Glavni elementi postrojenja

Rastavljai

dvostupni rastavlja sa sredinjim

rastavljanjem (Un 60- 400 kV)

eng. (no load breaking) disconnecting switch

Rastavljai slue da vidljivo odvoje dio rasklopnog
postrojenja koji nije pod naponom od dijela
postrojenja pod naponom znai slue da bi se
zatitilo osoblje.
Rastavlja se normalno ne upotrebljava za prekidanje
struje (nema medij za gaenja elektrinog luka).
Isklapanje i uklapanje rastavljaa provodi se kada
rastavljaem ne tee struja.
Oni mogu trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i
struju kratkog spoja.

linijski rastavlja za vertikalnu

montau (Un 10, 20 kV)

Glavni elementi postrojenja

Rastavljai

Iznimno se rastavljai mogu koristiti za prekidanje malih pogonskih struja:

struje praznog hoda transformatora nazivne snage (do par stotina kVA)
struje optereenja transformatora nazivne snage (do par desetaka kVA)
kapacitivne struje zranih vodova u praznom hodu (duljine do 20 km i nazivnog napona
do 10 kV)

pri tome je isklapanje potrebno provesti to je mogue bre (noevi takvih rastavljaa
se obino montiraju tako da su u uklopljenom stanju okomiti na povrinu zemlje ime se pri
isklapanju postie bolji uzgon luka).

Izbor rastavljaa:

nazivni napon
nazivna struja

uz kontrolu odabranog rastavljaa s obzirom na :

mehanika naprezanja u vrijeme trajanja kratkog spoja (Iu)

zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja (It)

Glavni elementi postrojenja

Rastavljai

Izbor s obzirom na nazivnu struju:

maksimalna struja kroz rastavlja u normalnom pogonu mjerodavna je za izbor

rastavljaa prema nazivnoj struji
proizvodi se ogranien broj tipova rastavljaa s obzirom na nazivnu struju (broj
tipova je to manji to je vii nazivni napon rastavljaa)

Glavni elementi postrojenja

Rastavljai

Kontrola s obzirom na :

mehanika naprezanja koja su odreena udarnom strujom

struja mjerodavna za ugrijavanje (u tablici su navedene vrijednosti za trajanje
kratkog spoja 1 sekundu ako kratki spoja traje krae/dulje od 1 sekunde onda je
dozvoljena vrijednost struje mjerodavne za ugrijavanje:

I
I t = t iz tablice
t ks

Ako se kontrolom ustanovi da

odabrani rastavlja ne zadovoljava
s obzirom na mehanika i termika
naprezanja odabire se rastavlja
vee nazivne struje.

Glavni elementi postrojenja

Rastavljai

Izvedbe rastavljaa srednjeg napona (do 35 kV):

Rastavljai srednjeg napona izvode se sa zajednikim metalnim postoljem i

pogonom kao jednopolni, dvopolni ili tropolni, sa ili bez prigraenog noeva za
uzemljenje (zemljospojnik).

Tropolni rastavlja serije Ru

(KONAR)

1 - metalno postolje (na njega su

smjetena tri mehaniki povezana
i istovremeno upravljana pola)
2 - epoksidni potporni izolatori (2 po
polu/fazi)
3 - kontaktni noevi
4 - noevi za uzemljenje (mogunost)

Standardni srednjenaponski rastavljai

proizvode se za nazivne struje do 2500 A,
a za vee nazivne struje (2500-12500 A)
koriste se specijalne izvedbe.

Glavni noevi i noevi za

uzemeljenje uzajamno su
blokirani mehanikom blokadom,
tako da se istovremeno ne mogu
jedni i drugi nalaziti u zatvorenom
poloaju.

