Socioloski Aspekti Cyber Drustva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Miljenko HAJDAROVI
]
[@
SOCIOLOKI ASPEKTI
CYBER DRUTVA
(diplomski rad)
[@]
mentor: dr. Ognjen ALDAROVI
Zagreb, svibanj 2005.

1
CD-ROM
KAZALO
Kazalo ......................................................................................3
Uvod ........................................................................................4
Razvoj pojma cyber ....................................................................5
Razvoj interneta ....................................................................6
Sadanjost cyber drutva ..........................................................10
Percepcija cyber drutva ...........................................................13
Mrena revolucija ................................................................14
Elementi cyber drutva ...........................................................15
Pitanje cenzure ...................................................................17
Hakerska subkultura ............................................................18
Gamerska subkultura ...........................................................19
Cyber seks .........................................................................20
Cyberfeminizam ..................................................................21
Novi drutveni poredak? .......................................................21
Hrvatski cyberspace .................................................................23
Crkva u Hrvatskoj i internet ..................................................24
(Zlo)upotreba interneta ............................................................28
Budunost cyber-drutva ..........................................................32
Kraj interneta? ....................................................................32
Zakljuak ................................................................................34
Mali kiber pojmovnik ................................................................36
Literatura ................................................................................38
Bibliograja ........................................................................38
Filmovi ...............................................................................40
Web izvori ..........................................................................40
Biljeke ..................................................................................44
UVOD
nternet je zanimljiv fenomen i ljudi

mu pristupaju na razliite naine.
Za neke je to mjesto puno informacija,
novosti i znanja, za druge mjesto iste
zabave i raznonode, za neke mjesto
poslovanja i zaraivanja, dok je za neke
internet mjesto za nedobronamjerno ili
ak zlo ponaanje. Sa stajalita drutva
internet sve vie postaje gotovo sastavni
dio svakodnevnice, bilo da se njime
koristimo u slobodno ili radno vrijeme.
Svaki novi izum ili pojavu stanovito
vrijeme obavija odreena magija, neko
strahopotovanje
kojim
pristupamo
tom novitetu. Takva je bila i pojava
interneta. Javio se zanos, uzbuenje,
a samim time internet se poeo iriti.
Utopistika razmiljanja o tome kako e
se svijet ujediniti posredstvom mrene
komunikacije poveavala su nakladu
novinama i asopisima. No ubrzo je
dolo do demistikacije. U drugoj
polovici devedesetih godina dolo je do
propasti tzv. dotcom kompanija, novog
vida gospodarskog uda, koje se rodilo
uz internet. Uz to porastao je i broj onih
koji su se na sve naine trudili ugroziti
lanu ljudsku sigurnost u tehniku. Brojni
virusi i hackerski upadi pokazali su novi
trend irenja nesigurnosti. Rairene su
rasprave o zloporabama interneta, kao
npr. pornograja, pedolija, razni kultovi
i sekte, irenje neprihvatljivih ideologija
(faizam, antisemitizam) i sl.
Prisutnost
pojma
cyber
u
irem drutvu primjeuje se tek
komercijalizacijom interneta sredinom
1990-ih. Do tada su pojmovi poput cyber,
cyborg i druge inaice bili prisutni samo

u znanstvenim i knjievnim krugovima,
posebice u knjievnom anru cyberpunk,
kojeg je zapoeo Wiliam Gibson sredinom
1980-ih. Zbog tog vremenski relativno
kratkog razdoblja veina radova vezanih
uz temu postojanja i funkcioniranja cyber
drutva kree u ekstremnim smjerovima
od potpune utopije suivota ljudi, robota
i kiborga do vizija totalnog unitenja
nae planete. Naalost, mnogi se autori
prihvaaju pisanja o cyber drutvu
bez da iscrpnije ispitaju ve postojeu
materiju i nain na koji internet i slina
tehnologija funkcioniraju.
Osim stanovite tiskane literature
za ovaj je rad o sociolokim aspektima
cyber drutva bilo potrebno prouiti
i veu koliinu lmova te lanaka u
tiskanim i elektronikim medijima,
kako bih dobio to bolji uvid u to kako
dananje
drutvo
percipira
cyber
prostor i njegovu budunost. Kroz rad
u pokuati prikazati neke najvanije
aspekte drutva koji su se pojavili pod
utjecajem novih tehnologija.
RAZVOJ POJMA CYBER
znai upravljati.
Moderno
koritenje
pojma
kibernetika poelo je u vrijeme Drugog
svjetskog rata. Sam pojam kibernetika
(cybernetics) skovao je Norbert Wiener
u istraivanju teleologikih mehanizama,
a popularizirao ga je u knjizi Cybernetics,
or control and communication in the
animal and machine objavljenoj 1948.
godine.
Istraivanje
teleologikih
mehanizama (strojeva s povratnom
spregom) krenulo je ve nakon
izuma Wattovog parnog stroja u 18.
stoljeu, kada je parni stroj opremljen
regulatorom. 1868. godine James
Clerk Maxwell objavio je lanak o
regulatorima. 1938. godine rumunjski
znanstvenik Stefan Odobleja u svojoj je
knjizi Psychologie consonantiste opisao
mnoge kibernetike principe. Tijekom
1940-ih objavljeno je nekoliko lanaka
o kibernetici, sve dok je Wiener konano
nije popularizirao.
Drugi smjer iz kojeg se razvio pojam
cyber je knjievnost. Rije cyberpunk
prvi se put pojavila u kratkoj prii
Cyberpunk autora Brucea Bethkea, a
objavljena je 4. studenog 1983. godine1
u magazinu Amazing koji objavljuje
znanstvenofantastine prie. Radnja prie
vrti se oko skupine tinejdera hackera.
Prema rijeima samog autora njegova je
namjera bila isto marketinka. elio je
u naslovu jednoslonu rije koja e biti
lako pamtljiva2. Tako je u naslovu spojio
kibernetiku kao komunikacijsku znanost
ojam cyber koriten je po prvi

put 1834. godine kada ga je
francuski ziar Andr-Marie Ampere
(1775.-1836.) istaknuo
kao oznaku
cyberntique, koja je oznaavala
znanosti o vladanju u njegovom sistemu
ljudskog znanja.
Sam pojam cyber ima dva korijena
u grkom jeziku: u rijei kubernetes koja
znai upravitelj te u rijei kubernan koja
5
i punk kao anarhistiki pokret mladih,

koji je bio dominantan 1970-ih. No,
prave zasluge za nastanak cyberpunk
knjievnog anra ima William Gibson, koji
je tijekom 1980-ih napisao nekoliko djela
iju je radnju smjestio u cyberspace3.
Za cyberspace Gibson je rekao da je to
dogovorna halucinacija koju svakoga
dana doivljavaju milijuni zakonitih
operatora svih nacija tj. graka
prezentacija podataka izvuenih iz
skladita svakog kompjutera integriranog
u ljudski sistem.4 Cyberpunk je podanr
znanstvene fantastike u kojem se mijea
globalizirano tehnoloko drutvo i tehno
buntovnitvo.5
znanstvenik i bavio se istraivanjem

povratne sprege (reakcije) kod raketa,
tj. kod leta rakete prouavao je kako
elektronika odgovara na njen poloaj i
smjer leta. Ustanovio je da je povratna
sprega kljuni mehanizam svih ivih
bia od najjednostavnijih biljaka do
najkompleksnijih ivotinja, a omoguuje
reakciju na promjenu u okoliu. Razvio
je princip kibernetike kombinacijom
ovjeka i elektronike, kojeg je 1948.
objavio u knjizi Cybernetics, or control
and communication in the animal and
machine.
1956. godine na Dartmouth Collegeu
u Vermontu odrana je konferencija
o umjetnoj inteligenciji (Dartmouth
Articial Intelligence conference).
Konferencija je okupila veliki broj
znanstvenika u raspravi o novoj tematici
umjetnoj inteligenciji. Utvreno je
da se snaga raunala udvostruuje
svakih osamnaest mjeseci i da kree
prema tome da strojevi mogu postati
inteligentni poput ljudi, samo je pitanje
kada i na koji nain e se to desiti.
Poetkom
1960-ih
Marshall
McLuhan iznio je koncept globalnog
sela povezanog elektronikim ivanim
sustavom. Prvi je u svojim radovima
ukazao na koncept globalnog sela
uviajui kako se svijet sve vie
elektroniki povezuje pa dogaaj na
jednom mjestu moe u realnom vremenu
imati utjecaj na neko udaljeno mjesto,
Ra z v o j i n t e rne t a
Za razvoj koncepcije interneta
zasluno je troje ljudi i jedna
konferencija.
Vannevar Bush jedan je od osnivaa
ARPAneta. Ve je u srpnju 1945. objavio
lanak As we may think u kojem govori
o koritenju informatike tehnologije
kojom e se stvoriti memex - ureaj
na kojem e pojedinac moi pohranjivati
svoje knjige, biljeke i komunikacije.
Bit e to komad namjetaja kojem e
se s udaljenosti moi pristupati brzo i
eksibilno.
Matematiar
Norbert
Wiener
(na slici6) zasluan je za pokretanje
istraivakog polja kibernetike. Tijekom
Drugog svjetskog rata radio je kao raketni
6
ba kao to se moe deavati u nekom

malom naselju.
Prve korake interneta kakvog
danas imamo pred nama moemo
nai u okrilju vojne industrije. Tijekom
Hladnog rata i blokovske politike svaka
je strana nastojala to vie pojaati
svoje naoruanje, razviti to je mogue
vei ubojiti arsenal. Iako je to nespojivo
s uvrijeenom zdravom pameu,
nastojao se ouvati mir konstantnim
naoruavanjem i prijetnjama prvim
udarom ili odgovorom na prvi udar.
Usporedo s tim, dodue u manjoj mjeri,
razvijali su se i planovi za drutvo
koje bi moralo sauvati osnovne
funkcije proizvodnje i preivljavanja
i nakon nuklearne kataklizme. U
vojnom je interesu SAD-a bilo stvoriti
decentraliziranu mreu koju se ne bi
moglo unititi brzim udarima.
Razvoj
interaktivne
raunalne mree dobio je
konkretne okvire posljednjih
50
godina.
Neposredno
nakon
Drugog
svjetskog
rata zahuktala je utrka za
osvajanjem svemira, a SSSR
je ve u listopadu 1957. uspio
lansirati prvi Zemljin umjetni
satelit. Kugla promjera pola
metra je 1400 puta obletjela
Zemlju, a njezin su signal mogli
uti i radio amateri. Radio
stanice diljem svijeta prenosile
su pulsirajui signal, a vojne
snage ve su kovale planove o ekspanziji
u svemir. Samo mjesec dana kasnije
Sovjeti su lansirali i prvu letjelicu sa
ivom posadom, dodue psom, ali to je
bio znak da i u svemiru mogu djelovati
iva bia. A vojnu nadmo treba stvariti
na Zemlji, na moru, u zraku ili svemiru.
Amerikoj vojci bilo je razumljivo da
nadmonim resursima postepeno mogu
stei tehnoloku nadmo i prevladati
sovjetsku prijetnju. Prvi satelit, Sputnik
I, potaknuo je tadanjeg amerikog
predsjednika Dwighta Eisenhowera da
zapone razvoj agencije ARPA, kako bi
ponovno stekli tehnoloku premo u
utrci u naoruanju. U cilju zatite SAD-
a od svemirskog nuklearnog napada

krenulo se ka razvoju komunikacijske
mree koja bi povezala cijeli SAD.
Ameriko
Ministarstvo
obrane
1958. godine osnovalo je Agenciju za
napredne istraivake projekte (DARPA
Defence Advanced Research Project
Agency), sa ciljem stjecanja tehnoloke
vojne nadmoi nad Sovjetskim Savezom.
ARPAnet je nastao kao projekt
jednog manjeg odjela ARPA-e. Ured za
tehnologiju obrade informacija (IPTO
Information Processing Techniques
Ofce) poticao je istraivanje na podruju
interaktivnog
raunarstva.
Preuzeli
su novu tehniku prijenosa podataka
preusmjeravanje paketa koju je za
Pentagon razvila privatna korporacija.
Korporacija Rand razvila je tehnologiju
koja bi omoguila decentraliziranu i
eksibilnu komunikacijsku mreu koja

bi mogla preivjeti nuklearni napad. U
daljnjem tijeku Hladnog rata i natjecanja
u naoruanju i tehnolokom razvoju,
Sovjeti su napravili jo jedan veliki
korak. Sovjetski je major Jurij Gagarin
12. travnja 1961. uao u povijest kao
prvi ovjek koji je izveo svemirski let.
Amerikanci su isti podvig uspjeli ostvariti
deset mjeseci kasnije. 1963. svijet se
skoro naao u vruem ratu. Naime,
kad su se sovjetske rakete smjestile
na lansirne rampe na Kubi, nadomak
tla SAD-a, odigrala se tzv. kubanska
kriza.
Prva vorita budue mega-mree
7
spojena su 1969. godine na etiri

amerika sveuilita. ARPAnet je konano
zaivio u listopadu 1969. godine (na slici
broj 4 je razvojni tim iz 1969. godine7).
Prvu komunikaciju ostvarili su Leonard
Kleinrocks research center sa University
of California u Los Angelesu te Douglas
Engelbarts center sa Stanford Research
Instituta. 1969. godinu moemo uzeti
kao poetak pravog razvoja interneta.
Glavni je zadatak istraivaima bio
razvoj slanja paketa podataka preko
mree8. U sljedee dvije godine
umreeno je ukupno petnaest vorita,
uglavnom
sveuilinih
istraivakih
centara. 1971. poslan je i prvi e-mail.
Prva demonstracija ARPAneta ostvarena
je 1972. na meunarodnoj konferenciji
u Washingtonu. Uslijedilo je spajanje
manjih mrea u vee. Od 1972. godine
u komunikaciji se koriste i mailing liste.
1973. raunalni znanstvenici Robert Kahn
i Vint Cerf napisali su lanak u kojem su
iznijeli osnove budue mree interneta.
Sljedeih deset godina istraivai su se
trudili oko razvoja ovakovog protokola
koji e spajati razliita raunala s
razliitim operacijskim sustavima.
1979. godine pokrenuti su MUDovi. Multi-User Dungeons (MUDs) su
jedno od jedinstvenijih i zabavnijih
izuma na internetu. Svaki MUD je
virtualni svemir kojeg vrti program na
serveru. itav svemir ili svijet pie se u
tekstualnom obliku od strane korisnika
i/ili posredstvom automatiziranih likova.
Pretea su razih buduih mrenih igara.
1980. godine zaivio je Usenet.
Usenet je kratica od users network
i ee se koristi naziv newsgroups.
Sastoji se od tisua virtualnih korisnikih
oglasnih ploa s raznim temama
dostupnima u cijelome svijetu. Svatko
tko ima pristup internetu moe objaviti
svoju obavijest, itati poruke i odgovarati
na svaku poruku. Usenet je posebno
korisno mjesto za traenje odgovora na
neko pitanje, jer veinu tih rasprava ine
upravo pitanja i odgovori.
Prvi mreni protokol koji je koristio
ARPAnet bio je Network Control Program.
Od 1972. do 1983. godine britanski,
norveki i ameriki istraivaki timovi

