Upravo ete proslaviti njegov 20. roendan.
Zatvorite oi i zamislite kako e vam dijete izgledati u toj dobi.
Kakva osoba se nadate da e vae dijete biti u toj dobi?
Kakav odnos elite imati sa svojim djetetom kada bude u tom uzrastu?
15
Poglavlje 1
Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 2

Navedite pet osobina za koje se nadate da e ih vae dijete imati
kada mu bude 20 godina.
1.
2.
3.
4.
5.
16
A sada razmislimo o vrstama ciljeva (osobina) koje ste naveli.
Da li ste naveli:
da dobro rjeava probleme?
da ima dobru komunikaciju?
da ima dobar odnos sa vama?
da se brine o vama kada budete stari?
da suosjea sa drugim ljudima i da ih potuje?
da razlikuje dobro od loeg?
da je spreman preuzeti odgovornost za svoje postupke?
da je osoba koja posjeduje osjeaj asti i moralnog integriteta?
da bude odan porodici i prijateljima?
da bude dobar i predan partner svom supruniku?
da je osoba u koju se moe pouzdati?
da je motiviran da se izbori sa tekim izazovima?
da je u stanju razmiljati neovisno?
17
Poglavlje 1
Dugoroni ciljevi su oni koje roditelji ele ostvariti dok im djeca ne odrastu.
Naprimjer, moda ete eljeti da vae dijete bude:
-srdano i da voli pomoi drugima
-obzirno i uljudno
-osoba koja donosi pametne odluke
-potena i pouzdana osoba
-nenasilno
-da se prema vama brino ophodi
-da bude brian i njean roditelj
Potrebno je vremena da se postignu dugoroni ciljevi obino je to

mnogo godina. Ali, oni ine samu sutinu i bit roditeljstva i odgajanja
djeteta.
Dugoroni ciljevi su oni koje

roditelji ele ostvariti prije nego to
im djeca odrastu.
18
Jedna od najteih stvari u odgajanju djeteta jeste ispuniti dugorone ciljeve

dok istovremeno ispunjavate i kratkorone zato to su te dvije vrste ciljeva
esto u suprotnosti.
Vratimo se na primjer vaeg djeteta koje se sprema za kolu.
Kasno je. Vae dijete mora pojesti doruak, obui se, oprati zube i izai iz
kue na vrijeme.
Sve to u ovom trenutku elite jeste da vam dijete stigne u kolu na vrijeme.
Pod stresom ste. Vaem djetetu se nimalo ne uri i panju mu odvlae
druge stvari. Postajete frustrirani.
Moda ete povikati na dijete ili ga ak i udariti kako biste ga natjerali da
pouri.
U ovom trenutku vi ste se fokusirali na svoj kratkoroni cilj da dijete
odmah izae iz kue.
19
Poglavlje 1
Meutim, ta se deava s vaim dugoronim ciljevima?
Kada viete na dijete, da li ga time uite da bude uljudno?
Kada udarite dijete, da li ga tako uite da rjeava probleme?
Nain na koji se ponaamo u kratkoronim situacijama predstavlja model

za nau djecu. Oni ue da se nose sa stresom onako kako vide da mi to
radimo. Ako viemo na njih i ako ih udaramo kada smo pod pritiskom, to
je ono to e djeca nauiti da i sama rade.
Roditelji na kratkorone frustracije esto reagiraju na nain koji ometa

njihove dugorone ciljeve. Vikanjem i udaranjem svoje ete dijete samo
nauiti suprotnom od onoga to, u dugoronom smislu, elite da ono
naui.
Svaki put kada ovako reagirate, gubite priliku da svom djetetu pokaete
bolji nain.
Kako moete ispuniti i svoje kratkorone i dugorone ciljeve?
20
Kljuna stvar za uspjenu i djelotvornu disciplinu je da kratkorone izazove

posmatrate kao priliku da radite na vaim dugoronim ciljevima.
Kada osjeate da postajete frustrirani, to je znak da imate priliku da svoje
dijete nauite neemu vanom neemu to je mnogo vanije od toga da
smjesta obue cipele.
Imate priliku da dijete nauite kako da:
-upravlja stresom
-komunicira s potovanjem
-rjeava konflikt bez udaranja
-uzme u obzir osjeaje drugih ljudi
-postigne va cilj a da pritom ne povrijedi druge fiziki ili emocionalno.
Svaki put kada ste frustrirani ili nezadovoljni, imate mogunost da budete
uzor svome djetetu. Ako se s tim dobro nosite, svom djetetu pokazujete
kako da i ono izae na kraj sa vlastitom frustracijom.
Kako je to mogue? Mogue je uvjebavanjem pozitivne discipline.
21
Pruite
toplinu, red
i strukturu
POGLAVLJE
CHAPTER21
PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU

Vai dugoroni ciljevi ine osnovu na koju nadograujete
svoje vjetine pozitivne discipline. Da biste razvili te
vjetine potrebna su vam dva instrumenta toplina, te
red i struktura.
U ovom poglavlju nauit ete ta su to toplina, red i
struktura i zato su one vane. Razmislit ete o tome
kako svom djetetu moete pruiti toplinu, red i strukturu
na nain koji e vas dovesti do vaih dugoronih ciljeva.
Pruanje topline
Uspostavljanje
reda i strukture
23
Poglavlje 2
Pruanje topline
ta je toplina?
emocionalna sigurnost
bezuslovna ljubav
verbalna i fizika naklonost
potovanje prema djetetovom razvojnom nivou
osjetljivost prema potrebama djeteta
empatija s djetetovim osjeajima
24
Pruite toplinu, red i strukturu
U toplom i srdanom porodinom ozraju, djeca ele udovoljiti svojim

roditeljima.
Toplina ohrabruje kratkoronu poslunost i udovoljavanje zahtjevima i ui

dijete dugoronim vrijednostima.
25
Poglavlje 2
Ovo su neki od naina kako roditelji svoju djecu obasipaju toplinom.

Tako to kau: "Volim te.
Tako to pokazuju svojoj djeci da su voljena ak i onda kada urade

neto pogreno.
Tako to im itaju.
Tako to ih grle.
Tako to ih tjee kada su

povrijeena ili uplaena.
Tako to ih sluaju.
Tako to situaciju sagledavaju i sa njihove take gledita.
Tako to ih pohvale.
26
Tako to se igraju sa njima.
Tako to se smiju sa njima.
Tako to im pruaju podrku kada se suoavaju sa izazovima.
Tako to ih hrabre kada moraju uraditi neto teko.
Tako to im kau da vjeruju u njih.
Tako to uvaavaju njihov trud i uspjehe.
Tako to pokazuju da im vjeruju.
Tako to se ale i zabavljaju sa njima.
27
Poglavlje 2
Vjeba Zato je toplina vana?

Da biste razumjeli zato je toplina tako vaan dio discipline,
zamislite da poinjete uiti novi jezik.
1. Da li ete bolje nauiti ako vam va uitelj:

a) kae ta je to to radite dobro, ili
b) govori samo kad neto pogreno uradite?
2. Da li ete nauiti bolje ako se osjeate:

a) sigurno uz svog uitelja, ili
b) ako se bojite da e vas udariti ako pogrijeite?
3. Da li ete uiti bolje ako mislite:

a) da e va uitelj biti uz vas i podrati vas, bez obzira
koliko puta pogrijeili, ili
b) da e ljutito izjuriti iz prostorije ako pogrijeite?
4. Da li ete eljeti da ugodite uitelju koji je:
a) ljubazan i uviavan, ili
b) koji vie na vas, zbunjuje vas i kritizira?
5. Da li ete eljeti da nauite druge jezike ako vam va uitelj:

a) govori kako ste sposobni, ili
b) govori da ste glupi?
6. Da li ete htjeti svome uitelju kazati da imate problema, ako
oekujete:
a) da e vas sasluati i pomoi vam, ili
b) da e se naljutiti i kazniti vas?
28
Vjeba pruanje topline

Navedite pet naina na koje svome djetetu pruate toplinu.
1.
2.
3.
4.
5.
29
Poglavlje 2
Koji od ovih naina
vaem djetetu daje osjeaj emocionalne sigurnosti?
vaem djetetu daje osjeaj bezuslovne ljubavi?
vaem djetetu pokazuje verbalnu i fiziku naklonost?
pokazuje potovanje prema razvojnom nivou vaeg djeteta?
pokazuje osjetljivost prema potrebama vaeg djeteta?
pokazuje suivljenost sa osjeajima vaeg djeteta?
30
Uspostavljanje reda i strukture

ta je red i struktura?
jasne upute za ponaanje
jasno izraena oekivanja
jasno objanjeni razlozi
podrka da se djetetu pomogne da uspije
poticanje djeteta da razmilja samostalno i neovisno
pregovaranje i prevladavanje problema
Red i struktura vaem djetetu pomau da naui ono to je vano.
Red i struktura mu pomau da shvati svoje greke i uradi sve to moe da ih ispravi.
31
Poglavlje 2
Red i struktura vaem djetetu pruaju informacije koje su mu potrebne da

uspije sljedei put.
Oni mu daju instrument potreban da rijei probleme onda kada vi niste tu.
Red i struktura djetetu pokazuju kako da rijei nesporazume sa drugim

ljudima na konstruktivan, nenasilan nain.
32
Evo nekih naina kako roditelji svojoj djeci usauju red i strukturu:
Pripremaju ih za teke situacije tako to im govore ta da oekuju i
kako se s tim mogu nositi.
Objanjavaju im razloge za pravila.
Razgovaraju s djecom o pravilima i sasluaju njihovo miljenje.
Pomau djeci da pronau naine kako da isprave svoje greke

na nain koji im pomae da naue.
Pravedni su i fleksibilni. Kontroliraju ljutnju.
33
Poglavlje 2
Objasne svoje stajalite i sasluaju miljenje djeteta.
Ue ih posljedicama koje njihovi postupci imaju na druge ljude.
Djeci pruaju informacije potrebne da donesu dobre odluke.
esto razgovaraju s djecom.
Izbjegavaju djeci prijetiti da e ih udariti, da ih vie nee voljeti, da e

im doi udovita, i svim onim stvarima kojih se djeca plae.
Prema djeci se ophode kao pozitivan uzor i savjetnik.
34
Vjeba Zato su red i struktura vani?

Da biste razumjeli zato su red i struktura tako vaan dio discipline,
zamislite opet da poinjete uiti novi jezik.
1. Da li ete bolje nauiti ako vam va uitelj:

a) pokazuje kako se izgovaraju nove rijei i ako vas ui pravilima
pravilnog pisanja rijei, ili
b) ako od vas oekuje da sami otkrijete kako se piu nove
rijei i kanjava vas ako pogrijeite?
2. Da li ete eljeti da nauite vie ako va uitelj:
a) priznaje i cijeni vae pokuaje, ak i ako nisu savreni, ili
b) ako vam prijeti da e vas kazniti ako pogrijeite?
3. Da li ete nauiti bolje ako vam uitelj:
a) daje informacije potrebne kako biste uspjeno uradili test, ili
b) ako vam ne prua potrebne informacije a onda se ljuti kada ne
proete test?
4. Da li ete eljeti ugoditi uitelju koji:
a) sa vama razgovara o vaim grekama i pokazuje vam kako ih
ispraviti sljedei put, ili
b) vas udara kad pogrijeite?
5. Da li ete eljeti da nauite jo jezika ako vam va uitelj:
a) daje korisne sugestije, savjete, i potie vas da pokuate, ili
b) govori da to nikada neete biti u stanju nauiti?
6. Da li ete htjeti svome uitelju kazati kada imate problema, ako
oekujete da:
a) e pokuati da shvati zato imate tekoa i pomoi vam da
naete novi pristup, ili
b) e se naljutiti i kazniti vas?
35
Poglavlje 2
Vjeba uspostavljanje reda i strukture

Navedite pet naina na koje uspostavljate red i strukturu pri odgoju
svog djeteta..
1.
2.
3.
4.
5.
36
Koji od ovih naina

vaem djetetu daje jasne smjernice kako se ponaati?
jasno izraava vaa oekivanja?
objanjava djetetu vae rasuivanje?
pomae vaem djetetu da uspije?
potie vae dijete da samostalno razmilja?
obuhvata pregovaranje sa vaim djetetom?
37
Poglavlje 2
Pozitivna disciplina objedinjuje toplinu, red i strukturu u toku razvoja

vaeg djeteta od ranog djetinjstva do rane odrasle dobi.
To je nain razmiljanja koji roditeljima pomae da dostignu svoje

kratkorone i dugorone ciljeve.
To je nain da djeca naue kako da:

rjeavaju probleme
misle svojom glavom
slau se s drugima
sukobe rjeavaju na nenasilan nain
urade ispravnu stvar onda kada niste tu.
38
Pozitivna disciplina zasniva se na ideji da djeca na ovaj svijet dolaze bez

znanja o tome ta od njih oekujemo.
Djeca ue. A najbolje ue kada imaju podrku i informacije. Djeci razliite
dobi potrebne su razliite vrste podrke i informacija.
Toplina = Podrka
Red i struktura = Informacije
U sljedeem poglavlju opisano je kako se djeca razvijaju. Ovo e vam

pomoi da razmislite o vrstama topline, reda i strukture koji su im potrebni u
razliitim uzrastima.
39
3
Razumjeti kako
djeca misle i
osjeaju
POGLAVLJE 3
RAZUMJETI KAKO DJECA MISLE I OSJEAJU

Trei sastavni element pozitivne discipline jeste razumijevanje
naina na koji djeca misle i osjeaju.
Kada
svijet
posmatramo
oima
jednogodinjaka,
petogodinjaka, ili djeteta od 13 godina, poinjemo shvatati
njihovo ponaanje. Tada moemo biti mnogo korisniji uitelji.
U ovom ete poglavlju nauiti kako ostvariti svoje ciljeve u
odgoju djeteta tako to ete mu pruiti toplinu, red i strukturu
koji su adekvatni datoj fazi razvoja u kojoj se nalazi vae
dijete.
Razumijevanje nain na koji djeca misle

i osjeaju
Pruanje topline
Uspostavljanje
reda
i strukture
41
Razumjeti kako djeca misle i osjeaju
0 do 6 mjeseci
0 do 6 mjeseci
Vaa novoroenad su tek dola na ovaj svijet.
Ona ne razumiju ba puno stvari. Lako se uplae. Potrebno im je da znaju

da su sigurna i zatiena.
U ovoj je fazi veoma bitno da roditelji bebi prue mnogo topline i panje.
Red i struktura u ovoj fazi nisu potrebni. Bebe ne mogu razumjeti pravila ili
objanjenja. Sve to im treba jeste da znaju da e njihove potrebe biti
ispunjene.
Male bebe ne znaju niti jednu jedinu rije. One plau kako bi nam dale na
znanje da im je neto potrebno. Brzo naue da li mogu oekivati da ih
sluamo i da li emo udovoljiti njihovim potrebama.
Najvanija stvar koju roditelji mogu uraditi u ovoj fazi jeste da odgovore na
potrebe svojih beba i da nastoje uiniti sve to mogu kako bi shvatili ta je to
to je bebi potrebno.
43
Poglavlje 3
Jedna od stvari koja je bebama najpotrebnija jeste da ih dre u rukama, da

ih maze i miluju, da ih njiu i da ih nose.
Za odnos s vaom bebom veoma je vano da je tetoite i mazite. Ako se

vaa beba uz vas osjea sigurno, onda se nee plaiti da naui nove
stvari kada za to bude vrijeme.
Milovanje i maenje vano je i za razvoj mozga vae bebe. Kada bebu

uljuljkujete i nosite, to djeluje poput hrane za mozak, ime se grade veze
izmeu modanih elija.
44
Pa one ak i ne znaju ta znai lud! Ne znaju ni zato plau! Ponekad ih i

vlastiti pla moe uplaiti.
Upamtite da je pla normalna pojava. ak je normalno da se pla nastavi i

onda kada pokuavate smiriti i utjeiti svoju bebu. A normalno je i da traje
due vrijeme, naroito uveer.
U ovoj fazi, najvanije to roditelji mogu

uraditi jeste da svojoj bebi pokau da je
sigurna. Ako se beba uz vas osjea
sigurno, kod nje e se razviti snana
privrenost prema vama.
Ta privrenost bit e osnova vaeg odnosa

sa djetetom u godinama koje budu
uslijedile.
45
0 do 6 mjeseci
Male bebe ne razumiju svoje osjeaje. One ne znaju ni kako se vi osjeate.

Kada plau, to ne ine zato da bi vas pokuale izluditi.
Poglavlje 3
U ovom stadiju, bebe ue kako da koriste svoje miie. Ue da hvataju i

vau. One vole da grabe razne predmete i sve stavljaju u usta.
Hvatanjem i vakanjem predmeta razvijaju se bebini miii. Hvatanjem

beba ui kako koristiti ruke i prstie. vakanjem vjeba miie koji e joj
biti potrebni da jede vrstu hranu i da govori.
Kada vam beba uhvati nakit i stavi ga u usta, ona zbog toga nije
nevaljala. Ona se samo ponaa prema svojim instinktima. Ona koristi
jedini nain koji ima da bi nauila ta su ti predmeti. A time i vjeba vrlo
vane miie.
im bebe dou u fazu da mogu stavljati predmete u usta, dunost

roditelja je da se pobrine da u blizini ne bude nita to bi im moglo nauditi.
Ako bebe stave u usta sitne predmete, mogu se uguiti. Ako u usta stave
hemikalije ili prljavtinu, mogu se razboljeti.
Izuzetno je vano da iz bebinog okruenja uklonite sve stvari i predmete

koji bi joj mogli nakoditi ako ih dira ili vae.
Upamtite da bebe u ovom uzrastu ne razumiju ta je to opasnost. Najbolje

rjeenje je da se pobrinete da je bebino okruenje sigurno. Kasnije, kako
se njegove jezike sposobnosti i shvatanje budu razvijali, moete poeti
svoje dijete uiti tome ta je opasnost.
46
6 do12 mjeseci
6 do 12 mjeseci
U ovoj dobi, bebe obino manje plau, a vie se smiju.

Kada plau, to je moda zato to se boje da ste otili. Beba u ovom uzrastu
e primijetiti da ste izili iz sobe, ali jo uvijek ne shvata da ete se vratiti.
Ovo moe biti veoma zastraujue za bebu. Moe se osjeati potpuno
bespomono.
Jedan od vaih najvanijih zadataka u ovoj fazi jeste da izgradite povjerenje
svoje bebe u vas. Bebi je potrebno da zna da ste uvijek u blizini.
47
Poglavlje 3
Bebe ovog uzrasta mogu plakati i zbog toga to im izbijaju zubi. Nicanje
zuba moe uzrokovati dosta bola, ali vam beba jo uvijek ne moe rei
da je to ono to je boli.
Drugi razlog za pla u ovoj dobi je bolest. Budui da jo uvijek ne zna

govoriti, beba vam ne moe rei kada se ne osjea dobro.
Bebe ne znaju kako da vam kau da imaju povienu temperaturu,

glavobolju, da ih boli stomak, da imaju upalu grla, ili da osjeaju
muninu. Jedino mogu plakati.
Jo jedan razlog zbog kojeg bebe plau je taj to njihovi mozgovi

postaju organizirani.
Normalno je da bebe plau u isto vrijeme svake noi. To je znak da
njihova tijela i mozgovi razvijaju i poprimaju odreeni ritam. Plakanje je
dio tog procesa.
No, vaa beba ne razumije ta joj se deava. Pomoi e joj ako zna da
ste blizu kada je svladaju osjeanja koja prate plakanje.
Djeca imaju pravo na brigu i usmjeravanje

koje je u skladu sa njihovim razvojnim mogunostima.
lan 5.
48
Bebe ue glasove svog maternjeg jezika onda kada im roditelji odgovaraju

na tepanje. Kada vaa beba izgovori ba, moete joj uzvratiti sa ba ba
ba.
Kada odgovarate na tepanje vae bebe,

ona ui da je ba vaan zvuk i
usavrava njegovo izgovaranje. Uskoro
e taj glas prerasti u rije.
Ona ui i to da ete, kada ona govori, vi
sluati i odgovoriti.
Kada odgovarate na tepanje i prve rijei svoje bebe, vi time potpomaete

jedan od najvanijih sastavnih elemenata vaeg odnosa komunikaciju.
U ovoj ranoj fazi, moete svome djetetu pomoi da izrazi ono to osjea.
Moete mu pokazati i da ete sluati ta ima rei i da ete potivati
njegova nastojanja da komunicira sa vama.
49
6 do 12 mjeseci
Jedna od najuzbudljivijih stvari koje se deavaju u ovoj fazi je da bebe

poinju govoriti. One u poetku tepaju. Umiju napraviti zvuke kao to su
ba ili da ili ma.
1 do 2 godine
Tokom ove faze vaa djeca e poeti hodati i doivjeti nevjerovatnu jeziku
eksploziju!
Hodanjem se sve mijenja. Sada vae dijete moe ii gdje god eli. Moe
dohvatiti stvari koje prije nije moglo dohvatiti.
Oduevljeno je svojom novosteenom neovisnou. Voli istraiti svaki
kutak. eli sve dodirnuti i sve okusiti.
Ovo istraivanje za vae dijete predstavlja putovanje prepuno otkria. To je

nain na koji spoznaje i ui o svom fascinantnom svijetu.
Svoj djeci je potrebno da istrauju, dodiruju, okuse. To je apsolutno

neophodno za njihov modani razvoj.
Kada istrauje, vae dijete postaje naunik. Izvodit e eksperimente da

otkrije koji predmeti prave buku, koji predmeti padaju, a koji plutaju. Pomou
ovih eksperimenata ui o stvarima u svijetu.
51
1 do2 godine
Ovo je doba izvanrednih promjena!
Poglavlje 3
Recimo, dijete e iznova i iznova putati igraku da padne. To ne radi