Glavni elementi postrojenja

Rastavljai

Izvedbe rastavljaa visokog napona:

Za visoke napone postoji niz konstrukcija rastavljaa koje omoguuju razliite izvedbe
rasklopnog postrojenja. Glavna je tenja da se rastavlja konstruira s malom
tlocrtnom povrinom kako u otvoreno, tako i u zatvorenom poloaju.
Openito se dijele na:

viestupne
(imaju 2 ili 3 potporna izolatora po polu, a oba vrsta
kontakta su
mehaniki vezana za postolje pola)
jednostupne (imaju u svakoj fazi samo jedan potporni izolator sa pripadnim vrstim
kontaktom, a drugi je vrsti kontakt
zavjeen na vodi sabirnice iznad rastavljaa)

Upravljanje:

normalno su rastavljai svih triju faza spojeni tako da se uklapanje i isklapanje provodi
istovremeno
upravljanje je:

runo: preko poluga vezanih s osovinom rastavljaa (mora se fiziki doi do rastavljaa)
pneumatski: komprimirani zrak djelovanjem na stap u cilindru pokree osovinu
rastavljaa (mogue upravljanje iz komandne prostorije)
elektriki (motorni pogon): motor zakree osovinu rastavljaa (mogue daljinsko
upravljanje)

Glavni elementi postrojenja

Rastavljai

Izvedbe rastavljaa visokog napona:

Viestupni:

a - okretni rastavlja s krajnjim

rastavljanjem

b - okretni rastavlja s
sredinjim rastavljanjem
c - trostupni okretni rastavlja
d - rastavlja s okomitim
rastavljanjem

- rastavlja kod kojeg se

srednji izolator pomie
izmeu dva krajnja izolatora
(treba manji razmak meu
fazama jer mu kontakti ne
izlaze iz njegove ravnine to
je sluaj u ostalim
izvedbama)

Glavni elementi postrojenja

Rastavljai

Izvedbe rastavljaa visokog napona:

Jednostupni:

najmanju povrinu trebaju jednostupni rastavljai (s jednim izolatorom), ali je njihova izvedba
kompliciranija

pantografski rastavlja

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje

Srednji i visoki napon:

visokonaponski uinski osigurai

prekidai, sklopke
uinski rastavljai

Niski napon:

niskonaponski osigurai
sklopnici (motorske sklopke)
niskonaponski prekidai, niskonaponske sklopke
zatitne sklopke

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski
osigurai

Visokonaponski uinski osigurai (velike prekidne moi) slue za

ograniavanje struje u mreama srednjeg napona (Un35 kV).

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski

Izvedba:
osigurai
taljenjem posebno dimenzioniranih vodia
(rastalnica) automatski prekida strujni krug
redovito postoji jedna glavna rastalnica i nekoliko
pomonih vie temperature taljenja koje se tale tek
nakon to se rastali glavna
sastoji se od porculanske cijevi (ili cijevi od
vatrostalnog stakla) ispunjene kremenim pijeskom
koja na krajevima ima dvije metalne kape koje
ostvaruju elektriki spoj s postoljem
izmeu metalnih kapa nalazi
se nekoliko tankih srebrenih
vodia na posebnim draima
kada doe do prekida
rastalnica oslobaa se
opruga i udarna igla to je
znak da je osigura pregorio

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski
osigurai

Zahtjevi na VN uinske osigurae:

velika prekidna mo
brzo prekidanje struja kratkog spoja
precizna vremensko-strujna karakteristika u sluaju manjih preoptereenja
mogunost proputanja velikih trenutnih preoptereenja
prekidanje struja bez stvaranja opasnih prenapona

Usporedba s VN prekidaima:

zbog jednostavne izvedbe, prema tome i nie cijene od prekidaa, oni jo uvijek
imaju iroku primjenu u zatiti nadzemnih vodova i kabela, postrojenja i motora
nedostaci u odnosu VN prekidae:

neekonominost (oko 90% preoptereenja su prolaznog karaktera)

problem kod zatite trofaznih motora (npr. prekidanje K1)
potreba za dodatnih sklopnim aparatom za isklapanje i uklapanje strujnog kruga u
normalnim pogonskim prilikama

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski osigurai

Glede veliine struje kratkog spoja, promatramo K3 i to u dva granina sluaja:

sluaj a: kratki spoj je nastao u trenutku kada je u promatranoj fazi inducirana

elektromotorna sila bila nula, to znai da je istosmjerna komponenta struje
kratkog spoja u toj fazi maksimalna
i1(t)=Im(1-cost) (uz zanemareno priguenje s obzirom da je
tT/4)

sluaj b: kratki spoj je nastao u trenutku kada je u promatranoj fazi inducirana

elektromotorna sila bila maksimalna, to znai da je istosmjerna
komponenta struje kratkog spoja u toj fazi nula
i2(t)=Imsint (uz zanemareno priguenje s obzirom da je tT/4)