koristili su ARPAnet za razvoj novog
mrenog protokola. 1983. godine
zamijenio ga je TCP/IP protokol
kojeg su razvili Bob Kahn, Vinton Cerf i
drugi. Internet je dobio ime po internet
Protocol (internet protokol) standardnom
komunikacijskom protokolu koji danas
koriste sva umreena raunala. Taj je
protokol u prvim koracima zaivio u
veini raunala ARPAneta 1. sijenja
1983. godine i taj se datum moe
smatrati pravim poetkom interneta.
1988. jo jedan napredak u
meuljudskoj komunikaciji. Internet
Relay Chat (IRC) omoguava ljudima

diljem svijeta komunikaciju u virtualnim
sobama u realnom vremenu.
1990. godine program ARPAnet
je umirovljen i prenesen na NSFnet
(National Science Foundation Network).
NSFnet je uskoro spojen sa CSnet
(Computer Science Network), koji
je spajao sveuilita diljem Sjeverne
Amerike, a zatim je spojen i sa EUnetom (European Network), koji je spajao
veinu europskih istraivakih centara.
1990. godinu uzimamo kao godinu kad
je nastao Web ili globalna Mrea. Do
kraja 1991. godine umreeno je preko
5.000 centara u preko 35 drava.
Slika 5. Mapa irenja ARPAneta - prosinac 1969. godine9
Slika 6. Mapa irenja ARPAneta - srpanj 1977. godine
SADANJOST CYBER DRUTVA
snovna postavka na kojoj

se temelji cyber drutvo je
SLOBODNA RAZMJENA INFORMACIJA.
Informacija je od vremena najranijih
drutvenih organizacija i poredaka
postala sredstvo koje omoguuje mo
i/ili vlast.
U pokuaju prikazivanja dananjeg
drutva vrlo emo lako uoiti velike
podjele i razlike. Izali smo iz dvadestog
stoljea koje je bilo doba propadanja
starih reima poput kraljevina, uzdizanja
pa padanja novih ideologija poput
komunizma, slome imperijalizma te
konane prevlasti kapitalizma. Termin
kapitalizam pobuuje preteno negativne
konotacije zato jer podrazumijeva jasnu
diferencijaciju drutva na vlasnike (tj.
kapitaliste) i radnike. Za takav poredak
moemo konstatirati da je u biti direktan
nastavak feudalizma, samo to su
feudalcima i kmetovima podijeljena
druga imena.
Na svih est naseljenih kontinenata
nalazimo potpuno drukije prirodne i
drutvene uvjete. Treba istaknuti prirodne
uvjete koji su veim dijelom uvjetovali
razvoj svjetskog stanovnitva. Umjerena
klima s dovoljno hrane doprinijela je
razvoju Starog svijeta, dok su manji
narodi, koji su nakon razvajanja Pangee
ostali ratrkani po raznim kontinentima,
uglavnom stagnirali u ekstremnijim
klimatskim uvjetima. Stanovnici Starog
svijeta s vremenom su stekli dovoljno
znanja i tehnikih izuma koji su im
omoguili osvajanje Novog svijeta i
10
kolonizaciju. Kolonizatori su preteno

samo iskoritvali resurse podruja u
koje su doli i jo vie pojaavali utjecaj
Staroga svijeta.
Razvoj drutva je dobrim dijelom
uvjetovan inovacijama i izumima. Kad
govorimo o inovacijama i izumima,
izuzetno je bitan pojam informacija.
Neki izum obino nastane u glavi jednog
pojedinca, izumitelja ili eventualno grupe
ljudi. Razvitak drutva zahvaljujemo
upravo pojedincima koji su imali
dovoljno mate da konstruiraju neto
novo. Da bi taj izum postao upotrebljiv
za ire drutvo, potrebno je proiriti
novost o tome da postoji neto novo
tj. proiriti informaciju o tome. Upravo
je informacija temeljan pojam i za
moderno drutvo. Rat informacijama
je termin koji se naroito moe vezati
uz dvadeseto stoljee. Veliki je utjecaj
na ishode svjetskih ratova imala upravo
propaganda, a poslovne informacije ne
zaostaju u tome. Cijeli Hladni rat bio je
rat informacijama. Krajem 20. stoljea,
u vremenu sveope informatizacije
(naravno, samo u tehnoloki razvijenim
zemljama), informacija je od kljune
vanosti. Moe dijeliti malog albanskog
poduzetnika
od
preivljavanja
do
bogatstva. Krajem Hladnog rata veliki
je broj tajnih agenta morao nai novo
zaposlenje. Dio je njih zavrio u raznim
vojno-policijskim
organizacijama,
a
dio u industrijskoj pijunai. Danas
pojam hakera sve vie postaje sredstvo
zastraivanja informatiki nepismenih,
dok su prije samo petnaestak ili

dvadeset godina hakeri bili samo znalci
informatike tehnologije.
Poetno pitanje vezano uz cyber
drutvo je kada datirati poetak. Neki
od autora koji se bave tim pitanjem
poetke cyber drutva smjetaju u
vrijeme razvoja tiskarskog stroja. Johann
Gutenberg je 1449. godine usavrio
tiskarski stroj s pominim slovima. To
je u prvi mah omoguilo jo vei utjecaj
crkve, poto su prva izdanja u najveoj
mjeri bili crkveni spisi. Biblija koju su do
tada redovnici u samostanu mukotrpno,
svojim rukama godinama prepisivali i
uljepavali, poela se praktiki serijski
proizvoditi. Izdanja lijepe knjievnosti
tek su u malom obujmu i vrlo postepeno
poela dobijati na nakladi i uestalosti
tiskanja. irenje informacija je olakano.
No, treba uzeti u obzir da su te nove
informacije mogle doi u ruke vrlo malog
kruga ljudi. Velikai su bili ti koji su
nancirali i kupovali proizvode tiskarskog
stroja. Ako bi knjiga i dola u ruke
seljaka/kmeta, vjerojatno mu ne bi puno
znaila jer je bila prepuna nekih udnih
znakova. Mogla je eventualno posluiti
za potpalu ognjita ili za neke druge
kuanske rabote. Pitanje zato tako?
vrlo je lako objasniti jer je i obrazovanje
u itanju i pisanju opet bila privilegija
bogatih. Odmah moemo napomenuti
da je informacija privilegija bogatih od
samih poetaka ljudskog drutva do
danas. Posjedovanje informacije znailo
je mo, a u samim mitskim poecima
ovjek koji je posjedovao, tj. znao bolje
informacije, imao je legitimitet od samog
Boga. To je zatvoreni krug. ovjek koji
ima rijetku informaciju moe je prodati i
vrlo dobro unoviti. Zaraeno bogatstvo
opet e posluiti toj istoj osobi da se
sama pozabavi novim istraivanjem
ili da unajmi druge da neto istrae za
nju. Ponovno otkrie opet zapoinje novi
krug. Izvan toga su male mogunosti
napretka. No, moemo biti stretni to
mala mogunost podrazumijeva da se i
takav scenarij moe desiti.
Kada govorimo o cyber drutvu,
govorimo o funkcioniranju drutva u
11
uvjetima moderne tehnologije, prije

svega
raunalne
tehnologije.
No,
pritom se ne smije iskljuiti i mobilna
komunikacija, telefonska komunikacija
i audio-vizualna komunikacija. Sve to
ulazi u sferu tzv. cyber drutva, ija se
radnja odvija u stvarnom vremenu, ali u
nevidljivom, virtualnom prostoru.
Veliku korist od razvoja raunala i
kiber drutva imaju i mogu imati osobe
oteenog sluha ili vida. Na primjer,
ljudi s oteenjima vida mogu imati
pristup uslugama i proizvodima koji
nude alternative tekstualnim zaslonima
ili video-zaslonima, kao to su sustavi
za sintezu govora ili brajev redak. Ljudi
s oteenjima sluha mogu imati pristup
alternativnim rjeenjima za medije
zasnovane na zvuku, kao to je pisani
ili znakovni jezik. Hrvatski savez slijepih
uz pomo razih donatora ve godinama
provodi digitalizaciju knjine grae, u
to se ukljuuju i fakulteti na kojima ima
najvie osoba s takvim vrstama tjelesnih
oteenja.
Jo jedna dimenzija kiber drutva su
i kiborzi, roboti i androidi. Pri spomenu tog
pojma pomisli se odmah na cyberpunk
romane ili na neke prepoznatljiva lmska
ostvarenja. Poznati su likovi poput
Robocopa policajca kiborga, Date
androida iz popularnih Zvjezdanih staza
ili Terminatora robota koji je proslavio
sadanjeg guvernera savezne amerike
drave Kalifornije Austrijanca Arnolda
Schwarzenegerra.
U svim znanstveno-fantastinim
djelima stojevi ele postati to je vie
mogue sliniji ljudima ili ljudi raznim
strojnim dodacima ele postati nadljudi.
Ve dvadesetak godina puno polemika
izaziva dvojoba je li Deckard iz Blade

Runnera android ili ovjek (gore na slici
10. su glavni protagonisti Blade runnera
neposredno prije gaenja androida
Roya12). Filmovi i knjievna djela uvelike
uvjetuju nain na koji ljudi percipiraju
kiborge, a da pritom ne razmisle koliko je
umjetno ve dio naeg ivota. Spomenimo
samo proteze za invalide, pacemakere,
umjetne punice i druge medicinske
dodatke koji ljudima olakavaju ili ak
omoguuju ivot. Najnovija je vijest
tehnologije da se usavrava tehnologija
koja e dijelu slijepih osoba vratiti vid
kombinacijom malih kamera i ipova
povezanih s ljudskim ivcima. Dakle,
ljudi ve jesu djelomino kibozi.
Slika 7. Robocop10
Slika 8. 7 of 911
Slika 9. Data12
12
PERCEPCIJA CYBER DRUTVA
Slika 11. Putokaz internet15

Korisnik moe internet doivljavati
kao novo mjesto za izlazak. U stvari,
internet moe i svaki put biti novo mjesto
izlaska. Dostupne su usenet grupe,
forumi, chatovi (sobe za razgovor), email komunikacija i milijuni razliitih
web stranica. Uz pomo interneta i
najvei usamljenik se moe osjeati
kao dio velikog svemira i pronai
svoje mjesto u drutvu. Spajanjem
pojedinca na svjetsku mreu idealno
moemo primijeniti Goffmanovu teoriju
dramaturgije.14
13
offmanovo shvaanje osobe

zasniva se na ideji o postojanju
dramske interakcije izmeu osobe i
publike, iz ega kao proizvod nastaje
osoba. Osoba je dramski uinak koji
proizlazi iz scene koja se prikazuje.16
Opaa visok stupanj slinosti izmeu
glume u kazalitu i raznih oblika
djelovanja koje svi ljudi dnevno
poduzimaju. Interakcija je vrlo osjetljiva,
a podravaju je drutvene izvedbe.
Loa izvedba uloga opasnost je za
socijalnu interakciju. U svim drutvenim
interakcijama postoji prednji plan (front
region) i zadnji plan (back region). Akteri
na pozornici i u drutvenom ivotu slini
su zbog toga to su zainteresirani za
svoje uloge. U prostoru iza pozornice
glumci prikrivaju svoje uloge i postaju
ono to zapravo jesu. U okviru prednjeg
plana razlikujemo pojmove pozornice i
osobnog plana. Pozornica se odnosi na
ziku scenu koja obino mora postojati
da bi akteri na njoj izvodili predstave.
Osobni plan sastoji se od onih elemenata
izraajne opreme koju publika identicira
sa izvoaima, oekujui da e je izvoai
donijeti na pozornicu. Osobni plan dijeli
se na dvije kategorije na izgled i nain.
Izgled ukljuuje one elemente koji nam
govore o izvoaevom drutvenom
statusu. Nain govori publici koju vrstu
uloga izvoa oekuje glumiti u nekoj
situaciji.
Budui da se ljudu openito trude
u svojim izvedbama na prednjem planu
predstaviti idealiziranu sliku o samima
sebi, oni neizbjeno osjeaju da moraju

sakriti neke stvari u svojim izvedbama.
Akteri esto pokuavaju proizvesti utisak
da su blii publici nego to zapravo jesu.
Goffman smatra da se publika sama
moe nositi s tom lanou, ne elei
uzdrmati idealiziranu sliku izvedbe.
Izvoai koriste i tehniku mistikacije.
Proizvodei socijalnu distancu izmeu
sebe i publike, pokuavaju u gledalitu
stvoriti osjeaj potovanja.
Ova dramaturka koncepcija osobe
i ponaanja drutva idealno odgovara
funkcioniranju
interneta.
Korisnik
spajanjem na internet postaje akter na
cyber pozornici. Uzima korisniki prol u
koji moe unijeti podatke prema svojim
eljama. Umreeni pojedinac moe tako
promijeniti spol, rasu, boju kose, oiju,
zionomiju, nacionalnost i jo mnogo
toga. Mrena plavua bujnih oblina moe
u stvarnosti biti gojazni elavi mukarac.
Uzimanjem korisnikog prola mora se
odabrati i ime. U ovom mrenom sluaju
ime mora na prvi pogled (tj. itanje)
odavati karakteristike aktera, pa e se
njena osoba moda nazvati Orhideja
ili e se egocentrik nazvati Apolon.
Mreni akter trai pozornicu na kojoj se
odvija predstava koja njemu odgovara.
Ukljuivanjem u takvu predstavu mora se
pridravati pravila i normi ponaanja koja
ve postojei akteri imaju ili u protivnome
moe oekivati iskljuenje. Kao to se
pojedinac eli predstaviti u najboljem
svjetlu u stvarnom ivotu, tako se i na
mrenoj pozornici nastoji prikazati to
bolje. Mreni akteri ostvaruju socijalnu
distancu prema mrenoj publici pisanjem
lai ili istina o svojem ivotu u stvarnom
svijetu. Mrena predstava moe aktera
toliko zaokupiti da se i u stvarnom
ivotu pone ponaati kao i u virtualnoj
ulozi. No, ivot i smrt mrenog aktera
puno su jednostavniji i korisnici imaju tu
neodgovornu mogunost da izbriu svog
aktera tj. da ga mreno usmrte.
ivotu? Prvo treba izdvojiti jedan od