da bi vas iznerviralo. Radi to da bi shvatilo ta je padanje ustvari.
Stavit e ruku u hranu da otkrije njenu kakvou i sastav. Stavljat e
igrake u usta da uvidi kakvog su okusa. Ispljunut e hranu da otkrije
kakav je to osjeaj.
Nijedno od ovih ponaanja nije zloesto. Zadatak vaeg djeteta u
ovoj razvojnoj fazi je da otkriva svoj svijet. Dijete je istraiva.
Zadatak je roditelja osigurati da taj svijet bude siguran za istraivanje.
Ako va mali pentravac moe istraivati a da mu ne prijeti nikakva
opasnost, za vrlo kratko vrijeme e mnogo nauiti. Nauit e i to da je
njegov svijet sigurno mjesto.
52
Uz sve to istraivanje, vae e dijete vrlo brzo nauiti nevjerovatan broj novih
rijei. eljet e da zna naziv svih tih stvari koje vidi.
Ovo je odlina prilika da kod svog djeteta razvijete bogat rjenik i prenesete
mu ljubav prema rijeima. Vano je da:
sa njim razgovarate
1 do 2 godine
itate mu
sluate ga
odgovarate na njegova
pitanja
Tokom ove faze va zadatak je da njegujete sve jau nezavisnost svog

djeteta.
Treba znati da ete potivati njegovu potrebu za nezavisnou i da ete
podrati njegovu jaku elju da ui.
53
Poglavlje 3
Potreba malog djeteta da bude nezavisno moe dovesti do odreenog

sukoba sa vama.
U ovoj fazi dijete poinje govoriti Ne! Kada malo dijete kae Ne!, to
nije zbog toga to vam prkosi niti to je neposluno. Ono samo
pokuava da vam kae kako se osjea.
Iako mala djeca znaju imena mnogih predmeta, jo uvijek ne znaju

kako da imenuju osjeanja. Njima je jako teko da objasne svoje
osjeaje.
Kada malo dijete kae Ne! moe biti da pokuava rei:
To mi se ne svia.
Ne elim da idem.
elim to.
elim da sam izaberem ta u obui.
Nezadovoljan sam.
54
Isto tako, ne razumiju kako se drugi ljudi osjeaju. Ako ne mogu da

imenuju i navedu svoja osjeanja, zasigurno nisu u stanju imenovati ni
osjeaje neke druge osobe.
Kada urite i kada se vae dijete jo nije obuklo, to nije zato to ono eli
da zakasnite. To je zbog toga to ne razumije zato morate otii upravo
sada ba onda kad ono crta svoje remek-djelo.
Kada pada kia i elite da dijete obue kabanicu, a ono kae Ne!, ono
vam to ne govori zato to je neposluno. Ono to govori zato to jo uvijek
ne razumije kakav je to osjeaj pokisnuti ili zato to eli da samo izabere
svoju odjeu.
55
1 do 2 godine
Kada ste umorni i treba vam malo mira i tiine, vae dijete nije u stanju da
razumije kako se osjeate i to vam je potrebno. Ako pravi buku i galamu,
to nije zbog toga to je zloesto. Razlog tome je to ne shvata kako se
osjeate.
Poglavlje 3
Mala djeca doivljavaju dosta nezadovoljstva u svom svakodnevnom

ivotu. ele biti samostalna, iako im ne moemo uvijek dozvoliti da
rade ono to ele.
Ne samo da mnogo puta govore Ne!; oni takoer i uju Ne!
mnogo puta.
Mala djeca se u toku dana mnogo, mnogo puta razoaraju, jer im
odrasli tako esto kau Ne!. Pokuavamo ih sauvati od opasnosti i
nauiti ih vanim pravilima.
Ali, djeca ne razumiju nae namjere. Prosto osjeaju nezadovoljstvo
kada uju Ne!.
Posljedica toga je da mala djeca mogu imati izljeve bijesa. U njima se

nagomilava frustracija i ne znaju kako je se osloboditi. Njihov govor jo
uvijek nije razvijen dovoljno dobro da izraze svoje osjeaje.
Tako ih ponekad preplavi tuga, ili se osjeaju obeshrabreno i

frustrirano. Svoje osjeaje iskazuju kroz suze, vrisku, i tako to se
bacaju na pod.
Mnogi roditelji mogu to dobro razumjeti. Kada ne shvatamo namjere
svoje djece kada kau Ne!, u nekim sluajevima postajemo frustrirani,
pa onda i mi dobivamo izljeve bijesa!
56
U ovakvim situacijama djecu moemo nauiti vanim stvarima, na koji nain

da se nose s frustracijom i kako konstruktivno da izraze osjeaje.
Te prve lekcije u rjeavanju konflikta jo jedan su sastavni element u

razvoju vaeg djeteta. One jaaju va odnos, a dijete stie vjetine koje e
mu trajati doivotno.
1 do 2 godine
57
2 do 3 godine
Iznenada, vae bi dijete moglo poeti da se boji mraka. Ili bi moglo poeti
plaiti se ivotinja, novih zvukova, ili sjena. Ili moda poinje
nezaustavljivo plakati kada ga ostavljate.
Roditelji su esto zabrinuti zbog ovih promjena. Misle da se njihova djeca
ponaanju manje zrelo, umjesto da se ponaaju odraslije. Ustvari, ove
promjene jesu znak da vae dijete postaje zrelije.
Kako vae dijete sve vie bude shvatalo opasnost, ono e uiti da se
pribojava da ne bude povrijeeno. Kako se mata vaeg djeteta bude
razvijala i ono bude moglo razmiljati o stvarima koje ne vidi, poet e se
bojati udovita i utvara.
59
2 do 3 godine
U toku ove faze mogli biste uoiti promjene u ponaanju vaeg djeteta
koje vas brinu, ali one ustvari predstavljaju znak njegovog sve boljeg
razumijevanja svijeta oko sebe. Obino se ove promjene javljaju u formi
strahova.
Poglavlje 3
Ovo moe biti jako zastraujui period za vae dijete. Jo uvijek nema
dovoljno iskustva da zna razliku izmeu mate i stvarnosti.
Vjeruje da ono to vidi doista i postoji.
Iznenada bi se moglo poeti pribojavati maski, crtea u knjigama, likova iz
crtanih filmova ili igraaka zastraujueg izgleda. Ovo se deava zato to
dijete sada zna za opasnost, ali jo uvijek ne zna da neke stvari nisu
stvarne.
U mati vaeg djeteta sve je ivo. Ako stavite na lice stranu masku, mislit
e da ste postali to stvorenje. Ako zamilja da mu je pod krevetom
udovite, onda i vjeruje da je to istina.
Vae bi se dijete moglo uplaiti i kada ga ostavljate. Razlog tome je to
sada razumije opasnost, ali jo uvijek ne shvata da ete se uvijek vratiti po
njega. Moe se jako uplaiti kada ga ostavite samog sa ljudima koji mu
nisu dobro poznati.
U ovoj fazi vaem je djetetu

potrebno dosta ohrabrenja i
podrke.
Mora
znati
da
razumijete i potujete njegove
osjeaje i da ete ga zatititi.
60
Jo jedan znak razvoja vaeg djeteta je pojava iznenadne stidljivosti. ak i

ona djeca koja su bila vrlo ekstrovertna kao dvogodinjaci, mogla bi se u ovoj
dobi ponaati dosta drugaije.
Vae dijete odjednom poinje da se

ponaa stidljivo u prisustvu nepoznatih
osoba. Ovo znai da sve bolje razumijeva
ljudske odnose.
2 do 3 godine
Ovo promijenjeno ponaanje ne treba

tumaiti kao neodgojenost ili odbijanje. To
je samo inteligentna reakcija na situaciju.
Vae dijete shvata opasnost i zna razliku
izmeu stranaca i ljudi koje poznaje.
Oprez koji vae dijete izraava u blizini stranaca pokazuje da ono sve bolje
spoznaje svijet oko sebe.
61
Poglavlje 3
Jo jedna pojava koja esto brine roditelje jeste da djeca iznenada poinju
odbijati da ih dre vai prijatelji ili rodbina.
Kada se to deava, to ne znai da je vae dijete nepristojno. U njemu se
poinje javljati elja da ima kontrolu nad vlastitim tijelom. eli samo
odluiti ko ga moe dotai.
Ovo je vrlo vaan razvoj dogaaja. Da bismo djecu nauili zatiti i

privatnosti tijela, potrebno je da potujemo njihovo pravo da sama imaju
kontrolu nad svojim tijelima.
Imajte na umu da vae dijete jo uvijek ne shvata kako se drugi ljudi

osjeaju.
Kada plae za vama, jo uvijek ne razumije da morate otii. Kada ne eli
razgovarati sa strancem, ne shvata da ta osoba pokuava izraziti
prijateljsku naklonost.
62
Vae dijete tek poinje razumijevati svoje osjeaje. Proi e jo neko vrijeme
dok ne bude moglo razumjeti osjeanja drugih.
Najvaniji zadatak roditelja u ovoj fazi je da potuju osjeaje svoje djece.
Djecu uimo da potuju osjeaje drugih tako to potujemo njihova osjeanja.
Kada djeca vjeruju da e njihovi roditelji potivati ono to ona osjeaju, postaju
samopouzdanija, jer se osjeaju sigurno.
Potivati osjeanja vae djece znai:

2 do 3 godine
pomagati im da osjeaje pretvore u rijei

rei im da se i vi sami ponekad osjeate tako
ne sramotiti ih i ne dovoditi u neugodan poloaj
ne kanjavati ih zato to se plae
63
3 do 5 godina
Ovo je tako uzbudljiva faza razvoja! Vae dijete eli sve da zna!
Do ove dobi um vaeg djeteta se nevjerovatno razvio. Ono sada shvata
da je u stanju nauiti bilo ta!
Ponekad se roditelji umore nastojei odgovoriti na sva pitanja svoje djece.

A ponekad ni oni sami ne znaju odgovor!
Meutim, roditelji mogu kod djece izgraditi jaku osnovu za uenje tako to
e s potovanjem odgovarati na pitanja koja im postavljaju.
65
3 do 5 godina
Kada dijete vidi neto novo, eli znati kako se to zove, za ta slui, kako
radi, zato se kree tako kako se kree U ovoj fazi djeca postavljaju
tako mnogo pitanja!
Poglavlje 3
Ako potujemo radoznalost svoje djece, doivjet e radost uenja. Ovaj

osjeaj nosit e u sebi kad krenu u kolu.
Roditelji koji se trude da odgovore na pitanja svoje djece ili im pomau
da nau odgovore ue ih mnogim stvarima:
da je uredu ne znati sve
da je njihovo miljenje vano
da se do informacije moe doi na mnogo naina
da je traganje za odgovorima i rjeavanje problema zabavno
Djeca koja naue ove stvari imat e vie sigurnosti u sebe kada se
suoe sa izazovima. Nauit e se strpljenju. I nauit e da je dobro eljeti
uiti.
66
Meutim, nekada djeca ele nauiti o stvarima koje su opasne. Moda

poele nauiti kako se pali svijea. Ili ta e se desiti ako skoe sa visokog
drveta. Ili ta e se dogoditi ako ispuste vau omiljenu zdjelu.
Zbog toga to djeci ne moemo dopustiti da rade opasne stvari, u ovoj fazi
poinju uiti o pravilima.
3 do 5 godina
to bolje vae dijete bude razumjelo razloge za pravila, vea je

vjerovatnoa da e ih se pridravati.
Upamtite da dijete eli znati zato? Zato ptice lete? Zato ribe plivaju? I
zato ja ne smijem zapaliti svijeu?
Kada vas dijete upita zato?, time vas ne izaziva niti vam se
suprotstavlja. Zaista eli znati odgovor.
Djeca imaju pravo da trae informacije.

lan 13.
67
Poglavlje 3
Djeca se u ovoj fazi razvoja vole igrati igara zamiljanja. Pretvaraju se da

su sve mogue vrste stvari, ukljuujui i da su odrasli. Ponekad se jako
zanesu u svojoj igri, jer je ona za njih tako stvarna.
Igra je djetetu njegov posao. Na taj nain vjeba osjeaj toga kako se
drugi ljudi osjeaju. Stavlja se na mjesto drugih ljudi i posmatra svijet
njihovim oima. Igra je izuzetno vana za razvoj empatije kod djece.
Igra je vana i za razvoj djeijeg mozga. Kroz igru rjeavaju probleme,

izmiljaju nove stvari, provode eksperimente, i otkrivaju na koji nain
stvari funkcioniraju.
Djeca imaju pravo na igru.
lan 13.
68
Djeci je potrebno vrijeme za igru. To je jo jedan sastavni dio njihovog razvoja.
Ako imaju vremena da razvijaju svoju matu, postat e kreativniji u rjeavanju

problema.
Ako mogu rastaviti predmete i opet ih sastaviti, uvidjet e da mogu shvatiti
stvari.
3 do 5 godina
Ako znaju crtati i pjevati, postat e sigurniji u tome da se izraze kroz

umjetnost.
Ako imaju priliku da rade na rjeavanju prepirki, postat e bolji u rjeavanju

konflikta.
69
Poglavlje 3
Jo jedna odlika ove faze je da djeca ele pomoi. ele oistiti pod, ele
poastiti druge, oslikati kuu, i praviti stvari.
Dok pomau, djeca egrtuju. Gledajui i pomaui, ue i vjebaju

vane ivotne vjetine.
Kada djeca pomau, mogu im se desiti mnoge greke. Stvari ne rade

savreno. Imaju malo iskustva sa tim zadacima, pa se moe desiti da ih
ne urade onako kako bismo to eljeli.
70
Ali, ovo je nain na koji ue. Isto kao to ni mi nismo najbolji u stvarima koje
radimo po prvi put, tako i djeca trebaju priliku da pogrijee i da naue.
Kada potiemo djecu da nam pomau, mi im time dajemo ansu da ue. A
kada ih pustimo da vjebaju, time im pokazujemo da potujemo njihove
vjetine i sposobnosti.
Ovakva poruka snano utjee na djecu. Ako sebe doivljavaju sposobnim,
bit e mnogo sigurniji u sebe kada budu uili nove stvari.
Vaan zadatak za roditelje u ovoj fazi je da njeguju povjerenje svoje djece

u njihove sposobnosti tako to:
odgovore na njihova pitanja, ili im pomognu nai odgovore
3 do 5 godina
pobrinu se da djeca imaju vremena za igru

potiu ih da im pomau
71
Poglavlje 3
Djetetovo pouzdanje u vlastitu sposobnost da ui predstavlja osnovu

itavog budueg uenja.
U godinama koje slijede dijete e se suoavati s brojnim izazovima. Ako

to putovanje zapone vjerujui da je sposobno, vea je vjerovatnoa da
e ih uspjeno savladati.
72
5 do 9 godina
Ova faza se odlikuje glavnom prekretnicom u ivotu djeteta a i roditelja. U

ovom periodu veina djece kree u kolu.
Kada dijete krene u kolu, njegov se svijet mijenja. Mora brzo nauiti kako da:
se snae samo, bez roditelja,
se slae s mnogo nove djece
ispuni oekivanja mnogih novih odraslih osoba
se pridrava novih rasporeda i rutine
73
5 do 9 godina
Prva iskustva koje dijete stekne u koli mogu utjecati na njegov stav prema
koli za jo mnogo narednih godina.
Poglavlje 3
Iako sva djeca polaze u kolu u istoj dobi, nisu svi u isto vrijeme jednako
spremni za nju. Djeca imaju razliite temperamente koji mogu dosta
utjecati na to kako reagiraju na kolu.
Temperament djeteta je uroen. Ne moe se promijeniti. U velikoj mjeri
predstavlja ono to vae dijete jeste.
Ne postoje dobri ili loi temperamenti postoje samo razliiti. Na
temperament je ono to nas ini jedinstvenim. Svaki temperament ima
svoje prednosti.
Razmotrimo neke bitne dimenzije temperamenta.
1. Nivo aktivnosti
Neka djeca su izuzetno aktivna, i veinu vremena ele da tre, skau, ili
se pentraju. Skoro nikada ne miruju, ak ni za vrijeme obroka. ini se
da su uvijek u pokretu.
Druga djeca su manje aktivna, vie vole mirne aktivnosti, recimo da due
vrijeme gledaju knjige ili slau slagalicu.
Nivo aktivnosti ostale djece je negdje izmeu.
74
2. Redovitost
Neka djeca imaju predvidljiv ritam. Ogladne u pravilnim razmacima, bude
se, zaspu i idu u kupatilo otprilike u isto vrijeme svakog dana.
Druga djeca imaju promjenljiv ritam. Moe se desiti da jedan dan jako
ogladne oko podneva, a da sljedeeg dana u podne uope ne budu
gladni. Moda se u ponedjeljak probude vrlo rano, ali u utorak spavaju
dokasno.
Druga djeca imaju ritam koji spada tu negdje izmeu.
3. Reagiranje na nove situacije

Neka djeca se slobodno uputaju u nove situacije. Smijee se nepoznatim
osobama, prilaze novim grupama djece i pridruuju im se u igri, lako
uspostavljaju nova prijateljstva, vole da probaju novu hranu, i uivaju u
odlasku na nova mjesta.
Reakcije ostale djece na nove situacije su negdje izmeu.
75
5 do 9 godina
Druga djeca izbjegavaju nove situacije. Distanciraju se od nepoznatih

osoba, treba im dosta vremena da se prikljue novim grupama,
ispljuvavaju novu hranu i oklijevaju ili izbjegavaju ii na nova mjesta.
Poglavlje 3
4. Prilagodljivost
Neka djeca se brzo prilagode na novu rutinu, mjesta, ljude i hranu.
Potreban im je samo dan ili dva da se priviknu na novi raspored, ivot u
novoj kui ili pohaanje nove kole.
Druga djeca se opet sporije prilagoavaju. Moe se desiti da im trebaju
mjeseci da se sprijatelje s djecom u novom susjedstvu, da se ponu
osjeati oputeno u novoj koli, ili da se "uhodaju" u novi raspored.
Prilagodljivost druge djece nalazi se negdje izmeu.
5. Podlonost odvraanju panje i koncentracije

Nekoj djeci je lako odvratiti panju. Svoju panju prebacuju s jedne stvari
na drugu, zavisno od tog ta vide ili uju u tom trenutku.
Potrebno im je dosta vremena da izvre svoje zadatke, jer se njihova
panja stalno rasplinjuje u razliitim smjerovima. Meutim, kada su tuna
ili razoarana lako je preusmjeriti njihovu panju na neto drugo i
promijeniti im raspoloenje.
Drugu djecu nije tako lako omesti. Mogu sjediti i itati due vrijeme. A
kada su gladni ili tuni, nije im lako odvratiti pozornost na neto drugo.
Podlonost odvraanju panje ostale djece je negdje izmeu.
76
6. Postojanost (ustrajnost)
Neka djeca su veoma uporna, i ustrajavaju u suoavanju sa izazovnim
zadatkom dok ga ne izvre. Pred oima imaju zadati cilj i ustrajat e na
tome dok cilj ne postignu. Ne odustaju kada se suoe sa neuspjehom. Ali
ih nije lako ubijediti da prestanu raditi stvari koje ele da rade.
Druga djeca su manje uporna. Ako padnu, prestaju se penjati. Ako ne
uspiju brzo sastaviti slagalicu, uskoro gube interes. Tu djecu je lako
ubijediti da prestanu raditi stvari koje ne elimo da rade.
Nivo ustrajnosti druge djece spada negdje izmeu.
7. Intenzitet reakcija
Neka djeca jako burno reagiraju na dogaaje i situacije. Ako imaju
problema da sloe slagalicu, vritat e i bacati dijelove. Iskazuju intenzivnu
ljutnju i tugu, ali isto tako izraavaju i snaan osjeaj sree. Glasno plau
kada su tuna, a smiju se od sveg srca kada su sretna. Uvijek znate kako
se ovakva djeca osjeaju.
Intenzitet reakcija ostale djece negdje je izmeu.
77
5 do 9 godina
Druga djeca imaju priguene reakcije. Kada u sebi osjeaju tugu, tiho
plau. Kada su sretna, mirno se smijee. Teko je znati kako se takva
djeca osjeaju.
Poglavlje 3
Vjeba Temperament vaeg djeteta 1

Ocijenite svoje dijete u svakoj od 7 dimenzija temperamenta.
1. Nivo aktivnosti
Nizak
Visok
4
Uvijek u
pokretu
Sjedi mirno
due vrijeme
2. Redovitost
Niska
Visoka
4
Ogladni i spava u
isto vrijeme svakog
dana
Ogladni i spava u
razliito vrijeme
razliitim danima
3. Reakcija na nove situacije

Izbjegavanje
1
Izbjegava nove
ljude, nesretno na
novim mjestima,
odbacuje nove
stvari
78
Prihvatanje
4
Voli upoznati nove
ljude ,
ii na nova mjesta,
probati nove stvari
4. Prilagodljivost
Mala
Velika
Treba mu dosta
vremena da se
prilagodi promjenama
u rutini ili okruenju
Brzo se prilagoava
na promjene u rutini
ili okruenju
5. Podlonost ometanju panje i koncentracije

Niska
Visoka
Fokusira se na
aktivnost due
vrijeme
4
Sve primjeuje, esto
prebacuje panju
6. Nivo postojanosti (ustrajnost)

Nizak
Visok
5 do 9 godina
Brzo gubi interes

za aktivnosti
4
Ustraje na
aktivnostima dok
ih ne zavri
Nizak
1
Ne pokazuje
mnogo
promjena u
emocijama
Visok
4
Pokazuje
intenzivnu tugu,
ljutnju i sreu
79
Poglavlje 3
Vjeba Temperament vaeg djeteta 2

Razmislite u kom smislu temperament vaeg djeteta predstavlja
prednost.
Na koje naine temperament mog djeteta predstavlja prednost:
80
A sada razmislite u kom smislu temperament vaeg djeteta ne

predstavlja prednost.
Na koje naine temperament mog djeteta ne predstavlja prednost:
5 do 9 godina
81
Poglavlje 3
Temperament vaeg djeteta ima veliki utjecaj na njegovu spremnost za

kolu.
Nekoj djeci e nova sredina biti interesantna i uzbudljiva, brzo e se
prilagoditi novoj rutini i uivati stiui nove prijatelje.
Druga djeca e novu sredinu doivjeti stresnom, trebat e im vremena
da se naviknu na novu rutinu, i bit e im teko stei nove prijatelje.
Za roditelje je vano da uzmu u obzir temperament svoje djece i da
potuju njihovu individualnost.
Nemogue je aktivno dijete pretvoriti u neaktivno, ili dijete koje nije tako
uporno uiniti ustrajnijim.
Meutim, kod svakog djeteta moemo prepoznati jake strane i osloniti se
na njih. Takoer moemo prepoznati i specifine probleme kod svakog
djeteta i stvoriti povoljno okruenje koje e svakom djetetu omoguiti da
se razvija i napreduje.
82
Na ponaanje vaeg djeteta ne utjee samo njegov temperament. I va

temperament utjee na njegovo ponaanje kao to utjee i na vae.
Na odnos roditelj dijete dosta utjee to koliko se slau temperament
djeteta i njegovog roditelja.
Zamislimo roditelja koji ba i nije aktivan. Takav roditelj voli ostati u kui,
itati u miru i sluati laganu muziku.
A sada zamislimo ta se moe desiti ako takav roditelj ima dijete sa
visokim nivoom aktivnosti. ta e se desiti ako je to dijete stalno u kui i
ako se od njega oekuje da sjedi mirno kao bubica?
Ako taj roditelj uvidi da njegovo dijete ima vii nivo aktivnosti od njegovog,
moi e prilagoditi svoja oekivanja i iznai naine kako da zadovolji
potrebu djeteta za aktivnou. Ako ne shvati da se njegovo dijete tako
ponaa zbog svog temperamenta, mogao bi pomisliti da je nevaljalo.
Veoma je vano da roditelji razmisle o vlastitom temperamentu i procijene
koliko se dobro slae sa temperamentom njihove djece. Ovo nam moe
pomoi da shvatimo razloge mnogih porodinih nesuglasica.
5 do 9 godina
83
Poglavlje 3
Vjeba Va temperament 1
Ocijenite sebe u svih 7 dimenzija temperamenta.
1. Nivo aktivnosti
Nizak
Visok
4
Volim fizike
aktivnosti i
stalni pokret
Najvie volim
mirne aktivnosti
2. Redovitost
Nizak
Visok
4
Ogladnim i
umorim se u isto
vrijeme svakog
dana
Ogladnim i
umorim se u
razliito
vrijeme u
raznim
danima
3. Reakcija na nove situacije

Izbjegavanje
1
Neugodne su mi
nove situacije,
susreti s novim
ljudima,
isprobavanje novih
stvari
84
Prihvatanje
4
Uivam ii na nova
mjesta, sretati nove
ljude, probati nove
stvari
4. Prilagodljivost
Mala
Velika
Treba mi dosta
vremena da se
priviknem na
novu rutinu i
sredinu
Brzo se
privikavam na
promjenu rutine ili
sredine
5. Podlonost ometanju panje i koncentracije

Mala
Velika
Mogu fokusirati
panju na
jednu temu
due vrijeme
4
Moje misli je lako
pomesti; moja
panja se esto
pomie
6. Nivo postojanosti (ustrajnost)

Nizak
Visok
Brzo gubim
interes za jednu
aktivnost i
prebacujem se
na druge stvari
4
5 do 9 godina
Ustrajavam na
aktivnosti dok
je ne zavrim
Slab
1
Ne pokazujem
previe svoje
emocije; drugi ljudi
obino ne znaju
kako se osjeam
Jak
4
Ljudi odmah
primjeuju moju
sreu, tugu ili
bijes
85
Poglavlje 3
Vjeba Va temperament 2
Razmislite o nainima na koje va temperament predstavlja prednost.
Na koje naine moj temperament predstavlja prednost:
86
Sada razmislite o nainima na koje va temperament ne predstavlja

prednost.
Na koje naine moj temperament ne predstavlja prednost:
5 do 9 godina
87
Poglavlje 3
Vjeba Slaganje
Plavom olovkom oznaite kruie koji odgovaraju ocjenama koje ste
dali svom djetetu. Zatim poveite kruie linijom.
88
Nivo aktivnosti
Redovitost
Reakcije na nove situacije
Prilagodljivost
Podlonost ometanju panje
Nivo postojanosti (ustrajnost)
Intenzitet reakcija
Vjeba Slaganje
Crvenom olovkom oznaite kruie koji odgovaraju ocjenama koje ste dali
sebi. Zatim poveite kruie linijom.
Redovitost
Reakcije na nove situacije
Prilagodljivost
Podlonost ometanju panje
Nivo postojanosti (ustrajnost)
Intenzitet reakcija
5 do 9 godina
Nivo aktivnosti
89
Poglavlje 3
Razlike u vaim temperamentima

Moje dijete i ja se razlikujemo u
Ta razlika mogla bi pridonijeti nesuglasicama u sluaju kada
Ta razlika mogla bi pridonijeti konfliktima u sluaju kada
90

5 do 9 godina
91
Poglavlje 3
Slinosti u vaim temperamentima

Moje dijete i ja smo slini u
Ta slinost mogla bi doprinijeti da se slaemo u
92

5 do 9 godina
93
Poglavlje 3
Slaganje vaeg i djetetovog temperamenta moe imati veliki utjecaj na va

odnos. Kada uvidite ulogu koju temperament ima u ponaanju vaeg
djeteta i u vaem vlastitom, poet ete shvatati razloge koji se kriju u
mnogim nesuglasicama koje se javljaju.
Onda moete shvatiti i zato udaranje i vikanje ne pomau.
Vae dijete je linost za sebe, ba kao i vi. Njegov temperament se ne
moe promijeniti, a ne moe ni va.
U sluaju kada vam se temperamenti ne podudaraju, moete pronai
nain da rijeite razlike bez svaa i prepirki. Moete pronai naine da
potujete razlike i da ih pomirite.
94
U prvim danima kole, drutveni odnosi djece postaju sve vaniji. Sve
vei interes za prijateljstvo koji pokazuju znak je njihove sve vee
samostalnosti.
Svijet djeteta se iri. Ui vie o tome kako drugi razmiljaju, u ta vjeruju i

kako se ponaaju.
No, to je neophodan i bitan dio u razvoju djeteta. Tokom ove faze nauit
e dosta o drugim ljudima. ak e nauiti vie i o sebi.
95
5 do 9 godina
Ponekad se roditelji plae da u ovoj fazi gube kontrolu nad svojom

djecom. Brinu se zbog svih tih novih utjecaja kojima su djeca izloena.
Poglavlje 3
U ovoj fazi djeca po prvi put moraju shvatiti neka vrlo sloena pitanja.
Moraju nauiti kako:
rijeiti sukob sa drugom djecom
komunicirati s drugima, ak i kada se ne slau
braniti se i zauzimati za sebe
zauzeti se za druge
nositi se sa nasilnicima u koli
biti odan, ak i kada je to teko
biti ljubazan, ak i kada drugi to nisu
Vjetine i samopouzdanje koje je vae dijete steklo u prethodnim

fazama dat e jaku osnovu za suoavanje sa ovim novim izazovima.
96
Za djecu koja sebe vide kao dobru, brinu i sposobnu osobu, vjerovatnije je
da e donijeti dobre odluke.
Za djecu koja osjeaju da im roditelji pruaju podrku i prihvataju ih, vea je

vjerovatnoa da e im se obratiti za savjet i pomo.
Vea je vjerovatnoa da e ona djeca, koja su vidjela da se njihovi roditelji s

konfliktom, ljutnjom i stresom nose bez agresije ili nasilja, i sama svoje
sukobe rjeavati dobro.
Za djecu, koja su od svojih roditelja nauila da druge sluaju, komuniciraju

sa njima i prema njima se ponaaju s potovanjem, vjerovatnije je da e
isto raditi i sa svojim vrnjacima i uiteljima.
5 do 9 godina
97
Poglavlje 3
Sve ono to ste proteklih godina radili kako biste sa svojim djetetom
izgradili snaan odnos pun povjerenja, sada e mu dati snagu da se
izbori sa tekim situacijama.
Za dijete predstavlja ogroman izazov da shvati sve komplikovane
aspekte odnosa. Njemu je sve to potpuno novo. Pogrijeit e, jer ne
razumije sve ono to mi razumijemo.
Ali, pokuavanjem, doivljavanjem neuspjeha i uspjeha, dosta e nauiti
o drugim ljudima, a i o sebi. Empatija za druge e porasti. A sve vie e
se razvijati i njegovo shvatanje vlastitih uvjerenja i vrijednosti.
Glavni zadatak roditelja u ovoj fazi je da podravaju i usmjeravaju

svoju djecu. Djeca se ugledaju na nas kao na svoje uzore i savjetnike.
Moramo biti onakvi ljudi

kakvi elimo da naa djeca postanu.
98
Kao njihovi prvi i najvaniji uitelji, vlastitim ponaanjem moemo im

pokazati kako da:
potuju prava drugih
ukau dobrotu i ljubaznost
pomognu drugima
shvate da su povrijedili druge
izvine se za svoje greke i pokuaju ih popraviti
uine da njihovo izvinjenje bude iskreno
budu odani
asno se ponaaju
Ova faza je izuzetno vana, jer predstavlja most izmeu djetinjstva i

adolescencije.
99
5 do 9 godina
Moemo dalje nadograivati na temelju koji smo podigli u prvim godinama. I

moemo "pripremiti teren" za samostalno odluivanje u tinejderskom
dobu.
10 do 13 godina
Vae dijete treba ui u pubertet. Desit e se mnoge uzbudljive promjene.

Njegovo tijelo se sprema za promjenu. Vae dijete vie nije djeai.
Priprema se za odraslo doba. Ali, jo je dijete.
Takva situacija moe dovesti do nesuglasica u porodici.
Zato su sukobi u porodici tako esti u ovoj fazi?
10 do 13 godina
101
Poglavlje 3
Razlog 1
U ovoj fazi, djeca ele da im roditelji dozvole vie nezavisnosti. Ali roditelji
su zabrinuti da njihova djeca jo uvijek nemaju potrebno znanje i vjetine
da sami donose odluke.
Razlog 2
Znaajne promjene koje se deavaju u tijelu vaeg djeteta mogu dovesti
do toga da postane udljivo ili zlovoljno. Dijete koje je prije bilo veselo i
radosno iznenada moe postati neko ko je mrzovoljan i lako se naljuti.
Razlog 3
Djeca vie vremena provode sa
vrnjacima, a manje sa roditeljima.
Ponekad ele raditi ono to rade
njihovi vrnjaci, iako njihovi roditelji
to ne odobravaju.
Razlog 4
Djeca u ovoj fazi shvataju da se moda ne slau sa svojim roditeljima po
odreenim pitanjima. Formiraju vlastita uvjerenja i otkrivaju ko su kao
individue.
Razlog 5
Tokom ove faze moe se desiti da se roditelji boje za svoju djecu. Moe
se desiti da se brinu za njihovu sigurnost ili zdravlje. Mogue je i da budu
zabrinuti da e im djeca upasti u neku nepriliku ili popustiti u koli.
Ponekad se roditelji osjeaju kao da su potpuno nemoni.
Svi skupa, ovi razlozi mogu dovesti do estih porodinih sukoba.
102
U ovoj fazi prijateljstva postaju sve vanija.

Prijatelji su jako bitni za emocionalno zadovoljstvo djece. Mogu biti
znaajan izvor podrke, utjehe i zadovoljstva. Oni vau djecu mogu
nauiti raznim vjetinama i pomoi im da razviju nove interese. Djeci je
potrebna drutvena podrka, ba kao i odraslima.
Meutim, sve vei interes djece da stvaraju i odravaju prijateljstva moe
dovesti i do zabrinutosti roditelja. Roditelji se u ovoj fazi esto brinu
zbog pritiska okoline. Ponekad e djeca uraditi stvari kojima se roditelji
protive samo da bi se osjeala prihvaenim meu svojim vrnjacima.
Najvei izazov za roditelja u ovoj fazi je da zatite svoje dijete od
opasnosti istovremeno potujui njegovu sve jau potrebu za
nezavisnou.
10 do 13 godina
103
Poglavlje 3
Naini na koje moete izgraditi "sistem sigurnosti"

za svoje dijete
Provodite vrijeme zajedno

radite stvari skupa kao porodica
razgovarajte sa djetetom o njegovim prijateljima
sasluajte ga kada pria o onome to ga brine i ime je
preokupirano
cijenite i pohvalite njegove uspjehe
razgovarajte sa njim o izazovima s kojima e se suoiti u
narednim godinama i dajte mu do znanja da ete biti uz njega da mu
pomognete
budite iskreni s njim
budite njeni i srdani
pokuajte razumjeti osjeanja koja se nalaze u pozadini
njegovog ponaanja
Gradite i jaajte njeno samopotovanje

pomozite joj da otkrije i da zavoli to to jeste
ohrabrite je da vjeruje u svoje sposobnosti
pomozite joj da sagleda svoje prednosti i posebne osobine
Budite ukljueni u njeno kolovanje

posjeujte kolske priredbe i manifestacije
otiite upoznati njene uitelje
razgovarajte s njom o zadai i ponudite joj svoju pomo
pokaite interes za ono to ita i razgovarajte s njom o tome
Upoznajte prijatelje svoga sina

pustite ih da se drue u vaem domu
upoznajte njihove porodice
posjetite manifestacije ili deavanja u koje je ukljueno vae dijete sa
svojim prijateljima
Budite blizu ali na distanci

pobrinite se da znate gdje je i s kim vaa kerka, ali potujte njenu
sve izraeniju potrebu za nezavisnou i privatnou
pokaite da joj vjerujete i da u nju vjerujete
104
Kako moete potpomoi nezavisnost svog djeteta

Pomozite mu da razvije vlastiti osjeaj za dobro i loe
razgovarajte o opasnim aktivnostima i radnjama i objasnite mu
zato treba izbjegavati stvari kao to su puenje, uzimanje droga ili
situacije u kojima se stavlja u fiziku opasnost
razgovarajte sa njim o vaim vrijednostima i sasluajte njegove
razgovarajte o fizikim i emocionalnim promjenama koje e doivjeti
u pubertetu
razgovarajte sa njim o pritiscima s kojima e se suoiti da uradi stvari
za koje smatra da su pogrene ili opasne
pomozite mu da isplanira unaprijed kako bi se osjealo pripremljenim
da se suoi sa pritiskom okoline
pomozite mu da pronae naine kako da se odupre pritisku okoline, a
koji e ii njemu na ruku
Pomozite joj da razvije osjeaj odgovornosti i da se na nju moe raunati

ukljuite je u kuanske aktivnosti
razgovarajte s njom o novcu i kako da ga razumno i racionalno troi
ukljuite je u stvaranje pravila i oekivanja za porodicu
Pomozite mu da razvije osjeaj empatije i potivanja za druge

potiite ga da pomae ljudima u nevolji
razgovarajte s njim ta da uradi kada su drugi neljubazni
Pomozite joj da razmisli o svojoj budunosti

pomozite joj da odredi vlastite ciljeve
razgovarajte s njom o tome kakve bi vjetine i znanje eljela imati
kada bude starija
ohrabrite je da ima svoj san, viziju toga to eli da bude njen ivot
pomozite joj da pronae naine kako da ostvari svoje ciljeve
105
10 do 13 godina
Poglavlje 3
Svi oni sastavni elementi koje su roditelji djetetu usaivali ranijih godina
sada postaju veoma vani.
Sastavni elementi u ranijim fazama razvoja koji jaaju

porodine odnose u kasnijim fazama
Podrka i usmjeravanje
Adolescencija
Pubertet
Samopouzdanje i povjerenje
kolska
dob
Potivanje
osjeanja
Nenasilno
rjeavanje
sukoba
Traenje
informacija
Predkolska
dob
Samostalnost
Vjetine uljudne
komunikacije
Mlaa
predkolska
dob
Dojenaka
dob
Privrenost
106
Povjerenje
Novoroenaka
dob
Kod djece koja su u ranim godinama ivota nauila da mogu vjerovati

svojim roditeljima, vea je vjerovatnoa da e sada sluati njihov
savjet.
Manje je vjerovatno da e djeca iji su roditelji njegovali njihovu
samostalnost kad su bila mlaa u ovoj dobi potpasti pod negativan
utjecaj svojih vrnjaka.
Kod djece ije su osjeaje potivali kada su bili mali vjerovatnije je da
e roditeljima lake izraziti svoje strahove i brigu.
Za djecu iji su roditelji od ranog doba razvijali njihovo
samopouzdanje vea je vjerovatnoa da e vjerovati u sebe.
Vei su izgledi da e djeca koja su od svojih roditelja primala podrku
i savjete sada im se obratiti prije nego to se pojavi potekoa.
Odnos koji ste izgradili sa djetetom bit e njegovo uporite i spas na

putovanju ka odraslom dobu.
10 do 13 godina
107
14 do 18 godina
Ovo je faza nevjerovatnog bogatstva i intenziteta. Vae dijete samo to

nije zakorailo u odraslo doba.
Tokom svog djetinjstva, uvjebavalo se za ovu fazu. Nauilo je kako da:
potuje druge
rjeava nesuglasice bez nasilja
na konstruktivan nain izrazi svoja osjeanja
zauzme se za sebe i za druge
U ovoj e fazi vae dijete svakodnevno koristiti te vane vjetine.
Roditelji esto ustanove da svoju djecu ne viaju previe u ovoj fazi. Vae
dijete mora samostalno koristiti svoje vjetine.
14 do 18 godina
109
Poglavlje 3
Biti roditelj koji odgaja adolescenta moe biti divno iskustvo.

Vae dijete je gotovo odrastao ovjek, sposobno da sa vama razgovara
skoro o svemu. Moe razmiljati o novim idejama, graditi vlastite ideale i
zacrtati svoj put.
Suoit ete se sa brojnim izazovima dok budete savladavali promjene u
vaem odnosu. Ali, kao i uvijek, te promjene daju vam priliku da svoje
dijete nauite kako da donosi ispravne odluke, rjeava sukobe i nosi se s
neuspjehom.
110
U ovoj fazi vae dijete isprobava sve vrste mogunosti u nastojanu da

spozna ko je ustvari. Njegov primarni zadatak je da otkrije svoj
jedinstveni identitet.
Vae dijete osjea snaan poriv da izrazi ono to on jeste, a ne ono to
drugi od njega oekuju da bude. Moda to izrazi kroz iznenadnu promjenu
izbora:
muzike
odijevanja
frizure
prijatelja
uvjerenja
sklonosti u izboru hrane
vankolskim aktivnostima
intelektualnim interesima
planovima za budunost
Djeca imaju pravo na slobodu izraavanja

i slobodu misli.
lanovi 13. i 14.
14 do 18 godina
111
Poglavlje 3
Roditelji se u nekim sluajevima ponu plaiti u ovoj fazi. Moe se desiti da

pomisle da se sada gubi sve ono emu su uili svoju djecu.
Kod djece se mogu razviti nova vjerska ili politika uvjerenja. Moe se
desiti da prestanu ii na vjerske obrede i bogosluje ili da prestanu jesti
odreenu vrstu hrane. Moda ofarbaju kosu ili ponu odijevati samo crnu
odjeu.
Isto onako kako je va dvogodinjak eksperimentirao sa raznim
predmetima, tako sada va tinejder eksperimentira sa svojim identitetom.
Isprobava razliite linosti kako bi otkrio koja mu nabolje pristaje.
Kako bi to uinili, prvo moraju odbaciti neke svoje stare navike i naine.
Poput gusjenice je koja odbacuje svoju ahuru. Mora to uraditi da se
"iahuri" u jedinstvenu, zasebnu linost.
Adolescenti esto isprobavaju identitete koji se dosta razlikuju od linosti
njihovih roditelja. Sluaju muziku koja se ne svia njihovim roditeljima,
nose odjeu koju im roditelji ne vole, i zauzimaju stajalita s kojima im se
roditelji ne slau.
Time to se poinju dosta razlikovati od svojih roditelja, adolescenti bolje
mogu da shvate ko su ustvari oni sami.
112
Ipak, roditelji su esto zabrinuti gdje ih mogu odvesti ti adolescentski

eksperimenti. Ponekad mladi razmiljaju o tome da isprobaju droge i
alkohol. A moe se desiti da ponu razmiljati i o eksperimentiranju sa
seksom i odnosima.
Adolescentima je teko da shvate da im se mogu desiti loe stvari. Oni jo

uvijek ne shvataju u potpunosti da ih mogu povrijediti, da mogu zatrudniti
ili da mogu umrijeti. U nekim sluajevima, rade vrlo riskantne i opasne
stvari zato to misle da im se nita loe nee desiti.
Isprobavaju uloge odraslih i eksperimentiraju sa stvarima koje su im

zabranjene. ele da rade stvari koje su oduvijek gledali da rade odrasli
ukljuujui i njihove roditelje.
Roditelji se esto brinu da na njihovu djecu utjeu druge mlade osobe koje
bi ih mogle navesti da rade opasne stvari ili da na njih utjeu odrasli
koji su lo uzor.
14 do 18 godina
113
Poglavlje 3
Povjerenje vaeg djeteta sada postaje izuzetno vano. Djetetu je

potrebno da zna da vam se bez straha moe obratiti za informaciju i
savjet.
Ne eli da ga kontrolirate. Ali, potrebno je da zna da ste tu, da ete im
pruiti otvorenu i iskrenu informaciju, jasna oekivanja i strukturu i
sigurno okruenje.
Sada e na kunju biti stavljeni samopouzdanje, sposobnost donoenja
odluka, vjetine komunikacije, samopotovanje, empatija i vjetine
rjeavanja sukoba koje je vae dijete nauilo. Sada su mu one najvie
potrebne.
Ponekad e dijete pogrijeiti, nastojei da donese samostalne odluke. I
upravo onako kako je kao malo dijete bilo povrijeeno kada je eljelo
nauiti o stvarima i predmetima, tako bi i sada mogao biti povrijeen u
svom novom nastojanju da naui o ivotu.
I upravo onako kako ste za svoje dijete nastojali odrati sigurnu sredinu,
pruiti mu informacije i potpomoi njegov rast dok je bilo malo, tako to
moete uraditi i sada.
Vae "ptie" isprobava svoja krila. Bit e trenutaka kada e i pasti. Ali, uz
vau pomo nauit e da leti.
Najvanije to roditelji u ovoj fazi mogu uraditi jeste:

jaati odnos roditelj dijete
pratiti i nadzirati djetetove aktivnosti
poticati osjeaj samostalnosti kod djeteta
114
Jaanje odnosa roditelj dijete

Veza roditelj dijete poinje se stvarati roenjem djeteta. Izgradnjom
povjerenja i stvaranjem privrenosti od samog poetka, te jaanjem te veze
kako dijete raste, roditelj oblikuje odnos koji e njegovog tinejdera uvesti u
svijet odraslih.
Vjerovatnije je da e djeca uspjeno proi kroz adolescenciju ako je njihov

odnos sa roditeljima:
topao, njean i pun ljubavi
stabilan, dosljedan i vrst, i predvidljiv.
Kod tinejdera koji imaju jak odnos sa svojim roditeljima, vea je

vjerovatnoa da e:
imati pozitivne odnose sa drugim adolescentima i odraslima
smatrati da roditelji u njih imaju povjerenja i da e nastojati da to
povjerenje odre
drugima uzvratiti i na njih reagirati s potovanjem i empatijom
imati samopouzdanje i vii nivo samopotovanja
biti kooperativniji i susretljiviji sa drugima
biti boljeg duevnog (mentalnog) zdravlja
sluati i postupati prema savjetu svojih roditelja.
Vea je vjerovatnoa da e se prema roditeljima, koji se prema svojim

tinejderima ophode s potovanjem i ljubaznou, zauzvrat ophoditi na isti
nain.
14 do 18 godina
115
Poglavlje 3
S druge strane, kada je odnos roditelj dijete previe kontrolirajui i

diktatorski, te takav u kojem se dijete dosta kanjava, vea je
vjerovatnoa da e tinejderi:
bojati se i izbjegavati roditelje

lagati kako bi izbjegli kaznu
postati depresivni i anksiozni
osjeati bijes i biti ogoreni
"istresati" ljutnju na druge ljude
buniti se protiv roditelja
Emotivna veza izmeu roditelja i adolescenta predstavlja podlogu za

sve njihove interakcije.
U odnosu koji je topao, srdaan i pun ljubavi, mnogo je lake mladu

osobu uspjeno voditi kroz ovu fazu.
116
Praenje i nadziranje djetetovih aktivnosti

Pruati i usaivati red i strukturu kod tinejdera je naroito problematino
zbog njihove potrebe za veom nezavisnou. Iako im je potrebna
nezavisnost, jo uvijek im trebaju i usmjeravanje i savjeti roditelja.
Zadatak roditelja je da djetetu prui neku vrstu mape odnosno plana puta
kojim e ga usmjeravati. Roditelj e ukazati na to koji su to tei putevi, na
kojima bi moglo biti problema i koji je najsigurniji pravac za odredite ka
kojem ide njegovo dijete. No, mlada osoba e odluiti kojim smjerom da
krene.
Jedan od najboljih naina da roditelj osigura takvu vrstu mape i da usmjeri
mladu osobu na siguran put, jeste kroz praenje i nadzor.
Pratiti i nadzirati aktivnosti djeteta znai da roditelj zna ta njegov tinejder

radi, na nain koji potuje njegovu potrebu za i pravo na privatnost i
nezavisnost.
Roditelji svoje tinejdere mogu nadzirati tako to:

pokazuju istinski interes za njihove aktivnosti
s njima esto razgovaraju
u njihovoj su blizini koliko god je to mogue, ali na nenametljiv nain
prisustvuju manifestacijama i deavanjima u koja su ukljuena njihova
djeca
znaju ko su njihovi prijatelji
doekuju njihove prijatelje u svom domu
pozivaju prijatelje svoje djece na porodine izlete
znaju ta rade u slobodno vrijeme
iznalaze aktivnosti u kojima uivaju i oni i dijete i skupa ih rade
podravaju svoju djecu da postignu svoje ciljeve
14 do 18 godina
117
Poglavlje 3
Nadzor je najuspjeniji onda kada roditelji pronau naine da

ostvaruju estu interakciju sa svojim tinejderima, na nain koji je
pozitivan i zabavan.
Kada mlade osobe uivaju u vremenu koje provode sa svojim

roditeljima, vea je vjerovatnoa da e:
nadzor svojih roditelja doivljavati kao brinost
sa roditeljima provoditi vie vremena, a manje vremena biti
bez nadzora
oputeno razgovarati sa svojim roditeljima
sluati savjete svojih roditelja
eljeti da odre pozitivan odnos sa roditeljima
Meutim, kada je meusobni odnos roditelja i djeteta negativan, pun

ljutnje i kanjavanja, vjerovatnije je da e tinejderi:
nadzor svojih roditelja doivljavati kao kontrolu i uplitanje u njihov
ivot
provoditi manje vremena sa roditeljima, a time i vie vremena bez
nadzora
plaiti se da razgovaraju sa roditeljima kada su zabrinuti
odbijati savjete roditelja
buniti se protiv roditelja
Izuzetno je vano da se nadzor provodi u kontekstu toplog i njenog

odnosa, punog ljubavi.
118
Poticanje samostalnosti djeteta

Adolescencija roditeljima prua posljednju priliku da svojoj djeci pomognu
da prakticiraju vjetine donoenja odluka u sigurnom okruenju ispunjenom
podrkom. Uskoro e dijete biti odrasla, samostalna osoba.
Ovu priliku roditelji mogu iskoristiti tako to e nezavisnost svoje djece

njegovati kroz:
istinsko potivanje ideja svoje djece, ak i onda kada se razlikuju od
njihovih
poticanje djece da odlue koje su njihove vrijednosti
izraavanje bezuslovne ljubavi
uputanje u razgovor sa djecom kao sebi jednakima
iskazivanje povjerenja u sposobnost svoje djece da donose odluke i da
se nose s posljedicama tih odluka
potivanje osjeaja svoje djece
pruanje podrke svojoj djeci kada pogrijee
poticanje djece da pokuaju ponovo nakon to nisu uspjeli
uzimanje u obzir gledita djece u sluaju kada smatraju da se prema
njima nepravedno postupa
iznalaenje rjeenja kod neslaganja i sukoba miljenja
Ova iskustva kod tinejdera dovode to toga da imaju osjeaj da su dostojni

povjerenja, optimistini i sposobni.
14 do 18 godina
119
Poglavlje 3
Ponekad roditelji i ne shvatajui obeshrabruju nezavisnost svojih

tinejdera. To rade kada:
kritiziraju miljenje svoje djece
stvaraju osjeaj krivnje kod djece kada se ne slau sa njima
promijene temu onda kada djeca pokuaju razgovarati sa njima
odbacuju osjeaje svoje djece
govore "jesam ti rekao kada djeca pogrijee
uskrauju ljubav ili ih odbijaju kada imaju problema
ignoriraju gledite svoje djece
nepopustljivi su i kruti i nespremni da razgovaraju o rjeenju za
nesuglasice
Ovakva iskustva kod tinejdera mogu izazvati gorinu, ljutnju i

depresiju. Poinju sumnjati u svoju vrijednost kao ljudi i smatraju da
nisu u stanju imati dobre ideje ili donijeti ispravne odluke. Postaju sve
manje samostalni, oslanjajui se vie na to da, umjesto njih, drugi ljudi
donose odluke.
Nezavisnost se potie onda kada roditelji svojoj djeci pokazuju da ih

potuju i da vjeruju u njih.
120
A ta sad?
Kada razumiju kako djeca misle i osjeaju u razliitim fazama, roditelji su
mnogo spremniji da na problematine situacije reagiraju na pozitivan i
konstruktivan nain.
Ovo znanje prua vam osnovu za rjeavanje problema. Umjesto da samo
odreagirate u datom trenutku, moete razmisliti o tome ta znai
ponaanje vaeg djeteta i u kom smjeru ga vodi.
Roditelji esto pogreno protumae razloge zbog kojih se djeca ponaaju
na odreeni nain. Kada mislimo da nam prkose ili da nas pokuavaju
naljutiti, uzvraamo bijesom ili kaznom.
Kada shvatimo da rade ono to im je potrebno da rade kako bi preli u
sljedeu fazu razvoja, vea je vjerovatnoa da emo im uzvratiti
informacijom i podrkom koje su im potrebne.
14 do 18 godina
121
Rjeavanje
problema
POGLAVLJE 4
RJEAVANJE PROBLEMA
etvrti sastavni element pozitivne discipline je rjeavanje
problema.
U prethodnom poglavlju, nauili ste kako da postignete svoje
dugorone ciljeve tako to ete svom djetetu pruiti toplinu,
red i strukturu koji odgovaraju njegovoj razvojnoj fazi.
U ovom poglavlju imat ete priliku upoznati se sa
problematinim situacijama koje se mogu javiti kod djece u
razliitoj dobi. Primijenit ete ono to ste nauili o djeijem
razvoju, da biste razmislili o tome ta bi moglo biti uzrok
djetetovog ponaanja. Ova praksa e vam pomoi da razvijete
djelotvornu i uspjenu reakciju.
Rjeavanje problema
Razumijevanje naina na koji djeca

misle i osjeaju
Pruanje topline
Uspostavljanje
reda
i strukture
123
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
0 do 6 mjeseci
Najvei izazov za roditelje malih beba jeste kako da iziu na kraj s

plakanjem.
Zamislite sljedee
Vaa beba, stara 10 sedmica, plae ve nekoliko minuta.
Razmislite o onome to ste u poglavlju 3 proitali o ovoj razvojnoj fazi.
Sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih beba plae.
125
Poglavlje 4
Da li ste uvrstili razloge kao to su:

glad
e
bol
pretoplo
prehladno
mokre pelene
bolest
strah
potreba da je se mazi
potreba da je se njie ili nosi?
Ako jeste, estitamo! Primijenili se znanje o razvojnom nivou da

shvatite zato beba jo plae.
126
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
A sada zamislite ovo

Rano je uveer. Vaa beba stara 10 sedmica plae ve 30 minuta.
Pokuali ste:
da je nahranite
provjeriti da se uvjerite da je nita ne ulja ili bode
skinuti joj odjeu ili dekicu
obui joj odjeu ili staviti dekicu
provjeriti ima li temperaturu
umiriti je njihanjem, pjevanjem ili noenjem
ekati joj lea
i ona jo uvijek plae.
127
Poglavlje 4
Ponovo razmislite o onome to ste proitali u poglavlju 3 o ovoj fazi

razvoja.
Sada navedite koliko god moete moguih razloga za bebin
neprekidni pla.
128
Rjeavanje problema
0 do 6 mjeseci
Da li ste naveli razloge kao to su:

bol koji ne moete otkriti
bolest koju ne moete ustanoviti
stomani gasovi
uobiajeni naini plakanja?
Ako jeste, estitamo! Primijenili se znanje o razvojnom nivou kako biste

shvatili zato beba jo uvijek plae.
Zapamtite da bebe nikada ne plau kako bi vas naljutile. Bebe ne

razumiju da imate osjeaje. One plau samo zato to moraju.
129
Rjeavanje problema
6 do 12 mjeseci
6 do 12 mjeseci
U ovoj fazi najvei problem roditelja je da se dovoljno naspavaju!

Bebe esto plau nou i roditelje moe iscrpiti kada im se san
neprestano prekida.
Zamislite ovo
Vaa estomjesena beba se jo uvijek budi u 4 sata ujutro svake
noi. Umorni ste i elite da beba odspava no bez prekida.
Razmislite o onome to ste u poglavlju 3 proitali o ovoj razvojnoj
fazi. A sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih bi se
beba mogla buditi nou.
131
Poglavlje 4

glad ili e
bol zbog nicanja zuba
pretoplo ili prehladno
mokre pelene
bolest
strah da ste nestali
organizacija mozga
potreba da je se miluje i mazi
potreba da je se ljuljuka ili nosi?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi kako biste shvatili
zato se beba budi.
Zapamtite da bebe ne plau da bi naljutile svoje roditelje ili zato to

su razmaene. Nemogue je razmaziti bebu prevelikom brigom ili
panjom.
Bebe su kao mlade biljice.

Treba im mnogo brige i panje da bi rasle i napredovale.
132
Rjeavanje problema
A sada zamislite ovo
Razmislite o onome to ste proitali o ovoj razvojnoj fazi u poglavlju

3. Sada navedite koliko god moete razloga zbog kojih beba pravi
glasne zvukove.
133
6 do 12 mjeseci
Vaa beba je poela da proizvodi glasne zvukove. Ona odjednom

poinje da krii, pravei zvukove koje niko ne moe razumjeti.
Ponekad se ovo deava na javnim mjestima ili u situacijama kada su
ljudi obino tihi.
Poglavlje 4

nastoji da imitira govor
uiva u svojoj sposobnosti da proizvodi glasove
eksperimentira da vidi ta e se desiti kada pravi
razliite zvuke
vjeba glasove svog jezika
normalno tepanje
poeci govora?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato

bebe ponekad prave krike.
Vaa beba ne krii da bi vas dovela u neugodan poloaj ili da bi
vas iznervirala. Ona je uzbuena zbog otkria zvuka. Voli
isprobavati i otkrivati nove glasove koje moe proizvesti. Njeni
zvukovi ak i oni glasni znak su da se razvija.
134
Rjeavanje problema
1 do 2 godine
Zamislite sljedee
Va mali pentravac je vrlo aktivan. Brzo hoda naokolo po kui,
dodirujui razne stvari ukljuujui i noeve i makaze.
Bojite se da e se povrijediti ako tako nastavi.
Kako biste rijeili taj problem, razmislite o onome to ste proitali u
poglavlju 3 o ovoj razvojnoj fazi. Sada navedite koliko god moete
razloga da objasnite zato malo dijete radi opasne stvari.
135
1 do 2 godine
Djeca u ovoj fazi hodaju i vole istraivati. Najvei izazov za roditelje je

da uvaju i zatite svoju djecu.
Poglavlje 4

potreba da dodiruje kako bi nauilo
snaan poriv za istraivanjem
nema iskustva o opasnosti
ne zna koji su predmeti opasni
ogranieno znanje jezika zbog ega ne razumije upozorenja i
objanjenja
uzbuenje zato to vidi, osjea i isprobava nove stvari
ima povjerenje u sigurnost svoje sredine
voli da ui?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato va

dvogodinjak nekada radi opasne stvari.
136
Rjeavanje problema
Sada zamislite ovo

Tokom jedne od svojih ekspedicija kroz kuu, vae malo dijete
ugleda zdjelu na stolu. Sluajno je to vaa omiljena, rune izrade.
Pripadala je vaoj majci i briljivo je uvate.
Kada je dijete ugleda, pokua je dohvatiti i obori je na pod. Zdjela se
razbije.
137
1 do 2 godine
Da biste odluili kako ete reagirati u ovoj situaciji, razmislite o

onome to ste u poglavlju 3 proitali o ovoj razvojnoj fazi. Sada
navedite sve razloge koje znate zbog kojih je dijete oborilo vau
omiljenu zdjelu.
Poglavlje 4

ne zna koji su predmeti lomljivi
nemogunost da shvati koliko vam ta zdjela znai
ne shvata kako njegovi postupci mogu izazvati da se
dese odreene stvari
potreba da dodiruje da naui
snaan poriv za istraivanjem
ogranieno znanje jezika zbog kojeg ne razumije
upozorenja i objanjenja
uzbuenje to vidi nove predmete
povjerenje u sigurnost njegove sredine
voli da ui?
Ako jeste, onda ste primijenili znanje o razvojnoj fazi da otkrijete zato
va dvogodinjak nekada razbije dragocjene predmete.
138
Rjeavanje problema
Upamtite da vae malo dijete ne dodiruje stvari, ne isprobava ih

stavljajui ih u usta i ne isputa ih iz ruku zato da vas iznervira. Ne
shvata koji ga predmeti mogu povrijediti, koji su to vama dragocjeni,
a koji se mogu razbiti. Ne zna nita o novcu, pa tako ne zna ni koliko
predmeti kotaju.
1 do 2 godine
Kada malo dijete dodiruje stvari, isprobava ih

stavljajui ih u usta ili ih ispusti na pod,
ono ui o svom svijetu.
139
Poglavlje 4
Zamislite sada sljedee

Pada kia. Trebate odvesti dijete na lijeniki pregled. Va autobus e
vrlo brzo stii. Pokuavate da mu odjenete kabanicu, ali odbija da je
nosi. Kae Ne! i otri. Osjeate kako u vama raste nezadovoljstvo.
Zastanite na tren i sjetite se ta ste u poglavlju 3 itali o razvoju malog
djeteta. Navedite sve razloge zbog kojih vae dijete moe odbiti da
obue kabanicu.
140
Rjeavanje problema

snaan poriv za samostalnou
ne shvata pojam vremena
nemogunost da shvati vanost noenja kabanice
nesposobnost da shvati zato mora ii ba sada i prekinuti

aktivnost koja je njemu tako vana
elja da samo izabere odjeu koju e nositi
nema iskustva sa kiom i ne zna kakav je neugodan osjeaj
pokisnuti
pojaava mu se stres, jer osjeti da u vama raste ljutnja
ne svia mu se osjeaj kada nosi tu kabanicu
normalni negativizam jednog dvogodinjaka?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato

vae malo dijete odbija raditi stvari koje su za vas neophodne,
logine ili vane.
141
1 do 2 godine
nemogunost da shvati zato je bitno ako propustite autobus
Rjeavanje problema
2 do 3 godine
Zamislite sljedee
Vae dijete se poinje protiviti tome da naveer ide u krevet.
Neprestano plae kada je ostavite u sobi. Shvatate da se poinjete
ljutiti na svoju kerkicu, jer ne eli ii u krevet.
Razmislite o tome ta ste u poglavlju 3 proitali o ovoj razvojnoj fazi.
Navedite koliko god znate razloga zbog kojih vae dijete odbija ii u
krevet.
143
2 do 3 godine
Kod djece se u ovoj fazi esto javljaju strahovi. Za roditelje moe biti
jako stresno kad dijete plae dok odlaze ili kada im se djeca ponu
plaiti drugih ljudi.
Poglavlje 4

bujna mata koja moe izmisliti strana udovita
ne shvata razliku izmeu mate i stvarnosti
vjeruje da su sjene duhovi, udni zvuci uljezi, a vjetar babaroga
vjeruje da je crte u njenoj sobi iv
osjeaj opasnosti kada je sama u mraku
ne moe shvatiti da ete se, kada odete, i vratiti
nemogunost da svoje strahove izrazi rijeima
stres joj se pojaava kako osjeti da u vama raste ljutnja?
Ako jeste, koristili ste svoje znanje o razvojnoj fazi da ustanovite zato
vae dijete nou odbija ii u krevet.
144
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo

Va sin voli da se igra loptom. Voli je baciti da odskoi, voli je
kotrljati, voli sjediti na njoj i voli je bacati. Jednog dana, dok ste u
prodavnici, ugleda veliku, svijetlocrvenu loptu. On zacii od radosti,
zgrabi loptu za police i otri sa njom. Nemate dovoljno novca da mu
kupite loptu. Potrite za njim i kaete mu da vrati loptu na mjesto.
Dijete zaplae i poinje izljev bijesa.
Razmotrite svoje znanje o ovoj razvojnoj fazi. Navedite koliko god
znate razloga zbog kojih vae dijete ima izljev bijesa.
2 do 3 godine
145
Poglavlje 4

nemogunost da razumije na koji nain funkcioniraju
prodavnice i novac
nemogunost da shvati zato lopta nije njegova
nesposobnost da osjeaje izrazi rijeima
nemogunost da zna kako se vi osjeate
jaka elja za samostalnou
elja da kontrolira svoj svijet ?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnoj fazi da shvatite zato vae
dijete ima izljeve bijesa.
146
Poglavlje 4
147
Rjeavanje problema
3 do 5 godina
U ovoj fazi djeca su izuzetno radoznala. ele da znaju kako sve radi
i zato. Vole eksperimentirati sa predmetima.
Zamislite ovo
Vae dijete otvara kredenac, vadi sve predmete napolje, slae ih na
hrpu i zatim obara. Kada predmeti padnu na pod, neki se otete.
Osjeate kako u vama raste bijes.
148
3 do 5 godina
Zastanite na trenutak i razmislite o razvojnoj fazi u kojoj se nalazi

vae dijete. Navedite sve razloge kojih se moete sjetiti za ovakvo
ponaanje djeteta.
Poglavlje 4

snana elja da razumije kako stvari rade i funkcioniraju
voli da eksperimentira s predmetima kako bi nauilo o njihovim
osobinama
prirodna elja da naui o svijetu oko sebe
snana potreba da se igra
sklonost da se zanese u igri
nema dovoljno iskustva s predmetima da bi moglo
predvidjeti koji se mogu otetiti
ne razumije zato je vano ako se ti predmeti otete?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste

razumjeli zato se vae dijete ponaalo tako da je otetilo predmete.
149
Rjeavanje problema
Sada zamislite sljedee

Spremate se na posao. Vae dijete se mirno igra svojim omiljenim
igrakama. Kada ste spremni da krenete, kaete djetetu da je vrijeme
da poete, ali on se ne prestaje igrati. Kaete mu ponovo, ali jo
uvijek ne prestaje. Poinjete osjeati frustraciju i bijes.
Smirite se i razmislite o tome to znate o ovoj razvojnoj fazi. Navedite
to vie moete razloga zbog kojih dijete ne odgovara na vau
naredbu.
3 do 5 godina
150
Poglavlje 4

jak bioloki nagon da se igra
duboka zanesenost u igru
znaaj te igre za njega
elja da zavri ono na emu radi
nemogunost da shvati zato morate ii ba sada
teko mu je da sagleda situaciju iz vae take gledita
njegov osjeaj da je iznenada prekinut usred
vane aktivnosti?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili
zato dijete ne prestaje da se igra kako bi polo sa vama.
151
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo

Pravite veeru i umorni ste. Sve ste isplanirali i svi sastojci su
spremni za mijeanje. Vae dijete vas pita moe li vam pomoi. Vi
znate da e priprema jela trajati due ako vam ona bude pomagala i
da e trebati vie vremena da se sve poslije poisti i pospremi.
Ono to vi u tom trenu jedino elite je da jednostavno sami pripremite
jelo i zato odvraate dijete od toga da vam pomogne. Ali ona je
uporna. Osjeate kako u vama raste pritisak.
Zastanite za trenutak i razmislite o znanju koje imate o ovoj razvojnoj
fazi. Navedite to vie moete razloga zato vaa ki toliko uporno
eli da vam pomogne.
3 do 5 godina
152
Poglavlje 4

jaka elja da naui nove vjetine
prirodni poriv da savlada izazove
uitak u osjeaju dok dri sastojke
radoznalost da vidi ta e se desiti kada se sastojci
pomijeaju i skuhaju
nemogunost da shvati zato ne elite da vam pomogne
teko joj je da situaciju sagleda iz vae take gledita
elja da radi vane stvari koje rade odrasli
elja da bude poput vas?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou s ciljem da shvatite
zato vae dijete toliko uporno eli da vam pomogne.
153
Rjeavanje problema
Sada zamislite
Napolju ste i radite neto u dvoritu. Vae dijete se igra loptom u
blizini. Iznenada se lopta otkotrlja na cestu, upravo u trenutku kada
nailazi automobil. Vae dijete istri na cestu da uzme loptu.
Prestraeni ste da e ga udariti auto. U panici ste i trite na cestu da
zgrabite dijete. Svjesni ste da mora nauiti da to nikada vie ne radi.
Prije nego to reagirate, razmislite o tome to znate o ovoj razvojnoj
fazi. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete
istralo na cestu.
3 do 5 godina
154
Poglavlje 4

nema iskustvo kako je to kada ovjeka udari velika, jaka
maina
ne shvata relativnu veliinu i snagu auta u poreenju s
djeijim tijelom
ne shvata kakve posljedice moe izazvati udarac auta u
pokretu u djeije tijelo
nemogunost da zauzme vozaevu taku gledita
ne razumije ta to znai biti teko povrijeen
ne razumije pojam smrti i trajnost i nepromjenjivost smrti
sklonost da se zanese u igri, nesvjesno ta se deava oko njega?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou kako biste shvatili
zato bi vae dijete istralo na cestu.
155
Rjeavanje problema
5 do 9 godina
Vae dijete je ulo u novi svijet kolu. Promijenilo se ono to od

njega oekuju. Njegov ivot je postao sloeniji.
Zamislite ovo
Uitelj vaeg djeteta vas je obavijestio da se dijete problematino
ponaa u koli. Ne moe sjediti mirno i treba mu dosta vremena da
zavri kolski rad.
Vama je jako bitan uspjeh vaeg djeteta u koli. Prije nego to doe
kui, elite razmisliti o tome kako ete reagirati.
156
5 do 9 godina
Razmislite o onome to znate o njegovom razvojnom nivou i

temperamentu. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi se vae
dijete moglo tako ponaati u koli.
Poglavlje 4

visok nivo aktivnosti zbog kojeg mu je teko da sjedi mirno
visok nivo aktivnosti koji kod njega izaziva osjeaj da su mu mirne
aktivnosti dosadne
neredovni ritam, to mu oteava da svakog dana slijedi istu
rutinu
ritam koji je takav da ga tjera da zaspi kasnije, zbog ega je
umorno idueg dana
ritam koji kod njega izaziva glad u vrijeme koje se ne
poklapa sa rasporedom asova
oduevljenje novim situacijama i ljudima
teko mu je da se prilagodi svim novim
oekivanjima, pravilima i rutinama razreda
svjestan je, i interesuje ga sve to se oko njega deava
sklonost da izgubi interes u sluaju da nije odmah postigao
uspjeh u datoj aktivnosti
pojaan interes za drutvene odnose i stvaranje prijateljstava?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou i temperamentu

kako biste shvatili zato bi vae dijete moglo imati problema da ispuni
oekivanja uitelja u koli.
157
Rjeavanje problema
Zamislite sada ovo

Vaa ki i njena drugarica se igraju ivotinjama igrakama. Samo je
jedan konj i obje ga ele. Kada ga drugo dijete uzme, vaa ki je udari i
uzme joj konja. Njena drugarica se rasplae i naljuti. Iznenada, dvije
djevojice, koje su se tako radosno igrale, sada se svaaju na sav
glas.
elite da zaustavite svau i da nauite svoje dijete da ne udara druge.
Prije nego to reagirate, razmislite o tome to znate o razvojnom nivou
svoje keri i njenom temperamentu.
Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete udarilo
drugo.
5 do 9 godina
158
Poglavlje 4

nedostatak iskustva u rjeavanju konflikta
teko joj je da sagleda taku gledita drugog djeteta
teko izraava osjeaje rijeima
teko kontrolira svoje impulse
ima takav temperament zbog kojeg intenzivno reagira na frustraciju
vidjela je vas kako udarate druge kad ste ljuti ili frustrirani?
Ako jeste, primijenili ste znanje o razvojnom nivou i temperamentu

kako biste shvatili zbog ega bi se vae dijete svaalo sa drugim
djetetom i udarilo ga.
159
Rjeavanje problema
10 do 13 godina
U ovoj fazi, socijalizacija i drutveni odnosi djece postaju sve vaniji.

Njihova prijateljstva se razvijaju i produbljuju, kao i nesuglasice sa
njihovim vrnjacima. Ue o tome ko su i ta to ele da budu.
Zamislite ovo
Vae dijete se vratilo iz kole u jako loem raspoloenju. Ne eli
razgovarati sa vama i zvui ljutito. Osjetite da je prema vama osorna i
uvrijeeni ste njenim ponaanjem. elite je nauiti da ne moe tako
sa vama razgovarati.
Prije nego to je ukorite, razmislite o tome ta znate o ovoj razvojnoj
fazi. Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi se mogla tako
ponaati.
10 do 13 godina
160
Poglavlje 4

stres zbog toga to se itav dan mora nositi sa sloenim
drutvenim odnosima
nervoza jer itav dan mora paziti da ispuni oekivanja
nastavnika u pogledu ponaanja i ispunjavanja kolskih
zadataka
problemi u uenju odreenih predmeta zbog tekoa u
uenju ili nastave koja ne postie eljeni uinak
zabrinuta je jer je loe uradila testove provjere znanja
strah da e vas naljutiti njen neuspjeh u koli
maltretiraju je druga djeca
prijatelji je odbacuju ili kolege iz razreda iskljuuju
suoena je s tekom odlukom kojom se testira njena odanost
teko izraava svoje strahove i brige
pod pritiskom je vrnjaka da radi stvari koje vi ne odobravate
eli da sama rjeava svoje probleme
osjea se sigurno da svoje frustracije "istrese" na vas
ne spava dovoljno da bi mogla da se nosi sa svim drutvenim
i intelektualnim zahtjevima s kojima se suoava
njeno tijelo u razvoju ne dobiva adekvatnu ishranu
hormonalne promjene koje utjeu na njeno raspoloenje?
Ako jeste, primijenili ste znanje o ovom razvojnom nivou kako
biste shvatili zato je vae dijete uznemireno ili ljuto.
161
Rjeavanje problema
14 do 18 godina
U ovoj fazi dijete otkriva ko je i odluuje ko eli da bude. Traga za

svojim jedinstvenim identitetom.
Zamislite ovo
Vae dijete se uvijek oblailo na nain koji ste odobravali. Jednog
dana ugledate da nosi rinicu na obrvi, pankersku "je" frizuru i
majicu s nepristojnim natpisom.
okirani ste i zbunjeni njegovim izgledom. elite da odmah
promijeni odjeu, opere kosu i ukloni rinicu.
Prije nego to ponete paniariti, razmislite o ovom razvojnom nivou.
Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete iznenada
odluilo da se pone oblaiti na nain koji ne odobravate.
14 do 18 godina
162
Poglavlje 4

snaan poriv da izrazi svoju individualnost
potreba da se odvoji od roditelja kako bi otkrio ko je
vanije mu je da se uklapa sa svojim vrnjacima, nego sa svojim
roditeljima
jaa potreba da se osjea nezavisnim, nego da osjea da ga
drugi kontroliraju
jaka elja da izrazi vlastiti ukus, uvjerenja i ono to voli
potreba da isproba nove identitete kako bi otkrio koji mu najbolje
odgovara?
Ako jeste, primijenili ste svoje znanje o razvojnom nivou kako biste
shvatili zato bi vae dijete iznenada promijenilo svoj izgled.
163
Rjeavanje problema
Zamislite sada sljedeu situaciju

Svom 17-godinjem djetetu ste rekli da vikendom ima izlaz do 10:00
sati uveer. Subota je, 10:30 uveer, a ona se jo ne vraa kui.
Strano ste zabrinuti, jer vam je rekla da ide na zabavu autom koji vozi
neiskusni voza. Znate i to da e na toj zabavi biti jo mladih ljudi koje
vi ne poznajete. A sumnjate da se na zabavi pije i alkohol.
Stie kui, a vi samo to niste eksplodirali od straha, brige i bijesa.
Prije nego to planete od bijesa, razmislite o njenom razvojnom nivou.
Navedite to vie moete razloga zbog kojih bi vae dijete, pod tim
okolnostima, dolo kui kasnije.
14 do 18 godina
164
Poglavlje 4

uvjerena je da joj se nita loe nee desiti
teko joj je da shvati kako se vi osjeate, znajui da moe biti
povrijeena
potrebno joj je da ima nezavisnost i kontrolu u donoenju odluka
nemate dovoljno povjerenja u njenu sposobnost da kae Ne
drugim mladim ljudima
potrebno joj je da sebi i svojim vrnjacima pokae da je odrasla
spoznaja da su joj potrebne i nezavisnost, ali i vaa pomo
elja da vam pokae da je samostalna osoba
potreba da unaprijedi svoje vjetine kako bi branila i podrala
vlastite potrebe i vrijednosti?
Ako jeste, primijenili ste svoje znanje o razvojnom nivou kako biste
shvatili zato bi vae dijete, pod opasnim okolnostima, dolo kui
kasnije.
165
Uzvratite
pozitivnom
disciplinom
POGLAVLJE 5
UZVRATITE POZITIVNOM DISCIPLINOM

Odredili ste svoje dugorone ciljeve u odgajanju djeteta, tako
da znate ta nastojite postii pozitivnom disciplinom.
Svjesni ste koliko je vano da pruite toplinu, red i strukturu
kako biste postigli svoje ciljeve.
Razumijete kako djeca misle i osjeaju u razliitim uzrastima,
tako da znate kako im pruiti toplinu, red i strukturu na
odgovarajui nain.
U stanju ste rijeiti problem kako biste shvatili zato bi se vae
dijete moglo ponaati na odreeni nain.
Sada je vrijeme da sve to objedinite i na problematine situacije
reagirate na takav nain kojim ete potivati razvojni nivo svog
djeteta i koji e vas voditi ka ispunjenju vaih dugoronih
ciljeva.
U ovom emo se poglavlju ponovo vratiti na problematine
situacije iz etvrtog poglavlja i ispitati naine kako da na njih
odgovorite pozitivnom disciplinom.
165
Poglavlje 5
Korak 1 Prisjetite se svojih ciljeva

Razmotrimo dugorone ciljeve koje ste odredili u poglavlju 1.
Zamislite opet da je vaem djetetu 20 godina. Zamislite situacije s
kojima e se susresti, izbore koje e morati napraviti i izazove s
kojima e se suoiti.
Koje su to osobine za koje se nadate da e ih vae dijete imati u tim
godinama? Navedite osobine koje su za vas vane.
166
Uzvratite pozitivnom disciplinom
Cilj pozitivne discipline je da se na ponaanje djeteta uzvrati na nain

koji e dovesti do ispunjenja tih dugoronih ciljeva. Kako biste
uspjeno koristili pozitivnu disciplinu, vai dugoroni ciljevi vam uvijek
trebaju biti najvaniji u razmiljanju.
Naravno, bit e situacija, kada su djeca u pitanju, koje e vas lako
navesti na to da mislite samo na svoje kratkorone ciljeve i da
zaboravite dugorone. Ali, ako dugorone ciljeve koristite kao svoje
smjernice i vodite se njima, moi ete uspjenije odgovoriti na
kratkorone izazove.
Upamtite da se vae dijete stalno razvija, raste, ui i mijenja. Ono
nee uvijek plakati nou niti stavljati sve u usta. To su kratkoroni
izazovi. Ali, vaa reakcija na njih moe vas dovesti na put kojim ete
postii svoje dugorone ciljeve.
167
Poglavlje 5
Korak 2 Fokusirajte sa na toplinu, red i

strukturu
U poglavlju 2, razmiljali ste o tome koji su to naini na koje svom
djetetu pruate toplinu, red i strukturu. Razmislite ponovo o tome.
Prije svega, razmislite koji su to naini na koje djetetu iskazujete
toplinu (emocije i ljubav, zatitu, potovanje, empatiju). Napiite sve
naine kojih se moete sjetiti.
168
A sada razmislite o tome kako djetetu pruate red i strukturu

(informacije, smjernice i upute, podrka). Napiite sve naine kojih se
moete sjetiti.
169
Poglavlje 5
Korak 3 Razmislite o tome kako misli i osjea

vae dijete
U treem poglavlju ste imali priliku razmiljati o tome kako se djeca
razvijaju. Kada se djeca rode, ona ne znaju i ne shvataju nita o
svijetu oko njih. Kako stiu vie iskustva, tako vrlo postepeno i ue o
svijetu oko sebe.
Tokom svog razvoja, djeca tee ka razumijevanju i samostalnosti.
Mnogi oblici ponaanja, koje roditelji smatraju frustrirajuim ili
problematinim, predstavljaju samo pokuaje djece da shvate stvari i
steknu vie iskustva.
Ako te situacije sagledavamo iz take gledita djeteta, moi emo na
njegove potrebe odgovoriti toplinom, redom i strukturom, kako bi
dijete steklo to shvatanje i samostalnost.
170

U poglavlju 4, bavili ste se time na koji nain moete primijeniti svoje
znanje o razvoju djece, s ciljem da uvidite da njihovo ponaanje
obino ima smisla, onda kada se sagleda sa njihove take gledita.
Kada ponaanje djece posmatramo samo s naeg stajalita, skloni
smo tome da se osjetimo frustriranim ili se naljutimo onda kada rade
stvari koje ne elimo da rade. Ponekad mislimo da nas dijete
namjerno nastoji naljutiti.
Ali, djeca ne ele nas naljutiti. Oni se osjeaju tako majunim i slabim
kada se odrasli ljute na njih. Ni oni ne vole taj osjeaj, ba kao ni mi.
Obino kada djeca rade stvari koje ne elimo, to je zbog toga to ih
ne shvataju dovoljno i zato to ele neto izabrati po svojoj volji. Ako
potujemo njihove razvojne nivoe, moemo im pomoi da poboljaju
svoje razumijevanje i postanu sposobniji da naprave dobar izbor.
171
Poglavlje 5

Sada je vrijeme da shvatite kako da reagirate na izazovne situacije.
Reagirati na novi, drukiji nain iziskuje dosta prakse, to opet trai
mnogo ponavljanja. U narednim vjebama ete na ista pitanja
odgovoriti mnogo puta, ali za razliite situacije.
Vano je da odgovorite na svako pitanje za svaku situaciju, ako elite
stei dovoljno prakse da doista promijenite svoje reakcije u stvarnom
ivotu. Bit e tu dosta ponavljanja. Ali je to ponavljanje neophodno
kako bi vam bilo lake da svom djetetu uzvratite pozitivnom
disciplinom.
Pobrinite se da doista razmislite o svakom pitanju i o tome kako vae
reakcije mogu utjecati na ponaanje vaeg djeteta.
Vratimo se na situacije o kojima ste razmiljali u poglavlju 4, da biste

uvidjeli da vam, ako imate na umu svoje ciljeve, ako pruate toplinu,
red i strukturu, i ako uzimate u obzir taku gledita svog djeteta, to
moe pomoi da odaberete pozitivnu i konstruktivnu reakciju.
172
0 do 6 mjeseci
Situacija
Vaa beba od 10 sedmica plae ve pet minuta.
ta treba da uradite? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da
odluite koja je najbolja i zato.
1. Prodrmat ete je da je kaznite to plae.
2. Ignorirat ete je i pustiti da se isplae.
3. Probat ete je nahraniti, promijeniti joj pelene, njihati je,
pjevuiti i maziti je.
173
0 do 6 mjeseci
Poglavlje 5
Korak 1 Prisjetite se svojih dugoronih ciljeva

Koji su to vai dugoroni ciljevi koji su relevantni za ovu situaciju?
Oznaite svaku reakciju koja bi vas dovela do vaeg dugoronog cilja.

1. Drmusanje
2. Ignoriranje
3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje,
pjevuenje, maenje
174
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu

A sada uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline.
Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
dala emocionalnu sigurnost
pokazala bezuslovnu ljubav
pokazala privrenost
potivala njen razvojni nivo
pokazala osjetljivost na njene potrebe
pokazala empatiju sa njenim osjeajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im ona

moe koristiti. Jo nemaju razvijene jezike sposobnosti, niti
sposobnost miljenja i zakljuivanja potrebne da bi mogle shvatiti
oekivanja, pravila ili objanjenja.
175
0 do 6 mjeseci
Poglavlje 5
Korak 3 Razmislite kako vae dijete misli i

osjea
Zato bebe u ovoj dobi plau?

Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou
malih beba. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni
nivo vae bebe.
1. Drmusanje
2. Ignoriranje
3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje,
pjevuenje, maenje
176

Sada, kada ste razmislili o svom dugoronom cilju, nainima pruanja
topline i razvojnom nivou vae bebe koji odgovor ete izabrati?
Ako ste izabrali broj 3, estitamo!

Na putu ste da razvijete pozitivnu vjetinu i sposobnost u odgajanju
djeteta.
177
0 do 6 mjeseci
Poglavlje 5
Napomena o postporoajnoj depresiji

Bebe unose ogromnu promjenu u ivote majki. Ponekad majke
eznu za vremenom kada nisu imale bebu, kada su mogle
slobodno jesti, spavati i ii napolje onda kada su to htjele.
Ponekad nove majke osjeaju da su potpuno shrvane zahtjevima
koje sa sobom nosi briga o bebi.
Osim to im se s dolaskom bebe mijenja nain ivota, majke su
izloene i znaajnim fizikim promjenama. Nivo njihovih hormona
oscilira i mijenja se, kako bi se ubrzao oporavak od poroda i
stvorilo mlijeko za bebu.
Iako vole svoje bebe, majke mogu postati depresivne nakon
poroda, zbog toga to doivljavaju promjene u nainu ivota i
znaajne fizike promjene. Takva depresija nije neuobiajena.
To ne znai da je ena loa majka ili loa osoba. To je
jednostavno reakcija na ogromne promjene kroz koje prolazi.
Ako mnogo plaete, potiteni ste, manjka vam energije ili ne
osjeate privrenost prema svojoj bebi, odmah razgovarajte sa
svojim ljekarom ili medicinskom sestrom. Potrebna vam je
podrka, ljudi s kojima ete razgovarati i vrijeme samo za sebe.
Moe vam pomoi i da proitate o postporoajnoj depresiji i da se
poveete sa ostalim majkama.
U nekim sluajevima, ovaj oblik depresije moe postati vrlo
ozbiljan. Ako osjeate suzdranost prema svojoj bebi, ili imate
misli o tome da joj naudite, odmah to recite svom ljekaru. Na
raspolaganju je lijeniki tretman.
178
6 do 12 mjeseci
6 do 12 mjeseci
Situacija
Vaa beba od 10 mjeseci plae ve 30 minuta.
ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da
1. Udarite je po stranjici da je nauite da ne plae nou.
2. Ignorirate je kako ne bi postala razmaena.
3. Pokuate je nahraniti, promijeniti joj pelene, njihati je, pjevuiti joj i
maziti je.
179
Poglavlje 5

Koji su to neki od vaih dugoronih ciljeva, a koji su relevantni za ovu
situaciju?
Oznaite svaku reakciju koja e vas dovesti do vaeg dugoronog cilja.
1. Udaranje
2. Ignoriranje
3. Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje, pjevuenje,
maenje
180

pokazala privrenost
potovala njen razvojni nivo
pokazala osjetljivost za njene potrebe
pokazala empatiju s njenim osjeajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im moe

koristiti. One jo nemaju razvijene jezike sposobnosti, niti
sposobnost miljenja i zakljuivanja potrebne da bi shvatile
181
6 do 12 mjeseci
Poglavlje 5

osjea
Zato bebe u ovom uzrastu plau?

nivo vae bebe.
1. Udaranje
2. Ignoriranje
3.
182
Hranjenje, promjena pelena, ljuljukanje, pjevuenje,

maenje
A sada, nakon to ste razmislili o svom dugoronom cilju, nainima

kako da pruite toplinu, i razvojnom nivou vae bebe, koji odgovor
ete izabrati?
Ako ste odabrali broj 3, estitamo!
Djeca imaju pravo na zatitu

od svih oblika fizikog nasilja.
lan 19.
183
6 do 12 mjeseci
Poglavlje 5
Napomena o bebinom plau

Roditelji se mogu jako umoriti od brige o svojim bebama. Moe
se desiti da ponekad ele prodrmusati ili udariti bebu kada ne
prestaje plakati.
Drmusanjem ili udaranjem neete zaustaviti pla svoje bebe, ali
se moe desiti da ete:
kod bebe razviti strah od vas
povrijediti je nanijevi joj modrice, pa joj ak i slomiti kosti
otetiti joj mozak
ubiti je
Tijela i mozak beba su vrlo krhki i njeni.
Nikada nemojte drmusati ili udarati bebu.
Ako vaa beba ne prestaje plakati, potrebno joj je da zna da

ste tu. Njoj treba da je drite i tjeite. Bebu ne moete
razmaziti.
Meutim, neete uvijek moi da umirite svoju bebu.
Ako vidite da ste jako umorni ili pod jakim stresom, pobrinite
se da zatraite pomo od svoje porodice, prijatelja, doktora ili
iskoristite neke druge mogunosti u svojoj zajednici.
184
Situacija
ta trebate uraditi? Razmislite o svakoj od narednih reakcija da odluite

koja je najbolja i zato.
1. Recite joj da ne moete dobiti hranu jer je vritala.
2. Udarite je da je nauite da ne vriti.
3.
Razgovarajte s njom blagim glasom da je umirite i odvratite joj

panju igrakom.
185
6 do 12 mjeseci
Vaa beba je poela proizvoditi glasne zvukove. Ona iznenada pone

da krii, proizvodei zvuke koje niko ne razumije. Sjedite u restoranu i
ruate, i upravo kad elite da je nahranite, ona ispusti glasan vrisak.
Poglavlje 5

situaciju?
Oznaite svaku reakciju koja bi vas mogla dovesti do vaeg

dugoronog cilja.
1. Kaete joj da ne moe dobiti hranu
2. Udarite je
3. Njeno priate sa njom i odvuete joj panju
186

1
pokazala privrenost
pokazala empatiju sa njenim osjeajima
Vano je da zapamtite da bebama ne treba struktura niti im moe

koristiti. One jo nemaju razvijene jezike sposobnosti, niti
sposobnost miljenja i zakljuivanja potrebne da bi shvatile
187
6 do 12 mjeseci
Poglavlje 5

osjea
Zato bebe ovog uzrasta krie i vrite?

nivo vae bebe.
1. Kaete joj da ne moe dobiti hranu
2. Udarite je
3. Priate s njom njeno i odvraate joj panju
188
A sada, nakon to ste razmislili o svom dugoronom cilju, nainima

kako da pruite toplinu, te o razvojnom nivou vae bebe, koji odgovor
ete izabrati?
Ako ste odabrali broj 3, odlino ste uradili!
Djeci se priznaje pravo na uivanje

najvie mogue razine zdravlja
te na odgovarajuu hranjivu prehranu.
lan 24.
189
6 do 12 mjeseci
Poglavlje 5
Napomena o raspoloenju roditelja

Vae raspoloenje je glavni faktor kako u ponaanju vaeg
djeteta tako i u vaoj reakciji na to. Ako ste umorni, pod stresom,
zabrinuti ili ljuti zbog neega, najvjerovatnije je da ete se naljutiti
na dijete. Ponekad roditelji kod sebe primjeuju kako svoje
frustracije istresaju na djecu.
Kada je raspoloenje roditelja nepredvidljivo, djeca osjeaju
nesigurnost i tjeskobu.
Kada roditelji jednog dana ne obraaju panju na ponaanje
djece, a onda se zbog istog ponaanja naljute drugog dana,
djeca se osjeaju zbunjenom.
Kada se roditelji naljute na djecu zato to su zabrinuti zbog
drugih stvari, djeca su ogorena, jer su prema njima nepravedno
postupali.
Kada su roditelji esto ljuti ili loe raspoloeni, djeca se osjeaju
kao da im neto prijeti i boje se.
Raspoloenje roditelja utjee na ponaanje djece. Za roditelje je
vano da budu svjesni svog raspoloenja. Trebaju izbjegavati da
svoja raspoloenja iskaljuju na djeci.
Za roditelje je vano da se dovoljno naspavaju i jedu dosta
hranjive hrane, kako bi imali dovoljno energije da se nose sa
svim ivotnim stresovima.
Ako primijetite da ste esto ljuti, tuni, zabrinuti ili pod stresom,
trebate razgovarati sa svojim ljekarom, medicinskom sestrom ili
savjetnikom, ili prijateljem koji vam prua podrku ili lanom
porodice.
Vano je da svoje probleme rjeavate na konstruktivan nain koji
nee povrijediti vau djecu.
190
1 do 2 godine
Malo dijete je vrlo aktivno. Ono hoda brzo, svuda po kui. A gdje god
ide, dodiruje razne stvari. Upravo je posegnulo za makazama koje je
ugledalo na stolu.
1. Udarite ga po rukicama kako biste ga nauili da ne dira opasne
predmete.
2. Glasno ga izgrdite da ga otjerate od makaza.
3. Polako uzmete makaze od njega, mirno mu kaete kako se zovu i
pokaete mu kako reu papir. Objasnite mu da ga mogu povrijediti,
pa ete zbog toga da ih sklonite na sigurno mjesto. Zatim mu
odvratite panju nekom igrakom.
191
1 do 2 godine
Situacija
Poglavlje 5

situaciju?
Oznaite svaku reakciju koja bi vas mogla dovesti do vaeg

dugoronog cilja.
1. Udaranje po rukicama
2. Glasni ukor
3. Polako mu kaete kako se predmet zove, mirno mu
pokaete za ta slui, objasnite mu da se moe
njime povrijediti, stavite ga na sigurno mjesto, a
djetetu odvratite panju
192

3
1 do 2 godine
pokazala privrenost
potovala njegov razvojni nivo
pokazala osjetljivost za njegove potrebe
pokazala empatiju sa njegovim osjeajima
193
Poglavlje 5
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju

strukture i reda. Za svaki odgovor oznaite da li bi
1
dao jasno smjernice za ponaanje
dao jasnu informaciju o

vaim oekivanjima
pruio jasno objanjenje
pomogao proces uenja djeteta
potaknuo samostalno
razmiljanje vaeg djeteta
nauilo ga vjetinama rjeavanja sukoba
U ovom uzrastu, djeca poinju uiti iz reda i strukture. Ona razumiju

vie rijei nego to mogu izgovoriti, tako da mogu poeti uiti uz
pomo objanjenja. Zapamtite da im treba vremena da naue sve
ono to trebaju znati. A jo uvijek moraju da ue uglavnom kroz
dodirivanje predmeta.
194

Zato mala djeca diraju opasne predmete?
1 do 2 godine

male djece (djeca mlae predkolske dobi). Oznaite svaki odgovor
kojim bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta.
1. Udaranje po rukicama
2. Glasni ukor
3. Polako mu kaete kako se predmet zove, mirno mu
pokaete za ta slui, objasnite mu da se moe
njime povrijediti, stavite ga na sigurno mjesto, a
djetetu odvratite panju
195
Poglavlje 5

Nakon to ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima
pruanja topline i pravljenja strukture, te o razvojnom nivou djeteta,
koji odgovor ete izabrati?
196
Napomena o tome kako da dom i predmete uinite

sigurnim za dijete
Malom djetetu je potrebno da istrauje. Ovo je nain na koji ui i
to je apsolutno neophodno za razvoj njegovog mozga.
Roditelji moraju zatiti svoju djecu.
1 do 2 godine
Najbolje rjeenje za tu situaciju je da svoj dom uinite sigurnom

sredinom za dijete.
Proite kroz svoju kuu puzajui i sagledajte je iz perspektive
svoga djeteta.
Gdje se kriju opasnosti otri predmeti, otrovi, lomljive stvari?
Sklonite ih sve negdje visoko ili u zakljuane kredence i
ormarie.
Pokrijte elektrine utinice.

Zakljuajte noeve i alat.
Zakljuajte lijekove.
Okrenite ruke na erpama prema sredini poreta.
Pobrinite se da se teki predmeti ne mogu povui.
Uvjerite se da je va dom siguran za istraivanje.
197
Poglavlje 5
Situacija
Tokom jedne od svojih ekspedicija kroz kuu, va mali istraiva
ugleda zdjelu na stolu. Sluajno je to vaa omiljena, runo raena
zdjela. Pripadala je vaoj majci i briljivo je uvate. Dijete je ugleda,
pokua je dohvatiti i obori je na pod. Zdjela se razbije.

1.
Glasno se izviete na njega da mu pokaete kako vas je

povrijedilo ono to je uradilo i poaljete ga u njegovu sobu.
2. Udarite ga po stranjici kako biste ga nauili da ne dira vae

stvari.
3. Pustite ga da vidi va tuni izraz lica i objasnite mu da ste jako
tuni to se zdjela razbila, jer je za vas bila vrlo posebna. Neka sa
vama poisti ostatke. Neka vam pomogne da je pokuate
zalijepiti. Objasnite mu da se neke stvari, kada se pokvare ili
razbiju, vie nikada ne mogu popraviti. Stavite sve svoje
dragocjenosti na sigurno mjesto, van njegovog domaaja. Sjedite
s djetetom i pokaite mu kako da njeno i polagano dodiruje
predmete. Pustite ga da vjeba na predmetima koji nisu lomljivi.
198

situaciju?
1 do 2 godine
Oznaite svaki odgovor koji bi vas doveo do dugoronog cilja.

1. Viete na dijete i aljete ga u sobu
2. Udarate ga
3. Opisujete mu svoja osjeanja, uite ga kako da poisti
nered, pokazujete mu kako da popravi "pokvareni"
predmet, objanjavate ta znai razbiti i razbijeno,
sklanjate vrijedne predmete na sigurno mjesto, pokazujete
djetetu kako da paljivo uzima predmete
199
Poglavlje 5
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu, red i

strukturu
A sada uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline. Za
svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
1
pokazala privrenost
potivala djetetov razvojni nivo
pokazala empatiju sa njegovim osjeajima
200
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i strukture.

Za svaki odgovor oznaite da li bi
dao jasno smjernice za ponaanje

1 do 2 godine
pruio jasnu informaciju o

vaim oekivanjima
pruio jasno objanjenje
pomogao proces djetetovog uenja
potpomogao samostalno
nauio ga vjetinama rjeavanja

konflikta
U ovom uzrastu djeca poinju uiti iz reda i strukture. Ona razumiju

vie rijei nego to mogu izgovoriti, tako da mogu poeti uiti uz
pomo objanjenja. Zapamtite da im treba vremena da naue sve
ono to trebaju znati. A jo uvijek moraju da ue uglavnom kroz
dodirivanje predmeta.
201
Poglavlje 5

osjea
Zato mala djeca diraju dragocjene predmete?

male djece (djeca mlae predkolske dobi). Oznaite svaku reakciju
kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg malog djeteta
1. Viete na dijete i aljete ga u sobu
2. Udarate ga
3. Opisujete mu svoja osjeanja, uite ga kako da poisti
nered, pokazujete mu kako da popravi "pokvareni"
predmet, objanjavate ta znai razbiti i razbijeno,
sklanjate vrijedne predmete na sigurno mjesto,
pokazujete djetetu kako da paljivo uzima predmete.
202

A sada, kad ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima
kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o razvojnom nivou
svoga malog djeteta koji odgovor ete izabrati?
1 do 2 godine
Djeca imaju pravo na zatitu od

svih oblika fizikog i mentalnog nasilja.
lan 19.
Konvencija UN o pravima djeteta
203
Poglavlje 5
Napomena o ljutnji i bijesu roditelja

Mnogo puta u toku ivota sa malim djetetom, osjetit ete se
frustriranim ili uplaenim. Nekad e ti osjeaji izazvati ljutnju.
Naljutimo se onda kada mislimo da se djeca namjerno ponaaju
"zloesto. Ako mislimo da mogu kontrolirati svoje ponaanje, i
da nas pokuavaju naljutiti i iznervirati, vjerovatno emo se
naljutiti.
Ali, mala djeca ne shvataju kako se osjeamo. Oni ne znaju ta
e nas naljutiti, a ta nee. Ipak, pokuavaju sve to shvatiti. Njih
plai kada smo ljuti, jer to nije reakcija koju oekuju.
Tokom ovog uzrasta, vae strpljenje je izuzetno vano. Od nas e
nauiti kako da se ponaaju kada su ljuti.
Roditelju je potrebna samodisciplina kako bi kontrolirao ljutnju i
reagirao pozitivnom disciplinom. Ponekad vam moe pomoi da
duboko udahnete, odete proetati, ili iziete iz prostorije dok se
ne smirite.
Djeca ue postepeno. Trebat e im vremena da u potpunosti
shvate emu ih nastojimo nauiti. Ali, njihovo shvatanje je klju
za nae dugorone ciljeve.
Savjeti za kontroliranje ljutnje:
1. Izbrojte do 10 prije nego to bilo ta kaete ili uradite. Ako ste
jo uvijek ljuti, udaljite se i dajte sebi vremena da se smirite.
2. Opustite ramena, duboko udahnite, i ponavljajte sebi smirujuu
reenicu kao smiri se ili samo polako.
3. Stavite ruke iza lea i recite sebi da saekate.
Nemojte nita govoriti dok se ne smirite.
204
4. Proetajte i razmislite o situaciji. Razmislite zbog ega bi se

vae dijete moglo ponaati tako kako se ponaalo.
Sagledajte to iz njegove take gledita. Smislite reakciju koja
e potivati njegovu taku gledita i u kojoj ete objasniti i
zato ste se naljutili.
6. Zapamtite da situacija predstavlja priliku da dijete nauite kako

konflikt rjeavati komunikacijom i procesom rjeavanja
problema.
Ljutnja je znak da vi i vae dijete meusobno ne razumijete svoje
take gledita. To vam govori da morate ponovo uspostaviti
komunikaciju.
Ne dozvolite da vas ljutnja navede da kaete neto zlonamjerno i
runo, da kritizirate dijete kako bi se osjealo glupim, da na njega
viete ili ga udarite. Ne pokuavajte mu se osvetiti ili mu to
zamjerati.
Upamtite da najvanije stvari uimo u najteim situacijama.
Iskoristite svaku priliku da budete onakva osoba kakvom elite da
postane vae dijete.
205
1 do 2 godine
5. Otiite na neko mirno mjesto i proite kroz korake pozitivne

discipline. Vratite se djetetu onda kada ste isplanirali reakciju
koja ispunjava vae dugorone ciljeve, prua toplinu red i
strukturu i uzima u obzir to kako misli i osjea vae dijete.
Poglavlje 5
Situacija
Pada kia. Trebate odvesti dijete na lijeniki pregled. Va autobus
e vrlo brzo stii. Pokuavate da mu odjenete kabanicu, ali ono
odbija da je nosi. Kae Ne! i otri.

1. Zgrabite ga i pokaete mu da ne moe prkositi vaem autoritetu.
2. Oduzmete mu omiljenu igraku da ga kaznite.
3. Objasnite mu da napolju pada kia. Izvedite ga pred vrata i
pokaite mu kiu. Pruite ruku prema vani i pokaite mu ta znai
mokro. Recite mu da e moi nositi kiobran koji e mu pomoi
da ne pokisne.
206

situaciju?
1 do 2 godine
Oznaite svaki odgovor koji bi vas doveo do dugoronog cilja.

1. Zgrabite dijete i udarate ga
2. Oduzimate mu omiljenu igraku
3. Objasnite mu ta je kia, nudite mu da ete ga
pustiti da nosi kiobran kako ne bi pokisao
207
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju topline. Za
1
pokazala privrenost
potovala razvojni nivo djeteta
pokazala empatiju sa njegovim

osjeanjima
208
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i strukture.

Za svaku reakciju oznaite da li bi
dala jasne smjernice za ponaanje

1 do 2 godine
pruila jasnu informaciju o

vaim oekivanjima
dala jasno objanjenje
potpomogla uenje vaeg djeteta
potaknula samostalno razmiljanje

djeteta
nauila ga vjetinama rjeavanja

sukoba
209
Poglavlje 5

osjea
Zato mala djeca ponekad odbijaju da urade ono to elimo da urade?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou male
djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo
vaeg malog djeteta.
1. Zgrabite dijete i udarate ga
2. Oduzimate mu omiljenu igraku
3. Objasnite mu ta je kia, nudite mu da ete ga
pustiti da nosi kiobran da ne pokisne.
210

kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, i o razvojnom nivou
svoga malog djeteta koji odgovor ete izabrati?
1 do 2 godine
211
Poglavlje 5
Napomena o negativizmu malog djeteta

Sasvim je normalno da mala djeca odbijaju da urade stvari koje
od njih traimo. Ne rade to da bi vas razljutili ili zato to vam se
inate. Rade to, jer su otkrili da su individue za sebe, te
isprobavaju svoju sposobnost donoenja odluka.
U nekim sluajevima ete im objasniti stvari, ali ni tada nee
htjeti uraditi ono to od njih traite. Razlog tome je to ele sami
donijeti svoje odluke.
U ovoj fazi moe vam koristiti ako djeci ponudite izbor, tako da
mogu vjebati svoje vjetine odluivanja. Da li eli obui zelenu
ili utu kabanicu?, eli li da hoda ili da te nosim? Sve dok
vae dijete izabire jedan od njih, va kratkoroni cilj je ispunjen.
Pobrinite se samo da izbori koje ponudite budu izbori koje
moete prihvatiti. Ako idete negdje, nemojte rei: eli li da ide
ili da ostane kui? Ako dijete izabere da ostane kui, a vi
morate ii, jedino to e vae dijete nauiti jeste to da njegov
izbor nije bitan i da niste mislili ozbiljno kada ste ga ponudili.
Isto tako, prijetnja nije izbor. Ili e obui tu kabanicu ili u te
udariti / ostaviti samog kod kue / nikad te vie neu povesti sa
sobom. Ovo nije izbor, ve prijetnja. Prijetnje samo izazivaju
strah kod djeteta. A prijetnjom roditelj sam sebi pravi zamku. Ako
vae dijete odbije obui kabanicu, smatrat ete da morate
ispuniti svoju prijetnju, to e samo pogorati situaciju.
212
2 do 3 godine
Situacija

1. Odvedete je u sobu, zatvorite vrata i otiete.
2. Kaete joj da je nevaljala curica i da e je udovite zgrabiti ako ne
zaspi.
3. Prije spavanja, pripremite joj toplu kupku da je opustite. Kaete joj
da je vrijeme za spavanje i da treba spavati kako bi imala
energije za sutranje aktivnosti. Kaete joj da ete ostati s njom
dok ne zaspi. Sjednete na krevet i itate joj dok joj se ne
prispava. Pjevuite joj dok joj se ne pone spavati. Ostavite
upaljeno svjetlo, ali prigueno.
213
2 do 3 godine
Vae dijete se poinje protiviti tome da naveer ide u krevet.

Neprestano plae kada je ostavite u sobi. Vrijeme pred spavanje
postaje vrijeme kada se vi i dijete svaate. Shvatate da se poinjete
ljutiti na svoju kerkicu, jer ne eli ii u krevet.
Poglavlje 5

situaciju?
Oznaite svaku reakciju koja bi vas dovela do dugoronog cilja.
1. Ostavljate je samu u sobi

2. Kaete joj da je zloesta i da e je udovite zgrabiti
3. Pripremite joj kupku, objasnite joj vrijeme za spavanje,
itate joj i pjevuite, ostavite upaljeno svjetlo
214
Korak 2 Fokusirajte se na toplinu i strukturu

A sada, uporedimo svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju
topline. Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
2 do 3 godine
pokazala privrenost
pokazala empatiju s njenim osjeanjima
215
Poglavlje 5
Uporedimo sada svaki odgovor s onim to znamo o pruanju reda i

strukture. Za svaku reakciju oznaite da li bi
1
dala jasnu informaciju o

vaim oekivanjima
pruila jasno objanjenje
ohrabrila samostalno razmiljanje djeteta
nauila ga vjetinama
rjeavanja sukoba
216

Zato mnoga djeca u ovoj dobi ne vole ii na spavanje?

vaeg malog djeteta.
1. Ostavljate je samu u sobi
2. Kaete joj da je zloesta i da e je udovite epati
3. Pripremite joj kupku, objasnite joj vrijeme za spavanje,
itate joj i pjevuite, ostavite upaljeno svjetlo
217
2 do 3 godine
Poglavlje 5

svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
Ako ste odabrali broj 3, odlian izbor!
218
Napomena o djeijim strahovima

Jako je teko ubijediti malu djecu da stvari kojih se boje nisu
stvarne. Jo uvijek ne shvataju razliku izmeu svijeta mate i
stvarnosti. Ponekad, najbolje to moete uraditi jeste da
provjerite ispod kreveta svog djeteta ili da zavirite u ormar i
pokaete joj da tamo nema niega. Zatim je ponovo umirite tako
da se moe opustiti i zaspati znajui da je sigurna.
2 do 3 godine
Zapamtite da veina nas ne voli biti sama u mraku. Strah je

prirodna ljudska reakcija na osjeaj ugroenosti. Ponekad i
mata odraslih izmakne kontroli i "proradi" kada su sami u
mraku. Ako smo svjesni vlastitih strahova, moemo lake
shvatiti strahove svoje djece.
U nekim kulturama djeca spavaju skupa s roditeljima. U takvim
kulturama djeci je lake pomoi da se nou osjeaju sigurno i
zatieno.
U nekim drugim kulturama ne uobiava se zajedniko spavanje.
U tim kulturama, roditelji moraju uloiti dodatni trud kako bi se
osigurali da se njihova djeca osjeaju sigurno i zatieno.
219
Poglavlje 5
Situacija
Va se sin voli igrati loptom. Voli kad odskakuje, voli je kotrljati, voli
sjediti na njoj i voli je bacati. Jednog dana, dok ste u prodavnici,
ugleda veliku, svijetlocrvenu loptu. Vrisne od radosti, zgrabi loptu sa
police i otri sa njom. Nemate dovoljno novca da mu je kupite.
Potrite za njim i kaete mu da vrati loptu na mjesto. Dijete zaplae i
poinje izljev bijesa.

1. Pljusnite ga da mu pokaete da se fino ponaa.

2. Recite mu da ga niko nee voljeti ako se bude tako ponaao.
3. Objasnite mu da razumijete da on voli lopte i da je ova vrlo lijepa.
Recite mu da nemate novca da je kupite. Recite mu da shvatate
da je tuan i nezadovoljan. Objasnite mu da oboje morate izai
dok mu ne bude bolje. Izvedite ga napolje i ostanite pored njega
dok se ne smiri. Priajte sa njim o tome to se osjea tunim i
frustriranim. Objasnite mu da ne moemo kupovati stvari ako
nemamo dovoljno novca. Odvratite mu panju i nastavite s
prvobitnim planom.
220

situaciju?
2 do 3 godine
1. Udarate ga
2. Govorite mu da ga niko nee voljeti
3. Pokaete da razumijete njegove osjeaje,
objanjavate mu zato ne moe dobiti loptu,
jasno naznaujui njegova osjeanja,
uklanjate ga iz te situacije, ostajete u blizini,
odvraate mu panju, nastavljate dalje
221
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedimo svaku reakciju sa onim to znamo o pruanju
topline. Za svaki odgovor, oznaite da li bi
1
pokazala privrenost
potivala njegov razvojni nivo
pokazala empatiju
s njegovim osjeajima
222

strukture. Za svaku reakciju, oznaite da li bi

vaim oekivanjima

2 do 3 godine
pomogla uenju vaeg djeteta
ohrabrila samostalno
razmiljanje djeteta
nauila ga vjetinama
rjeavanja konflikta
223
Poglavlje 5

osjea
Zato mala djeca imaju izljeve bijesa?

vaeg malog djeteta.
1. Udarate ga
2. Kaete mu da ga niko nee voljeti
3. Pokaete da razumijete njegove osjeaje,
objanjavate mu zato ne moe dobiti loptu,
jasno naznaujui njegova osjeanja,
uklanjate ga iz te situacije, ostajete u blizini,
odvraate mu panju, nastavljate dalje
224

Ako ste izabrali broj 3, dobro ste uradili!
2 do 3 godine
225
Poglavlje 5
Napomena o izljevima bijesa

Roditelji se ponekad naljute kada im djecu spopadne izljev
bijesa, ili zato to im je neugodno ili zato to misle da moraju
kontrolirati ponaanje svoje djece.
Zapamtite da je va odnos sa djetetom mnogo vaniji od toga to
drugi ljudi misle. Kada vae dijete ima izljev bijesa na javnom
mjestu, usmjerite svoje misli na dugorone ciljeve i na pruanje
topline, reda i strukture svome djetetu. Nastojte ne brinuti o tome
ta drugi ljudi misle.
Isto tako, imajte na umu da je pokuavati kontrolirati izljev bijesa
isto kao da pokuavate kontrolirati oluju. Ne moete. Djeca imaju
provale bijesa jer ne razumiju zato im govorimo ne i zato to
se ne znaju nositi s frustracijom. Dijete vam izljevom bijesa na
svoj nain govori da je jako, jako nezadovoljno. Ako tada viete
na njega ili ga udarite, ono e se samo osjeati frustriranijim. Uz
to, bit e uplaeno i osjeat e se neshvaeno.
Najbolje to moete uiniti je saekati da se "oluja" smiri.
Ostanite blizu tako da se dijete osjeti sigurno dok ga obuzima
bijes. U nekim sluajevima, ako njeno pridrite dijete, to e vam
pomoi da ga umirite.
Kada se bijes stia, sjedite sa djetetom i razgovarajte o tome to
se desilo. Iskoristite priliku da ga nauite koji su to osjeaji, koliko
jaki mogu biti i kako se zovu. Moete mu objasniti i zato ste mu
rekli ne i da shvatate zato je bio nezadovoljan. Recite mu ta
vi radite da se smirite kada se osjeate frustriranim. I obavezno
mu recite da ga volite, bez obzira da li je sretno, tuno ili ljuto. A
zatim nastavite sa svojim planom.
226
3 do 5 godina
Situacija
Vae dijete otvara kredenac, vadi sve predmete napolje, slae ih na
hrpu i zatim obara. Predmeti padaju na pod, i neki se oteuju.
2. Udarite joj pljusku, jer je napravila nepodoptinu.

3. Neka vam pomogne da vratite predmete na mjesto. Pokuate
sastaviti ili popraviti polomljene predmete. Objasnite joj da se
neke stvari mogu otetiti kada padnu i da ne elite da se to desi.
Pokaete joj predmete s kojima se moe igrati, a koji se nee
otetiti. Prerasporedite stvari u kuhinji, tako da lomljive predmete
stavite izvan njenog domaaja. U nie ormarie stavite sigurne,
nelomljive predmete.
227
3 do 5 godina
1. Uzimate joj igrake da je kaznite.
Poglavlje 5

situaciju?
1. Uzimate joj igrake

2. Udarate joj pljusku
3. Zatraite da vam pomogne da popravite
stvari, objasnite joj pojam tete nudei joj
drugo rjeenje, sklonite lomljive stvari a
nelomljive stavite da ih moe lako dohvatiti
228

pokazala privrenost
3 do 5 godina
229
Poglavlje 5

1
pruila jasnu informaciju o vaim

oekivanjima
potakla samostalno
razmiljanje djeteta
nauila je vjetini rjeavanja sukoba
230

Zato mala djeca vole da se igraju vaim stvarima?
1. Uzimate joj igrake

2. Udarate joj pljusku
3. Zatraite da vam pomogne da popravite
stvari, objasnite joj pojam tete nudei joj
drugo rjeenje, sklonite lomljive stvari a
nelomljive stavite da ih moe lako dohvatiti
231
3 do 5 godina
Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o razvojnom nivou

predkolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao
razvojni nivo vaeg djeteta predkolskog uzrasta.
Poglavlje 5

Ako ste izabrali broj 3, odlino ste uradili!
232
Napomena o udaranju
Ponekad roditelji misle da e time to dijete udare po ruci,
izudaraju ga po stranjici ili iibaju, ono nauiti vanu lekciju.
Ustvari, ono to djeca naue iz fizikog kanjavanja jeste da:
vane stvari saopavamo kroz udaranje
udaranje je prihvatljiva reakcija na ljutnju
ljudi o kojima ovise da ih zatite e ih povrijediti

trebaju se bojati svojih roditelja umjesto da im vjeruju da e im
pomoi i nauiti ih neemu
njihov dom je nesigurno mjesto za uenje i istraivanje.
3 do 5 godina
Moramo razmiljati o onome emu, u dugoronom smislu,

elimo da nauimo svoju djecu. Ako elimo da ih nauimo da
budu nenasilni, moramo im i pokazati kako da budu takvi. Ako
elimo da ih nauimo kako da ostanu sigurni, moramo im
objasniti kako da to urade.
Razmislite kako je to kada vas udare kada ste odrasli. Kada nas
udare, osjeamo se ponienim. Nismo motivirani da udovoljimo
osobi koja nas je udarila; osjeamo ogorenost i strah. A deava
se da elimo i da se osvetimo.
Udaranje djece teti naem odnosu sa njima. Ne daje im
informacije koje su im potrebne da bi donijeli odluke. A zbog
udaranja nee porasti ni njihovo potovanje prema nama.
233
Poglavlje 5
Situacija
Spremate se na posao. Vae dijete se mirno igra svojim omiljenim
igrakama. Kada ste spremni da krenete, kaete djetetu da je vrijeme
da poete, ali ne prestaje sa igrom. Kaete mu ponovo, ali jo uvijek
ne prestaje.

1. Kaete mu da ete, ako smjesta ne krene, otii bez njega.

2. Zgrabite ga i vuete preko vrata.
3. Kaete mu gdje idete i zato morate ii. Namjestite alarm na satu
da se aktivira za 5 minuta. Kaete mu da morate ii kada se alarm
oglasi i da treba da zavri to to radi. Umirite ga tako to ete mu
rei da e se moi nastaviti igrati kad se vratite kui. Dajete mu na
znanje kada preostanu samo dvije minute i izazovete ga da se
takmii sa vama ko e prije obui kabanicu i cipele.
234

situaciju?

3 do 5 godina
1. Prijetite da ete otii bez njega

2. Vuete ga preko vrata
3.
Kaete mu gdje i zato idete, namjetate

alarm, dajete mu vremena da se pripremi za
promjenu, dajete mu na znanje da potujete
to to radi, pravite odlazak zabavnim
235
Poglavlje 5

strukturu
1
pokazala privrenost
pokazala empatiju
s njegovim osjeajima
236


vaim oekivanjima
3 do 5 godina
pomogla uenje vaeg djeteta
potakla samostalno
nauila ga vjetinama rjeavanja sukoba
237
Poglavlje 5

osjea
Zato mala djeca nerado naputaju svoju igru?

razvojni nivo vaeg djeteta predkolskog uzrasta.
1. Prijetite da ete otii bez njega

2. Vuete ga preko vrata
3. Kaete mu gdje i zato idete, namjetate alarm,
dajete mu vremena da se pripremi za promjenu, dajete
mu na znanje da potujete to to radi, pravite odlazak
zabavnim
238

3 do 5 godina
239
Poglavlje 5
Napomena o djeci i promjenama

Za mlau djecu je veoma uobiajeno da imaju tekoa u prelasku
s jedne aktivnosti na drugu. Promjene su za njih stresne. Ne
znaju da li e se ikada moi vratiti onome to su radili, a ne znaju
ni ta ih eka. Uz vee iskustvo, postaju sve bolji u promjenama.
Promjene moete olakati tako to ete svoje dijete pripremiti za
njih. Unaprijed recite djetetu kakav je plan. Podsjetite ga 10
minuta prije same promjene da ete uskoro krenuti i gdje to idete.
Umirite dijete tako to ete mu rei da ete se vratiti (ako je tako).
Za pet minuta ga ponovo podsjetite da odlazite i gdje idete.
Pomozite mu da se pone spremati za polazak.
Za vas i dijete e biti lake ako promjenu pretvorite u igru, kao to
ete se takmiiti, staviti kapu naopako, ili na neki drugi nain
djetetu odvratiti panju od aktivnosti koju ostavlja. Ako je
promjena zabavna, za dijete e biti mnogo lake da je uradi.
240
Situacija
Pravite veeru i umorni ste. Sve ste isplanirali i svi sastojci su
spremni za mijeanje. Dijete vas pita moe li vam pomoi. Ono to vi
u tom trenu jedino elite je da jednostavno sami pripremite jelo i zato
odvraate dijete od toga da vam pomogne. Ali, ona je uporna.

1. Kaete joj da je jo previe mala da bi vam pomagala i da e samo

napraviti nered koji ete morati istiti.
2. Govorite joj da vam smeta i da je neodgojena i neposluna.
241
3 do 5 godina
3. Objasnite joj ta pravite i kaete joj nazive sastojaka. Izaberete

neki zadatak koji je u stanju obaviti svojim malim rukicama i
pokaite joj kako se radi. Zatim je zamolite da to uradi, i ponudite
joj pomo ako zatreba. Zahvalite joj se na pomoi. Ponovite ovo
ako vam jo neto eli pomoi.
Poglavlje 5

situaciju?
1. Kaete da nije dovoljno velika da bi vam pomagala

2. Kaete joj da je neodgojena
3. Objasnite joj ta radite, pokazujete joj kako,
podeavate joj zadatak da ga uspjeno zavri,
pomaete joj i pokazujete da cijenite njen trud
242

pokazala privrenost

3 do 5 godina
243
Poglavlje 5
Uporedimo sada svaki odgovor sa onim to znamo o pruanju

reda i strukture. Za svaku reakciju oznaite da li bi
1
dala jasne smjernice o ponaanju

vaim oekivanjima
nauila ga vjetinama rjeavanja konflikta
244

Zato mlaa djeca ele da pomau?
1. Kaete joj da nije dovoljno velika da pomae

2. Kaete joj da je neodgojena
3. Objasnite joj ta radite, pokazujete joj kako,
podeavate joj situaciju da uspjeno zavri
zadatak, pomaete joj i pokazujete da cijenite
njen trud.
245
3 do 5 godina

razvojni nivo vaeg djeteta.
Poglavlje 5

Ako ste izabrali broj 3, dobro ste uradili!
246
Napomena o kritici i prigovaranju

Roditelji ponekad nastoje opomenuti svoju djecu tako to im
govore da su loi, neodgojeni, nespretni, nezreli ili nesposobni.
Kada dijete uje takve kritike, osjea se odbaenim i misli da je
totalni promaaj.
Ako djeca sebe doivljavaju kao loe, vjerovatnije je da e i
raditi stvari koje mi smatramo loim.
Ako sebe vide kao nesposobne, manja je vjerovatnoa da e
nastojati ovladati novim vjetinama.
Djeca ue. U sticanju znanja i vjetina uzdaju se u nas.
Potreban im je na podsticaj i podrka.
3 do 5 godina
Djeca sa jakim samopotovanjem su uspjenija, jer su voljni

pokuati. Sretnija su, jer se osjeaju dobro zbog svoje
sposobnosti da se nose s neuspjehom. Imaju bolji odnos s
roditeljima, jer znaju da njihovi roditelji vjeruju u njih.
Roditelji mogu puno uraditi na tome da kod svoje djece izgrade
samopotovanje. Oni mogu:
prepoznati i cijeniti nastojanja svoje djece, ak i kada nisu
savrena
cijeniti elju djece da pomognu
biti uz djecu i podrati ih kada doive neuspjeh i ohrabriti ih
da i dalje pokuavaju
govoriti djeci sve one stvari koje ih ine posebnim
Svi mi napredujemo i bolje radimo stvari kada dobijemo malo
ohrabrenja i poticaja. Ako kritiku zamijenite poticajem, to moe
dosta utjecati na vae dijete.
247
Poglavlje 5
Situacija
Napolju ste i radite neto u dvoritu. Vae dijete se igra loptom u
blizini. Iznenada se lopta otkotrlja na cestu, upravo u trenutku kada
nailazi automobil. Dijete istri na cestu da uzme loptu.

1. Dobro ga pljusnete da zapamti da to vie nikada ne smije

uraditi.
2. Kaete mu da se ne smije igrati napolju sljedee dvije
sedmice.
3. Kaete mu, i nastojite da vidi koliko ste uplaeni. Objasnite mu da
ga auta mogu stvarno povrijediti. Pustite ga da dotakne auto da
vidi koliko je teko i tvrdo. Sjedite sa njim i gledajte kako brzo se
auta kreu. Pustite ga da sjedne na prednje sjedite kako bi
vidjelo koliko je vozaima teko da vide djecu. Vjebate
zaustavljanje, paljivo gledanje i oslukivanje prije izlaska na
ulicu.
248

situaciju?
3 do 5 godina
1. Oamarite ga
2. Zabranite mu da se igra napolju sljedee dvije sedmice
3. Pokaite mu svoj strah, objasnite mu zato ste
se preplaili, objasnite mu zato su auti opasni,
vjebate sigurnost na cesti.
249
Poglavlje 5

strukturu
1
pokazala privrenost
pokazala empatiju s njegovim

osjeajima
250
A sada uporedite svaki odgovor sa onim to znate o pruanju

reda i strukture. Za svaku reakciju oznaite da li bi

vaim oekivanjima
potpomogla uenje djeteta

3 do 5 godina
razmiljanje djeteta
nauila ga vjetinama rjeavanja konflikta
251
Poglavlje 5

osjea
Zato djeca mlaeg uzrasta istravaju na cestu?

1. Oamarite ga
2. Kaete mu da se ne smije igrati vani sljedee dvije sedmice
3. Pokaete mu svoj strah, objasnite mu zato ste
se preplaili, objasnite mu zato su auti opasni,
prakticirate sigurnost na cesti
252

3 do 5 godina
253
5 do 9 godina
Situacija
Vae dijete ide u kolu ve etiri mjeseca. Uitelj vas obavijesti da
vam dijete zapada u neprilike u koli, jer na asu ne moe sjediti
mirno, puno pria sa drugom djecom i treba mu dosta vremena da
uradi kolske zadatke.
1. Kaete uitelju da udari vae dijete svaki put kada se nedolino
ponaa.
2. Objasnite djetetu zato ima problema sa uiteljem. Kaete mu da
ga volite i da mu elite pomoi da bude paljivije na asu. Upitate
ga kako mu je u koli, i sasluate njegovu taku gledita.
Pokuate otkriti da li se u koli deava neto to mu smeta ili mu
odvraa panju.
255
5 do 9 godina
3. Objasnite djetetu zato je vano da pazi na asu. Neka zna da

razumijete da mu je ponekad teko da to uradi. Upitate ga ima li
kakvu ideju za rjeenje problema. Odete na sastanak sa njegovim
uiteljem kako biste razradili plan koji e doprinijeti da se
temperament vaeg djeteta uskladi sa okruenjem u uionici.
Poglavlje 5

situaciju?
1. Kaete njegovom uitelju da ga udari

2. Objanjavate i sasluate djetetovo miljenje
3. Objanjavate mu, pokaete razumijevanje,
sasluate njegove ideje, sastanete se sa
njegovim uiteljem da razgovarate o rjeenjima
256

A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju
pokazala privrenost
pokazala empatiju s
njegovim osjeajima
5 do 9 godina
257
Poglavlje 5
A sada uporedimo svaku reakciju sa onim to znamo o pruanju reda i

strukture. Za svaki odgovor, oznaite da li bi ta reakcija
1

vaim oekivanjima
potpomogla uenje djeteta
razmiljanje djeteta
nauila ga vjetinama rjeavanja

konflikta
258

Zato je djeci mlaeg uzrasta teko da obrate panju u koli?

mlae kolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao
1. Kaete njegovom uitelju da ga udari
2. Objanjavate mu i sasluate njegovo miljenje
5 do 9 godina
3. Objanjavate, pokaete razumijevanje, sasluate

njegove ideje, sastanete se sa uiteljem da
razgovarate o rjeenjima
259
Poglavlje 5

Ako ste izabrali broj 2 i broj 3, dobro ste uradili!
Djeca imaju pravo na onu vrstu kolske discipline

kojom se potuje njihovo ljudsko dostojanstvo.
lan 28.
260
Situacija
Vaa ki i njena drugarica se igraju ivotinjama igrakama. Samo je
jedan konj i obje ga ele. Kada ga drugo dijete uzme, vaa ki je
udari i uzme joj konja.
1. Sklonite sve igrake i kaete djeci da, ako ne mogu da se lijepo
igraju, nee se igrati nikako. Drugo dijete poaljete kui.
2. Kaete svom djetetu da u vaoj porodici nije dozvoljeno udaranje.
Objasnite joj da se udaranjem mogu povrijediti drugi ljudi.
Pokaete joj kako da utivo zatrai ono to eli. Pokaete joj kako
da nae drugo rjeenje ako njen zahtjev odbiju. Pustite je da
vjeba kako da utivo zatrai konja. Pokaite da cijenite njen trud
da naui ovo umijee ophoenja s ljudima.
3.
Udarite joj pljusku da joj pokaete kako to izgleda kada je neko

udari.
5 to 9 godina
261
Poglavlje 5

situaciju?
1. Sklanjate igrake, aljete drugo dijete kui

2. Naglaavate pravilo, oblikujete drutvenu
vjetinu djeteta, putate je da vjeba
3. Udarate je
262

pokazala privrenost
pokazala empatiju s njenim

osjeajima
5 do 9 godina
263
Poglavlje 5

1
pruila jasne smjernice za ponaanje
dala jasnu informaciju o vaim

oekivanjima
potpomogla njeno uenje
ohrabrila je da samostalno razmilja
nauila je vjetini rjeavanja sukoba
264

Zato mlaa djeca ponekad udaraju drugu djecu?

mlae kolske djece. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao
1. Sklanjate igrake, a drugo dijete aljete kui

2. Navodite pravilo, oblikujete vjetinu
ophoenja s ljudima, putate je da vjeba
5 do 9 godina
3. Udarite je
265
Poglavlje 5

A sada, nakon to ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o
nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o
razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
266
10 do 13 godina
Situacija
Vae dijete se vratilo iz kole jako loeg raspoloenja. Ne eli da
razgovara sa vama, a u glasu joj se osjeti ljutnja.

1. Poaljete je u njenu sobu bez veere.
2. Udarite joj pljusku jer je osorna.
3. Kaete joj da ste primijetili da je neto uznemirilo. Dajete joj na
znanje da ete je sasluati i pokuati joj pomoi kada bude
spremna da razgovara. Ako razgovara sa vama, sasluate je
paljivo i pomaete joj da nae rjeenje problema. Kada se bude
bolje osjeala, objasnite joj da je vano da se ljudi jedni prema
drugima ophode s potovanjem, ak i kada su uzrujani. Oblikujte
to objanjenje za nju.
10 do 13 godina
267
Poglavlje 5

situaciju?
1. aljete je u sobu bez veere

2. Pljusnete je po licu
3. Uvaavate i potujete njene osjeaje,
sasluate je, pruite joj podrku, objasnite joj
znaaj komunikacije ispunjene potovanjem
268

pokazala privrenost
10 do 13 godina
269
Poglavlje 5

1

vaim oekivanjima
dala jasno objanjenje
potpomogla njeno uenje
potakla je na samostalno razmiljanje
nauila je vjetinama rjeavanja

sukoba
270

Zato djeca u predtinejderskoj dobi postaju udljiva i zlovoljna?

Uporedimo svaki odgovor s onim to znamo o ovom razvojnom
nivou. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo
vaeg djeteta.
1. aljete je u sobu bez veere

2. Pljusnete je po licu
3. Uvaavate i potujete njena osjeanja,
pruite joj podrku, objasnite joj znaaj
komunikacije ispunjene potovanjem
10 do 13 godina
271
Poglavlje 5

A sada, nakon to ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o
nainima kako da pruite toplinu i usadite red i strukturu, te o
razvojnom nivou svog djeteta koji odgovor ete izabrati?
272
Napomena o djeijoj ljutnji

Jedan od najvanijih zadataka u djetinjstvu je nauiti kako
upravljati svojim emocijama i izraziti ih. Ovo je teak zadatak, jer
nas emocije ponekad mogu sprijeiti da jasno razmiljamo.
Emocije nas mogu navesti da se ponaamo impulsivno, da
kaemo stvari koje inae ne bismo rekli ili da uradimo neto to
inae ne bismo uradili.
Za dijete predstavlja divovski zadatak da naui kako da shvati
svoje emocije, da njima upravlja i da ih izrazi na pozitivan nain.
Djecu emocije ponekad potpuno savladaju. Isto onako kako su
imali napade bijesa kada su bili mali, tako se sada, u
tinejderskoj dobi, moe desiti da imaju nastupe ljutnje ili bijesa.
Ili mogu jednostavno ne govoriti nita, nesposobni ili preplaeni
da izraze svoje osjeaje.
U tim situacijama, potrebno im je da znaju da su sigurni i voljeni.
Realno gledajui, s djetetom nije mogue mirno razgovarati dok
je ljuto. Najbolje to moete uraditi je da jednostavno ostanete u
blizini, i svojim postupcima djetetu date na znanje da ste tu ako
mu zatrebate.
Kada emocionalna oluja proe, moete razgovarati o problemu
i, time to ete nastojati biti smireni, svom djetetu pokazati kako
da osjeaje izrazi na pozitivan nain. Moete joj pomoi i da
nae rjeenje za problem koji je izazvao napad ljutnje.
Zapamtite da emocionalne oluje dou i prou. A svaka prua
mogunost da budete uzor svom djetetu.
10 do 13 godina
273
Poglavlje 5
Situacija
Vae dijete provodi dosta vremena igrajui videoigrice. Svaki dan se
morate svaati sa njim da prestane igrati igrice i da uradi domau
zadau. Zabrinuti ste da postaje "navuen" na igrice i da e izgubiti
interes za sve drugo.
1. Iskljuujete video opremu i kaete mu da vie nikada nee smjeti
igrati igrice ako ne bude imao odline ocjene u koli.
2. Pokazujete mu koliko ste zabrinuti tako to se razljutite i prijetite
da ete mu pobacati knjige ako za njih vie nije zainteresiran.
3. Izaberete miran trenutak da sa njim porazgovarate. Pokaete da
uvaavate to to uiva u igricama. Objasnite zato ste zabrinuti
to toliko vremena provodi igrajui ih. Pozovete ga da sa vama
razradi neka pravila o tome koje igrice moe igrati i koliko
vremena moe provesti svaki dan igrajui ih. Napravite dogovor
za koji oboje smatrate da je poten i postavite ga pored ureaja
za igrice. Uvaite njegova nastojanja da se pridrava pravila.
274

situaciju?
1. Iskljuujete video opremu i od njega zahtijevate da dobije

odline ocjene kako bi mogao igrati igrice
2. Razljutite se i prijetite mu
3. Uvaavate njegov interes, objanjavate mu zato ste
zabrinuti, zajedno smiljate pravila, uvaavate njegov
trud
10 do 13 godina
275
Poglavlje 5

strukturu
1
pokazala privrenost
pokazala osjetljivost na njegove potrebe
pokazala empatiju s
njegovim osjeajima
276

dala jasne informacije o

vaim oekivanjima
potpomogla njegovo uenje
potakla ga na samostalno razmiljanje
10 do 13 godina
277
Poglavlje 5

osjea
Zato djeca u predtinejderskom uzrastu vole igrati videoigrice?

vaeg djeteta.
1. Iskljuujete video opremu i od njega zahtijevate da dobije
odline ocjene kako bi mogao igrati igrice
2. Razljutite se i prijetite mu
3. Uvaavate njegov interes, objanjavate mu zato ste
zabrinuti, zajedno smiljate pravila, uvaavate njegov
trud
278

A sada, kada ste razmislili o svojim dugoronim ciljevima, o nainima
10 do 13 godina
279
Poglavlje 5
Situacija
Vae dijete se sprijateljilo sa djetetom koje zna dosta nepristojnih
rijei. ujete svoje dijete kako koristi izraze i psovke kojima ne elite
da se slui. Jako ste uznemireni. Plaite se da e vae dijete
zanemariti sve emu ga pokuavate nauiti.
1. Koristite tu priliku da s njim porazgovarate o pritisku okoline,
posljedicama koje njegovo ponaanje ima na druge ljude i o tome
koliko je vano da sam donosi svoje odluke.
2. Isperete mu usta sapunom da ga nauite da nikada vie ne koristi
te rijei i da pokae potivanje prema vama.
3. Natjerate ga da mjesec dana ostane kod kue svaki dan poslije
kole i kaete mu da se vie nikada ne smije igrati s tim prijateljem.
280

situaciju?
1. Razgovarate sa njim o pritisku okoline i

donoenju odluka
2. Ispirete mu usta sapunom
3. Natjerate ga da ostaje kui i zabranite mu da se
via s tim prijateljem
10 do 13 godina
281
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline. Za
1
pokazala privrenost
pokazala osjetljivost za njegove

potrebe
pokazala empatiju s
njegovim osjeajima
282


vaim oekivanjima
ohrabrila ga da samostalno razmilja
10 do 13 godina
283
Poglavlje 5

osjea
Zato djeca u predtinejderskoj dobi psuju?

vaeg djeteta.
1. Razgovarate sa njim o pritisku okoline i
donoenju odluka
2. Ispirete mu usta sapunom
3. Natjerate ga da ostaje kui i zabranite mu da se via s
tim prijateljem
284

10 do 13 godina
285
14 do 18 godina
Situacija
Vae dijete je uvijek imalo frizuru i oblailo se na nain koji ste
odobravali. Dobro se uklapalo meu svoje vrnjake i zajednicu. Jednog
dana ugledate da nosi rinicu na obrvi, pankersku "je" frizuru i majicu s
nepristojnim natpisom.
1. Objasnite mu zato ste uznemireni. Odluite koju od njegovih
promjena moete prihvatiti. Objasnite zato ne moete prihvatiti
ostale. Zatraite od njega da vam izrazi svoje miljenje. Sklopite
dogovor sa njim kojim mu dozvoljavate odreene promjene, ali kojim
e se potivati i vaa osjeanja.
2. Kaete mu da izgleda kao strailo i da mu neete dozvoliti izlaske
naredne dvije sedmice.
3. Posjednete ga, odreete mu kosu, a rinicu iz obrve bacite u WC
olju.
287
14 do 18 godina
Poglavlje 5

situaciju?
1. Objanjavate mu kako se osjeate i pregovarate o

kompromisu
2. Zabranjujete mu izlaske
3. Odreete mu kosu, a rinicu bacite u WC olju
288

pokazala privrenost
pokazala osjetljivost za njegove

potrebe
pokazala empatiju s njegovim
osjeajima
289
14 do 18 godina
Poglavlje 5

1
dala jasne informacije o

vaim oekivanjima
ohrabrila ga na samostalno razmiljanje
290

Zato adolescenti mijenjaju svoj izgled?

Uporedite svaki odgovor s onim to znate o ovom razvojnom nivou.
Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni nivo vaeg
djeteta.
1. Objanjavate mu kako se osjeate i pregovarate o

kompromisu
2. Zabranjujete mu izlaske
3. Odreete mu kosu, a rinicu bacite u WC olju
291
14 do 18 godina
Poglavlje 5

Djeca imaju pravo na zatitu od

poniavajueg postupka ili kanjavanja.
lan 37.
292
Situacija
Imate pravilo da va 14-godinji sin mora doi kui svakog dana
odmah poslije kole. Iako vi u to doba niste u kui, on se uvijek
pridrava tog pravila. Meutim, jednog dana prijatelj ga pozove kui i
on prihvata poziv. Sluajno se desi da vi ba taj dan doete ranije
kui i otkrijete da vam sin nije stigao. Ludite od brige. On stie kui
malo poslije vas.
1. Kaete mu da mu vie ne moete vjerovati. Uvodite novo pravilo
da vam mora telefonirati svaki dan kad stigne kui iz kole.
Kaete mu da ne smije izlaziti vikendom narednih mjesec dana.
2. Zatraite da vam objasni zato je prekrio pravilo. Sasluajte
njegove razloge. Razmislite da li je vae pravilo prihvatljivo za
dijete njegovih godina. Neka zajedno sa vama napravi novo
pravilo koje je pravedno prema njemu, ali po kojem e biti i
siguran.
3. Iibate ga to nije potivao vaa pravila.
293
14 do 18 godina
Poglavlje 5

situaciju?
1. Kaete mu da mu ne moete vjerovati, uvedete jo stroije

pravilo i zabranjujete mu izlaske
2. Sasluate njegovo miljenje, ponovo procijenite pravilo
i zajedno sa njim poradite na novom pravilu koje e biti
dobro za oboje
3. Iibate ga
294

pokazala privrenost
pokazala empatiju s
njegovim osjeajima
295
14 do 18 godina
Poglavlje 5

1

vaim oekivanjima
potakla ga na samostalno razmiljanje
nauila ga vjetini rjeavanja sukoba
296

Zato adolescenti kre pravila?

djeteta.
1. Kaete mu da mu ne moete vjerovati, uvedete jo stroije

pravilo i zabranjujete mu izlaske
2. Sasluate njegovo miljenje, ponovo procijenite pravilo
i zajedno sa njim poradite na novom pravilu koje e biti
dobro za oboje
3. Iibate ga
297
14 do 18 godina
Poglavlje 5

298
Situacija
Deko vae 15-godinje kerke upravo je dobio vozaku dozvolu.
Kaete kerki da se ne smije voziti sa dekom. Jednog dana, on je
poziva da se provozaju u prirodu. Ona vam kae da ide kod
prijateljice kui da rade na kolskom projektu. Umjesto toga, sjeda u
auto i provodi popodne sa momkom. Vi otkrivate da vam je lagala.
ta trebate uraditi? Koji su to neki od vaih dugoronih ciljeva, a koji su

relevantni za ovu situaciju.
1.
Kaete joj da se osjeate izdanim i da joj vie neete moi

vjerovati. Govorite joj da se mora prestati viati sa svojim
dekom, jer loe utjee na nju.
2. Kaete joj da je lagati roditelju najgora stvar na svijetu koju dijete

moe uraditi i da va odnos nikada vie nee biti isti. aljete je u
sobu. Zabranjujete joj izlaske dva mjeseca.
3. Kaete joj da vam je njena sigurnost najvanija stvar na svijetu.
Kaete joj da su pravila tu zbog vae ljubavi prema njoj i brige za
njenu sigurnost. Govorite joj da ne moete praviti kompromise
kada je njena sigurnost u pitanju. Upitate je zato je prekrila
pravilo i zato vam je lagala. Sasluate njeno objanjenje i motiv.
Razgovarate sa njom da iznaete naine kako da zadovoljite
njenu potrebu za samostalnou, a da pri tom osigurate njenu
sigurnost. Razgovarate s njenim dekom i objanjavate mu svoje
pravilo i razloge. Nastojite se s njim dogovoriti da vie nee
navoditi vau kerku da se vozi sa njim.
299
14 do 18 godina
Poglavlje 5

situaciju?
1. Govorite joj da joj ne moete vjerovati,

natjerate je da prekine s dekom
2. Kaete joj da je uradila najgoru moguu stvar,
aljete je u sobu i zabranjujete joj izlaske
3. Objanjavate joj razloge za pravilo, sasluate
njene razloge zato vas nije posluala i zato
vam je lagala, ustrajavate na svom pravilu,
nalazite rjeenja da joj na siguran nain date
samostalnost, razgovarate s njenim dekom.
300

pokazala privrenost
301
14 do 18 godina
Poglavlje 5

1

vaim oekivanjima
pomogla njenom uenju
ohrabrila je da samostalno razmilja
nauila je vjetinama rjeavanja sukoba
302
Korak 3 Razmislite kako vaa djeca misle i osjeaju

Zato adolescenti kre pravila i ponekad lau?

djeteta.
1. Govorite joj da joj ne moete vjerovati,

natjerate je da prekine s dekom
2. Kaete joj da je uradila najgoru moguu stvar, aljete je u

sobu i zabranjujete joj izlaske
3. Objanjavate joj razloge za pravilo, sasluate njene
razloge zato vas nije posluala i zato vam je lagala,
ustrajavate na svom pravilu, nalazite rjeenja da joj na
siguran nain date samostalnost, razgovarate s njenim
dekom
303
14 do 18 godina
Poglavlje 5

304
Situacija
Svom 17-godinjem djetetu ste rekli da vikendom mora doi kui do
10:00 sati naveer. Sada je 10:30 naveer, subota je i ona se jo ne
vraa kui.
Strano ste zabrinuti, jer vam je rekla da ide na zabavu autom koji vozi
neiskusni voza. Znate i to da e na toj zabavi biti jo mladih ljudi koje
vi ne poznajete. A sumnjate da se na zabavi pije i alkohol.
ta trebate uraditi kada se ona vrati? Razmislite o svakom od narednih
odgovora da odluite koji je najbolji i zato.
1. Zabranjujete joj izlaske mjesec dana i kaete joj da ete, sljedei
put kada se to desi, zakljuati vrata od kue da ostane napolju.
2.
Oamarite je da joj pokaete kako neete tolerirati njeno

nepotivanje.
3. Kaite joj kako ste se brinuli. Objasnite joj kakav je to osjeaj misliti
da je neko koga voli u opasnosti. Objasnite joj rizike kojima se
izloila. Upitajte je ta e uraditi da se pobrine za svoju sigurnost i
stigne kui na vrijeme. Sastavite niz pravila s kojima se moete
sloiti. Kaite joj da ete samo razmisliti o tome da joj produite
policijski sat, ako dva mjeseca bude potivala ova pravila.
305
14 do 18 godina
Poglavlje 5

situaciju?
1. Zabranjujete joj izlaske i prijetite da ete joj zakljuati

vrata da ostane ispred
2. Oamarite je
3. Objasnite joj kako je vae ponaanje utjecalo na vas,
rizike kojima se izloila, ukljuite je u izradu pravila i
ponudite joj vie slobode ako se bude odgovorno
pridravala tih pravila
306

A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline. Za
pokazala privrenost
307
14 do 18 godina
Poglavlje 5

1

vaim oekivanjima
pomogla njenom uenju
podstakla je na samostalno razmiljanje
nauila je vjetinama rjeavanja sukoba
308

Zato adolescenti rade opasne stvari i kre pravila?

djeteta.
1. Zabranjujete joj izlaske i prijetite da ete joj zakljuati

vrata da ostane ispred
2. Oamarite je
3. Objasnite joj kako je vae ponaanje utjecalo na vas,
rizike kojima se izloila, ukljuite je u izradu pravila i
ponudite joj vie slobode ako se bude odgovorno
pridravala tih pravila
309
14 do 18 godina
Poglavlje 5

Djeca imaju pravo na slobodno izraavanje svojih

stavova o svim stvarima koje se na njih odnose.
lan 12.
310
ta kada su u pitanju druge situacije?

U ovom priruniku navedeni su brojni primjeri problematinih situacija
koje se javljaju u odgoju djeteta. Naravno, postoje i mnoge druge
situacije koje mogu dovesti do sukoba i nesuglasica u porodici.
Naredne stranice moete iskoristiti da vam pomognu u procesu
rjeavanja problema u situacijama koje su za vas posebno
komplicirane.
Ukratko opiite svaku situaciju a zatim razradite svoje rjeenje kroz
proces. Do kraja procesa imat ete neke nove naine razmiljanja o
tome kako da reagirate u tim situacijama.
311
14 do 18 godina
Poglavlje 5
Situacija
ta biste trebali uraditi kada

Navedite tri mogue reakcije.
1.
2.
3.
312

situaciju?
1.
2.
3.
313
14 do 18 godina
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline.
1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo djeteta
pokazala osjetljivost za potrebe djeteta
pokazala empatiju s njegovim osjeajima
314

pruila informaciju o vaim

oekivanjima
ohrabrila vae dijete da samostalno

razmilja
315
14 do 18 godina
Poglavlje 5

osjea
Zato se djeca u tom uzrastu tako ponaaju?

Uporedite svaki odgovor s onim to znate o ovom razvojnom
vaeg djeteta.
1.
2.
3.
316

317
14 do 18 godina
Poglavlje 5
Situacija

1.
2.
3.
318

situaciju?
1.
2.
3.
319
14 do 18 godina
Poglavlje 5

strukturu
A sada uporedite svaku reakciju sa onim to znate o pruanju topline.
1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo vaeg djeteta
pokazala empatiju
s osjeajima vaeg djeteta
320


vaim oekivanjima
321
14 do 18 godina
Poglavlje 5

osjea
Zato se djeca u tom uzrastu tako ponaaju?

djeteta.
1.
2.
3.
322

323
14 do 18 godina
Poglavlje 5
Situacija

1.
2.
3.
324

situaciju?
1.
2.
3.
325
14 do 18 godina
Poglavlje 5

strukturu
1
pokazala privrenost
potivala razvojni nivo vaeg djeteta
pokazala empatiju s osjeajima djeteta
326


vaim oekivanjima
327
14 do 18 godina
Poglavlje 5

osjea
Zato se djeca u ovom uzrastu ovako ponaaju?

Uporedite svaki odgovor s onim to znate o ovom razvojnom
nivou. Oznaite svaku reakciju kojom bi se potivao razvojni
nivo vaeg djeteta.
1.
2.
3.
328

svog djeteta koji ete odgovor izabrati?
329
14 do 18 godina
ZAKLJUAK
U ovom su priruniku dati principi pozitivne discipline

fokusiranje na dugorone ciljeve, pruanje topline, reda i
strukture, razumijevanje naina na koji vae dijete misli i
osjea, i na rjeavanje problema.
Vjebali ste kako te principe primijeniti

na uobiajene
probleme koji se javljaju s djecom razliitih uzrasta. Ta vjeba
e vam pomoi da doete do rjeenja za veliki broj
problematinih situacija.
Naravno, mnogo je tee razmiljati onda kada ste obuzeti

emocijama. Kada osjetite da u vama raste ljutnja, duboko
udahnite, zatvorite oi i mislite na:
1. svoj dugoroni cilj
2. znaaj topline, reda i strukture
3. razvojni nivo vaeg djeteta
Zatim zastanite na trenutak da isplanirate reakciju koja e vas

odvesti do vaeg cilja i ispotovati potrebe vaeg djeteta.
331
Zakljuak
Na taj nain svoje ete dijete nauiti kako da se bori sa frustracijom,

ljutnjom, te kako da se nosi sa konfliktom. Svom ete djetetu prenijeti
vjetine koje su mu potrebne za ivot bez nasilja. Izgradit ete njegovo
samopotovanje. I zadobiti njegovo potovanje.
Nema savrenog roditelja. Svi mi pravimo greke. Ali iz tih greaka

moramo uiti kako bismo sljedei put bolje uradili.
Uivajte u svom putu pozitivnog odgajanja djeteta.
U svim aktivnostima koje su u vezi sa djecom

mora se prvenstveno voditi rauna
o interesima djeteta.
lan 3.
332
BILJEKA O AUTORICI
Prof. dr. Joan E. Durrant je djeija klinika psihologinja i vanredna
profesorica porodinih nauka na Univerzitetu Manitoba u
Winnipegu, Kanada. U svom radu susrela se sa brojnom djecom i
njihovim porodicama, nastojei im pomoi da pronau pozitivna
rjeenja za svoje porodine sukobe.
Radi na istraivanju faktora koji navode roditelje da udare svoju
djecu, kao i na utjecaju zakona kojima se zabranjuje fiziko
kanjavanje. Njena istraivanja objavljivana su u strunim
asopisima ukljuujui Child Abuse and Neglect (Zlostavljanje i
zanemarivanje djece), strunom asopisu Journal of Social Welfare
and Family Law (O Zakonu o socijalnoj skrbi i Porodinom zakonu),
International Review of Victimology (Meunarodnom izvjetaju iz
podruja viktimologije), International Journal of Childrens Rights,
and Youth and Society (Meunarodnom strunom asopisu o
pravima djece, omladini i drutvu), kao i u nekoliko knjiga.
Dr. Durrant je glavna istraivaica i koautorica Canadian Joint
Statement on Physical Punishment of Children and Youth
(Zajednike izjave o fizikom kanjavanju djece i omladine dravne
koalicije organizacija u Kanadi); lanica Research Advisory
Committee of the United Nations Secretary-Generals Study on
Violence against Children (Savjetodavnog odbora za istraivaki
rad na studiji Glavnog sekretara Ujedinjenih naroda o nasilju na
djecom) i kourednica publikacije Eliminating
Corporal
Punishment: The Way Forward to Constructive Discipline
(Ukidanje fizikog kanjavanja: Put ka konstruktivnoj disciplini,
UNESCO).
Aktivna u javnom kolstvu, Dr. Durrant priprema materijale o
odgajanju djece za kanadsku vladu, te uestvuje na radionicama za
roditelje i strunjake u mnogim zemljama, u svojstvu govornice na
temu fizikog kanjavanja i pozitivnog odgoja djece.
333

Pozitivna Disciplina

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pozitivna Disciplina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

T

Naslov: Pozitivna disciplina: ta je to i kako je provoditi

Voditelj projekta: Dominique Pierre Plateau

Prijevod ove knjige omoguio je i finansirao Save the Children Norway.

promoviranja nenasilne komunikacije i odnosa sa djecom.

usavravanja vjetina roditelja u nenasilnoj disciplini,

potivanja djece kao kompletnih linosti i njihovih

boljeg razumijevanja razvoja djeteta.

pojaane svijesti o pravima djece.

Ako elite saznati vie informacija o Svjetskom izvjetaju o

Koja su to prava djece?

Konvencijom se priznaje da roditelji imaju primarnu ulogu u

Prema Konvenciji, djeci su zagarantirana sljedea prava:

Pravo na preivljavanje i puni razvoj njihovog potencijala:

Pravo na zatitu od:

Pravo na uee u odluivanju na nain da:

Pozitivna disciplina zasnovana je na pravu djece na zdravi razvoj, zatitu

Ako elite saznati vie o Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima djeteta,

ODREDITE SVOJE DUGORONE CILJEVE

PRUITE TOPLINU, RED I STRUKTURU

RAZUMJETI KAO DJECA MISLE I OSJEAJU

UZVRATITE POZITIVNOM DISCIPLINOM

Odgajati dijete znai otisnuti se na putovanje koje e vam

Posljedica toga je da mnogi roditelji misle da disciplina podrazumijeva

Konvencijom o pravima djeteta garantira se zatita djece od svih oblika

Djeca imaju pravo na zatitu od svih oblika nasilja.

Ovaj prirunik zasniva se na rezultatima decenija istraivanja iz kojeg

Pozitivna disciplina je:

Pozitivna disciplina roditeljima daje temelj. To je niz principa koji se

Roditelji imaju pravo na podrku i pomo u odgoju djece.

lanovi 18. i 19.

U pozitivnoj disciplini spojeno je:

Kome je namijenjen ovaj prirunik

ta to nije pozitivna disciplina

Pozitivna disciplina nije pretjerano popustljiv odgoj djeteta.

ta to jeste pozitivna disciplina

Kako je strukturiran ovaj prirunik

Odgajanje djeteta nije odredite, ve putovanje.

Ponimo tako to emo razmisliti o opremi koja e nam biti potrebna da bi

Pozitivna disciplina je pristup u odgajanju djeteta.

Sastavni elementi pozitivne discipline

Odreivanje dugoronih ciljeva

Svako od naredna etiri poglavlja fokusira se na jedan od tih principa.

Preporuuje se da svoje vjetine ostvarujete postepeno.

Sastavni elementi pozitivne discipline nisu vani samo u prvim

ODREDITE SVOJE DUGORONE CILJEVE

Podizanje djeteta od dana kada se rodi pa dok ne odraste

Odreivanje dugoronih ciljeva

Odredite svoje dugorone ciljeve

Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 1

A sada razmislimo o vrstama ciljeva koje ste naveli.

Odredite svoje dugorone ciljeve

Dani roditelja ispunjeni su pokuajima da pronau naine kako da postignu

Vjeba Ciljevi u odgajanju djeteta 2

Odredite svoje dugorone ciljeve

A sada razmislimo o vrstama ciljeva (osobina) koje ste naveli.

Potrebno je vremena da se postignu dugoroni ciljevi obino je to

Dugoroni ciljevi su oni koje

Odredite svoje dugorone ciljeve

Jedna od najteih stvari u odgajanju djeteta jeste ispuniti dugorone ciljeve

Meutim, ta se deava s vaim dugoronim ciljevima?

Kada viete na dijete, da li ga time uite da bude uljudno?

Kada udarite dijete, da li ga tako uite da rjeava probleme?

Nain na koji se ponaamo u kratkoronim situacijama predstavlja model