Moe se pokazati (H. Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, str.270271) da e u oba prethodna sluaja vrijednost struje taljenja pri kojoj e osigura
rastaliti biti priblino jednake. Razlika se jedino javlja u vremenima taljenja (tt1 i
tt2) koliko je osigurau od trenutka nastanka kratkog spoja potrebno da se rastali
(tt1 > tt2, s obzirom da i2 bre raste).
Stoga je za daljnja razmatranja relevantan sluaj b. S obzirom da do taljenja
dolazi u prvoj osmini periode moe se pretpostaviti:
i2(t)=Imt

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski osigurai

Ovisnost struje taljenja VN uinskih osiguraa, it, o efektivnoj vrijednosti

izmjenine komponente struje kratkog spoja, Ik, za razliite nazivne struje
osiguraa, In:
na primjer:

In=40 A
Ik=20 kA
77

onda je:
it 7kA

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski osigurai

Prekidanje struje u osigurau:

1.sluaj: vrlo velika gustoa struje kroz rastalnicu (>10000 A/mm2)

rastalnica e se trenutno rastaliti po itavoj duljini i naglo ispariti, to znai da e se njen otpor
naglo poveati do neizmjerno velike vrijednosti kada je sva ica isparena

s poveanjem otpora smanjuje se struja

kroz osigura od poetne vrijednosti struje
taljenja (it) na nulu i to u veini sluajeva
prije nego bi struja kratkog spja postigla
vrijednost nula
radi induktiviteta mree inducira se napon
na osigurau, v, koji se superponira na
napon izvora, vg:

v = vg L

di
dt

kako je Ldi/dt<0, onda je v>vg

radi naglog opadanja struje pojaviti e se
znatno povienje napona

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski
osigurai

Prekidanje struje u osigurau:

2.sluaj: 1000 A/mm2 <gustoa struje kroz rastalnicu <10000 A/mm2

rastalnica e se rastaliti po itavoj duljini ali nee doi do spontanog isparavanja ve e se formirati
kapljice izmeu kojih nastaju elektrini lukovi

metalne kapljice djelomino poniru u pijesak, a tek djelomino se isparavaju

zbog intenzivnog hlaenja u dodiru s pijeskom, luk se brzo gasi pa i u ovom sluaju dolazi do
velikih prenapona

3.sluaj: gustoa struje kroz rastalnicu <1000 A/mm2

rastalnica se rastali na jednom ili vie kraih dijelova gdje je presjek sluajno bio manji

zbog nastalog elektrinog luka rastalnica se i dalje tali, pa jedan dio rastaljene ice ponire u pijesak
a drugi se isparava

radi poveanja otpora u osigurau struja opada sve dok se toplina razvijena u luku toliko ne smanji
da se luk ohladi ispod temperature ionizacije

na taj nain struja opada polaganije, pa su i manji prenaponi

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski osigurai

Prekidanje struje u osigurau:

Da bi se smanjilo povienje napona prilikom pregaranja osiguraa, osigurai se

izvode sa stupnjevanim presjekom (npr. najmanji presjek rastalinica ima na
polovini duljine, a sve vie se poveava prema krajevima rastalnice).

Time se produljuje ukupno vrijeme prekidanja struje (zbog produljenja gaenja

luka). Struja opada polaganije nego da se stvorio luk na cijeloj duljini rastalnice.

Smanjenje povienja napona dovodi do produljenja trajanja prekida struje

(produljenje vremena tl) posljedica ega je poveanje koliine energije koju treba
u osigurau pretvoriti u toplinu.
vidt = vgidt Lidi
tt

tt

vidt = vgidt + L

energija
gaenja

energija koju
daje izvor

i 2t
2

magnetska energija mree

akumulirana u mrei u trenutku
taljenja osiguraa

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski osigurai

Prekidanje struje u osigurau:

to je energija gaenja vea, tee e se ugasiti luk u osigurau, jer e se razviti

vea koliina topline koju treba odvesti da bi temperatura u osigurau pala ispod
temperature ionizacije. Pri tome u postupku hlaenja znaajna je uloga pijeska
(luk se u kontaktu s pijeskom intenzivno hladi, u njega brzo difundiraju metalne
pare).

Ako neki osigura moe prekinuti struju koja ima energiju gaenja W1, onda e on
moi prekinuti i struju s energijom gaenja W2W1.
Ispitivanja su pokazala da energija gaenja ovisi o
veliini struje kratkog spoja, uz ostale
najnepovoljnije okolnosti (npr. trenutak kada
nastupi taljenje).
Maksimalna energija gaenja javlja se pri nekoj
kritinoj vrijednosti struje kratkog spoja, Ikr.
Moe se zakljuiti da osigura koji moe prekinuti
Ikr, moe i sve vee struje kratkog spoja, no zbog
mehanikih naprezanja postoji granica glede
rasklopne struje (ipak rasklopna snaga osiguraa
moe biti vrlo velika).

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje VN uinski

osigurai
Izbor osiguraa:

prema nazivnom naponu mree (osigurai opisane izvedbe izrauju se za

Un35kV)
prema nazivnoj struji (bitna su dva aspekta)

nazivna struja osiguraa mora biti vea od maksimalne

struje koja se moe pojaviti u normalnom pogonu

zatita transformatora, kondenzatorskih baterija: prema

nazivnoj struji transformatora, ali tako da nazivna struja
osiguraa bude priblino dva puta vea od nazivne struja
transformatora kako bi se sprijeilo pregaranje osiguraa pri
uklapanju transformatora
vremensko-strujna karakteristika osiguraa mora u vremenu
zaleta motora (3-60s) biti dovoljno iznad vrijednosti struje
pokretanja motora (2.5-8 In). Faktor sigurnosti iznosi priblino
esti korijen broja zaleta motora na sat
zatita naponskih mjernih transformatora: koriste najmanje
nazivne struja (2, 6 A)

selektivnost zatite: vana je vremensko-strujna

karakteristika koja daje ovisnost vremena taljenja osiguraa
o veliini struje kroz osigura

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Pored toga to mogu sklapati i voditi struje

u normalnom pogonu (sklopke), mogu
uklapati i prekidati struje kratkog spoja.
U odreenim situacijama od prekidaa se
zahtjeva:
automatsko ponovno uklapanje (vano u
sluaju prolaznih kvarova)
sklapanje neoptereenih vodova
isklapanje neoptereenih transformatora
sklapanje prigunica, visokonaponskih
asinkronih motora, kondenzatorskih baterija
sklapanje bliskog kratkog spoja
kod kojih se javljaju velika naponska
naprezanja (tzv. povratni napona na
stezaljkama prekidaa) pa se moe dogoditi
da prekida ne prekine struju unato tome to
je njezina vrijednost 10-100 puta manja od
rasklopne struje prekidaa.

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Gaenje luka:

U veini sklopnih aparata koji se danas koriste prekidanje struja postie se mehanikim
razdvajanjem kontakata, pri emu se redovito javlja elektriki luk.
U trenutku razdvajanja kontakata zagriju se metalni kontakti pa dolazi do njihova
taljenja i isparavanja zbog ega meukontaktni prostor postaje vodljiv a struja nastavlja
protjecati bez obzira to su se kontakti razdvojili.
Vodljivost meu kontaktima raste i uslijed termoionizacije to je posljedica visokih
temperatura. Molekule plina u meukontaktnom prostoru raspadaju se na ione i
elektrone.
Napona
koji vlada meu kontaktima tjera struju
kroz vodljivi stupac u kojem se zbog elektrinog
polja elektroni velikom brzinom kreu prema
anodi, a ioni prema katodi.

U prostoru luka mogu se pojaviti i novi

nosioci naboja radi sudara estica, udarna
ionizacija, i radi termike emisije elektrona
iz uarene katode zbog djelovanja
elektrinog polja.
rastavlja

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Gaenje luka:

U izmjeninim strujnim krugovima pojava elektrinog luka je pozitivna jer sprjeava

naglo prekidanje struje a time i pojavu velikih prenapona u mrei. Struja na taj nain
prirodno prelazi kroz nulu. Kada struja postigne vrijednost nula, elektrini luk se gasi i
potrebno je osigurati da se ponovno ne upali. Naime, bez obzira to je pojava
elektrinog luka pozitivna glede prenapona, gorenjem luka razvija se velika toplinska
energija koja moe uzrokovati velika termika i mehanika naprezanja:

nagaranje ili izgaranje kontakata

oteenje izolacije
povienje unutarnjeg tlaka uslijed razgraivanja ulja i zagrijavanja plina (moe dovesti do eksplozije
prekidaa),..

Stoga je nakon gaenja elektrinog luka prirodnim prolaskom struje kroz nulu potrebno
osigurati da elektrina vrstoa meukontaktnog prostora bude dovoljno velika da ne
doe do ponovnog paljenja luka. Ako to nije postignuto, luk se ponovno pali sve do
narednog prolaska struja kroz nulu.
U istosmjernim strujnim krugovima struja sama po sebi ne prolazi kroz nulu pa je za
uspjeno gaenje elektrinog luka struju potrebno prisilno natjerati da proe kroz nulu
(npr. poveanjem otpora luka), odnosno da se smanji na iznos potreban za odravanje
stabilnog luka.

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Gaenje luka:

Za uspjeno gaenje elektrinog luka potrebno je poveati otpor luka, odnosno napona
luka tako da on postane vei od napona mree. U tom je sluaj toplinska energija koju
izvor predaje luku manja od energije hlaenja koja se iz luka predaje okolini pa se luk
brzo gasi. Opadanjem temperature jezgre luka dalje se poveava njegov napon,
odnosno otpor, jer opada ionizacija meukontaktnog prostora.
Osim temperature, na otpor luka utjee i tlak meukontaktnog prostora. Poveanjem
tlaka medija u kojem gori luk poveava se pad napona i otpor luka.
Medij u meukontaktnom prostoru isto utjee na pad napona te otpor luka. Najvei
relativni pad napona po jedinici duljine luka ima vodik pa se stoga kao medij u
prekidaima koriste onaj koji ima velik udio vodika:

ulje 70%
voda 66%

Stoga se u prekidaima otpor luka poveava na slijedee naine:

poveanje duljine luka

smanjenje presjeka luka
hlaenje luka
razbijanje luka na vie dijelova

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Sprjeavanje ponovnog paljenja luka:

Da bi prekidanje luka bilo uspjeno, potrebno je nakon gaenja luka u to je mogue

kraem vremenu uspostaviti adekvatnu dielektrinu vrstou meukontaktnog prostora,
veu od povratnog napona na prikljunicama prekidaa.
Kako je mrea induktivno-kapacitivnog karaktera, nakon gaenja luka dolazi do titranja
napona meu kontaktima prekidaa.
Prijelaznu pojavu mogue je kvalitativno
razmotriti na prikazanoj shemi:

Napon meu kontaktima prekidaa:

vp ( t ) = vm ( t ) 1 et cos p t
gdje je:

R
L

p = 2f p =
za fp>>50 Hz

1
LC

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Sprjeavanje ponovnog paljenja luka:

Uz pretpostavku fp>>50 Hz mogue je pretpostaviti da je prvih nekoliko perioda

povratnog napona mreni napon konstantan (vm(t)=Vm).
Karakteristine veliine povratnog napona su:

faktor amplitude povratnog napona:

Vp
Vm

strmina (brzina) porasta povratnog napona:

vp =

Vp V
( )
tp s

Faktor amplitude i strmina porasta povratnog napona znatno utjeu i na konano

gaenje luka u prekidau. to su oni vei tee je postii odgovarajuu dielektrinu
vrstou (veliinu povratnog napona) meukontaktnog prostora.
Kod modernih prekidaa razlikujemo dva tipa proboja nakon gaenja luka:

termiki proboj
dielektrini proboj

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Sprjeavanje ponovnog paljenja luka:

Termiki proboj:

Dielektriki proboj:

Ako je odmah nakon nultoke struje strmina povratnog napona vea od kritine vrijednosti, kanal luka
koji je gotovo nestao ponovno se uspostavlja Jouleovim gubicima. Potrebno je brzo provesti
deionizaciju plazme to je povezano s hlaenjem meukontaktnog prostora.
Nakon uspjenog termikog prekidanja povratni napon moe dosei takvu tjemenu vrijednost da doe
do dielektrinog proboja meu kontaktima.

Da bi prekidanje elektrinog luka bilo uspjeno ve s prvim prolaskom struje kroz nulu
potrebno je:

Brzo uspostaviti odgovarajuu dielektrinu vrstou:

deionizacija plazme

rekombinacija (SF6 prekidai)

difuzija (vakumski prekidai)
veliki slobodni put elektrona (uljni, malouljni, hidromatski prekidai)
hlaenje (odvoenje topline iz plazme konvekcijom ili kondukcijom)
komprimiranim zrakom(pneumatski prekidai)
poprene metalne ploe (prekida deion)
uzdune keramike ploe (prekidai s uskim rasporima)
atmosferski zrak (zrane sklopke)

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Sprjeavanje ponovnog paljenja luka:

Brzo uspostaviti odgovarajuu dielektrinu vrstou:

zamjena plazme svjeim medijem velike dielektrine vrstoe (istiskivanje

ioniziranih estica hladnim medijem)

vodik iz tekuine (uljni, malouljni, hidromatski prekidai)

vodik iz vrste tvari (plinotvorni prekidai)
komprimirani zrak (pneumatski prekidai)

Usporavanje brzinu porasta povratnog napona:

paralelne impedancije s prekidaem

viestruko prekidanje

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

Prva tehnika prekidanja struje sastojala se u jednostavnom otvaranju kontakata u

zraku pri emu se je elektrini luk rastezao na tako veliku duinu koja je
onemoguavala njegovo ponovno paljenje. Zbog porasta pogonskih napona i prekidnih
struja u elektroenergetskim sustavima ova tehnika postaje neadekvatna te dolazi do
razvoja posebnih aparata za prekidanje struje.
Zrani prekidai:

zato zrak? dostupan je i jeftin uz relativno dobra izolaciona svojstva

nedostaci zraka
mala dielektrina vrstoa
mala toplinska vodljivosti (sporo se deionizira
meukontakni prostor)
zato se ne koriste na viskom naponu (bile bi potrebne velike dimenzije komora za gaenje luka
zbog loih izolacionih svojstava zraka)
koriste se samo na srednjim naponu gdje se ponovno paljenje luka sprjeava hlaenjem
(opasan je toplinski proboj zbog spore deionizacije meukontaktnog prostora)
Gaenje luka pri atmosferskom zraku postie se:

poveanjem duljine i smanjenjem presjeka luka

hlaenjem luka
razbijanjem luka na vie parcijalnih dijelova

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

Zrani prekidai:

Danas postoje dva tipa komora za gaenje luka pri atmosferskom tlaku:

komora s metalnim ploama

Luk se razbija na vie serijski spojenih lukova koji se
intenzivno hlade kretanjem kroz zrak i kondukcijom u
izravnom dodiru s hladnim metalnim ploama (anodni
i katodni efekt).
Kretanje lukova izmeu metalnih ploa karakterizirano
je nejednolikom brzinom zbog nejednolikog otpora
kretanja luka, odnosno u jednim luk odlazi prema gore
a u drugima zaostaje te zbog elektromagnetske petlje
poinje ii prema dolje. Pojava je stohastike prirode.
Luk ulazi u reetku zbog elektromagnetskih sila od
samog luka, a ponekad se koristi i sila stvorena
protjecanjem prekidne struje kroz posebnu zavojnicu
za gaenje.

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

Uljni prekidai:

danas se jo proizvode u USA i UK, a u Europi se od II svjetskog rata koriste malouljni

prekidai

Malouljni prekidai:

ulje se koristi samo za gaenje luka, a izolacija prema masi i meu fazama ostvaruje se putem
nekog drugog izolacionog materijala (potrebno je manje ulja)

komora za gaenje s uzdunim i

poprenim strujanjem
zbog isparavanja ulja u komori
raste tlak koji dovodi do
intenzivnog strujanja zbog naglog
sniavanja tlaka nakon to se
kontakti otvore
uzduno strujanje vano je za
prekidanje malih struja jer su
uzdune komore vrlo uske pa je u
njima tlak velik i kod malih struja

elastina komora za gaenje

strujanje je mogue kada tlak
unutar komore poraste toliko
da moe svladati silu
elastinog prstena koji
pritiskuje komoru i zatvara
otvore za strujanje

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

Hidromatski prekidai

to su u principu malouljni prekidai s elastinom komorom u kojima je medij za gaenje luka

voda umjesto ulja
zbog relativno loih izolacionih
svojstava vode ova se tehnika
naputa
izvode se za napone do 60 kV

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

Pneumatski prekidai

za gaenje luka koristi se komprimirani zrak koji struji uzduno i popreno na luk pa ga hladi ali
ujedno i dovodi svje medij u meukontaktni prostor to sprjeava ponovno paljenje luka
stlaeni zrak ima bolja dielektrina i toplinska svojstva od atmosferskog zraka (vea gustoa
omoguava bru rekombinaciju iona, a time i bru deionizaciju meukontaktnog prostora)
zbog loe toplinske vodljivosti zraka, zamjena medija svjeim ima glavnu ulogu u spreavanju
ponovnog paljenja luka
obino se izvode kao dvotlani zrak struji iz komore s viim u komoru s atmosferskim tlakom,
te se nakon toga zrak isputa u okolinu

izvedba s poprenim
strujanjem zraka
potrebna je velika koliina
zraka te se javljaju potekoe
pri ostvarenju dovoljnih
razmaka meu kontaktima
uporaba samo do 15 kV

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

Pneumatski prekidai:
izvedba s uzdunim strujanjem zraka
za 220 kV pneumatski prekida s 2 prekidna mjesta po
polu radni tlak treba biti 12 MPa, pa se stoga (iz
ekonomskih razloga) ide na vie prekidnih mjesta po
polu
prekidna mjesta se spajaju u seriju, a radni tlak je 2 MPa
(za 220 kV, 6 prekidnih mjesta po polu)
razbijanjem luka postie se privid breg pomicanja
kontakata

SF6 (sumpor heksafluorid) prekidai

karakteristike SF6 plina

velika gustoa razlog je velike dielektrine vrstoe

zbog velike elektronegativnosti plina, poetni slobodni elektroni koji nastaju
termoionizacijom veu se za neutralne molekule koje se zbog velike gustoe plina
ne mogu dovoljno ubrzati za daljnju ionizaciju (loa udarna ionizacija)

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

SF6 (sumpor heksafluorid) prekidai

karakteristike SF6 plina

elektronegativnost doprinosi i dielektrinoj vrstoi i brzoj deionizaciji

meukontaktnog prostora
SF6 je elektronegativan plin to znai da pokazuje sklonost ka elektronima
zbog toga s opadanjem temperature atomi fluora veu slobodne elektrone, te
nastaju teko pokretljivi ioni a vodljivost plazme opada
ti se atomi fluora s daljnjim padom temperature rekombiniraju sa sumporom u
molekule plina SF6 tako da sa iezavanjem luka vodljivost plazme u
meukontaktnom prostoru postaje jako mala (dielektrik)

dobra toplinska vodljvost

SF6 pokazuje dobru toplinsku vodljivost i kod malih struja (temperatura) stoga se i
kod malih struja plazma intenzivno hladi te joj naglo opada vodljivost (brzo se
deionizira)
Nakon 2 s od gaenja luka koncentracija nosioca naboja je oko 200x manja.

Zbog visoke cijene SF6 plina on se nakon isklapanja prekidaa ne isputa u okolinu.
Prvi SF6 prekida proizveden je 1955 godine (Westinghouse) za 110 kV

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

SF6 (sumpor heksafluorid) prekidai

Zbog dobrih dielektrinih svojstava i kod manjih tlakova, radi tlak im je manji nego kod
pneumatskih prekidaa.
Izvedba:

jednotlani autokompresijski (0.3-0.6 MPa)

dvotlani (samo u USA za najvie napone)
Tropolni SF6 prekida za napone 220-400 kV (KONAR) s dvije
horizontalno postavljene prekidne komore po polu:
1 - dvije prekidne komore s paralelno prikljuenim VN kondenzatorima (2)
koji osiguravaju jednoliku raspodjelu povratnog napona po prekidnom
mjestu
3 - grafitne sapnice na cijevima nepominih kontakata
4 - pomini kontakt
5 - filterski materijal koji apsorbira produkte raspadanja plina SF6 te
odstranjuje vlagu
8 - prekidna komora i potporni izolatori koji ine jedan zatvoren plinski
prostor koji je zatien od porasta tlaka iznad doputene vrijednosti
odgovarajuom sigurnosnom membranom koja se ugrauje u poklopac
9 - porculanski rebrasti potporni izolator

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

SF6 (sumpor heksafluorid) prekidai

12-40.5 kV, In= 630-2500 A, Ir=16-40 kA

Alstom
145 kV, In= 3150A, Ir=40 kA
Alstom

252 kV, In= 3150A, Ir=40 kA

Pingdingshan Tianying Group
Co., Ltd.

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

Vakumski prekidai

prve komercijalne izvedbe javljaju se tek 50-tih godina

karakteristike vakumskih prekidaa:

velika trajnost (preko 20 godina)

lako odravanje
kontakti su isti
male dimenzije i teina
beuman rad
struja se prekida s prvim prolaskom kroz nulu bez ponovnog paljenja

vakum je svaki medij iji je tlak ispod normalnog atmosferskog

vakum ima 10x veu probojnu vrstou od zraka i 3.5x veu probojnu vrstou od SF6 plina
razlog tome je veliki slobodan put estica zbog ega se ostvaruje mali broj sudara elektrona i
molekula plina te ne nastaje dovoljan broj nosioca naboja
glavni nosioci elektrinog luka nisu ioni (kao i kod SF6 prekidaa) ve elektroni
i to zbog zanemarive okolne atmosfere (vakum), glavni izvor elektrona jest materijal koji se
isparava s katode zbog visoke temperature i elektrinog polja

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

Vakumski prekidai

ovisno o veliini prekidne struje oblik luka je:

do 10 kA difuzni
iznad 10 kA koncentrirani

koncentrirani luk je nepovoljan jer zagrijava anodu pa se onda specijalnom izvedbom

kontakata i uporabom magnetskog polja postie rotacija luka po itavoj povrini anode zbog
ega ona ostaje relativno hladna i luk se gasi s prvim prolaskom struje kroz nulu
za sada se vakumski prekidai koriste samo na SN

presjek s kontaktima

10 kV, In=800 A, Ir=13 kA

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Prekidai

Izvedbe prekidaa:

osnovne tehnike prekidanja struje ovisno o naponskoj razini

trenutno stanje
tendencije razvoja

Izbor prekidaa:

Prema:

nazivnom naponu, Un
nazivnoj struji, In
rasklopnoj moi,

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Uinski rastavljai
(sklopke)

Uinski rastavljai (rastavne sklopke) su prema izvedbi (vidljivost kontakata)

rastavljai, a prema djelovanju (s obzirom da mogu sklapati struje) prekidai
odnosno s obzirom da se ipak radi o manjim strujama sklopke.
Oni u otvorenom poloaju ostvaruju rastavni razmak kao i rastavljai.
Oni mogu kratko vrijeme voditi i struje kratkog spoja, ali ih ne mogu prekidati.
Mogu se podijeliti (prema uporabi) na sljedee grupe:

uinski rastavljai za opu uporabu

koriste se u razdjelnim i prijenosnim mreama (gdje je cos>0.7) koje mogu sklapati struje
manje ili jednake In, te struje magnetiziranja neoptereenih transformatora, vodova i kabela.

uinski rastavljai za ogranienu uporabu

pogodni samo za neku od prethodno navedenih primjena (npr. sklapanje neoptereenih
transformatora)

uinski rastavljai za posebnu namjenu

slue za sklapanje kondenzatorskih baterija, visokonaponskih asinkronih motora i prigunica

Glavni elementi postrojenja

Ureaji za prekidanje struje Uinski rastavljai (rastavne
sklopke)

Rastavne sklopke su jednostavnije i jeftinije od prekidaa i u puno

sluajeva nadomjetaju prekidae i rastavljae.
Kako nisu graene za prekidanje struja kratkog spoja, obino se u
seriju s njima spaja osigura. No ta je kombinacija (zbog
osiguraa) ograniena na uporabu samo do 35 kV.
Za gaenje luka koriste se plinovi koji se razvijaju prilikom
isklapanja, a zbog djelovanja luka, u komori za gaenje luka.
Zbog pojave luka u komori raste tlak koji dovodi do strujanja
plinova okomito na smjer luka im pomini kontakt oslobodi otvor
komore.

Uinski rastavlja (sklopka)

kod kojeg je medij za gaenja
luka komprimirani zrak. Zrak
se komprimira za vrijeme
isklapanja i struji kroz sapnicu
na mjesto nastanka luka.

Rastavna sklopka za
vanjsku montau:
tip RME
nazivni napon do 20 kV
nazivna struja do 630 A