novijih tekstova u dnevnim novinama
Jutarnji list. Polovicu naslovnice
zauzima naslov Na internetu popis 800
homoseksualaca, a na treoj stranici
o tome se pie preko cijele stranice.
Sluaj komentiraju predsjednik Udruge
za promicanje prava homoseksualaca,
ministrica
pravosua,
predsjednik
Hrvatskog helsinkog odbora i glavni
dravni odvjetnik. Svatko iz svoje
perspektive osuuje dogaaj, a samo se
jedan od njih osvrnuo na nemogunost
cenzure internet sadraja.17 Mediji
su se ve naveliko raspisali o zavjeri
protiv homoseksualaca i pokuaju
diskreditiranja njihovih linosti, da bi
se samo nekoliko dana kasnije autor
popisa sam prijavio policiji sa izjavom
da je to njegov osobni popis i da mu
je nekako ukraden. Spomenemo li jo
naslove poput Izvrijeali profesore
na internetu i sline, dobijamo mali
zakljuak internet = skandal.
Osvrnemo li se na lokalni tjednik sa
zamjetno manjom nakladom, susreemo
naslove: Student optuen za piratstvo,
Tko su najvei proizvoai spama,
Osvanule nove rupe u Windowsima i
Crvi, spam, napredak tehnologije...,
a to su naslovi iz samo jednog broja
novina. U lanku Crvi, spam, napredak
tehnologije... autor pokuava dati pregled
najvanijih informatikih dogaaja u
2004. godini. Uz nabrajanje raznih
dogaaja dovoljno je citirati zavretak
lanka: To su neke od znaajki godine na
isteku, uz jo jednom podvueno: spam,
virusi, hakeri ... opasnosti su na koje je
ona posebice ukazala. Mali zakljuak
internet = opasnost i kriminal.
Komercijalizacija svjetske raunalne
mree zapoela je devedesetih godina
20. stoljea. Aplikacije za pregled
podataka dostupnih na mrei poele
su se razvijati ve 1960. godine kada
je Doug Engelbart projektirao prototip
za kreiranje hipertekstualnih veza i email. Za njihovo koritenje konstruirao
Mrena revolucija
je raunalni mi (mouse). Konstrukciju
Kakvu sliku o internetu moemo tekstualnih preglednika zapoeo je
dobiti na prvi pogled u svakodnevnom 1980. godine Tim Berners-Lee. Tijekom
14
osamdesetih godina Tim Berners-Lee

razvijao je preglednik koji je nazvao
WorldWideWeb. Prvi nairoko koriteni
mreni preglednik bio je NCSA Mosaic
(na slici dolje18). Istraivaki tim Mosaica
razvio je i prvi komercijalni mreni
preglednik nazvan Netscape Navigator,
kasnije preimenovan u Communicator,
a zatim ponovo u Netscape. Netscape
preglednik bio je najraireniji sve do
Microsoft Internet Explorera koji je
preuzeo vodstvo tijekom 1999. godine
i jo je danas vodea aplikacija za
pregledavanje mrenih sadraja usprkos
brojnim sigurnosnim propustima koje
ima i koji se svakodnevno otkrivaju.
Svoju
popularnost
duguje
tvrtki
Microsoft u sklopu koje je proizveden, a

koja ga je irila uz prodaju operacijskog
sustava Windows. Zbog tog ukljuivanja
Internet Explorera tvrtka Microsoft je niz
godina vodila sudski spor pod optubom
nelegalnog distribuiranja. Istraivai
su nastavili rad na otvorenom kodu
Netscapea i tijekom 2002. razvijen
je preglednik Mozilla, koji je izuzetno
popularan na raunalima koja nemaju
Windows operacijski sustav. Krajem
2004. godine objavljena je unaprijeena
verzija Mozille nazvana FireFox, koja
je postala izuzetno popularna zbog
stabilnosti i sigurnosti.
15
Od 1988. godine do danas broj

korisnika raunala konstantno raste, u
prosjeku za 80% godinje. Usporedbe
radi, broj telefonskih prikljuaka raste u
prosjeku 5-10% godinje.
Elementi cyber drutva

Koja se sve pitanja mogu postaviti
vezana uz funkcioniranje cyber drutva
ili virtualne stvarnosti?
Je li virtualno drutvo samo lijepa
simulacija stvarnog drutva? Virtualno
moe biti samo dodatak ili eventualno
nadomjestak stvarnog. Sudjelovanje u
virtualnoj stvarnosti podrazumijeva da
osoba trenutano proizvede novo Ja,
da sudjeluje u komunikaciji
i da se istodobno otuuje.
Virtualno novo Ja, nick
(nadimak), prol ili avatar
omoguuje
ispoljavanje
eljenih osobina linosti.
Virtualno Ja ima mogunost
i daje slobodu da se osoba
iznova denira. Takva se
osoba ukljuuje u drutvo,
koje
je
opet
denirao
njegov tvorac, i tamo se
prilagouje novim uvjetima
prema radnjama korisnika
i drugih sudionika u istom
virtualnom okoliu.
Lani identiteti koji
nastaju kreiranjem brojnih
e-mail adresa i korisnikih
prola mogu sluiti zatiti
osobe korisnika, ali esto i za
zloupotrebu. Lanim se predstavljanjem
kao i u stvarnom ivotu moe nanijeti
teta dignitetu osobe, pa ak i
materijalna teta. Problem sigurnosti
podataka postaje sve vei kako raste
broj koritenja kreditnih kartica u online
plaanju roba i usluga.
Krajem 1980-ih i poetkom 1990ih pala je velika veina totalitaristikih
i komunistikih reima. Pokreti za
ujedninjenje Europe, Afrike i drugih
dijelova svijeta sve su vie jaali i samim
time i proces globalizacije. Internet je
izvanredno sredstvo globalizacije. Ni
jedan prijanji medij ili komunikacijska

tehnika nisu toliko smanjili udaljenosti
meu ljudima koliko dananja moderna
tehnika. Upotrebom interneta dolazi do
kompresije vremena i prostora korisnik
iz neke zagrebake ulice moe u nekoliko
sekundi zapoeti video-konferenciju
putem interneta s nekim u umama
Amazone. Tako zika i vremenska
udaljenost vie ne predstavljaju zapreku.
Uz pomo brzih raunala poslovi i
komunikacija su se takoer ubrzali, pa
je za pretpostaviti da se vie vremena
moe iskoristiti za slobodne aktivnosti.
Skraivanjem vremena potrebnog
za obavljanje nekog posla ostaje
slobodno vrijeme koje se moe iskoristiti
na razliite naine. Internet nudi mnoge
sadraje koji mogu toliko zaokupiti
korisnika da se moe pojaviti ovisnost.
Ve su 1995. godine formulirani izrazi
Intenet Addiction Disorder (IAD) i
Patologycal Internet Usage (PIU).
Istraivanja provedena na Zapadu govore
da je ovisnik o internetu osoba koja
tjedno provede vie od 36 sati online.
Ako rastavimo dan od 24 sata na 8 sati
spavanja i odmora, ostaje nam jo 16
sati. Od toga oduzmemo 8 sati koliko se
provede na poslu ili u koli. Od preostalih
8 sati za vrijeme kojih trebamo obaviti
osnovne zioloke potrebe, putovati
na radno mjesto, za deniciju ovisnika
morali bi provesti barem neto vie
od 5 sati online. Ovisnost o internetu
denirana je kao kliniki poremeaj sa
snanim negativnim posljedicama na
socijalno, radno, obiteljsko, nancijsko
i ekonomsko funkcioniranje osobe.
Istraivanje o ovisnosti o internetu u
Hrvatskoj provedeno je od oujka do srpnja
2001. godine.19 Prema rezultatima tog
istraivanja najei razlozi pristupanju
internetu su radoznalost, zabava, elja
za upoznavanjem drugih te dosada.
Rijetko je to razlog za traenje partnera
ili je to zbog premalo prijatelja uivo.
Upitnik je prireen u elektronskom
obliku na hrvatskom jeziku, a ispitivanje
je provedeno anonimno uz mogunost
da ispitanici upiu svoje ime ili e-mail
adresu. Sudjelovalo je 205 osoba u dobi
16
od 13 do 60 godina, od njih 48% ena i

52% mukaraca. ak 49% ispitanika je
staro izmeu 20 i 30 godina, dok je 26%
ispitanika imalo izmeu 15 i 20 godina
to pokazuje da je veina korisnika
mlae ivotne dobi. Od svih ispitanika
za njih 31% utvreno je da su ovisni o
internetu.
Trenutana
dostupnost
informacijama na internetu u svega
nekoliko klikova ima dobre i loe strane.
Dobra je strana ta to se puno lake i bre
mogu dobiti informacije poput stanja
na cestama, auto-karte, vremenske
prognoze i druge informacije korisne u
svakodnevnom ivotu. No, nedostatak
interneta je taj to svatko moe biti autor
informacija. Takvi objavljeni sadraji nisu
provjereni i nemaju nikakvu potvrdu da
su istiniti. Svaka se novost moe iskriviti,
povijest se moe napisati prema eljama
autora web stranice. Lane informacije
mogu dovesti do velikih problema. Tu
ak moemo govoriti i o omalovaavanju
znanja i truda. Piscu knjige moda su bile
potrebne godine da bi prikupio podatke o
neemu. Zatim mu je jo trebala sva sila
volje da tu knjigu objavi. Neki ambiciozni
webmaster tu istu knjigu moe skenirati i
objaviti je online u svega nekoliko sati.
Tu se dotiemo i autorskih prava.
Velika se hajka dizala prije nekoliko
godina oko Napstera (logo na slici20).
Napster je bio aplikacija pomou koje su

korisnici interneta mogli razmjenjivati
glazbene datoteke. Naalost, izvoau
te glazbe ta se razmjena nikako nije
mogla naplatiti i autor Napstera je tuen
zbog povrede autorskih prava. No, nije

problem samo u glazbi. Autori aplikacija
za raunala, operacijskih sustava,
lmai i mnogi drugi susreu se sa istim
problemom svaki se sadraj moe
razmjenjivati internetom. Gospodarski
gubici radi toga su golemi.
Gubitak privatnosti jo je jedan od
aspekata koritenja interneta. Veina web
stranica na kojima se koriste korisnika
imena i lozinke koristi datoteke zvane
kolaii (cookies) za pohranu podataka
koje korisnik ostavi. Te se datoteke
pohranjuju na korisnikovu raunalu i
sljedei put kada posjeti istu stranicu
korisnik esto ni ne mora ponovno
upisivati svoje korisnike podatke. Na taj
se nain moe uznemiravati privatnost
pojedinca, budui da mnogi forumi i
druge web stranice imaju popis korisnika
koji su trenutno online na toj stranici.
Drugi nas na taj nain mogu vidjeti, pa
ak i pogledati na prol u kojem u veini
sluajeva ili stoji naa e-mail adresa ili
kontakt obrazac putem kojeg nam se
moe poslati poruka. Mi ni ne znamo
da nas drugi vide. Programi za instant
poruke to rade jo suptilnije. Na njima si
korisnik moe oznaiti svoje prijatelje
i im se netko od njih spoji na internet,
mi dobijamo poruku da je on online.
Pitanje cenzure
esto se postavlja pitanje Tko
upravlja internetom?. Ne postoji neka
centralna kontrola ili administracija
interneta. Tu se otvara pitanje cenzure tj.
slabljenje kontrole sadraja na internetu.
Ve poetkom komercijalizacije istaknuto
je da internet postaje mjesto za
ekstremistike i ine negativne stavove.
Zbog organizacijske strukture koja
nema centar ili tehnologije koja nema
sredinji sustav internet je nemogue
kontrolirati. Postoji vie organizacija koje
zajedno rade na razvoju, istraivanju
i upravljanju internetom. Neke od
najznaajnih organizacija su:
1. Internet Society - (ISOC)
Internet Drutvo je osnovano
1992.
godine
i
danas
17
2.
3.
4.
5.
6.
funkcionira
kao
krovna
internet organizacija. To je
nevladina
organizacija
u
koju je ukljueno stotinjak
organizacija diljem svijeta
i nekoliko tisua lanova.21
Osnovna je misija informiranje
o
internetu.
Organizacija
je zbog toga 2002. godine
nagraena
dodjelom
upravljanja .org domenama.
Odrava godinju konferenciju
International
Networking
(INET) i regulira aktivnosti
lokalnih podrunica. Brine se i
za slobodnu upotrebu termina
internet.
Internet Architecture Board
- Organizacija IAB je 1983.
evoluirala
iz
organizacije
Internet Conguration Control
Board
(ICCB),
originalno
osnovane 1979. godine od
strane voditelja ARPAneta Vintona Cerfa. Osnovni
su joj zadaci: nadzor nad
standardima
arhitekture,
protokola i procedura; nadzor
nad IETF-om i IANA-om.
Sastavljena je od 13 lanova,
od kojih se 12 bira iz IETF-a
(odobravaju ih u ISOC-u), a
jedan je voditelj IANA.
Internet Engineering Task
Force IETF forimirana je
1986. od strane administratora
IAB-a, a osnovni joj je zadatak
poboljanje internet protokola
i standarda.
Internet
Research
Task
Force IRTF je zaduena
za istraivanja budunosti i
razvoja interneta.
Internet
Corporation
for
Assigned Names & Numbers
ICANN upravlja raspodjelom
imena domena i IP brojeva.
Tu je funkciju preuzela 1988.
od dravne National Science
Foundation.
Internet Assigned Numbers
Authority IANA ima funkciju
centra
za
koordinaciju,
razmjetaj
i
registraciju
organizacija za internet adrese,
imena domena i parametara
protokola. Od najranijih dana
razvoja interneta smjetena
je na University of Southern
Californias
Information
Sciences Institute.
7. Network Solutions prvi je
javni registrar imena domena
i jo uvijek je centralna baza
podataka
za
registraciju
domena. Od 1993. do 1999.
godine vodili su jedinu tvrtku
za
registraciju
domena
InterNIC.
8. Accredited
Registrars
akreditirani
registrari
omoguuju registraciju imena
domena.
Prema gore navednoj strukturi
vidljivo je da je u biti nemogue provoditi
neku efektivnu cenzuru ili zatitu sadraja
koji se pojavljuju online.
Za
ponaanje
na
internetu
donesen je i online bonton poznatiji kao
Netiquette ili Internet Etiquette.22
Tijekom dugogodinje prakse u online
komunikaciji donesene su smjernice
koje bi morale olakati komunikaciju na
internet servisima. Saeto su razvrstane
u nekoliko skupina: osnove, slanje,
odgovaranje i povjerljivost. Pridravanje
smjernica uveliko bi smanjilo nepotreban
i veliki broj mailova koji stiu u potanski
sandui, kao i izbjegavanje da se
korisni e-mail na temelju nepridravanja
standarda protumai kao beskoristan i
tako se automatski izbrie.
Internet
omoguava
slobodu
govora. Sve to netko eli objaviti
dostupno je svima koji su umreeni.
Uprkos pokuajima zabrane ili ukidanjem
pristupa informacijama imamo mnogo
primjera kada je internet ostao zadnja
opcija za irenje informacija (npr. 1990.
godine dogaanja na trgu Tiananmen,
1991. godine dravni udar u Rusiji,
1991. iraka invazija Kuwaita, 1996.
beogradski radio B-92 nastavio je
emitiranje internetom nakon diktatorske
18
zabrane radio emitiranja itd.). Od 1996.

godine neke su drave zapoele sustavno
ograniavati
koritenje
interneta.
Najrigoroznija je Kina u kojoj se korisnici
interneta moraju registrirati kod policije.
Saudijska Arabija ograniava pristup
internetu samo na bolnice i univerzitete.
U Singapuru sve politike i vjerske
internet stranice moraju biti registrirane
kod vlade. Novozelandski sudovi su
donijeli zakljuak da se raunalni diskovi
mogu smatrati publikacijama koje se
mogu cenzurirati.
Hakerska subkultura
Kod deniranja hakerske subkulture
prvo treba postaviti neku povijesnu
podjelu odnosno razlikovanje triju
generacija hakera. Prvobitni hakeri koji
su se javili ve u 1960-im godinama
bili su vrhunski elektroniari koji su
mogli skoro svaki problem rijeiti brzo,
uinkovito te esto na nekoncencionalan

i inovativan nain.
Druga je generacija ona generacija
hakera koji su postali pravi razbojnici sa
osnovnom namjerom upadanja u tua
raunala i kreiranje virusa. Precizniji
naziv za ovu generaciju je crackers.
Neki od najpoznatijih crackera su John
Draper24, Mark Abene25, Kevin Mitnick26
23
, Kevin Poulsen27 i Vladimir Levin28.
Najnovija se generacija hakera bavi

distribucijom slobodnog softvera odnosno
razbijanjem zatite poznatih softerskih
proizvoda radi besplatne distribucije.
Zaetnik ovog pokreta je Richard
Stallman. Stallman je 1984. zapoeo
razvoj besplatnog operacijskog sustava
pod nazivom GNU.29 Prema GNU Opoj
Javnoj Licenci (GPL) danas se razvija
sustav pod imenom Linux, premda to
nisu istovjetni sustavi. 1985. osnovao je
Free Software Foundation (Fundaciju za
slobodni softver). Osnovna ideja FSF-a
je da se za svaki program ili igru objavi
i izvorni kod (source code) kako bi se
dalje mogao razvijati po potrebama
pojedinaca ili organizacija. Ta ideja je
nadalje potakla razvoj shareware i open
source software pokreta. Ideja o slobodi
informacija je zajednika i projektima
poput TheFreeSite.com (http://www.
thefreesite.com), koji nude besplatne
proizvode i softver, te Project Gutenberg
(http://www.gutenberg.org), koji nudi
besplatne kopije knjiga.
Zato bi se moglo govoriti o
hakerskoj subkulturi? Vjerojatno ne po
nekom zajednikom stilu odijevanja
koji je vie-manje standardan za sve
ljubitelje raunala (premda dominiraju
predmeti koji su pozitivno nastrojeni
prema koritenju otvorenog koda ili
antikorporacijskih oznaka). Zajednika
su im mjesta okupljanja. U online
svijetu to su IRC ili chat sobe, forumi i
sline stranice. Razvijen i poseban nain
govora tj. pisanja, tzv. hackerski sleng,
sastavljen je od kombinacije slova,
brojki i znakova s naglaskom na zamjeni
slova brojkama i znakovima (npr. 3ll1t3
elite, h4ck3rz hackers i sl.).
Gamerska subkultura
Gameri su korisnici raunala koji
veinu svojeg vremena troe na igranje
raunalnih igara ili na podeavanje
vlastitog raunala da bi odavalo to bolje
performanse za igranje. Bitan je element
da gameri ne igraju samostalno (protiv
umjetne raunalne inteligencije) ve u
mreama (internet i LAN) protiv drugih
19
ivih igraa. Specino za gamersku

kulturu je postojanje klanova. Klan
je skupina istomiljenika koji se bore
(ili natjeu) pod zajednikim imenom,
oznakama ili zastavama. ak su i igre
ve tako podeene da postoje razine
igranja namijenjene iskljuivo mrenom
igranju u grupama. No, ta virtualna
podjela je zadrala neka ogranienja
slina podjelama u stvarnome svijetu,
pa su tako klanovi izrazito nacionalno ili
lokalno podijeljeni.
U gamersku subkulturu se moe
ukljuiti i specian oblik igranja.
RPG via e-mail je igra glumljenja

uloga preko e-maila. U takvim igrama
igrai se okupe oko jedne zajednike
ideje (esto na literalnim ili lmski
predlocima), deniraju cilj ili misiju
i meusobnom komunikacijom grade
radnju. Interesantan su primjer recimo
poklonici znanstveno-fantastine serije
Star Trek, koji su taj RPG via e-mail
anr igranja razvili u najsitnije detalje i
detaljno preslikali ideje zaetnika Star
Treka Genea Rodenberryja. Tako se
pojedinac ukljuuje u igru odabirom
virtualnog identiteta gdje se bira rasa
(interplanetarna), spol i tjelesni detalji.
Taj prol (odnosno identitet) stalno
prati pojdinca tijekom igranja. Nitko
ne spreava pojedinca da istodobno
preuzme nekoliko identiteta , tj. uloga
u igri.
Osim online druenja preko igara i
tamo dostupnih oblika razgovora chatom
ili upotrebom opreme za zvune
razgovore, gameri esto organiziraju ako bi cyber seks pokuali denirati kao
i turnire tj. druenja na kojima se zamiljeno voenje ljubavi posredstvom
organiziraju natjecanja u nekim igrama. elektronikih ureaja, onda u cyber seks
moemo uvrstiti i telefonski seks, erotski
televizijski ili radijski program, pa ak i
telegraf. Postavljaju se pitanja Zato
cyber seks?. Kao prvo, cyber seks je neto
novo, nepoznato pa ak i nenormalno (u
smislu uobiajene seksualne prakse).
Vaniji je faktor anonimnost. Pojedinac
se moe predstavljati i otkrivati sebe
drugima na nain na koji nikad ne bi
imao hrabrosti da to uini i u stvarnosti.
Netko svoje seksualne fantazije ne moe
ostvariti u stvarnosti, bilo da su toliko
nastrane, bilo da je pojedinac moda
ziki sprijeen da to uini u stvarnom
ivotu (npr. zatvorenici, vojnici, mornari,
astronauti). Cyber seks moe nekima
biti jedino rjeenje jer zbog tjelesnih
nedostataka, invaliditeta ili ak zaraznih
Cyber seks
bolesti od kojih boluju, jedino na taj
Cyber seks se sastoji od senzorikih nain mogu ostvariti svoje seksualne
podraaja. Ulazne i izlazne informacije potrebe. Naravno, tu dolaze u pitanje i
su vizualne, zvune i taktilne, a ovise razne nastranosti ili ak seksualne prakse
o suelju izmeu raunala i ovjeka. kanjive na svaki nain. Introvertirane
Stenslie Stahl je u prvoj verziji njegovog osobe mogu upranjavati cyber seks bez
Cyber S/M odijela koristio sustav koji straha od odbijanja ili ismijavanja.
je sadravao umjetnu vaginu (u enskoj
Svakako
je
sigurno
da
je
varijanti vibrator), grijae za noge, upranjavanje
cyber
seksa
samo
trbuh se stimulirao elektro-okovima, nadomjestak za stvarni seks. U potrazi za
bradavice stezaljkama, a preko tijela stvarnim seksualnim iskustvom ljudi se
se kretao veliki vibrator. Jednostavnije samozadovoljavaju, a cyber seks je samo
varijante cyber seksa podrazumijevaju jedna nova i dodatna opcija u tome nizu.
samozadovoljavanje sa ili bez seksualnih Nove tehnoloke mogunosti stimulacije
pomagala, uz konzumaciju dostupnih orgazma dakako pojaavaju privlanost
online sadraja poput porno galerija ili cyber seksa, ali cyber seks i dalje ostaje
chat soba. Manje interaktivni nain
je vrue dopisivanje e-mailom.
Cyber seks moemo promatrati
u nekoliko vrsta. Moemo govoriti
o seksualnoj interakciji ovjekraunalo u kojoj nema druge ive
osobe ve se akter zadovoljava uz
pomo audio-vizualnih sadraja
koje mu raunalo servira. Druga
vrsta cyber seksa je model ovjekraunalo-ovjek u kojem dvoje (ili
vie) ljudi seksualno komunicira
preko raunala. Ono to je vano
istaknuti je to da je kod obje vrste
bitan faktor ljudska imaginacija i
20
samo slaba simulacija jer je nemogue

simulirati nepredvidljivost tuih reakcija,
dodira, uzdaha ili pokreta.
Opasnosti koje se konzumiranjem
cyber seksa mogu javiti su mogunost
da pojedinac otkrije da voli neto za
to nije mislio da mu se svia. Ozbiljniji
bi problem mogao biti deformacija
meuljudskih odnosa jer pojedinac cyber
seksom dobiva upravo onakve povratne
reakcije kakve eli, a i cyber partneri
su idealizirane slike, to u stvarnom
ivotu esto nije sluaj ni kod reakcija
niti karakteristika partnera. Pozitivni
aspekt cyber seksa moe biti jaanje
komunikacijskih vjetina i kreativnosti,
jer pojedinac svaku svoju elju mora
pretoiti u standardizirani oblik kako bi
se omoguila komunikacija s raunalom
ili partnerom u cyber seksu. injenica
da u seksu vaniju ulogu od tijela ima
mata potvruje se i kod cyber seksa.
Cyberfeminizam
Pregledom pretplatnika nekoliko
popularnih raunalnih asopisa potvruje
se da su ene uvelike odsutne iz
aktivnosti vezanih uz kompjutere. ene
ine tek oko 20% itateljstva PC Worlda,
15% pretplatnika na Wired, 15-18%
pretplatnika na Well, 10% pretplatnika
na CompuServe, 15% na AOL i 30% na
Prodigy.
Bit feministike teorije je da je ona i
kritika i aktivistika zato to se sa enske
pozicije trudi stvoriti bolji svijet za ene, a
time prema njihovom miljenju i za cijelo
drutvo. No, feministika teorija nije
samo socioloka ve i interdisciplinarna,
budui da obuhvaa i antropologiju,
biologiju, ekonomiju, povijest, pravo
i mnoge druge. Pisanje u feministikoj
tradiciji ima dugu povijest sve do 1630.
godine, ali se feminizam nije razvijao
kao kontinuirani pokret. Nakon 1960-ih
sve se vie govori o sociologiji roda, gdje
je sociologija roda prouavanje socijalno
oblikovanih enskih i mukih uloga.
Sociologija roda uzima rod kao jednu od
mnogobrojnih varijabli socijalnih odnosa
i struktura. Internet i kiber prostor
21
mjesta su u kojima feministiki ili rodni

pokret nanovo moe ojaati.
Teoretiari feminizma pokuavaju
pitanje odnosa roda i spola protegnuti i
kroz kiber prostor, kao mjesto u kojem
je spol pitanje odabira. Svaki sudionik
interaktivne
komunikacije
putem
interneta bira nain na koji e se predstaviti
drugima, ukljuujui i spol. Postoji puno
primjera u kojima ene online glume
mukarce jer im je tako lake izrei svoje
miljenje o neemu, a i drugi sudionici
se prema njima odnose tolerantnije.
Mogunost mijenjanja identiteta i uloga
koje uz to dolaze pomae meusobnom
razumijevanju problema i situacija u
kojima se pojedinac moe nai ukoliko
se predstavlja kao osoba drugog spola.
Puno se takvih primjera moe proitati
u zbirci radova Cyberfeminizam. Kod
kreiranja virtualnog identiteta pojavio
se i trei spol - neuter ili nedenirani
koji pojedincu nudi mogunost da se
prezentira spolno i rodno neutralno.
Novi drutveni poredak?
Da li e se tijekom razvoja cyber
drutva razviti i novi drutveni poredak?
Na ovo pitanje pokuavaju odgovoriti
mnogi autori.
Dvojica hrvatskih autora u svojoj
knjizi Kiberkomunizam predviaju
sljedee: Nastupajue Novo doba bit e
svijet kiborga i robota, superinteligentnih
ljudskih bia i strojeva., a poredak
koji e tim drutvom upravljati e biti
kiberkomunizam. Kiberkomunizam se
razvija uvoenjem i irenjem slobodnog
kompjutorskog operacijskog sustava,
otvorenog koda i besplatnog softvera,
pakete uredskog poslovanja, beinog
komuniciranja i obrazovanja po izboru
i bez naknade. Dalje istiu ovo: Tako
poinje povijesni proces koji vodi ljudski
rod u otvoreno, slobodno, besplatno i
svima dostupno globalno zajednitvo. U
kibekomunistikom drutvu suverenitet
drava preao bi na individue i njihova
udruenja i zajednice.
Autori knjige Netokracija tvrde kako
je u dananje vrijeme promijenjen nain

za podizanje drutvenog statusa. Dok
se nekad to radilo rodom, obrazovanjem
ili stjecanjem bogatstva, danas najbolji
drutveni status imaju oni koji skupe
najvie ekstremnih iskustava. Pri tome
se misli na to tko je proputovao vie
svijeta, isprobao to vie raznih legalnih
i ilegalnih stvari ili ak bolje reeno tko je
osjetio to vee emocionalno uzbuenje
pri tome. Takvo je razmiljanje na tragu
egzistencijalistikih sociologa koji svoje
prouavanje temelje na prouavanju
aktera, njihovih misli, osjeaja i akcija.
22
HRVATSKI CYBERSPACE
rvatska akademska i istraivaka

mrea ili CARNet (Croatian
Academic and Research Network) nastala
je 1991. godine kao projekt Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske
(logotip Carneta na slici). Godine 1995.
Vlada Republike Hrvatske Uredbom
osniva ustanovu CARNet. CARNetove
aktivnosti prvenstveno su okrenute
akademskoj i istraivakoj zajednici,
sa ciljem stvaranja, uvoenja i uporabe
novih tehnologija. 1993. godine Hrvatska
je dobila svoju .hr vrnu domenu
kojom se oznaavaju internet stranice
hrvatskog podruja, a vrnom domenom
upravlja CARNet. CARNet 1994. godine
uspostavlja sredinji WWW posluitelj
(bazu hiperveza na hrvatske stranice)
i odrava prve teajevi o internetu
za korisnike. Danas CARNet prua
ISP usluge znanstvenim i obrazovnim
ustanovama te njihovim korisnicima,
brine se za vrnu .hr domenu i provodi
mnoge projekte za unapreenje sadraja
i usluga u hrvatskom internetskom
prostoru.
Prvi hrvatski komercijalni ponua
internet usluga HiNet (u okviru Hrvatskih
pota i telekomunikacija) zapoeo je s
radom 1996. godine, a tijekom godina
promijenila se vlasnika struktura i ime
23
do sadanjeg T-com-a. Od listopada

2001. godine Deutsche Telekom AG
postaje
veinskim
vlasnikom
HTa, s udjelom u vlasnikoj strukturi
51%, dok je vlasnik preostalog dijela
Vlada Republike Hrvatske. Zbog takve
monopolistike
vlasnike
strukture
razvoj komercijalne uporabe interneta u
Hrvatskoj uvelike zaostaje za europskim
prosjekom. T-HT je u svojem izvjetaju
o poslovanju iznio podatke da je 2004.
godinu zavrio sa porastom od 15% u
broju korisnika mobillne telefonije (1,53
milijuna) i porastom od 22% korisnika
interneta (585,8 tisua). Dokidanjem
monopola i stvaranjem manjih privatnih
ISP-a poput Iskona, Globalneta i VIPneta
cijena koritenja usluga se smanjila, ali
veliki nedostatak je taj to vie od 95%
korisnika interneta u Hrvatskoj koristi
sporu vezu za preuzimanje internet
sadraja. Poveanje broja korisnika
ADSL-a
(irokopojasnog
pristupa
internetu - broadband) ide sporim
tempom i dio je hrvatske nacionalne
strategije informatizacije. Prema tom
planu elja je da do 2006. godine broj
DSL korisnika bude oko 100.000 (ili oko
10% od sadanjih skoro milijun korisnika
interneta). U zadnjih est mjeseci cijene
se stalno smanjuju, dok se broj korisnika
sporo poveava. Krajem oujka 2005.
objavljeno je da ima oko 25.000 korisnika
koji su smjeteni u 70 najveih gradova
Hrvatske. irenje DSL usluge u ruralne
krajeve jo nije ostvareno i to je jedan
od razloga sporog rasta. U gradovima je

prisutna i kabelska veza na internet koja
se ostvaruje preko televizijsko kabelskih
distribucijskih sistema i nudi brzine
sline DSL-u.
Hrvati su u velikoj mjeri jo uvijek
tradicionalisti i konzervativci. Novotarije,
osim onih pomodnih, ne probijaju se esto.
Ruralna sredina ima minimalnih veza s
koritenjem interneta, to je vidljivo i
prema gore iznesenim podacima. Nae
se drutvo nije promijenilo iako imamo
i dravnu politiku i plan informatizacije.
Dobar su primjer male zajednice poput
ruralnih opina koje su izradile web
stranice s mogunou javnih rasprava
o bitnim pitanjima za lokalnu sredinu. U
veini sluajeva bezuspjeno. Takvim se
stvarima bave samo mladi i to veinom
kolskog uzrasta.
Fenomen
ope
proirenosti
interneta stalno je prisutan u medijima,
ali naalost odnosi se na negativne
strane interneta. Tirani hrvatski tjednik
Nacional u jednom svom travanjskom
izdanju na naslovnici donosi natpis
Istraivanje pokazalo da u Hrvatskoj
na djecu preko interneta vreba vie
pedola nego u SAD-u. U istraivanju
koje je provela neprotna organizacija
Hrabri telefon (za pomo zlostavljanoj
djeci) glavna su pitanja bila u koje se
svrhe koristi internet i kakva su djeja
iskustva s internetom. U istraivanju
je prema pisanju tjednika obuhvaeno
ukupno 4.000 uenika osnovnih i srednjih
kola (od etvrtog do osmog razreda
osnovne te prvi i drugi razred srednje
kole). Hrabar je zakljuak autora
lanka da je istraivanje pokazalo da je
27 posto kolske djece u Hrvatskoj bilo
izloeno porukama seksualnog sadraja.
ak 10 posto vie nego djeca u SADu. Na nereprezentativnom uzorku iz
urbane sredine donesen je zakljuak
za cijelu Hrvatsku. Do cjelokupnog
izvjetaja o istraivanju nije mogue
doi, ali su u tjedniku vidljivi jo neki
interesantni podaci poput da 90%
djece iz uzorka koristi kompjuter, a
24
od njih 83% ga koristi za igranje i 66%

za surfanje. Interesantan je podatak o
56% djece koja koriste chat za zabavu i
upoznavanje novih prijatelja. Razumljiv
je cilj djece koja se koriste raunalom,
ali bi pritom puno vie panje trebalo
posvetiti njihovoj zatiti od nepodobnih
sadraja. U razvijenijim zeljama postoje
organizacije koje se bave edukacijom
roditelja i pronalaenjem nepodobnih
sadraja, a postoje i posebne aplikacije
koje djeci ograniavaju koritenje
interneta.
S pedagoke strane internet takoer
ima svoje pluseve i minuse. Poeljno je
da uenici vie samostalno rade i internet
im omoguava pronalaenje korisnih
sadraja za nastavu. No, meutim sadraji
koji su na internetu u najveoj mjeri
nisu proli nikakvu kontrolu istinitosti
i na taj se nain djeca mogu pouiti
krivim istinama. Uz to, na internetu
su vrlo prisutni i sadraji poput lektire,
seminara, pa ak i maturalnih radnji,
koji se ne koriste samo u informativne
svrhe ve kao plagijati i na taj se nain
obrazovanje srozava. Naalost, jo je
jedna negativnost interneta i njegov lo
utjecaj na pismenost korisnika. Internet
je medij u kojem je veina sadraja
napisana, a ti pisani materijali esto nisu
lektorirani i puni su nepravilnosti.
Crkva u Hrvatskoj i internet
Uz Poljsku i Irsku, Hrvatska je esto
proglaavana najkatolikijom zemljom
Europe zbog vrlo velikog utjecaja Katolike
crkve na javno miljenje. Nakon dugih
desetljea vlasti komunistikog reima,
koji je potiskivao pa i ak zabranjivao
svojim lanovima sudjelovanje u bilo
kojim vjerskim aktivnostima, Hrvati su
poetkom devedesetih godina pohrlili u
okrilje Crkve. Za taj nagli skok u broju
vjernika moemo nai nekoliko povoda.
Prvi meu njima i denitivno
najsigurniji povod je stvarna povezanost
hrvatskog naroda uz katoliku vjeru.
Kroz najraniju povijest Hrvata na ovim
prostorima moemo pratiti utjecaj
katolike crkve. Stoljeima tijekom turske
najezde prema srcu Europe Hrvatska je

smatrana predziem kranstva. Narod
je cijeli svoj ivot uredio prema godinjim
dobima i uz to vezanim poljoprivrednim
radovima, te uz velike crkvene blagdane.
U duhu vjere ljudi su primali sakramente,
ili i rasli uz crkvu, enili se i udavali,
te na kraju i umirali. Najvei moralni
utjecaj dugo je vremena imao sveenik.
Sveenici su kroz due vrijeme bili i
jedini izvor obrazovanja, budui da se
uiteljska profesija u Hrvatskoj razvila
relativno kasno, tek u drugoj polovici
19. stoljea. Nakon Drugog svjetskog
rata i prvih poratnih izbora na vlasti
su ovrsnuli komunisti, koji su voeni
idealiziranim sovjetskim uzorima ubrzo
poeli potiskivati i marginalizirati vjeru.
Biti vjernik je tijekom godina postajala
sve vie javna tajna budui da lan
Komunistike partije Jugoslavije nije
mogao biti vjernik, a opet je bilo
uvrijeeno pravilo da uspjean ovjek
moe biti samo komunist. Slomom
socijalistikih poredaka u Europi, a zatim
i proglaenjem neovisnosti Hrvatske,
nova je politika elita prigrlila Crkvu koja
je zauzvrat morala osigurati moralnu
legitimaciju nove vlasti.
Sljedei razlog kojeg moramo navesti
je Domovinski rat u razdoblju od 1991.
do 1995. godine. Pravo se zajednitvo
ljudi moe vidjeti tek u kritinim
situacijama, a ovaj je ratni konikt
to i pokazao. Vrlo se brzo isproliralo
tko sa kime ratuje, pa su tako ratovali
katolici Hrvati protiv pravoslavnih Srba.
Znai, denitivno smo imali etnikovjerski sukob. O moralnosti rata niti
jedna strana nije dvojila. Hrvati brane
svoj dom i vjeru, a Srbi samo ele svoju
otadbinu. Naalost, srpski napadi na
vjerske objekte samo su poveavali taj
jaz. Politiari su jasno pokazali to znai
biti pravi Hrvat pravi je Hrvat katolik i
pravi vjernik koji u Crkvi stoji u prvom
redu i moli Boga za pomo naalost
pravi razlozi su u veini sluajeva bili
samo politika promidba i skupljanje
bodova za sljedee izbore. Sasvim je
jasna bila i potreba ljudi okruenih
ratom da vjeruju u dobro i spas koji Bog
25
nudi. Vjerujem da se svima u pamenje

urezala slika vojnika u maskirnoj uniformi
s krunicom oko vrata. Plastine krunice,
koje svijetle u mraku, bile su sastavni dio
prvih poiljki humanitarne pomoi koja
je stigla u Hrvatsku. S tog je stajalita
jasno i stalno zajedniko pojavljivanje
tadanjeg predsjednika Franje Tumana
i kardinala Kuharia.
Po zavretku rata i povratkom
prognanih i izbjeglica, relativnom
stabilizacijom drave, utjecaj Crkve,
zaudo, nije opao. U naoj je javnosti
jo uvijek prisutno traenje legitimacije
od strane crkve. Tijekom prvih deset
godina hrvatske samostalnosti i vlasti
Hrvatske
demokratske
zajednice,
mogli smo svjedoiti izuzetnoj suradnji
vlasti i Crkve, koja je imala priliku i
mogunost komentiranja svih bitnijih
odluka Hrvatskog sabora ili Vlade. Nakon
sijeanjskih izbora 2000. godine, kada
je na vlast dola oporbena koalicija
estorke, vidljivo je zahlaenje odnosa
sa Crkvom. Denacionalizacijom imovine
Crkva je stekla znaajna sredstva,
od nekretnina do uea u raznim
fondovima.
Svaki
element
drutva
koji
vjernicima skree pozornost, poput
nekih vrsta glazbe, lmova ili interneta,
ne moe naii na odobravanje crkve.
Hrvatska je slubena crkva u velikoj
mjeri konzervativna i nije blagonaklona
prema novitetima te bismo stoga mogli
rei da internetizacija Hrvatske doprinosi
sekularizaciji hrvatskog drutva.
Slubeni stavovi Svete Stolice,
koje je formulirao nedavno preminuli
papa Ivan Pavao II., bili su za oprezno
koritenje novih tehnologija u nadi da
se vjera moe iriti i sluiti medijima
i raunalima. Katolika crkva takoer
ulazi u 21. stoljee i da bi opstala mora
prigrliti nove tehnologije, ali to ini vrlo
polagano i skeptino. Papa Ivan Pavao
II. u svojem je apostolskom pismu Brzi
razvitak o sredstvima drutvenoga
komuniciranja,
medije
i
novinare
upozorio na opasnosti od manipulacija
koje sredstva informiranja mogu initi.
Papa pie da je drutveno komuniciranje samom oveku.

dobra stvar za cijelu zajednicu i da
stalno treba usavravati mjere koje
jame pluralizam. O pitanju koritenja
interneta papa je poruio da ga i Crkva
moe i treba koristiti bez straha.
Pozvao je prije svega vjernike da
se ne plae novih tehnologija koje
nam je Bog stavio na raspolaganje
za
otkrivanje,
upotrebu
i
omoguavanja
upoznavanja
istine. Slini stavovi stoje i u
dokumentu Crkva i internet,
kojeg je Papinsko vijea za medije
izdalo u veljai 2002. godine. Za
istaknuti je internet koji pridonosi
revolucionarnim promjenama u
trgovini, obrazovanju, politici,
novinarstvu,
odnosima
meu
narodima i meu kulturama. Te
promjene ne zadiru samo u oblik
na koji osobe meusobno komuniciraju, Slika 21. Papa Ivan Pavao II. zalagao
ve i u nain na koji tumae vlastiti ivot.
se za koritenje suvremenih medija
Ve iz ovih istaknutih dijelova vidljivo je
da je katolika crkva prepoznala snani
utjecaj interneta i modernih komunikacija
u irenju evangelizacije u vremenima
sve vee nereligioznosti. Po smrti pape
Ivana Pavla II. puno je puta isticano da
se vjeto sluio medijima i internetom i
za oekivati je da se takav trend nastavi i
u budunosti. Vatikan osim televizijskog
i radijskog program ima i opsene web
stranice na kojima se mogu pronai svi
multimedijski sadraji, enciklike, odluke,
biograje i, naravno, Sveto pismo. I u
Hrvatskoj smo svjedoci da ak i manje
upe imaju svoje web stranice na kojima
objavljuju svoje aktivnosti.
Stavove sline katolikoj crkvi ima
i pravoslavna crkva. U jednom intervjuu
jeromonah Petar (sekretar Nastavnog
Komiteta Ruske Pravoslavne Crkve)
istie sljedeu misao: Sam po sebi,
Internet kao i vecina drugih tehnoloskih
dostignuca je moralno neutralan - zbog
toga sto ga neko koristi u korisne ili
stetne svrhe, ne treba imati prema
njemu negativan stav. Nadalje kae:
Sablazan i stetnost Interneta nije vise
opasna od televizije ili stampe. I reklama
u metrou moze da sablazni, stvar je u
26
Slika 19. Pristup internetu od kue najvie je zastupljen u naseljima do 100.000

stanovnika (izmeu 91 i 94%), vie je prisutan kod mukaraca (90%), u dobnoj
skupini od 35 do 44 godine starosti (92%), kod onih s mjesenim osobnim
prihodima od 4.000 do 6.000 kuna. Pristup na poslu je iznad prosjeka zastupljen
prvenstveno u Zagrebu s okolicom (42%), kod osoba s najviom naobrazbom
(53%) i osoba starih izmeu 35 i 44 godine (45%).
Slika 20. Najea svrha koritenja Interneta.

27
(ZLO)UPOTREBA INTERNETA
osljednju etvrtinu 2004. godine

Hrvatsku je preplavio novi val
oduevljenja za televizijom i internetom.
U Hrvata je zapoelo emitiranje globalno
napopularnije reality TV emisije Big
Brother. Hrvatska je tu ast dobila
kao 26 zemlja na svijetu. Globalno Big
Brother biljei strahoviti uspjeh i svugdje
izbija na vodeu poziciju gledanosti
meu televizijskim emisijama. ak je
gledaniji i od meunarodnih nogometnih
utakmica ili utakmica Lige prvaka, a tu
se radi o emisiji koja traje otprilike sat
vremena dnevno. Slinu popularnost
biljee i pratee web stranice, to je i
za oekivati jer one nude 24/7 uslugu.
Naime, dok se na televiziji moe pratiti
samo izbor dnevnih dogaaja, na internet
28
stranicama Big Brothera svaki

ponosni vlasnik raunala sa kolikotoliko stabilnom vezom na internet
(brzina i nije presudna) moe ui
u Big Brother kuu svih 24 sata
dnevno i svih 7 dana u tjednu. Za
nekoliko trenutaka i klikova miem
ulazimo u arobni voajerski svijet
reality televizije. Prema podacima
RTL telelevizije Big Brother je
u prosincu pratilo oko milijun
gledatelja svake veeri osim petkom
kada je broj gledatelja rastao i do
1,4 milijuna. Petkom je naime,
ila emisija u kojoj su se zbrajali
tjedni glasovi gledatelja o tome tko
e ostati, a tko ispasti iz emisije.
Fenomen u tome je mogunost da
svaki, obian gledatelj ima mogunost
odluivati o neijoj sudbini.
Veliki boom krajem 1980-ih donio
je ureaj za reprodukciju video zapisa.
Uskoro nakon toga, a uvjetovano
time, zapoelo je irenje VHS kamera.
Video rekorder i kamera omoguili su
pojedincima ono to su do tada mogli
vidjeti ili initi samo u kino dvoranama
ili na televiziji. Svatko je s vremenom
mogao nabaviti potrebne elektronike
ureaje i raditi vlastite video uratke.
Poetkom 1990-ih svijetom i Europom
poeo se iriti amaterski video seksualnih
sadraja. Ono to je tu interesantno je
upravo taj amaterizam koji bi ujedno
mogao oznaavati i autentinost. Ono
to bi bilo snimljeno amaterski moglo je
znaiti i svakodnevno, a ne samo neto

u domeni scenarista, redatelja i plaenih
glumaca. Razvojem digitalnih foto i video
kamera, irenjem interneta i raunalnih
web kamera, amaterski i profesionalni
seksualni sadraji zapoeli su prodor u
domove.
U Hrvatskoj smo sredinom 2004.
godine bili svjedocima velike navale na
video kasete i raunalne kompakt diskove
kada je internet portal objavio vijest da
je ukraden video uradak eksplicitnog
sadraja popularne pjevaice Severine
Vukovi. Fascinantno je koliko je tih
11 minuta kuno snimljenog materijala
uzburkalo cijelo hrvatsko drutvo.
Tjedan-dva ta je tema bila najintezivnije
okretana u svim hrvatskim medijima
i drutvima. Svoje ocjene tog sluaja
iznosili su svi, od obinih ljudi s ulice pa
sve do crkvenih dunosnika, politiara i
znanstvenika. Video materijal zapoeo
se distribuirati prvenstveno internetom
i vjerojatno je pozitivno djelovao i na
informiranost ljudi o tome to je to
internet, kao i na kasniji porast prodaje
raunala i broj minuta provedenih online.
Mogli smo svjedoiti i o tome koliko
se malo zna o internetu. Dokazano je
da se openito ne zna da je internet
decentralizirana mrea koja nema efa
koji bi jednostavno prekinuo prekida i
zaustavio dotok nepristojnih materijala.
To je dodue bio amaterski uradak, ali su
akteri bili ve otprije poznati i medijski
eksponirani. Nije zauujui interes
za dotinu snimku. No, interesantnija
je navala na internet poetkom 2005.
godine kada se u kratko vrijeme pojavilo
nekoliko potpuno amaterskih snimaka
od aktera koji su do tada bili potpuno
nepoznati javnosti. Tu dolazi do izraaja
vrijednost amaterskih snimaka koje
vie podrazumijevaju autentini stvarni
ivot. Novi su akteri bili studenti iz
jednog zagrebakog studentskog doma,
djevojka iz Pule i srednjokolke iz srpskog
Zemuna. Interesantno je demonstracija
seksualnosti koja u ovim sluajevima
dolazi od ena, koje se dokazuju kao
seksualno aktivne, kao vrioci radnje i
kao one koje imaju kontolu nad mukim
29
partnerima. Moda je tu na djelu onaj

nedenirani i novi cyberfeminizam.
Manje benigni sadraji, koji su
isto tako u domeni voajerske kulture
dananjice, pojava je i pravi procvat
reality televizije. Na mnogo satelitskih
kanala moe se tokom cijelog dana pratiti
kako policija proganja prestupnike,
kako vatrogasci gase poar, kako
forenziari istrauju mjesto zloina ili
kako medicinske ekipe saniraju i najtee
ozljede.
Postavljanjem potpuno bezopasnog
upita na Google ili nekim drugim
poznatim trailicama za pretraivanje
internetskog sadraja sa neseksualnim
pojmovima izlistavaju se pornografski
sadraji (posebice kod slika). To je esta
pojava kada se pornografski materijali
imenuju poput predmeta iz svakodnevne
upotrebe ili po pojmovima koji se esto
koriste, a sve sa ciljem dovoenja to
veeg broja posjeta njihovim stranicama.
Vei broj posjeta omoguava i vei
potencijalnu zaradu na prodaji sadraja
ili marketinkog prostora. Na internetu
se moe nai i pedolija zamotana u
legalne okvire. Primjer je recimo stranica
www.childsupermodels.com na kojoj se
poziva roditelje (Roditelji, napravite
od svoje djece supermodele i zaradite
novac!) da zarade laki novac na vlastitoj
djeci, koja naravno moraju biti lijepe
djevojice ili djeaci. Radi se o razvijenoj
internetskoj industriji temeljenoj na tome
da je, uz dozvolu i prisustvo roditelja,
posve legalno fotograrati djecu u
odjei i raznim pozama. No, moralno
gledajui nije legalno gledati fotograja
maloljetnika koji su oskudno ili izazovno
odjeveni, naminkani ili postavljeni u
izazovne poze. Pravno gledajui, roditelji
su dali dozvolu, nema golotinje, a i na
samim web stranicama je istaknuto
da nemaju veze sa seks stranicama ili
stranicama na bilo koji nain povezanim
sa seksom.
Internet je prepoznat kao jedno
od zadnjih utoita tzv. brze zarade.
Najei su to sponzorirani sadraji koji
nude potencijalnu zaradu za webmastere
(i druge) koji ih objavljuju uz esto vrlo
upitan ili nikakav sadraj za posjetitelja

koji klikne na njihove linkove. Veina
je takvih programa obiljeena kao
nekakav partnerski odnos objavljivaa
sadraja i neke tvrtke proizvoaa
sadraja koja izdvaja dio novca od
svoje zarade. Poznate su piramide, lanci
sree, programi za zaradu surfanjem i
programi za klikanje. Svi se oni temelje
na principu da korisnik klikne na link ne
bi li dobio neki, esto mizeran postotak
koji zarade tvrtke koje se bave takvim
reklamiranjem. esto se obeava da
e se taj postotak znatno povisiti ako
lan takve mree podigne svoj status
kupnjom zlatnog lanstva. Iako postoje
i ozbiljne tvrtke koje se time bave, na
takav je nain, naalost, prevareno
mnogo korisnika.
Jo su jedan problem interneta i
daileri. Takvi programi su nametnici na
korisnikom raunalu i stvaraju dodatne
novane probleme zvanjem satelitskih
telefonskih brojeva ili nekih egzotinih
zemalja. Cijena takvih poziva kree se i
po 250 kuna po satu. O veliini problem
dailera svjedoi i podatak da je hrvatski
30
T-Com u sklopu rauna za telefonske

usluge svojim korisnicima dostavio i
krai tekst o tome to su daileri i kako
ih prepoznati te sprijeiti zlouporabu.
U jesen 2004. godine Hrvatskom
se proirio jo jedan internetski
skandal kada su se novine raspisale o
internetskom dnevniku koji je pisao
zaposlenik diplomatskog predstavnitva
Hrvatske u Washingtonu. Djelatnik
se skrivao iz prola Vibbi i na blogu
(internetskom dnevniku) je pisao o
svojim vienjima diplomatskog nerada,
onaniranju uz porno internet stranice
i drugim, diplomatima neprigodnim
aktivnostima. Nakon objave postojanja
takvog dnevnika u dnevnom tisku, svi
su tekstovi maknuti s interneta.
Iz svega do sada navedenog vidljivo
je da dojam neupuenog korisnika ili
ovjeka koji se internetom nije sluio ne
moe biti pozitivan. Prijevare, skandali
i pornograja preesto su koriteni uz
termin internet, pa se pozitivne strane
zaboravljaju. U naprednijim drutvima
mnogo se sredstava troi na produkciju
korisnih mrenih sadraja i na internet
poslovanje. U Hrvatskoj postoje takvi

planovi, ali se provode sporo i uz
nedovoljno obrazovanje. U kolama se
informatika nastava jo uvijek vodi
uz starije programske pakete i nije
usmjerena na praktino.
31
BUDUNOST CYBER DRUTVA
pe je poznata nezahvalnost
teme kao to je predvianje
budunosti. Kod takvih predvianja svaki
autor riskira svoj dobar glas i upravo
se zato mnogi i ustruavaju od takvih
pretpostavki. Tijekom devedesetih i
poetkom novog stoljea tek je zaivjela
komerijalizacija interneta i njegovo
irenje u veinu
kuanstava.
U
tijeku
je
poboljavanje
brzine pristupa
informacijama
i pad cijena
informatike
tehnologije,
to omoguava
jo
vee
irenje Mree.
U
domenu
internetskih
tehnologija
sve vie ulazi
i
telefonija
te multimedijski sadraji poput glazbe
i lmova, dok edukativni sadraji
jo uvelike kaskaju i zaostaju zbog
nedostatka sredstava. Jasno je da ono
to nosi prot ima i prednost. Moemo
se nadati da emo u budunosti knjige
i drugu literaturu moi itati s vlastitog
raunala. Gledano globalno, ovjeanstvo
ima puno vie problema koji se moraju
rijeiti odmah, a tek nakon toga moe
doi do umreene utopije.
32
Kraj interneta?
Slika 24. Rezultat najrairenijeg
virusa u 2004. godini bilo je gaenje
sistema
Moe li se dogoditi kraj interneta?
Vjerojatno nitko ne moe
sa sigurnou tvrditi njegov
kraj, ali sudei prema ve
postojeim miljenjima to
je mogue zamisliti. Sa
sigurnou moemo rei da
korisnici interneta imaju sve
vee probleme s njegovim
koritenjem.
Naalost,
gotovo je nemogue ili
barem
nepreporuljivo
sluiti se internetom, a da na
raunalu nemate instaliran
barem neki antivirusni
program. Vrlo je vjerojatno
da puno korisnika uz neki
antivirusni alat ima na svojim raunalima
instalirane jo i dodatne programe za
zatitu, poput vatrozida (rewall), antidailer i anti-spyware programa. To ima
nekoliko implikacija na korisnika. Prva su
dodatni trokovi jer svaki od tih alata stoji
odreenu sumu novaca. Postoje, dodue,
i besplatne verzije takvih programa, ali
su one ograniene u svojoj uinkovitosti
i vjerojatno ne nude mogunost stalnog
osvjeavanja lokalne baze podataka o
opasnostima koje prijete. To je izuzetno

bitna stvar budui da se svakodnevno piu
novi zloudni programi koji ele pokoriti
raunala. Svaki od programa za zatitu
troi i resurse raunala, pa raunalo
radi sporije i korisnik ee mora troiti
sate na raunalu samo u svrhu njegove
zatite. Iz toga proizlazi mogua elja
korisnika da kupi novo i bre raunalo
kojemu e za takve aktivnosti trebati
manje vremena. Sigurnosni strunjaci
tvrde da bi antivirusna zatita trebala
biti poput svakodnevne higijene.
Mnoge bi se opasnosti koje donosi
internet mogle sprijeiti i edukacijom
korisnika. Ta edukacija morala bi
sadravati sve elemente, od koritenja
web preglednika, e-mail klijenata,
podeavanja
vatrozidova
(rewall),
podeavanja anti virusnih alata, koritenja
sigurnosnih postavki preglednika pa sve
do pravila ponaanja na internetu. Tu
opet dolazimo do poveanih izdataka koji
se iz kunog prorauna moraju izdvojiti
radi edukacije i za pretpostaviti je da
takav izbor nije vjerojatan.
irenjem virusa, dailera, trojanaca,
tj. upadima u sustave normalnim
korisnicim postaje sve tee ili gotovo
nemogue ostvariti radne ili neke druge
zadatke na internetu ili raunalu. Virusi
se sve vie ire ak i na mobitelima. Za
pretpostaviti je da se uslijed svih tih
dogaaja moe desiti da e nezadovoljstvo
korisnika rasti, da se moe pojaviti i
neka vrsta gaenja od stalne napetosti
i opasnosti koje prijete. Posljedica
toga moglo bi biti opadanje koritenja
interneta koje bi opet moglo voditi prema
kraju (smrti) interneta. Jednadba je
jednostavna. Manje korisnika online,
manje posjeta i klikova na reklame,
manje prihoda vlasnicima web stranica,
zatvaranje sadraja, iz tog razloga jo
manje online korisnika i na kraju - krah.
Premda je takav scenarij mogu, ipak
nije vjerojatno da e se i ostvariti.
33
ZAKLJUAK
nternet dananjice omoguava

interakciju stotinama milijuna
raunala preko svjetske mree. Internet
je platforma na kojoj funkcioniraju World
Wide Web, e-mail, instant komunikacija
i VoIP telefonija. Postao je medij za
pregled audio i video datoteka, pa ak i
za gledanje digitalne televizije.
Internet i cyber drutvo su mjesta
ili pojave koja tek dobivaju na znaaju ili
se svakim trenutkom ire i dobivaju na
teini, pa je zbog toga nemogue ispisati
neke zakljuke. Mogue je samo ispisati
neka predvianja. Postojee socioloke
teorije moraju se nadograditi za nove
dimenzije poput cyber drutva, cyber
identiteta, cyber drutvenih uloga i cyber
statusa. Ne treba u zanosu predviati
utopistiku budunost cyber drutva jer
e ono i nadalje ostati samo nadomjestak
ili eventualno dopuna stvarnom drutvu
i iskustvu koje samo realno drutvo nosi.
Vjerojatni razvoj kiborga i/ili androida tj.
humanoidne umjetne inteligencije dovest
e do daljnjih strukturalnih podjela unutar
drutva i moguih sukoba. Sigurno je
da e podjela ljudskog vremena uz
rad i slobodno vrijeme dobiti jo jednu
dimenziju koja e ulaziti u te obje sfere.
Individualnost e sve vie postajati
dominantna karakteristika drutva, a
pojedinci e sve vie kruiti u ciklusu
stvarno-virtualno.
U budunosti moemo oekivati da
e se informacije i znanje iriti internetom
uz smanjenje trokova. Ljudima e biti
34
dostupne informacije prema njihovim

eljama i i njihovom domu, to e utjecati
na neinstitucionalno kolovanje i na
dobrobit lokalne zajednice. Informirano
ovjeanstvo utjecat e na donoenje
odluka boljih za globalnu razinu. Smanjit
e se vezanost na vlastitu dravu i lokalnu
sredinu, a jaat e osjeaj pripadnosti
cijeloj planeti Zemlji.
U globalno umrenome svijetu
protirati e lokalne zajednice koje su
takoer umreene. Koritenjem mailing
lista, newsgrupa i web stranica naselja e
se bolje organizirati na dobrosusjedskoj
razini. Izolirane zajednice i pojedinci
napredovat e koritenjem dostupnog
znanja i postat e dio globalnog sela.
Ipak, internet je samo kcija,
privid. Nema stvarne temelje poput
kue u realnom svijetu. Ne postoji kao
organizacija ili kao neko superraunalo.
Internet je virtualno mjesto, ija je
osnova
meunarodni
dogovoreni
standard
za
povezivanje
sustava
umreenih raunala u globalnu mreu.
U ekonomskom smislu internet je
nemogu. Nema vlasnika, nema direktnih
uposlenika ni izravno donosi prot.
Softver koji omoguava rad interneta
uglavnom je besplatan, a odravaju ga
profesionalni ili amaterski webmasteri,
programeri i hackeri, kojima je esto
dovoljna nagrada i to to ih smatraju
arobnjacima
Mree.
Internetom
vlada duh zajednitva, kozmopolitizam,
otvorenost i demokratinost. Traga li za
specinom informacijom, moe raunati

na nesebinu pomo i kolegijalnu
podrku potpuno nepoznatih ljudi. Sve
to daje izuzetan poticaj svakom imalo
kreativnijem pojedincu. Etika interneta,
naime, nalae pomo u nevolji, te se
naprosto mora odgovoriti na neki upit.
No, zbog sve veih napada virusa i ostalih
zloupotreba moe se desiti i potpuni
krah. Virtualna kula od karata lako se
moe sruiti itekavanjem iz strujnog
kruga.
35
MALI KIBER POJMOVNIK
A.I.
android
BBS

cyber-
cyberpunk
cyberspace
cybersquatting
hacker
html
internet
IP Adresa

IRC
kibernetika
kiborg
Articial life (eng. umjetni ivot) umjetni

robotski sustav koji ispoljava karakteristike
vezane iskljuivo uz koncept ivog organizma
Bulletin Board Systems (eng. elektronska oglasna
ploa) raunalni sustav komunikacije koji se
razvija krajem 1970-ih, a djeluje kao virtualna
oglasna ploa
preks preuzet iz kibernetike koji se uobiajeno
upotrebljava u popularnoj kulturi za oznaavanje
tehnoloki orijentiranih pojmova i ideja
literarni pokret koji je 1984. zapoeo William
Gibson romanom Neuromancer dio
znanstvene fantastike u kojoj se radnja udvija u
budunosti, a likovi su esto drutveni devijanti s
naglaenom tehnolokom komponentom pokret
evoluirao u subkulturu
virtualni okoli, ujedinjuje sve vrste virtualnih
prostora
Cybersquatting je zlonamjerna upotreba imena
domene koje je slino nekoj poznatoj robnoj
marki.
u poetku (1960-ih) osoba koja se intenzivno
bavi elektronikom, 1980-ih osoba koja
neuvlateno ulazi u raunalne sustave, 1990-ih
osoba koja oslobouje informacije
eng. hyper textual markup language
svjetska mrea raunala net je sinonim
Svakom raunalu spojenom na internet
dodjeljuje se jedinstveni broj poznati internet
Protocol (IP) adresa. Ti su brojevi odreeni
blokovima koji simboliziraju drave.
internet Relay Chat komunikacija raunalima u
realnom vremenu
znanost o komunikacijskim sustavima u ivim
organizmima i strojevima, matematika analiza
protoka informacija
kibernetiki organizam, hibrid stroja i organizma,
esti motiv znanstvene fantastike
36
MUD
p2p
typosquatting
Techno-
technokultura
teledildonika
usenet

virtualna kultura
virtualna stvarnost

virtualna zajednica
VoIP

web
webmaster
www

Multi-User Domain (Dungeon i Dimension)

virtualni svijet baziran na tekstualnoj
komunikaciji izmeu uesnika
Peer to peer mree za razmjenu
multimedijalnih sadraja putem interneta
vrsta cybersquattinga, temeljena na mogunosti
da netko pogrijei prilikom ukucavanja neke web
adrese.
preks koji se obino upotrebljava u popularnoj
kulturi za oznaavanje tehnoloki orijentiranih
pojmova i ideja
ideja o kulturi snano utemeljenoj na tehnologiji
virtualni seks u virtualnom okoliu
zbir konferencijskih grupa u kojima pojedinci
mogu diskutirati, ali ne u realnom vremenu
kultura svojstvena virtualnoj zajednici
(virtual reality) svijet koji postoji samo u
kiberprostoru, podrazumijeva upotrebu suelja
pomou kojeg pojedinac ulazi u takvu stvarnost
zajednica koja postoji u kiberprostoru
eng. Voice over Internet Protocol glas preko
internet protokola, tehnika telefonije koja su
koristi pretvaranjem glasa u digitalne pakete koji
se onda alju internetskom mreom
sinonim za mreu
autor koji izrauje internet stranice
kratica od engleskog naziva World wide web
37
10
LITERATURA
Bibliografija
1. -[l33t h4x0rZ]-, Bug, broj 106, rujan 2001., str. 84-85
2. BARD, Alexander, SOEDERQVIST, Jan Netokracija : nova elita moi i ivot
poslije kapitalizma, Differo, Zagreb 2003.
3. CARI, Lucijan, Abrakadabra, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str.
16
4. CARI, Lucijan Tko to kae, Bug broj 87 veljaa 2000. str. 19
5. CASTELLS, Manuel Informacijsko doba : ekonomija, drutvo i kultura (1.
svezak: Uspon umreenog drutva), Zagreb, Golden marketing, 2000.
svezak), Zagreb, Golden marketing, 2002.
svezak: Kraj tisuljea), Zagreb, Golden marketing, 2003.
8. Cenzura uzela maha u Kini zatvoreno ak 18.000 internet cafea,
Meimurske novine, broj 479, 10.11.2004., str. 11
9. CERF, Vinton How the Internet Came to Be, The Online Users
Encyclopedia, Addison-Wesley, November 1993 (http://www.internetvalley.
com/archives/mirrors/cerf-how-inet.txt)
10. COYNE, Richard Technoromanticism, MIT Press, Cambridge, 1999.
11. Crvi, spam, napredak tehnologije..., Meimurske novine, broj 487., str. 11
12. Cyberfeminizam: (ver 1.0) (uredio Igor Markovi), Centar za enske
studije, Zagreb, 1999.
13. DRAGIEVI, Adolf Doba kiberkomunizma : visoke tehnologije i drutvene
promjene, Zagreb, Golden marketing, 2003.
14. DICK, Philip K., Blade runner Sanjaju li androidi elektrine ovce?,
Zagrebaka naklada, Zagreb, 2000.
15. Do 2006. godine nestaje internet?, Meimurske novine, broj 479,
10.11.2004., str. 11
16. DVORAK, John C., Fenomen grupnog miljenja, Bug, broj 104-105, srpanjkolovoz 2001., str. 12
17. DVORAK, John C. Pretjerivanje oko smrti PC-a, Bug broj 87 veljaa 2000.
str. 15
18. Echelon je stvarnost, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 24
19. FEATHERSTONE, Mike i BURROWS, Roger Kiberprostor, kibertijela i
cyberpunk, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
20. FRANI, Zdenko Na Internetu je budunost ve poela, Hrvatski Obzor, broj
106., 1997. str. 38-9 (http://www.tel.hr/hrvatski-obzor/broj106/franic106.
38
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
html)
GIBSON, William Neuromancer, Zagreb, Naklada Lukom, 2001.
GROOTHUIS, Douglas Dua u kiberprostoru, Zagreb, StePress, 2003.
Hacker dobio 9 godina zatvora, Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17
HARALAMBOS, M. Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1989.
HARAWAY, Donna A Cyborg Manifesto: Science, Technology, and SocialistFeminism in the Late Twentieth Century u Cyborgs and Women: The
Reinvention of Nature, New York; Routledge, 1991, pp.149-181 (http://
www.stanford.edu/dept/HPS/Haraway/CyborgManifesto.html)
Hrvatska vozi dva megabita sa svijetom, Bug, broj 44-45, srpanj-kolovoz
1996., str. 22
Izvrijeali profesore na internetu, Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17
Jo 9 internet samoubojstava, Veernji list, 06.02.2005. str 5
KULTURE interneta : virtualni prostori, stvarne povijesti i ivua tijela
(uredio Rob Schields), Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2001.
Kraj internet doba, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 24
KREI, Goran, Sukob pionira, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001.,
str. 87
MATKOVI, Hrvoje Povijest Jugoslavije: 1918. - 1991.: hrvatski pogled,
Naklada Pavii, Zagreb, 1998.
MYERS, Brad A. A Brief History of Human Computer Interaction Technology
ACM interactions. Vol. 5, no. 2, March, 1998. pp. 44-54. Carnegie Mellon
University, Pittsburgh (http://www.cs.cmu.edu/~bam)
Na internetu popis 800 homoseksualaca, Jutarnji list, broj 2419,
14.02.2005. str. 3
NENI, Iva Kultura sajber prostora, (http://www.bos.org.yu/cepit/
evolucija/html/5/sajberkultura.htm)
Novi internet crv se iri preko Googlea, Meimurske novine, 29.12.2004.
str. 17
Novi propusti u Google-ovom Desktop Search alatu, Meimurske novine,
29.12.2004. str. 17
Odijelo ini vojnika, Bug, broj 113, travanj 2002., str. 28
ORWELL, George 1984., Alfa, Zagreb, 2001.
OSTOI, Sunica i MAJCEN, Olga, Aspekti nove seksualnosti, Kontura art
magazin, broj 75., travanj 2003., str. 55-57
Osvanule nove rupe u Windowsima, Meimurske novine, broj 487., str. 11
Papa: Ne plaite se novih tehnologija, koristite Internet (http://www.
vjesnik.hr/html/2005/02/22/Clanak.asp?r=van&c=1)
Pedola u RH vie nego u SAD-u, Nacional, broj 491 od 12. travnja 2005.,
str 86-91
Prekinuto piratiziranje, Bug, broj 106, rujan 2001., str. 26
Prije 6 godina na internetu se pojavila prva poast crv, Meimurske
novine, broj 479, 10.11.2004., str. 11
Prva cyberklupa, Bug, broj 106, rujan 2001., str. 19
Returning Internet Governance to the People (http://english.ohmynews.
com/ArticleView/article_view.asp?menu=A11100&no=198177&rel_
no=1&back_url=)
RITZER, George Suvremene socioloke teorije, Globus, Zagreb, 1997.
Sankcije za cyber-kriminal, Bug, broj 106, rujan 2001., str. 30
Sigurnosni propusti u Operi, Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17
Sigurno oko, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 20
Spamer dobio devet godina zatvora, Meimurske novine, broj 479,
39
10.11.2004., str. 11
53. Student optuen za piratstvo, Meimurske novine, broj 487., str. 11
54. aljiva predizborna kampanja na internetu Meimurske novine,
29.12.2004. str. 17
55. esti dani interneta, Bug, broj 113, travanj 2002., str. 26
56. Tko je vidio moju buduu dragu?, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001.,
str. 24
57. Tko su najvei proizvoai spama, Meimurske novine, broj 487., str. 11
58. TOMI, Zorica Sajber-prostor i problemi razgranienja, Kultura, Broj
107/108, maj 2004. (http://www.zaprokul.org.yu/kultura/107uvod.html)
59. U zagrljaju Borga, Bug, broj 113, travanj 2002., str. 32
60. Uvod u istoriju sociologije (priredio Hari Elmer Barnes), Beogradski
izdavako-graki zavod, Beograd 1982.
61. VIRKES, Davor Multimedija za slijepe, MAGISTARSKI RAD, Zagreb, 2004.
godina (http://www.savez-slijepih.hr/hr/strucniradovi/magisterij/davor_
virkes)
62. Welcoming the New Millennium, Amateur Computerist Vol 10 No 1 Spring/
Summer 2000.(http://www.ais.org/~jrh/acn/text/acn10-1.articles/acn101.a01.txt)
63. WIENER, Norbert God & golem, Inc., Cabridge, M.I.T. Press, 1966.
64. Zapljena krivotvorenoga softvera, Bug, broj 113, travanj 2002., str. 26
65. Zavisnost od Interneta [revizija 2.0] (http://ehtml0.tripod.com/zoi.htm)
Filmovi
1. Terminator
2. Terminator II Judgment day
3. Metropolis
4. 1984.
5. A Clockwork Orange
6. Star Trek First Contact
7. Brazil
8. Frankenstein
9. Bride of Frankenstein
10. Videodrome
11.Tetsuo
12.Johnny Mnemonic
13.Blade runner
14.Star Trek serijali The next generation i Voyager
15.Star Trek: First contact
16.Bicentential Man
17.A.I.
18.Truman show
19.Total recall
20.Defending Our Kids: The Julie Posey Story
21.Class of 1999
22.The Net
Web izvori
1. www.cyber.webdomene.info Cyber drutvo
2. http://www.imdb.com Internet Movie Data Base
3. http://www.veritas.com.hr/dokumenti/crkva_i_internet.php - Crkva i
40
Internet - Dokument Papinskog vijea za medije

4. http://www.veritas.com.hr/panorama/vatikan_potice_crkvu_dpikim.php Vatikan potie Crkvu da prihvati internet kreativno i mudro
5. http://www.glas-koncila.hr/rubrike_komentar.html?broj_ID=1290 - Javna
ljubav Crkve i interneta (Rafael Rimi)
6. http://www.skac.hr/dopisivanja/internet,%20globalizacija.htm ulomak iz
dopisivanja vjernika i sveenika u vezi interneta i globalizacije
7. http://www.zupa-astepinca-kc.hr/vijesti/v_svijet.html - lanci Internet kao
novo sredstvo evangelizacije i Ivan Pavao II. prvi papa informatike ere
8. http://selcom.hr/info/1/tmp.php?go=020 lanak Vatikan upozorio na
opasnosti ispovijedi na internetu
9. http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/ointernetu.html - Sam po sebi
internet je moralno neutralan intervju sa jeromonahom Petrom
10. http://podrska.iskon.hr/vodic/index.php3?id=467 Kako prijaviti
zloupotrebu internet servisa?
11. http://www.pf.unze.ba/seminarski/Pravila%20ponasanja%20na%20interne
tu%20-%20Nettiquette%20(Pripoljac%20Alem).pdf Pravila ponaanja na
internetu Nettiquette
12. http://www.mppv.hr/userdocsimages/Plan%20razvoja.pdf
13. http://www.ief.hr/hr/novaetnograja/Poster.pdf 14. http://personal.unizd.hr/~bdadic/duh - ovjekov duh pred izazovom
tehnike (Borislav Dadi)
15. http://www.mediaonline.ba/mediaupit/arhiva/pdf/2000/mnbr51bh.pdf
16. http://www.carnet.hr/casopis/18/Clanci/1 - Novi izborni kolegiji vezani uz
internet
17. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=3&gl=200411100000003&sid=&jezik
=1 Hrvatska Vlada pokrenula je novi projekt web portal www.otvorenavrata.hr
18. http://www.psihologija.ims.hr/rezultati.htm - Istraivanje o internet
ovisnosti
19. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=405&akcija= 20. http://www.lmski.net/vijesti.php?kat=2&idn=798 Sluaj pedolija Pete Townshend
21. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=477&sid=&akcija=&jezik=1
23.
- Pedolija
22. http://www.gay
27. http://www.startbih.info/broj/print.asp?br=117&print_tekst=erotika.htm
Art & sex: U virtualnom svijetu
28. http://www.corner.hr/it/insider.asp?id=394 Pedolija na internetu
29. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=168&gl=200404290000001&sid=&jezi
k=1
30. http://www.mzos.hr/default.asp?gl=200404300000001
31. http://www.julieposey.com/live.htm - Self Exploitation with Live Video
Broadcasts (Julie Posey)
32. http://www.julieposey.com/dates.htm - Personal Ads, Singles, and Cyber
Dates (Julie Posey)
33. http://www.julieposey.com/models.htm - The Teen Model Web Sites:
Modeling or Exploitation? (Julie Posey)
34. http://www.julieposey.com/crimeghter.htm - The Cyber Crime Fighter
35. http://www.csi.ba/modules.php?op=modload&name=News&le=article&sid
41
=342 Teenageri sve vie slobodno koriste internet

36. http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/142038/index.do Nisam sumnjala ni kad me upitao za grudnjak (Jolanda Rak ajn)
37. http://www.vjesnik.com/html/2002/11/24/ClanakTx.asp?r=tem&c=3 Od
strastvenog matanja do izopaene nastranosti
38. http://www.vjesnik.com/html/2001/10/07/ClanakTx.asp?r=unu&c=11
Korisnici pedolskih sadraja obrazovani su ljudi pa i drutveno ugledne
osobe
39. http://www.vjesnik.hr/pdf/2002%5C11%5C18%5C03A3.PDF
40. http://www.bhdani.com/arhiva/187/t18705.shtml - Pa zar ja nemam
pravo tui svoju enu?
41. http://www.plivazdravlje.hr/
?section=arhiva&acat=x&cat=x&id=921&show=1 Spolne nastranosti na
zvoniku splitske katedrale
42. http://www.crowmagazine.com/cultstereoh.htm - Mediji se prema enama
ponaaju kao prema maloumnim glupaama!
43. http://www.gfk.hr/press/internet4.htm - internet - jo uvijek usporen!!
44. http://www.gfk.hr/press/internet3.htm - Internet usporava!!
45. http://www.gfk.hr/press/internet2.htm 46. http://www.gfk.hr/press/internet.htm - Internet ide dalje
47. http://www.vecernji-list.hr/newsroom/blackchronicle/16743/index.do Osam Hrvata raspaavalo pedolske snimke na netu (Andreja Kasani)
48. http://www.gfk.hr/press/vjera.htm - Kako se opredjeljujemo prema vjeri?
49. http://www.gfk.hr/press/hrnet.htm - HR internet: u etiri mjeseca 2002.
godine oko 100 000 novih netovaca
50. http://www.gfk.hr/press/radio.htm - Dobri stari radio!
51. http://www.gfk.hr/istrazivanja/net_hrv.htm - Koritenje interneta u
Hrvatskoj
52. http://www.zarez.hr/116/animal2.htm - Bestijalne pornjave i erotske
zoolije (Suzana Marjani)
53. http://www.gfk.hr/istrazivanja/tranzicija2000.htm - Tranzicija i stvarnost
54. http://uk.news.yahoo.com/041122/325/f741r.html - Reality TV hots up
with sex videos
55. http://www.cert.hr/text/hr/top20_hr.html?lang=hr Dvadeset
najkritinijih sigurnosnih ranjivosti (prema konsenzusu strunjaka)
56. http://www.monitor.hr Poinje balkanski reality show
57. http://www.slobodnadalmacija.hr/20041113/novosti04.asp - Smrt
interneta prijeti svijetu vie od ernobila
58. http://www.livinginternet.com - internet history, design, advanced use,
help, security, important features...
59. http://www.online.hr/_clanak.asp?id=136733 - Uspjeh u psiholokom
lijeenju parova putem interneta
60. http://www.online.hr/_clanak.asp?id=227999 - Izradite sami svoje web
stranice za samo 3 minute
61. http://www.monitor.hr/index2.php - 24.02.2005, Juer rekordan dan u
internet bankarstvu Hrvatske
62. http://www.monitor.hr/index2.php - 24.02.2005, U Njemakoj kree reality
show neogranienog trajanja
63. http://www.monitor.hr/index2.php - 25.02.2005, Dao otkaz kako bi mogao
pisati Blog
64. http://www.online.hr/_clanak.asp?id=208765 - Pokrenuta dosad najvea
operacija protiv prijevara na internetu
42
65. http://www.online.hr/_clanak.asp?id=141111 - Do kraja godine vie od

milijun korisnika interneta u Hrvatskoj
66. http://www.kottke.org - 22.02.2005, Doing kottke.org as a full-time job
67. http://www.index.hr/clanak.aspx?id=252332 - Glavni direktor Irske banke
dao ostavku zbog gledanja web-siteova pornografskog sadraja
68. http://www.index.hr/clanak.aspx?id=252332 - Internet nudi nove
mogunosti pornografskoj industriji
69. http://www.isoc.org/internet/history/cerf.shtml - A Brief History of the
Internet and Related Networks
70. http://www.24sata.hr/articles/view/1620/ - Legalna internet pedolija,
uvajte se!
71. http://www.ofm.hr/razno/crkva_i_internet.asp Crkva i internet
72. http://en.wikipedia.org/wiki/Norbert_Wiener - biograja Norberta Wienera
73. http://project.cyberpunk.ru/idb/cyber_punk.html - Cyber + Punk =
Cyberpunk
43
11
BILJEKE
1 http://project.cyberpunk.ru/idb/cyber_punk.html
2 Isto.
3 William Gibson autor je romana Neuromancer kojeg se uzima kao kamen
temeljac cyberpunka (nalovnica na slici izvor: http://images-eu.amazon.com/
images/P/0006480411.02.LZZZZZZZ.jpg )
4 http://www.bos.org.yu/cepit/evolucija/html/5/sajberkultura.htm
5 www.cyber.webdomene.info
6 Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/c/c1/NorbertWiener.jpg
7 Izvor: http://www.astrosurf.org/lombry/qsl-ham-history11.htm
8 packet switching
9 Izvor: http://som.csudh.edu/cis/lpress/history/arpamaps/
10 Izvor: http://www.sensesofcinema.com/images/directors/03/24/robo.jpg
11 Izvor: http://www.oricomtech.com/projects/7of9a.jpg
12
Izvor:
http://www.astrosurf.org/lombry/Documents/star-trek-dataandroide.jpg
13
Izvor:
http://freeweb.supereva.com/maiucchi/Alessandro/Cinema/
durante.htm?p
14 Ritzer, str. 196
15 Izvor: http://www.antville.org/img/aususs/internet.jpg
16 Isto.
17 Citat izjave: To je cijena interneta kao medija.
18 Izvor: http://www.winplanet.com/img/screenshots/mosaic1-big.gif
19 www.psihologija.ims.hr
20
Izvor:
http://archives.cnn.com/2001/TECH/internet/03/06/napster.
offshore/story.napster.clone.jpg
21 Hrvatska jo uvijek nema organizaciju lanicu premda je 2003. godine
osnovano Hrvatsko internet drutvo (HID).
22 Dobar primjer na linku: http://www.albion.com/netiquette/index.html
23
Izvor:
http://www.casa.ucl.ac.uk/martin/summer_institute/mitnick_
wanted.jpg
24 John Draper je prvi poznati telefonski haker koji je 1969. godine
modikaciranom zvidaljkom iz paketa itarica Capn Crunch omoguio besplatne
telefonske razgovore. Modicirana zvidaljka je proizvodila ton od 2600 Hz, koji je
bio standardan znak za prekid poziva na meunarodnoj telefonskoj vezi. Nakon
uporabe zvidaljke razgovor se i dalje mogao nastavljati, ali telefonski sistem vie
44
nije obraunavao cijenu razgovora. Ta se metoda ubrzo proirila, a Draper je uhien

1972. godine i u zatvoru je proveo etiri mjeseca.
25 Mark Abene je poznati telefonski haker, poznatiji pod pseudonimom Phiber
Optik. Upadao je i ruio mnoge telefonske kompanije poput Southwestern Bell,
New York Telephone, Pacic Bell, US West i Martin Marietta Electronics Information
and Missile Group. 1991. odsluio je desetomjesenu zatvorsku kaznu, a nakon
toga je do 2004. godine bio predsjednik tvrtke Crossbar Security.
26 Kevin Mitnick, poznatiji kao Condor, naosuivaniji je haker. Nakon provale
u Digital Equipment Company computer network bio je prvi haker koji se naao
na listi najtraenijih kriminalaca koju objavljuje ameriki FBI. Zbog toga je bio
godinu dana na lijeenju od njegove ovisnosti o raunalima. 1995. je ponovno
uhien zbog provale u mnoga raunala i skidanja preko 20.000 brojeva kreditnih
kartica. Zbog opasnosti koju je predstavljao dran je zatvoren etiri godine i prije
nego je osuen. Nakon priznanja osuen je na pet godina ukjuujui i vrijeme ve
provedeno u zatvoru. Osloboen je 2000. godine uz uvjet da se vie ne koristi
raunalom ili mobilnim telefonom. Tijekom njegovog zatvaranja mnoga su hakerska
udruenja provaljivala na stranice i ostavljale poruke u kojima su traili njegovo
oslobaanje.
27 Kevin Poulsen poznatiji je kao haker Dark Dante. Kako bi postao najbolji
haker, trenirao je ak i obijanje brava. Upadao je u mnoge telefonske linije, a
proslavio se kada je upao u linije radija KIIS-FM iz Los Angelesa i tada je kao 102.
sluatelj osvojio Porsche 944 S2. U ljeto 1994. godine osuen je na 51 mjesec
u zatvoru i morao je platiti 56.000 dolara odtete zbog potanskih, telefonskih i
raunalnih prijevara, pranje novca te opstruiranje pravde.
28 Vladimir Levin ruski je biokemiar koji je vodio grupu hakera u prvu mrenu
pljaku banke. Koristei laptop, on je u Londonu provalio u raunalo Citibank i
pokupio podatke s nekoliko korisnikih rauna. Nakon toga jo je 18 puta uao u
Citibank raunalo da bi prenio ukupno 3,7 miljuna dolara na raune svoje grupe u
SAD-u, Finskoj, Nizozemskoj, Njemakoj i Izraelu. Uhien je 1995. i izruen u SAD,
gdje je osuen na tri godine zatvora i odtetu od 240.015 dolara. Osuena su i
etiri lana njegove grupe. Citibank je uspjela vratiti 3,3 miljuna dolara.
29 GNU ili GNUs not Unix je pandan sustavu Unix za iju se upotrebu treba
platiti licenca.
30 Izvor: http://www.gaessu.ch/images/lan-parties/lanforce5/aussicht.jpg
31 eng. Role Playing Game via e-mail igranje uloga preko elektronike
pote
32 Izvor: http://www.stenslie.net/stahl/projects/cybersm/cybersm_pic.html
33 OSTOI, Sunica i MAJCEN, Olga Aspekti ... Intervju sa norvekim
umjetnikom Stenslie Stahlom koji je 1993. konstruirao prvo cyber seks odijelo.
34 Cyberfeminizam str. 50
35 Kiberkomunizam str. 499
36 Kiberkomunizam str. 10
37 Izvor: http://www.carnet.hr
38 ISP kratica engl. naziva Internet Service Provider davatelj internet
usluga
39 Izvor: http://www.gfk.hr/press/internet5.htm
40 Izvor: http://www.gfk.hr/press/internet5.htm
41 Pedola u RH vie nego u SAD-u, Nacional, broj 491, str 86-91
42 Isto.
43 Izvor: http://www.michaeljournal.org/images/Pape-courriel.jpg
44 http://www.vjesnik.hr/html/2005/02/22/Clanak.asp?r=van&c=1
45 Isto.
45
46 http://www.ofm.hr/razno/crkva_i_internet.asp
47 http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/ointernetu.html
48 Izvor: http://bulgaria.indymedia.org/usermedia/image/7/reality-tv.gif
49 Parents, make your child a super model and make cash! - www.
childsupermodels.com
50 Rije blog je proglaena za najpopularniju rije 2004. godine zbog sve
veeg broja internetskih dnevnika
51 Izvor: http://vil.nai.com/images/125007b.gif
52 Objanjenja pojmova u poglavlju Mali kiber pojmovnik
46

Socioloski Aspekti Cyber Drustva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Socioloski Aspekti Cyber Drustva

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Socioloski Aspekti Cyber Drustva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Zagreb, svibanj 2005.

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

nternet je zanimljiv fenomen i ljudi

cyborg i druge inaice bili prisutni samo

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

RAZVOJ POJMA CYBER

ojam cyber koriten je po prvi

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

i punk kao anarhistiki pokret mladih,

znanstvenik i bavio se istraivanjem

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

ba kao to se moe deavati u nekom

a od svemirskog nuklearnog napada

eksibilnu komunikacijsku mreu koja

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

spojena su 1969. godine na etiri

norveki i ameriki istraivaki timovi

Relay Chat (IRC) omoguava ljudima

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Slika 5. Mapa irenja ARPAneta - prosinac 1969. godine9

Slika 6. Mapa irenja ARPAneta - srpanj 1977. godine

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

SADANJOST CYBER DRUTVA

snovna postavka na kojoj

kolonizaciju. Kolonizatori su preteno

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

dok su prije samo petnaestak ili

uvjetima moderne tehnologije, prije

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

izaziva dvojoba je li Deckard iz Blade

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

PERCEPCIJA CYBER DRUTVA

Slika 11. Putokaz internet15

offmanovo shvaanje osobe

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

sebi, oni neizbjeno osjeaju da moraju

ivotu? Prvo treba izdvojiti jedan od

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

osamdesetih godina Tim Berners-Lee

Microsoft u sklopu koje je proizveden, a

Od 1988. godine do danas broj

Elementi cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

jedan prijanji medij ili komunikacijska

od 13 do 60 godina, od njih 48% ena i

Napster je bio aplikacija pomou koje su

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

zbog povrede autorskih prava. No, nije

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

zabrane radio emitiranja itd.). Od 1996.

uinkovito te esto na nekoncencionalan

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Najnovija se generacija hakera bavi

ivih igraa. Specino za gamersku

RPG via e-mail je igra glumljenja

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva