Professional Documents
Culture Documents
Tower7 Razlike
Tower7 Razlike
Sadraj
1. UVOD ......................................................................................................... 6
1.2.1 Pojedinana instalacija programa ............................................................ 6
1.2.2 Mrena instalacija .................................................................................. 7
2. GRAFIKI INTERFEJS ................................................................................. 9
2.2
2.4
2.4.4
2.8
2.10
Vidljivost ............................................................................................ 12
2.10.1
2.11
2.11.6
2.12
2.13
2.13.6
2.14
2.14.9
Konstrukcija ....................................................................................... 18
3.1.1
Ploa/Zid ................................................................................................ 18
3.1.3
3.1.4
Grede ..................................................................................................... 27
3.1.5
3.1.6
3.1.9
3.1.10
3.1.11
3.1.14
Veza ....................................................................................................... 34
3.2
Optereenje ........................................................................................ 37
3.2.1
3.2.2
3.2.3
3.2.3.1
3.2.4
3.2.5
Takasto optereenje................................................................................ 46
3.2.10
Pokretno optereenje................................................................................ 47
3.2.12
Prednaprezanje ........................................................................................ 49
3.2.12.2
3.3
3.3.8
3.5
Informacije ............................................................................................. 51
3.5.5
3.5.6
3.6
3.6.8
6. MODALNA ANALIZA.................................................................................. 60
6.1
Proraun ............................................................................................ 60
6.3
6.5
7.3.3
7.3.4
7.3.4.1
EUROCODE ......................................................................................... 65
7.3.4.3
7.3.4.4
7.3.4.5
7.3.4.7
8.5
8.6
8.6.5
8.6.6
8.7
8.7.1
8.10
8.14
8.16
8.17
8.20
8.21
8.21.1
8.21.3
8.21.5
8.21.6
8.21.10
8.21.21
9.2
9.3
9.3.1
9.3.1.1
9.3.1.2
9.3.3
9.3.4
9.3.7
9.3.11
9.4
9.4.1
9.4.1.1
9.4.1.2
9.4.4
9.4.10
9.5
9.6
9.7
9.8
10.6
10.7
Izvetaj............................................................................................ 140
11.5
11.6
Izvetaj............................................................................................ 143
1. UVOD
1.2.1 Pojedinana instalacija programa
Svi fajlovi potrebni za instalaciju programa Tower 7 su zapakovani u jednu
samootpakujuu arhivu, koja se pri instalaciji programa privremeno otpakuje u memoriju
raunara. Ukoliko instalirate 32-bitnu verziju programa sa instalacionog CD-a pokrenete fajl
\Tower7\Tower7_win32_Setup.exe, a ako se radi o 64-bitnoj verziji programa
pokrenete fajl \Tower7\Tower7_x64_Setup.exe. Otvorie se dijalog sledeeg izgleda:
Sada izaberite dugme Install, nakon ega se svi neophodni fajlovi otpakuju u memoriju
raunara i zapoinje sama instalacija programa.
Dalji tok instalacije je isti kao i kod programa Tower 6, osim to se u dijalogu u kome se
zadaje mesto na disku na kome se instalira program nalazi i check box Instaliraj za sve
korisnike:
7
Ako raunar koristi vie korisnika, postavljanjem ovog check box-a na ukljueno stanje
program e se instalirati za svakoga od njih. Svaki od tih korisnika, ovako instaliranog
programa Tower 7, imae svoje zasebne konfiguracione fajlove.
Ako se program instalira prvi put, a na raunaru postoji instaliran Tower 6, mogu se preuzeti
konfiguracioni fajlovi koji su u njemu kreirani. U tom sluaju, nakon aktiviranja dugmeta
Next u dijalogu za izbor instalacionog direktorijuma, otvorie se novi dijalog sledeeg
izgleda:
Tower.$zgl -
Tower.$ogr -
2. GRAFIKI INTERFEJS
2.2
2.4
Aktiviranje naredbi
2.4.4
2.8
10
Pravljenje nove grupe selekcije od trenutno odabranih elemenata crtea se vri pomou
dugmeta
Dodaj. Izborom ovog dugmeta otvara se novi dijalog u kome se zadaje naziv
grupe.
Iz dijaloga se izlazi aktiviranjem dugmeta OK, a ime nove grupe se pojavljuje u listi. U
sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi grupa selekcije, program e prikazati
odgovarajuu poruku.
Ako je u trenutku aktiviranja dugmeta Dodaj bila selektovana jedna ili vie postojeih grupa,
program e pri izlasku iz dijaloga za unos naziva grupe prikazati sledee upozorenje:
11
Aktiviranjem dugmeta Ne pod zadatim nazivom snimie se nova grupa selekcije od trenutno
odabranih elemenata crtea. Aktiviranjem dugmeta Da odabranim entitetima bie dodati i svi
entiteti koji pripadaju selektovanoj grupi, odnosno grupama.
Selektovanje grupe iz liste se vri klikom mia preko njenog imena, dok za viestruku selekciju
treba drati pritisnuto levo dugme mia i pomerati pokaziva iznad naziva eljenih grupa.
Takodje, za viestruku selekciju se mogu koristiti tasteri Shift i Ctrl sa tastature, u kombinaciji
sa pritiskanjem levog dugmeta mia. Selektovane grupe su jasno istaknute u listi.
Pomou dugmeta Preimenuj se moe promeniti naziv odabrane grupe.
aktiviranjem se otvara potpuno isti dijalog kao pri zadavanju naziva nove grupe.
Njegovim
Pomou dugmeta
Brii se selektovane grupe uklanjaju iz liste, dok se pomou dugmia
Gore i
Dole selektovanoj grupi menja poloaj u listi za jedno mesto na gore,
odnosno na dole.
Nakon izlaska iz dijaloga Grupe selekcije bie odabrani svi elementi crtea koji pripadaju
selektovanim grupama.
Poslednja selekcija
Izborom opcije Poslednja selekcija sa komandne linije, vri se ponovni odabir elemenata
crtea koji su poslednji bili odabrani u okviru neke naredbe.
12
2.10
Vidljivost
Veza
Set Kada je ovaj check box ukljuen na sredini konture veze se ispisuje redni broj seta
numerikih podataka koji joj je pridruen.
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini konture veze
prikazivati strelice koje odreuju poloaj njenog lokalnog koordinatnog sistema.
3D Ako je ovaj check box ukljuen, redni broj seta i lokalni koordinatni sistem veze se
prikazuju i u 3D prozoru.
Prednaprezanje
Intenzitet Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini trase kablova ispisiviti
intenzitet sile prednaprezanja.
Seizmiki zidovi
Simbol u preseku
13
2.11
14
Napomenuemo da parametri u ovom delu dijaloga nee biti dostupni ako je iz zatvorene liste
izabrana opcija Tekui sklop i sve ispred/iznad njega.
Elementi koji se nalaze ispod/iza
Pretvoriti u sile Kada je ovaj check box ukljuen, svi elementi konstrukcije koji se nalaze
ispod/iza tekueg sklopa se pretvaraju u sile, a one se nanose na elemente konstrukcije
tekueg sklopa. Takoe, sva optereenja koja deluju na ove elemente se prenose na elemente
konstrukcije tekueg sklopa. Ovaj check box je dostupan samo ako je model proraunat, a
eksport se vri iz modula za obradu rezultata.
Pretvoriti u oslonce Kada je ovaj check box ukljuen, na mestima preseka trenutno
prikazane ravni sa ploama i stubovima koji se nalaze ispod/iza nje (indirektni elementi), u
novo kreiranom modelu bie postavljeni linijski, odnosno takasti oslonci.
Napomenuemo da parametri u ovom delu dijaloga nee biti dostupni ako je iz zatvorene liste
izabrana opcija Tekui sklop i sve ispod/iza njega.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK otvara se dijalog sledeeg izgleda:
Sada je potrebno da se unese ime fajla, a zatim i da se izborom komandnog polja Snimi
izvri snimanje dela konstrukcije koji se eksportuje.
Ako se u modelu nalaze grede i zidovi koji ne pripadaju tekuem sklopu (indirektni elementi), a
ni ne prekidaju se u njemu, pri eksportu dela konstrukcije oni e se eksportovati celi, tj
program ih nee prekidati na mestu ravni tekueg sklopa. Treba biti posebno obazriv ako se
ostatak konstrukcije u novi model prenosi kao optereenje. Na primer ako se eksportuju tekui
sklop i sve ispod, a sve iznad njega se pretvara u optereenje, ovi elementi e se eksportovati
celi, a njihovi delovi koji se nalaze iznad tekueg sklopa bie pretvoreni u sile, tako da e se
uticaj sopstvene teine iznad tekueg sklopa u novom modelu duplirati. Ukoliko doe do ove
situacije program e prikazati i odgovarajue obavetenje:
15
2.12
2.13
Padajui meni za 3D grafiku kontrolu moe se otvoriti i levim klikom mia preko
strelice, koja se nalazi na desnom kraju naziva prozora 3D pogled.
16
2.14
17
Glavna namena istorije pogleda je brzi izbor nekog od ranije prikazivanih sklopova za ponovno
prikazivanje u 2D prozoru. Klikom mia preko bilo kog naziva u istoriji pogleda on postaje
tekui, odnosno u 2D prozoru se prikazuje sklop iji je naziv izabran.
18
3. UNOS PODATAKA
3.1
Konstrukcija
3.1.1
Ploa/Zid
Biblioteka materijala
U programu Tower 7 izmenjena je organizacija podataka u dijalogu za izbor materijala, i dodat
je novi tip materijala. Radi lakeg snalaenja i bolje preglednosti velikog broja materijala,
podaci u ovom dijalogu su sada organizovani putem kartoteka.
19
20
3.1.3
Granini uslovi
21
Definisanje graninih uslova
22
Potpuno oslobaanje uticaja Izborom ove opcije potpuno se ukida veza koja taj
uticaj prenosi sa jedne na drugu stranu graninog uslova.
Delimino oslobaanje uticaja Izborom ove opcije veza koja prenosi taj uticaj ima
delimino smanjenu krutost (stepen krutosti veze izraen je u procentima - 100%
odgovara potpunom prenoenju uticaja, a 0% odgovara potpunom ukidanju veze).
Njenim izborom dostupno postaje i dugme
sledeeg izgleda:
Sada je potrebno u edit polju zadati eljeni procenat umanjenja krutosti veze i izai iz
dijaloga izborom dugmeta OK. Inicijalna vrednost stepena krutosti veze je 50%
Elasto-plastina veza - Izborom ove opcije, veza koja prenosi taj uticaj ima elastoplastino ponaanje - odnosno, u jednom intervalu naprezanja veza je elastina a kada
pree te granice dolazi do njene plastifikacije. Po izboru ove opcije dostupno postaje i
dugme
23
Radi prema prosenoj graninoj sili - Plastifikacija veze nastaje kada uticaj u vezi
dostigne zadatu graninu vrednost. Omogueno je modeliranje dva naina plastifikacije tj.
otkazivanja graninog uslova. Prvi nain je da se ceo granini uslov odjednom plastifikuje u
trenutku kada vrednost prosene sile u graninom uslovu kao celini dostigne graninu zadatu
vrednost. Drugi nain plastifikacije je da se otkazivanje veza u graninom uslovu vri
nezavisno po svakom voru graninog uslova, kada vrednost sile na tom mestu dostigne
graninu vrednost. Na ovaj nain mogue je da se samo na delu linije graninog uslova javi
plastifikacija. Podrazumevani nain je da se plastifikacija deava na celom graninom uslovu
kao celini i tada je polje Radi prema prosenoj graninoj sili ukljueno.
24
Elasto-plastina veza sa deliminim oslobaanjem Izborom ove opcije modelira
se veza koja je kombinacija elasto-plastine veze i deliminog oslobaanja uticaja. Smanjenje
krutosti veze pri deliminom oslobaanju uticaja odnosi se na interval vrednosti naprezanja u
kojem jo nije dolo do plastifikacije veze. Aktiviranjem dugmeta
se zadaju svi neophodni podaci.
Bez oslobaanja uticaja Izbor ove opcije znai da je veza za prenoenje tog uticaja
sa jedne na drugu stranu graninog uslova potpuna.
Kada se u jednoj od kolona uticaju zada eljeno ponaanje, na slici se sa odgovarajue strane
postavlja simbol u boji koja se nalazi iznad te kolone. Izgled simbola zavisi od zadatog
ponaanja uticaja. Na ovaj nain lako se moe odrediti ta je levo a ta desno, odnosno sa
koje strane graninog uslova je definisano ponaanje datog uticaja.
Trenutno stanje svih parametara u dijalogu se moe snimiti u bazu konfiguracija. Izborom
dugmeta
otvara se dijalog sledeeg izgleda:
Sada je potrebno uneti naziv konfiguracije i izai iz dijaloga aktiviranjem dugmeta OK.
Izborom iz zatvorene liste bilo koja od snimljenih konfiguracija se moe postaviti za tekuu.
Aktiviranjem dugmeta
tekua konfiguracija se brie iz baze, pri emu program izdaje
odgovarajue obavetenje:
25
Na crteu, na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se vrsta uticaja i simbol koji ukazuje
na zadato ponaanje. Na primer za uticaj M1:
M1=0
M1=%
M1=<>
Elasto-plastina veza
M1=<%>
26
Elasto-plastina veza
U dijalogu koji se otvara izborom opcije ploa-Zid sa komandne linije, sada se nalazi nova
stavka:
Granini uslovi po obodu zidanih zidova ako se izabere ova opcija, program po obodu
zidanih zidova postavlja nephodne granine uslove za njihovo realno ponaanje pri statikom i
seizmikom proraunu.
27
3.1.4
Grede
Preimenuj
Novo ime se unosi u edit polju Naziv grupe profila. Pritiskom na dugme
OK, program se vraa u osnovni dijalog za editovanje baze profila, u kome
se izabrana grupa profila sada prikazuje sa novim imenom.
Uitaj
Uitavanje neke od ranije kreiranih baza profila. Pored baza koje su kreirane u
programu Tower, sada se mogu uitati i baze kreirane u programu Metal
Studio.
Spajanje
28
Za familije profila sa istim imenom u obe baze, moe se izabrati jedan od dva
ponuena naina:
Spajanje Izborom ovog dugmeta, profili se ubacuju u istoimenu familiju u
trenutno aktivnoj bazi.
Preimenovanje - Izborom ovog dugmeta program e familiju profila, koja
ima isto ime kao i neka familija u tekuoj bazi, preimenovati i ubaciti u tekuu
bazu.
Dodati su i novi tipovi profila: HOP C profili, HOP Z profili, HOP Z = profili, HOP profili, HOP
profili, O profili, profili. Ovi tipovi profila sada mogu izabrati u dijalogu za kreiranje nove
grupe profila, koji se otvara aktiviranjem dugmeta
Dodaj .
29
Spregnuti materijali
U programu Tower 7 omogueno je sprezanje nosaa od istog materijala.
Tretiraj kao spregnuti materijal Ovaj check box je dostupan samo ako je svim presecima
dodeljen isti materijal. Kada se on postavi na ukljueno stanje program zadati viedelni presek
tretira kao spregnuti.
3.1.5
Oslobaanje uticaja
Aktiviranjem dugmeta Napredne vrste oslobaanja otvara se novi dijalog sledeeg izgleda:
U levom delu dijaloga su prikazani uticaji ije se ponaanje moe definisati. Klikom na ikonu
koja se nalazi pored svakog od njih otvara se lista sa opcijama koje slue za definisanje
njihovog ponaanja.
30
Znaenje svake od ponuenih stavki stavki je potpuno isto kao i kod definisanja graninih
uslova u ploi (poglavlje 3,1,2).
Radio button-i i zatvorena lista, koji se nalaze u desnom delu dijaloga, slue za definisanje
prirode zadatih graninih uslova. Kada je ukljuen radio button Jedinstven granini uslov
za statiki i seizmiki model, kao to se iz samog naziva vidi, zadati granini uslovi se
koriste i pri statikoj i pri dinamikoj analizi. Razliiti parametri za svaku vrstu prorauna mogu
se definisati kada se ukljui radio button Granini uslov sa razliitim karakteristikama za
statiki i seizmiki model. Tada se iz zatvorene liste prvo izabere opcija Karakteristike
za statiki model i zadaju se parametri koji e se primenjivati pri statikoj analizi, a zatim se
iz liste izabere opcija Karakteristike za seizmiki model i zadaju parametri koji e se
primenjivati pri dinamikoj analizi.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem desnom delu dijaloga, slui za izbor neke od ranije
snimljenih konfiguracija sa definisanim oslobaanjima uticaja. Nove konfiguracije se ne mogu
snimati u ovom dijalogu, ve samo u dijalogu naredbe za ureivanje oslobaanja uticija.
Na crteu se pored simbola osloboenog uticaja prikazuju i simboli koji ukazuju na zadato
ponaanje datog uticaja.
31
Elasto-plastina veza
Isti simboli e se prikazivati i pored naziva uticaja, u prozoru koji se pojavljuje kada se
pokaziva mia postavi iznad osloboenog kraja grede dok je naredba Oslobaanje uticaja
aktivna.
3.1.6
32
Na slici u dijalogu zelenom takom se obeleava poetak, dok se crvenom takom obeleava
kraj selektovane grede. Desno od ove slike se nalaze dve kolone sa podacima o uticajima koji
se mogu ureivati. Radi lakeg snalaenja kolona sa uticajima koji odgovaraju poetku grede
je obeleena zelenom, dok je kolona sa uticajima koji odgovaraju kraju grede obeleena
crvenom bojom.
Nain zadavanja podataka u ovom dijalogu je potpuno isti kao u dijalogu za definisanje
graninih uslova kod ploa (poglavlje 3.1.2).
Napomenuemo da se u ovom dijalogu mogu snimiti konfiguracije sa zadatim oslobaanjima.
One se kasnije mogu koristiti u ovom, kao i u dijalogu naredbe Oslobaanje uticaja.
3.1.9
Povrinski oslonac
Znaenje svih parametara u ovom dijalogu je isto kao i kod naredbe Granini uslovi
(poglavlje 3.1.2).
33
Znaenje svih parametara u ovom dijalogu je isto kao i kod naredbe Granini uslovi
(poglavlje 3.1.2).
34
Znaenje svih parametara u ovom dijalogu je isto kao i kod naredbe Granini uslovi
(poglavlje 3.1.2).
3.1.14 Veza
Pomou naredbe Veza kreira se entitet koji slui za povezivanje 2 vora u
modelu, koja ne moraju biti povezana na neki drugi nain. Veza koja se tada uspotavlja moe
imati razliite vidove, od jednostavne krute, preko elastine do elasto-plastine. Veza se moe
uspostaviti samo po jednom ili po vie stepeni slobode. Izborom naredbe iz padajueg menija
Konstrukcija, ulazi se u proceduru definisanja veze, a komandna linija dobija sledei oblik:
Unos veze Prva taka (<krAj> / Set)
35
Aktiviranjem opcije Set otvara se dijalog za definisanje numerikih podataka koji e biti
pridrueni vezi koja se iscrtava.
36
Klikom preko nekog od njih otvara se padajui meni sa sledeim opcijama:
+/-
NL+
NL-
37
3.2
Optereenje
3.2.1
Ako se pokaziva mia postavi iznad rednog broja nekog optereenja u listi, i pritisne desno
dugme, otvorie se padajui meni sa opcijom Seizmiki karakter optereenja.
38
3.2.2
39
Sortiranje u rastuem poretku izborom ove opcije kombinacije se u listi reaju od
najmanje do najvee.
Izbacivanje duplikata kada se neke kombinacije optereenja pojavljuju vie puta u listi,
izborom ove opcije mogu se izbaciti svi duplikati.
Pomou dugmeta Uvoz kombinacija iz drugog modela u tekui model se mogu ubaciti
kombinacije iz bilo kog ranije kreiranog modela. Njenim aktiviranjem otvara se dijalog za izbor
eljenog fajla:
Nakon izbora fajla, otvara se novi dijalog u kome se vri mapiranje osnovnih sluajeva
optereenja.
40
Prikazana lista ima onoliko redova koliko ima osnovnih sluajeva optereenja u izabranom
fajlu. U levoj koloni su prikazani sluajevi optereenja iz izabranog fajla, dok se u desnoj koloni
odreuje kojim sluajevima optereenja u tekuem fajlu oni odgovaraju, odnosno koji sluajevi
optereenja iz tekueg fajla e preuzeti njihovo mesto u ubaenim kombinacijama. Klikom
mia na strelicu , koja se nalazi na kraju svakog reda otvora se padajua lista, i iz nje se
bira sluaj optereenja iz tekueg modela, koji e preuzeti mesto datog sluaj optereenja iz
izabranog fajla.
41
Sadraj ove liste je isti za svaki red. Na prvom mestu se nalazi opcija 0. Nijedan, zatim svi
sluajevi optereenja koji postoje u tekuem modelu. Izbor opcije 0. Nijedan oznaava da ni
jedan sluaj optereenja iz tekueg fajla nee zauzeti mesto tog sluaja optereenja u uitanoj
kombinaciji. Izbor nekog od sluajeva optereenja oznaava da e on u uitanoj kombinaciji
zauzeti mesto datog sluaja optereenja, odnosno njemu e u uitanoj kombinaciji biti
pridruen koeficijent sigurnosti koji je u izabranom fajlu stajao uz taj sluaj optereenja.
Napomenuemo jo i da se jedan sluaj optereenja iz tekueg fajla moe dodeliti samo
jednom sluaju optereenja iz izabranog fajla. U suprotnom program prikazuje odgovarajuu
poruku.
U donjem delu dijaloga su prikazane sve kombinacije optereenja koje se nalaze u izabranom
fajlu, odnosno koje e biti uitane u tekui model.
Izborom dugmeta OK program zatvara dijalog za mapiranje sluajeva optereenja i uz
potovanje svih zadatih parametara uitava kombinacije optereenja u tekui model.
Aktiviranjem dugmeta Snimanje konfiguracija u skladite, vri se snimanje svih
kombinacija koje se nalaze u tekuem modelu na posebno mesto u samom fajlu, iz koga se
mogu u bilo kom trenutku uitati. Ukoliko u skladitu ve postoje snimljene kombinacije
program e prikazati odgovarajuu poruku.
42
Izborom dugmeta OK stare kombinacije se briu iz skladita i snimaju one koje trenutno
postoje u listi.
Kombinacije se uitavaju iz skladita pomou dugmeta Uitavanje kombinacija iz
skladita. Ovo dugme je dostupno samo kada u skladitu postoje snimljene konfiguracija, a
njegovim aktiviranjem se otvara dijalog za za mapiranje sluajeva optereenja.
Nain rada sa ovim dijalogom je potpuno isti kao i pri uitavanju kombinacija iz drugog
modela.
Snimanje kombinacija u skladite se koristi kako bi se sauvale kreirane kombinacije u
modelima u kojima je potrebno izvriti neke izmene koje ih ponitavaju.
43
3.2.3
Povrinsko optereenje
44
kada se kontrola ulaznih podataka radi automatski. U tom sluaju, komandom za ureivanje
(Edit) potrebno je ponovo definisati skup greda na koje se optereenje prenosi.
p=h
Aktivan pritisak tla - ako je izabran ovaj prekida
=tg2(/4 - /2)
Pasivan pritisak tla - ako je izabran ovaj prekida
=tg2(/4 + /2)
Pritisak tla u stanju mirovanja - ako je izabran ovaj prekida
formuli:
se rauna po sledeoj
=1 - sin()
45
3.2.4
Linijsko optereenje
Po projekciji ovaj check box e biti dostupan samo ako je izabrano da optereenje deluje u
pravcu neke globalne ose ili proizvoljnog vektora. Njegovim postavljanjem na ukljueno stanje,
linijskim silama se zadaje da deluju po projekcijam segmenata nacrtane polilinije na pravac
koje zaklapa prav ugao sa pravcem delovanja vektora optereenja.
Ovo je samo grafiko predstavljanje poloaja optereenja, kako bi se olakao unos specifinih
optereenja, kao to je na primer sneg. Program pri proraunu projektuje linijske sile na
segmente polilinije i rauna potrebni intenzitet za svaki od njih. Bez ove opcije, intenzitet bi se
morao runo izraunati za svaki segment, a zatim i uneti kao posebno optereenje za svaki
od njih.
46
3.2.5
Takasto optereenje
Intenzitet optereenja
Izborom jednog od ponuenih prekidaa odreuje se tip optereenja koje se zadaje:
47
Prikaz bez simbola - Kada je ovaj check box iskljuen, u modelu se svaka komponenta
optereenja prikazuje pomou odgovarajueg simbola, koji ukazuje na pravac njenog
delovanja. Pored svakog od ovih simbola se ispisuje i intenzitet date komponente. Ako je check
box iskljuen, u taki delovanja optereenja se iscrtava obojeni krui, a pored njega se
ispisuju intenziteti komponenti optereenja, jedan ispod drugog.
Prikaz u vidu rezultante Kada je ovaj check box ukljuen, u modelu se prikazuje
rezultanta svih zadatih komponenti koncentrisane sile i rezultanta svih zadatih komponenti
momenta. U suprotnom se prikazuje svaka komponenta posebno.
48
Uloga dugmia
Dodaj i
Brii je ista kao i u ostalim dijalog box-ovima, odnosno
pomou njih se dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutno selektovani.
Linijski momenti
49
3.2.12 Prednaprezanje
Novine u okviru ove naredbe su: definisanje putanje kabla u obliku splajna - glatke
krive linije treega stepena, tekstualni opisi parametara u dijalogu, izbor formule za proraun
intenziteta sile prednaprezanja u zadatim takama, apsolutno zadavanje taaka za definisanje
putanje kablova i prikaz intenziteta sile prednaprezanja na crteu.
50
ili
Ispod ovih formula se nalazi grupa edit polja, u kojim se zadaju podaci neophodni za proraun
gubitak sile prednaprezanja. Ispred svakog od njih se nalazi tekstualni opis, koji jasno ukazuje
koji se podatak u tom edit polju unosi.
Drugi parametar u ovoj grupi zavisi od izabrane formule. Ako je izabrana formula
, zadavae se Koeficijent gubitaka zbog nenamernog ugaonog
odstupanja: K=, a ako je izabrana formula
nenamernog odstupanja: k=.
, unosie se Ugao
3.2.12.2
U gornjem desnom delu dijaloga, prikazuje se izabrana formula za proraun gubitka sile
prednaprezanja i svi zadati ulazni podaci o selektovanoj trasi predanprezanja. Ispred svakog
od njih se nalazi tekstualni opis znaenja datog podatka.
Ispod ovih podataka ispisuju se jo dva veoma vana podatka, koja su proraunata pri
pokretanju ove naredbe:
- Duina kabla pre utezanja:
L=
L=
51
Znaenje svih ostalih parametara u dijalogu je isto kao u programu Tower 6.
Svi podaci prikazani u ovom dijalogu, ispisuju se sa svojim tekstualnim opisima u izvetaju,
koji se moe kreirati kada se naredba pozove u okviru modula za obradu rezultata prorauna.
Tako da je sada izvetaj pregledniji i jasniji nego u programu Tower 6
3.3
3.3.8
Informacije
52
53
Pomou njih se veoma lako moe ukljuiti, odnosno iskljuiti prikazivanje informacija za sve
karakteristike izabranog entiteta. Pomou check box-ova u koloni Bol, biraju se
karakteristike selektovanog entiteta, koje e se u dijalogu za prikaz informacija prikazivati
podebljano. Desnim klikom preko ove kolone, otvara se meni sa opcijama za brzo
ukljuivanje/iskljuivanje check box-ova. Promena poloaja selektovane karakteristike
izabranog entiteta, za jedno mesto na gora u tabeli, vri se pomou dugmeta
, dok se
promena poloaja za jedno mesto na dole, vri pomou dugmeta
.
U levom delu dijaloga se nalaze parametri za podeavanje naina prikaza informacija:
Font zatvorena lista iz koje se bira font za ispisivanje informacija.
Veliina u ovom edit polju se zadaje veliina fonta sa kojim se ispisuju informacije.
Providnost pomeranjem klizaa podeava se providnost dijaloga u kome se prikazuju
informacije. Trenutno stanje providnosti dijaloga, izraeno u procentima, prikazuje se u polju
iza klizaa.
Vreme do nestajanja kliza za podeavanje vremena posle koga e dijalog sa
informacijama nestati sa ekrana, ako se pokaziva mia pomeri tako da se ispod njega ne
nalazi ni jedan entitet. Minimalno vreme koje se moe izabrati je 0s, a maksimalno 10s.
Vreme do pojavljivanja - kliza za podeavanje vremena posle koga e se pojaviti dijalog sa
informacija, kada se pokaziva mia postavi iznad nekog entiteta. Minimalno vreme koje se
moe izabrati je 0s, a maksimalno 10s. Vreme koje odgovara trenutnom poloaju klizaa,
prikazuje se u polju sa njegove desne strane.
Dinamika promena veliine prozora kako se za razliite entitete prikazuje razliita
koliina informacija, moe se desiti da podeena veliina dijaloga nije dovoljna za prikazivanje
svih informacija jednog entiteta, a da pri prikazivanju informacija drugog entiteta u dijalogu
ostaje previe praznog prostora. Kada je ovaj check box ukljuen, program automatski menja
visinu dijaloga za prikaz informacija, i usklauje je sa koliinim informacije koje se prikazuju.
Ukoliko je check box iskljuen, dijalog nee menjati veliinu, bez obzira na koliinu podataka
koja se prikazuje.
Nepomerljiva gornja stranica prozora kada je ovaj check box ukljuen, pri automatskom
menjaju veliine dijaloga za prikaz informacija, pomerae se samo njegova donja stranica, dok
e gornja uvek imati isti poloaj na ekranu. Ovaj check box e biti dostupan samo kada je
check box Dinamika promena veliine prozora postavljen na ukljueno stanje.
Isticanje entiteta ije se informacije prikazuju - kada je ovaj check box ukljuen, entitet
ije se informacije prikazuju se iscrtava neto debljom linijom, kako bi se istakao u odnosu na
ostale entitete. Isticanje se vri samo u prozoru u kome se pokaziva mia trenutno nalazi.
Istakni entitet u svim pogledima - kada je ovaj check box ukljuen, entitet ije se
informacije prikazuju se iscrtava podebljano i u 2D i u 3D prozoru, bez obzira u kome se od
njih pokaziva mia trenutno nalazi. Ovaj check box e biti dostupan samo kada je check box
Isticanje entiteta ije se informacije prikazuju postavljen na ukljueno stanje.
Prikai na poziciji mia - kada je ovaj check box ukljuen, dijalog sa informacijama se
prikazuje na trenutnoj poziciji mia. U optem sluaju sa pokazvaem mia se ravna gornji levi
ugao dijaloga. U situacijama u kojima bi striktno potovanje ovog pravila dovelo do toga da se
dijalog ne vidi na ekranu, sa pokazivaem mia se ravna ugao dijaloga koji je u datoj situaciji
najpovoljniji. Ovo se moe desti na primer kada se pokaziva mia nalazi u blizini ivica ekrana.
54
Prikai samo kada je pritisnut Shift - kada je ovaj check box ukljuen, dijalog sa
informacijama e se prikazivati samo ako je pritisnut taster Shift sa tastature.
Min. vreme osveavanja - kliza pomou koga se podeava vremenski interval izmeu dva
osveavanja sadraja dijaloga za prikazivanje informacija. Minimalno vreme trajanja intervala
koje se moe izabrati je 0ms, a maksimalno 100ms. Trajanje vremenskog intervala, koje
odgovara trenutnom poloaju klizaa, prikazuje se u polju sa njegove desne strane.
Resetovanje poloaja prozora ako je menjan poloaj pojavljivanja dijaloga sa
informacijama na ekranu, izborom ovog dugmeta te izmene se mogu ponititi, nakon ega e
se dijalog pojavljivati na mestu koje je predvieno programom.
- U bazu se snima konfiguracija sa trenutnim stanjem parametara u dijalogu.
- Brisanje tekue konfiguracije iz baze.
Iz zatvorene liste, koja se nalazi levo od dugmeta
ranije snimljenih konfiguracija.
3.5
3.5.5
Sada treba izabrati mesto na disku raunara, na kome e se snimiti datoteka sa izvezenim
konfiguracionim fajlovima, a zatim i zadati ime datoteke u edit polju Ime fajla. Snimanje
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
55
datoteke pod zadatim imenom, vri se aktiviranjem dugmeta Snimi, nakon ega se dijalog
zatvara i zavrava naredba.
3.5.6
Sada treba izabrati eljnu datoteku sa izvezenim konfiguracionim fajlovima i pritisnuti dugme
Uitaj, nakon ega se otvara dijalog za izbor konfiguracionih fajlova koji e se uitati u
program:
56
U prvoj koloni tabele se ispisuju redni brojevi, a u drugoj nazivi svih konfiguracionih fajlova
koji se nalaze u uitanoj datoteci. Izbor konfiguracionih fajlova, koji e se uitati u program,
vri se pomou check box-ova iz tree koloni tabele. Izborom dugmeta Sve, svi check boxovi se postavljaju na ukljueno stanje, dok se aktiviranjem dugmeta Nita, svi check box-ovi
postavljaju na iskljueno stanje. Pomou dugmeta Inverzija selekcije, svi trenutno
ukljueni check box-ovi se iskljuuju, a svi iskljueni se ukljuuju.
Aktiviranjem dugmeta OK dijalog se zatvara, izabrani konfiguracioni fajlovi se uitavaju u
program i prikazuje se odgovarajua poruka o izvrenoj akciji:
Kako bi se svi uvezeni konfiguracioni fajlovi inicijalizovali, odnosno poeli koristiti u programu,
on se mora zatvoriti, a zatim ponovo pokrenuti.
3.6
3.6.8
Podaci o projektu
Svaki Tower fajl se moe zatiti od menjanja, zadavanjem lozinke, koju e program traiti pri
uitavanju tog fajla. U delu dijaloga Zatita fajla od menjanja, ispisuje se trenutni status
fajla: Fajl je nezatien, Fajl je zatien i otkljuan ili Fajl je zakljuan.
Izborom dugmeta Lozinka, otvara se novi dijalog u kome se zadaje lozinka, bez koje izmene
nad fajlom nee biti mogue.
57
Lozinka edit polje u kome se zadaje lozinka. Uneta lozinka mora imati najmanje 5
karaktera, koji mogu biti proizvoljna kombinacija slova, brojeva i svih znakova koji se mogu
zadati pomou tastature. Pri unoenju slova treba paziti da li su uneta mala ili velika slova,
obzirom da se pri otkljuavanju fajla sva slova moraju uneti na potpuno isti nain.
Potvrda lozinke obzirom da se pri unosu lozinke zadati karakteri ne vide, nije mogua
vizuelna kontrola ispravnosti unosa. Kako bi se otkrile eventualne kucake greke, u ovom edit
polju se lozinka mora uneti jo jednom.
Izborom dugmeta OK, program proverava unete lozinke i ako je sve u redu zatvara tekui
dijalog. Ukoliko se zadate lozinke razlikuju, prikazuje se odgovarajuu poruku:
U oba sluaja program tekui dijalog ne zatvara, sve dok se greke ne isprave.
Uitavanje zakljuanog fajla
Nakon izbora fajla koji je zakljuan, on se nee odmah uitati, ve se prvo otvara dijalog
sledeeg izgleda:
58
Lozinka edit polje u kome se unosi lozinka za otkljuavanje fajla. Nakon aktiviranja
dugmeta OK program proverava unetu lozinku i ako je ona ispravna uitava izabrani model.
Ako uneta lozinka nije ispravna, prikazuje se odgovarajue obavetenje:
Otvori fajl bez mogunosti menjanja pomou ovog dugmeta fajl se otvara u posebnom
reimu, u kome se ne mogu snimati eventualne izmene, niti se moe ui u editor hartije.
Nakon njegovog izbora prikazuje se odgovarajua poruka,
a iza naziva uitanog modela se ispisuje oznaka (R), koja ukazuje da je fajl u reimu za
itanje. U ovom reimu bie dostupne sve naredbe, izuzev onih kojima se menja izvetaj, tako
da se mogu gledati svi rezultati koji su snimljeni u fajlu. Moe se vriti i dimenzionisanje, s tim
to se novi rezultati ne mogu snimiti, a program pri promeni modula i pokuaju snimanja
prikazuje odgovarajue poruke.
Lozinka se menja na isti nain kao i to se zadaje, unoenjem nove lozinke u edit polja
Lozinka i Potvrda lozinke.
59
Zatita se uklanja tako to se iz prikazanog dijaloga izae bez ikakvih izmena, odnosno tako
to se dugme OK aktivira dok su oba edit polja prazna, nakon ega program prikazuje
odgovarajue obavetenje:
60
6. MODALNA ANALIZA
6.1
Proraun
U edit box-u Broj tonova zadaje se eljeni broj tonova, koji ne moe biti vei od 250
(ogranienje programa).
61
6.3
U prikazanoj listi ima onoliko redova, koliko i proraunatih formi oscilovanja. U svakom od ovih
redova se prikazuju numeriki rezultati prorauna za dati ton. Kolone podataka imaju sledee
znaenje:
N - redni broj tona.
T [s] period oscilovanja konstrukcije za taj ton.
f [Hz] frekvenca oscilovanja konstrukcije za taj ton.
GPO [] glavni pravac oscilovanja konstrukcije za taj ton.
FU[%] faktor angaovanja masa za zadati pravac seizmikog dejstva.
FU +90[%] - faktor angaovanja masa za pravac seizmikog dejstva koji je upravan na
zadati pravac.
max odst. odnos amplitude vora sa najveom amplitudom oscilovanja prema prosenoj
amplitudi oscilovanja celog modela. Ova vrednost slui za otkrivanje tonova u kojima se javlja
lokalno oscilovanje delova modela. Pojava lokalnog oscilovanja ukazuje na nepravilnost pri
modelovanju ili na nepravilnost pri grupisanju masa. to je ova vrednost vea to se manje
vorova ukljuilo u oscilovanje pa e to ukazivati na lokalniji tip oscilovanja.
Faktori angaovanja masa se mogu proraunati za potpuno proizvoljni pravac seizmikog
dejstva. Ugao kojim se odreuje pravac seizmikog dejstva se unosi u edit polju Pravac
seizmikog dejstva, a sam proraun se vri nakon aktiviranja dugmeta Proraun.
Dobijeni rezultati se za svaki ton prikazuju u tabeli, u kolonama FU[%] i FU +90[%].
Suma angaovanja masa svih tonova se prikazuje u polju FU za zadati pravac, odnosno u
polju FU +90 za pravac koji je upravan na zadati. Ovi podaci su od velike pomoi pri
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
62
odabiru tonova koji su merodavni za seizmiki proraun, a i pri utvrivanju da li je proraun
multimodalne analize izvren za dovoljan broj tonova.
esto se usled greaka pri kreiranju modela, deava da se pojave velike lokalne oscilacije u
nekim vorovima konstrukcije. Kako je u veim modelima pronalaenje ovih vorova dosta
teko, omogueno je njihovo automatsko otkrivanje i obeleavanje. Parametri neophodni za
pronalaenje vorova sa velikim lokalnim oscilacijama, se zadaju u delu dijaloga Dijagnostika
oblika oscilovanja.
Granino odstupanje program pronalazi sve vorove u modelu, iji odnos amplitude
oscilacija prema prosenoj amplitudi oscilacija celog modela ima veu vrednost od vrednosti
koja je zadata u ovom edit polju.
Broj vorova koji se obeleava u ovom edit polju se zadaje broj vorova koji e biti
obeleen u modelu. Od svih vorova ije je odstupanje vee od zadatog, obeleavaju se oni sa
najveim odstupanjima. Ovi vorovi se u modelu obeleavaju simbolom malog kvadrata, koji je
obojen bojom izabranom u dijalogu naredbe Parametri. Podrazumevano je da se farba
crvenom bojom.
Sklopovi koji sadre vorove sa odstupanjima veim od graninog: - zatvorena lista u
kojoj se prikazuju nazivi svih sklopova, kojima pripada bar jedan od obeleenih vorova. Bilo
koji od ovih sklopova se moe veoma brzo prikazati u tekuem 2D pogledu, tako to se prvo
eljeni sklop izabere iz liste, a zatim se aktivira dugme Postavi. Ve nakon aktiviranja ovog
dugmeta, na crteu se prikazuju i simboli kojima su obeleeni vorovi, tako da se pre izlaska iz
dijaloga moe lako izabrati sklop u kome se oni vide najbolje.
63
6.5
64
7. PRORAUN MODELA
7.3
Naini prorauna
7.3.3
65
(inkrement), i proverava da li je dolo do plastifikacije. Zbog toga se ova vrsta nelinearnog
prorauna naziva inkrementalno iterativni proraun.
Procenat uveanja optereenja se zadaje u edit polju Korak poveanja optereenja. Ako
se na primer zada vrednost 0.05, optereenje e se u svakoj iteraciji poveati za dvadeseti deo
ukupnog optereenja. Ova vrednost utie i na ukupnu tanost ali i na duinu trajanja
prorauna.
7.3.4
Seizmiki proraun
7.3.4.1 EUROCODE
Kategorija znaaja
Iz zatvorene liste se bira jedna od etiri ponuene kategorije znaaja objekta. U delu dijaloga,
koji se nalazi ispod ove liste, ispisuje se koji objekti pripadaju izabranoj kategoriji.
I
- Objekti od manjeg znaaja za javnu sigurnost, npr. poljoprivredni objekti itd. (faktor
znaaja = 0.8)
66
Sluajni torzioni efekti
Kao dodatak na stvaran ekscentricitet, a sa ciljem da se pokriju nepouzdanosti u poloaju
masa i prostornoj varijaciji seizmikih kretanja, proraunat poloaj centra mase svake tavanice
i mora da se premesti iz svog nominalnog poloaja u svakom pravcu, za dodatni sluajni
ekscentricitet:
ei=0.05 Li
gde je:
ei sluajni ekscentricitet spratne mase i u odnosu na nominalni poloaj centra mase, koji se
primenjuje u istom pravcu (i smeru) za sve spratove.
Li=dimenzija tavanice upravno na pravac seizmikih uticaja.
Da bi se pri seizmikom proraunu u obzir uzeli i sluajni torzioni efekti, neophodno je da se
check box Uzimaju se u obzir postavi na ukljueno stanje. Tada dostupan postaje i edit box
ei=, u kome se zadaje koeficijent neophodan za proraun sluajnog ekscentriciteta spratne
mase.
Program e automatski prilikom prorauna napraviti dva seizmika optereenja - jedno sa
pozitivnim, levim a drugo sa negativnim desnim ekscentricitetom. U modulu za obradu
rezultata ovakvi seizmiki sluajevi optereenja imae pored svog imena i sufikse (+e) i
(-e).
VANO: U Tower-u 7 omogueno je zadavanje pravca zemljotresa zadavanja ugla koji pravac
zemljotresa zaklapa sa globalnom X-osom. Efekti sluajne torzije se odnose na taj zadati
pravac zemljotresa, to znai da e se masa izmetati levo i desno od tog pravca.
Pravac delovanja zemljotresa
U listi koja se nalazi u donjem delu dijaloga, moe se zadati proizvoljan broj pravaca mogueg
delovanja zemljotresa. Novi pravac se ubacuje u listu izborom dugmeta
Dodaj, dok se
selektovani pravac pomou dugmeta
Brii uklanja iz liste. Podaci koji se mogu pridruiti
pravcu delovanja zemljotresa imaju sledee znaenje:
Naziv u ovoj koloni se pravcu delovanja zemljotresa moe pridruiti proizvoljan naziv
Ugao [] u ovoj koloni se zadaje pravac delovanja zemljotresa, i to unoenjem ugla koji
obrazuje sa globalnom X osom (uglu od 0 odgovara pravac globalne X ose).
k, - koeficijent delovanja zemljotresa u zadatom pravcu (trebao bi uvek imati vrednost 1.0)
k,+90 - koeficijent delovanja zemljotresa u pravcu koji je upravan na zadati pravac
Kz - koeficijent delovanja zemljotresa u pravcu globalne Z ose
VANO: Koeficijenti kx i ky, koji su u prethodnim verzijama programa Tower omoguavali
zadavanje pravca zemljotresnog dejstva, ukinuti su i zamenjeni koeficijentima
k,ik,+90relativnim u odnosu na pravac zemljotresa.
67
Faktor P (q) u ovoj koloni se zadaje maksimalna vrednost faktora ponaanja konstrukcije
q, za svaki pravac delovanja zemljotresa posebno. Faktor ponaanja je uveden kao mera
disipacije energije i ne moe biti manji od 1.5. Rauna se prema sledeem izrazu:
q=q kW 1.5
Upotrebljene oznake imaju sledee znaenje:
q0 osnovna vrednost faktora ponaanja
kW faktor koji uzima u obzir preovlaujuu vrstu loma konstruktivnih sistema sa zidovima
Osnovna vrednost faktora ponaanja (q0) zavisi od vrste konstruktivnog sistema i klase
duktilnosti:
Vrsta konstruktivnog sistema
Klasa duktilnosti
DCM
3.0
DCH
u/1
4.5
u/1
3.0
4.0 /1/1
2.0
3.0
1.5
2.0
1 i u se definiu kao:
1 vrednost sa kojom se mnoi horizontalna seizmika sila kako bi prva dostigla otpornost na
savijanje u svakom elementu konstrukcije, dok sve ostale sile ostaju konstantne.
u - vrednost sa kojom se mnoi horizontalna seizmika sila, u cilju formiranja dovoljno velikog
broja plastinih zglobova koji e izazvati nestabilnost cele konstrukcije, dok sve ostale sile
ostaju konstantne. Ovaj faktor se moe dobiti pomou pushover analize.
Ako nije izraunata tana vrednost faktora u/1, za
konstruktivnih sistema mogu se koristiti sledee vrednosti:
odreene
tipove
podtipove
u/1=1.2
Maksimalna vrednost faktora u/1 koja se moe koristiti u proraunu faktora ponaanja je
1,5, ak i ako je pomou pushover analize dobijena vea vrednost.
68
Faktor koji uzima u obzir preovlaujuu vrstu loma konstruktivnih sistema sa zidovima (kW)
usvaja se prema sledeem:
kW = 1.0
kW = (1 +
0) / 3 1
U prikazanom edit polju se unosi eljena vrednost faktora ponaanja. Aktiviranjem dugmeta
OK dijalog se zatvara, a uneta vrednost dodeljuje datom pravcu zemljotresa i prikazuje u
koloni Faktor P.
Izborom opcije Proraun faktora ponaanja otvara se dijalog, u kome se izborom niza
karakteristika konstrukcije odreuje vrednost faktora ponaanja.
69
Osnovna vrednost faktora ponaanja (q) pomou parametara koji se nalaze u ovom
delu dijaloga odreuje se osnovna vrednost faktora ponaanja. Iz prve liste se vri izbor
konstruktivnog sistema, iz druge klasa duktilnost, a iz tree podtip konstruktivnog sistema koji
odreuje vrednost koeficijenta u/1. Ukoliko se iz tree liste izabere opcija Ostalo, postae
dostupno i edit polje u kome se moe zadati proizvoljna vrednost koeficijenta u/1.
Faktor preovlaujueg oblika loma lista iz koje se bira tip konstruktivnog sistema sa
zidovima i na taj nain odreuje vrednost faktora preovlaujueg oblika loma. Ukoliko se iz
liste izabere opcija Sistem zidova, dvojni sistem sa dominantnim zidovima i sistem sa
jezgrom, dostupno postaje i edit polje u kome se zadaje 0 (preovlaujui odnos dimenzija
zidova konstruktivnog sistema).
Regularnost u osnovi lista pomou koje se definie da li je konstrukcija regularna u osnovi
ili ne.
Na osnovu zadatih podataka, a prema prethodno opisanim pravilima, program rauna faktor
ponaanja konstrukcije i prikazuje ga u delu dijaloga Faktor ponaanja:
Aktiviranjem dugmeta OK dijalog se zatvara, a proraunata vrednost faktora ponaanja
dodeljuje datom pravcu zemljotresa i prikazuje u koloni Faktor P. Pored ove vrednosti u
tabeli se ispisuje i simbol *, koja oznaava da je ona dobijena proraunom. Ovaj nain
obeleavanja obezbeuje da se odmah moe videti kojim su pravcima vrednosti unete runo, a
za koje pravce su dobijene proraunom.
70
71
Sluajni torzioni efekti - i za ovaj propis je omogueno uzimanje u obzir sluajnih torzionih
efekata pri seizmikom proraunu. Znaenje svih parametara u ovom delu dijaloga je isto kao i
kod propisa EUROCODE (poglavlje 7.3.4.1).
Ostali parametri u dijalogu imaju isto znaenje kao u programu Tower 6.
Copyright (c) Radimpex * http://www.radimpex.rs * e-mail: info@radimpex.rs * Tel. 011 3809-158
72
Spektralna kriva izborom iz zatvorene liste odreuje se spektralna kriva koja e se koristiti
pri seizmikom proraunu. Programom su predviene tri spektralne krive SNIP II-7-81,
MGSN 4.19.05 - betonska konstrukcija i MGSN 4.19.05 - elina konstrukcija.
U gornjem delu dijaloga vri se izbor kategorije tla, seizmike zone, kategorije znaaja i zadaju
se vrednosti koeficijenata K0,K1,KA i K, a u listi u donjem delu dijaloga se zadaje
proizvoljan broj pravaca delovanja zemljotresa. U daljem tekstu emo ukratko izneti formule
po kojima se proraunavaju projektovane seizmike sile. Proraunsko seizmiko optereenje
Sik u odabranom pravcu, postavljeno u taki k, koje odgovara i-tom tonu sopstvenih
vibracija konstrukcije, odreuje se po formuli:
Sik=K K1 Soik
Gde je:
K -
K1 -
Soik -
73
Vrednosti koeficijenata K se odreuju prema sledeoj tabeli:
Naziv konstrukcije
K=2.00
K=1.5
K=1.00
K=0.75
ik Gk
Gde je:
KA -
N0
3
4
-97-B
-97-C
7
8
9
7
8
9
7
8
9
7
8
7
8
9
7
8
9
8
9
10
8
9
7
8
9
8
9
10
8
9
10
9
10
Vrednost
koeficijenta KA
1.0
1.2
1.4
1.5
Ostali parametri u prikazanim formulama imaju isto znaenje kao u programu Tower 6.
Sluajni torzioni efekti - i za ovaj propis je omogueno uzimanje u obzir sluajnih torzionih
efekata pri seizmikom proraunu. Znaenje svih parametara u ovom delu dijaloga je isto kao i
kod propisa EUROCODE (poglavlje 7.3.4.1).
74
Pravac delovanja zemljotresa
I za ovaj propis je omogueno zadavanje proizvoljnog pravca delovanja zemljotresa,
unoenjem ugla koji on obrazuje sa X osom u koloni Ugao [] tabele. Sve ostale kolone
imaju isto znaenje kao istoimene kolone u dijalogu propisa EUROCODE (poglavlje 7.3.4.1).
Sluajni torzioni efekti - i za ovaj propis je omogueno uzimanje u obzir sluajnih torzionih
efekata pri seizmikom proraunu. Znaenje svih parametara u ovom delu dijaloga je isto kao i
kod propisa EUROCODE (poglavlje 7.3.4.1).
Pravac delovanja zemljotresa
I za ovaj propis je omogueno zadavanje proizvoljnog pravca delovanja zemljotresa,
unoenjem ugla koji on obrazuje sa X osom u koloni Ugao [] tabele.
U koloni Koef.R. se zadaje koeficijent reagovanja za svaki pravac delovanja zemljotresa
posebno. Desnim klikom preko neke elije u ovoj koloni, otvara se padajui meni sa opcijama:
Dodeli svima, Proraun koeficijenta reagovanja i Runi unos vrednosti.
75
76
Izborom opcije Dodeli svima, vrednost koeficijenta reagovanja koja je zadata tom pravcu
delovanja zemljotresa se dodeljuje svim ostalim pravcima u listi. Ako je vrednost koeficijenta
reagovanja dobijena proraunom, svim pravcima e se dodeliti i podaci zadati pri ovom
proraunu. To praktino znai da e se program ponaati kao da je proraun faktora
reagovanja izvren za svaki od njih ponaosob.
Sve ostale kolone imaju isto znaenje kao istoimene kolone u dijalogu propisa EUROCODE
(poglavlje 7.3.4.1).
Sluajni torzioni efekti - i za ovaj propis je omogueno uzimanje u obzir sluajnih torzionih
efekata pri seizmikom proraunu. Znaenje svih parametara u ovom delu dijaloga je isto kao i
kod propisa EUROCODE (poglavlje 7.3.4.1).
Ostali parametri u dijalogu imaju isto znaenje kao u programu Tower 6.
77
Pravac delovanja zemljotresa
I za ovaj propis je omogueno zadavanje proizvoljnog pravca delovanja zemljotresa,
unoenjem ugla koji on obrazuje sa X osom u koloni Ugao [] tabele. Sve ostale kolone
imaju isto znaenje kao istoimene kolone u dijalogu propisa EUROCODE (poglavlje 7.3.4.1).
78
8. OBRADA REZULTATA
PRORAUNA
8.1
8.5
79
3D
Check box koji je aktivan samo u sluaju da su izabrani prekidai Full ili
Empty i njegovim postavljanjem na ukljueno stanje omoguava se reljefno
prikazivanje izolinija u 3D pogledu.
8.6
Uticaji u gredama
8.6.5
8.6.6
Program omoguava prikaz relativnog ugiba greda, izborom referentnih taaka koje
korisnik sam zadaje, a koje predstavljaju nepomerljive take grede. Na taj nain e se ukupni,
stvarni ugib grede pre postavljanja referentnih taaka umanjiti za deo deformacije u ravni koja
sadri pravu provuenu kroz referentne take.
80
Relativni ugib greda Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Grupe selekcija
/ Poslednja selekcija / Deselektovanje / <krAj> /Set):
Od korisnika se oekuje da selektuje sve grede za koje eli da prikae relativni ugib, a nakon
toga komandna linija dobija novi oblik:
Referentne take za relativni ugib greda - Prva taka ( <krAj> ):
Sada imate mogunost da zadate prvu referentnu taku za proraun relativnog ugiba greda.
Referentne take predstavljaju nepomerljive take na konstrukciji, a to su najee take na
mestima stubova ili zidova. Korisnik moe za referentne take da izabere bilo koje take iz
tekueg 2D pogleda, koje se nalaze u vorovima mree konanih elemenata, koristei OSNAP
kriterijum. Zadate take se odnose na proraun relativnog ugiba u svim selektovanim
gredama. Nakon zadavanja prve referentne take komandna linija dobija novi izgled:
Referentne take za relativni ugib greda Druga taka ( <krAj> ):
U ovom trenutku naredba moe da se zavri aktiviranjem desnog tastera mia ili izborom
podopcije krAj sa komandne linije. Tada e u gredama biti prikazan relativni ugib sraunat u
odnosu na zadatu prvu referentnu taku. Ugib u njoj e biti nula, a ugibi u svim ostalim
takama greda e se umanjiti za deformaciju koja je postojala na mestu referentne take pre
nego to smo istu proglasili za nepomerljivu.
S obzirom da je programom omogueno zadavanje maksimalno tri referentne taake naredbu
moete i da nastavite unosom druge take, nakon ega komandna linija dobija novi izgled:
Referentne take za relativni ugib ploa Trea taka ( prIkaz / <krAj> ):
I nakon unosa druge referentne take naredba moe ili da se zavri ili da se sada zada trea
taka, posle ega e se na crteu prikazati dijagram relativnog ugiba greda. S obzirom da ove
tri take definiu ravan, jasno je da se one ne mogu nalaziti na jednoj osi, tako da program
onemoguava unos tree take koja je kolinearna sa prve dve. Takoe, nije dozvoljeno
zadavanje uspravne ravani.
Prikaz relativnog ugiba u gredama u,rel. nakon postavljanja dve referentne take
Izborom podopcije Set sa komandne linije otvara se dijalog sledeeg izgleda:
81
Ekran
82
Generii boje Dugme ijim aktiviranjem imate mogunost da zadate programu iz koje palate
e boje biti generisane. Potrebno je prvo da izaberete odgovarajuu kolonu
Ekran ili Papir tako to ete levim klikom mia selektovati eliju iz date
kolone, a zatim da aktivirate dugme Generii boje.
Brii
Brii sve
Dugme ijim aktiviranjem se iz liste uklanjaju sve grupe greda, ime se briu i
sve njihove zadate referentne take.
Nakon izbora komandnog polje OK, ovaj dijalog e biti zatvoren, a na ekranu e biti prikazan
relativni ugib greda u skladu sa zadatim parametrima u dijalogu.
8.7
8.7.1
83
R1 R2 R3 M1 M2 M3 -
84
Prema usvojenoj konvenciji, reakcije povrinskih oslonaca su pozitivne ako njihovi vektori
deluju u pravcu pozitivnih smerova lokalnih koordinatnih osa povrinskih oslonaca.
Nakon izbora vrste reakcija i aktiviranja komandnog polja OK, na ekranu e se pojaviti
rezultante povrinskih oslonaca.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umesto tekueg sluaja optereenja zahtevan
prikaz anvelopa ekstremnih uticaja, tada e se na crteu prikazivati po dve reakcije, pri emu
e jedna odgovarati maksimalno pozitivnoj, a druga maksimalno negativnoj vrednosti. Isto
vai i za sluaj optereenja u okviru koga je zadato pokretno optereenje.
Skraeni prikaz
Postavljanjem na ukljueno stanje ovog check box-a imate mogunost da
reakcije povrinskih oslonaca prikaete iscrtavanjem grafikih simbola, ali bez
oznaka uticaja.
85
86
Korisnik moe za poloaj rezultante da izabere bilo koju taku iz tekueg 2D pogleda, koja se
nalazi u vorovima mree konanih elemenata, koristei OSNAP kriterijum. Desnim klikom
mia nakon izbora take program e prikazati rezultantu povrinskog oslonca u zadatoj taki.
Ukoliko elite da rezultantu postavite u teite potrebno je sa komandne linije izabrati
podopciju Teite.
8.10
87
8.14
88
8.16
Ploe
89
90
8.17
91
8.20
Kontrola setova
U Tower-u 7 omogueno je i generisanje izvetaja kontrole setova za entitet veze.
8.21
92
Potpis bloka:
Naslov
Potpis
93
94
95
96
97
Padajui meni koji se otvara na desni klik mia preko naslova bloka
Karakteristike bloka
U Tower-u 7 imate i mogunost menjanja karakteristika bloka preko stalno vidljivog dijaloga
sa podacima karakteristika bloka, koji se nalazi u levom delu prozora ispod stabla izvetaja.
98
99
Brii
Dodaj
Dugme ijim se aktiviranjem ispod selektovanog reda dodaje novi red koji e
imati potpuno iste podatke kao red koji je bio selektovan neposredno pre
aktiviranja komandnog polja Dodaj. Dugme e biti aktivno samo ako je
selektovan neki red koji sadri podatke.
100
101
Ravnanje
Deo dijaloga u kome se nalazi est polja koji odreuju ravnanje teksta u
odnosu na taku koju je korisnik izabrao sa grafikog bloka.
Font
U ovom delu dijaloga nalazi se zatvorena lista za izbor fonta, kao i edit polja
za unos visine i irine fonta.
Ugao
102
Zumirani prikaz
Izborom ove naredbe, imate mogunost da umesto kompletnog sadraja bloka, u
projekat priloite samo jedan njegov deo.
Nakon izbora naredbe Zumirani prikaz, program e oekivati da izborom dve take sa
crtea, odredite pravougaonu oblast za uveanje. Po zavretku naredbe, sadraj zadate
pravougaone oblasti bie tako proiren da popuni kompletan prostor zadate veliine bloka.
Ikona koja oznaava da trenutno prikazani blok sadri samo deo crtea.
Desnim klikom mia na ovu ikonu korisniku je omogueno ponitavanje
zumiranog prikaza.
103
9. Dimenzionisanje betonskih
preseka
9.1
Naziv
v
9.2
104
9.3
Dimenzionisanje ploa
9.3.1
Ulazni podaci
105
9.3.3
Check box koji je aktivan samo u sluaju da su izabrani prekidai Full ili
Empty i njegovim postavljanjem na ukljueno stanje omoguava se reljefno
prikazivanje izolinija u 3D pogledu.
106
9.3.4
Usvajanje armature
107
9.3.7
3D
Check box koji je aktivan samo u sluaju da su izabrani prekidai Full ili
Empty i njegovim postavljanjem na ukljueno stanje omoguava se reljefno
prikazivanje izolinija u 3D pogledu.
108
vSd vRd
vSd VSd
vSd
vRd
VSd
p
ucr
109
ucr
- za stubove u uglu
Rd
k
d
d (d x d y ) / 2
l lx ly
0.5% l 1.5%
Ako gornji uslov nije zadovoljen, potrebno je kontrolisati nosivost na pritisak, te proraunati
poprenu armaturu:
sin
ucr
ASw
ASw,min
110
9.4
Dimenzionisanje greda
9.4.1
Ulazni podaci
111
112
9.4.4
Usvajanje armature
Aa1
113
Aa2
Aa3
Aa4
Aa,uz
Rad sa iteracijama
Kada ste postavili minimalnu armaturu u prvoj iteraciji, tada je u veini sluajeva potrebno
dodati novu iteraciju. Desnim klikom mia preko naziva kolone u tabeli sa iteracijama otvara
se padajui meni u kome se nalaze naredbe za rad sa iteracijama.
114
115
Informacija o rednom broju tekue iteracije, pri emu prvi broj oznaava redni
broj tekue iteracije, a drugi ukupan broj iteracija.
116
Rad u ovom dijalogu je identian radu dijaloga za promenu duine segmenta pa ga neemo
posebno objanjavati. Novi segment iteracije mogue je obrisati samo brisanjem cele iteracije.
Novi segment iteracije dole
Pomou ove naredbe, koja se nalazi u meniju koji se otvara desnim klikom
mia na proizvoljno mesto unutar oblasti predviene za iscrtavanja dijagrama
potrebne armature, korisniku je omogueno dodavanje raunski nepotrebne
iteracije armature sa donje strane dijagrama. Izborom ove naredbe otvara se
dijalog identian dijalogu koji se otvara pri naredbi Novi segment iteracije
gore, pa rad u njemu neemo ponovo objanjavati.
117
118
119
Brii
Dodaj
Dugme ijim se aktiviranjem u listu moe ubaciti nova vrednost normalne sile
i to ispod aktivnog (markiranog) reda. Dodavanje novih vrednosti e biti
omogueno sve dok se ne dostigne maksimalan broj od 20 podela.
Selektovanjem vrednosti normalne sile N1 iz liste, taj red postaje posebno naznaen, a na 3D
interakcionom dijagramu crvenom bojom e se oznaavati presek dijagrama sa ravni koja
sadri tu ordinatu, dok e se na 2D interakcionom dijagramu M2-M3 ispisivati i vrednost te
sile. Ukljuivanjem check box-ova koji se nalaze desno od vrednosti normalnih sila u listi, bie
prikazano vie interakcionih dijagrama koji e predstavljati preseke kroz 3D interakcioni
dijagram u ravnima koje odgovaraju svim ukljuenim vrednostima normalne sile N1. Crnom
bojom je prikazan dijagram za tekuu vrednost sile, dok je sivom bojom prikazan interakcioni
dijagram za silu iji smo check box ukljuili. Na 3D dijagramu interakcije e se, kao to smo
ve objasnili, crvenom bojom oznaavati presek dijagrama sa ravni koja sadri tekuu
vrednost sile, dok e se crnom bojom prikazivati presek dijagrama sa ravni koja sadri
vrednost sile iji je check box ukljuen. Desni klik mia na kolonu sa check box-ovima otvara
padajui meni sa opcijama Ukljui sve i Iskljui sve ijim izborom imate mogunost da
ukljuite, odnosno iskljuite sve check box-ove u listi.
120
121
122
Dodaj u izvetaj
Dugme koje se nalazi ispod prikaza 3D interakcionog dijagrama slui za
ubacivanje trenutno prikazanog 3D interakcionog dijagrama u izvetaj, dok
dugme koje se nalazi ispod prikaza 2D interakcionog dijagrama, slui za
ubacivanje trenutno prikazanog 2D interakcionog dijagrama u izvetaj.
Dva dugmeta ijim izborom se u izvetaj ubacuju trenutno prikazani interakcioni dijagrami
Nakon izbora dugmeta Dodaj u izvetaj u tabeli koja se nalazi u donjem desnom delu
dijaloga automatski se prikazuje naziv izvetaja koji je ubaen.
123
Prikaz izvetaja
Dugme ijim se izborom otvara prozor rezervisan za prikaz izvetaja
interakcionih dijagrama:
124
125
9.5
126
9.6
127
S obzirom da dimenzionisanje niza zidova moe da traje prilino dugo u zavisnosti od gustine
mree konanih elemenata, pomou podopcije Gustina, korisnik ima mogunost da utie na
gustinu mesta u kojima e se sprovoditi dimenzionisanje niza zidova, a samim tim i na duinu
trajanja prorauna. Nakon izbora ove podopcije program sa komandne linije zahteva unoenje
gustine:
Gustina (<Default>):
Gustina se zadaje u metrima, a izmeu uglastih zagrada se ispisuje tekua vrednost. Jasno je
da e duina trajanja prorauna biti kraa, to je vea vrednost koju korisnik zada za gustinu.
Ako se izabere podopcija Default sa komandne linije, preseci e se proraunavati na
mestima mree konanih elemenata.
Korisniku je pored dimenzionisanja proizvoljnog broja zidova po visini, odnosno postavljanju
vertikalnog pravca dimenzionisanja, omogueno i postavljanje vodoravnog i kosog pravca
dimenzionisanja. Na komadnoj liniji nalazi se podopcija Pravac <vertikalan> iji naziv
ukazuje na pravac dimenzionisanja zidova. Uzastopnim izborom ove podopcije, ona menja svoj
naziv tako da moe dobiti jedan od mogua tri oblika:
Pravac <vertikalan>
Kada je na komandnoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e
pravac dimenzionisanja zidova biti vertikalan. Po zavretku komande, na crteu
e se prikazivati osa dimenzionisanja koja e imati vertikalan pravac.
Pravac <vodoravan>
Kada je na komandnoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e
pravac dimenzionisanja zidova biti vodoravan. Po zavretku komande, na
crteu e se prikazivati osa dimenzinisanja koja e imati vodoravan pravac.
Pravac <kos>
Kada je na komandnoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e
pravac dimenzionisanja zidova biti kos. Nakon selekcije zidova na komandnoj
liniji e se pojaviti poruka za definisanje kosog pravca ose dimenzionisanja:
Prva taka ose dimenzionisanja (Gustina <krAj>):
Od korisnika se sada oekuje da zada prvu taku ose dimenzionisanja, a nakon toga i drugu
taku:
Druga taka:
ime e biti definisan pravac dimenzionisanja.
Nakon selektovanja eljenih zidova i aktiviranjem desnog tastera mia otvara se dijalog
sledeeg izgleda:
128
Poloaj
129
Gustina
Edit polje u kome korisnik moe naknadno zadati novu vrednost za gustinu
poloaja preseka, pri emu e program automatski sprovesti proraun
dimenzionisanja. Ukoliko se za gustinu zada vrednost nula, to znai da e
program raditi sa default gustinom. Sve ranije reeno za zadavanje gustine
pozivanjem opcija Gustina sa komandne linije vai i ovde.
Ostali podaci koji se nalaze u ovom dijalogu su identini podacima koji se pojavljuju u dijalogu
za dimenzionisanje seizmikih zidova, te ih ovde neemo ponovo objanjavati (pogledati
poglavlje 9.5).
Izvetaj
130
Rad sa ovim prozorom je potpuno isti kao i u ostalim naredbama u programu u kojima se
kreiraju tekstualni izvetaji.
Aktiviranjem komandnog polja OK u dijalogu za dimenzionisanje niza zidova procedura
dimenzionisanja e biti zavrena i program e na crteu obeleiti osu dimenzionisanja i sve
preseke, koji su selektovani u dijalogu:
131
132
Svi ponueni parametri su sada dostupni za promenu i sprovoenje nove kontrole naprezanja
u zidanim zidovima (pogledati poglavlje 9.8).
133
9.7
Proraun preseka
Deo dijaloga u kome se zadaje niz uticaja za koje e se vriti dimenzionisanje preseka
U donjem levom uglu dijaloga nalazi se lista u kojoj korisni zadaje statike uticaje koji napreu
presek. Svakom redu odgovara jedan sluaj opetereenja. Poslednja kolona u tabeli sadri
check box-ove, ije stanje odreuje da li e se za dati sluaj optereenja izvriti
dimenzionisanje preseka.
Dodaj
Dugme ijim se aktiviranjem ispod poslednjeg reda u tabeli dodaje novi red.
Sa kopiranjem
Check box ijim postavljanjem na ukljueno stanje e novododati red imati
potpuno iste podatke (statike uticaje) kao i red koji je bio aktivan
neposredno pre aktiviranja komandnog polja Dodaj.
Brii
134
135
fvk0 [MPa]
fvk,gran [MPa]
Edit polje u kome se zadaje granina karakteristina vrstoa na smicanje.
Koef. sigurnosti za materijal
Edit polje u kome se zadaje koeficijent sigurnosti za materijal.
fb [MPa]
136
f vk f vko 0.4 d
1.
gde su:
2.
gde su:
Dugme ijim aktiviranjem program uvek ponovo vri proraun i generie novi
izvetaj, potujui pri tome sve parametre zadate u ovom dijalogu.
137
138
Svi ponueni parametri su sada dostupni za promenu i sprovoenje nove kontrole naprezanja
u zidanim zidovima.
139
Ulazni podaci
Nakon selekcije tapova otvora se dijalog za definisanje ulaznih podataka:
10.6
Prikaz rezultata
140
Set
Naziv
Kolona sa opisima setova elinih preseka koji se nalaze u fajlu. Iza ove
kolone se nalazi kolona sa check box-ovima koja odreuje za koji set greda e
se filter primenjivati. Desnim klikom mia na ovu kolonu otvara se padajui
meni sa opcijama Ukljui sve i Iskljui sve, ijim izborom imate
mogunost da ukljuite, odnosno iskljuite filter za sve setove.
Filter
Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste, otvara
se meni sa ponuenim filterima: Sve, Samo n ekstremnih, Samo sa
iskorienou veom od , Samo sa iskorienou manjom od .
Sve - oznaava da e svi tapovi tog seta biti prikazani ne koristei filter.
Samo n ekstremnih - oznaava da e se prikazivati samo n tapova
jednog seta, sa najveim faktorom iskorienja. U edit polje n korisnik
zadaje taj broj tapova.
Samo sa iskorienou veom od - oznaava da e se za svaki set
tapova prikazati samo oni koji imaju iskorienost veu od one koju korisnik
zadaje u edt polju .
Samo sa iskorienou manjom od - oznaava da e se za svaki set
tapova prikazati samo oni koji imaju iskorienost manju od one koju
korisnik zadaje u edt polju .
10.7
Izvetaj
141
142
Ulazni podaci
11.5
Prikaz rezultata
143
Set
Naziv
Kolona sa opisima setova drvenih preseka koji se nalaze u fajlu. Iza ove
kolone se nalazi kolona sa check box-ovima koja odreuje za koji set greda e
se filter primenjivati. Desnim klikom mia na ovu kolonu otvara se padajui
meni sa opcijama Ukljui sve i Iskljui sve, ijim izborom imate
mogunost da ukljuite, odnosno iskljuite filter za sve setove.
Filter
Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste, otvara
se meni sa ponuenim filterima: Sve, Samo n ekstremnih, Samo sa
iskorienou veom od , Samo sa iskorienou manjom od .
Sve - oznaava da e svi tapovi tog seta biti prikazani ne koristei filter.
Samo n ekstremnih - oznaava da e se prikazivati samo n tapova
jednog seta, sa najveim faktorom iskorienja. U edit polje n korisnik
zadaje taj broj tapova.
Samo sa iskorienou veom od - oznaava da e se za svaki set
tapova prikazati samo oni koji imaju iskorienost veu od one koju korisnik
zadaje u edt polju .
Samo sa iskorienou manjom od - oznaava da e se za svaki set
tapova prikazati samo oni koji imaju iskorienost manju od one koju
korisnik zadaje u edt polju .
11.6
Izvetaj
144
<0 sel.> Izvetaj - Selektovanje (Sve/Prozor/pOligon/pResek/eXtras/Grupe selekcija/Poslednja
selekcija/Deselektovanje/Filter/<krAj>):
Aktiviranjem podopcije Filter otvara se dijalog u kome korisnik zadaje filtere za prikaz
dimenzionisanih tapova: