Professional Documents
Culture Documents
Kako Razumeti Omladinski Rad U Zajednici - Vanja Kalaba
Kako Razumeti Omladinski Rad U Zajednici - Vanja Kalaba
Zahvalnica
Ovom prilikom bi se elela zahvaliti svim kolegama i koleginicama omladinskim
radnicima/cama koji su nesebino pomogli pri uobliavanju publikacije;
Sneani Pupovac, Vinji Pavlovi, Aidi Musi, Sanji Glihi, Sinii Stanivuku,
Mii Sidran, Svetlani Kijevanin, Natai Mari, Milovanu Saviu i Tatjani Keelj.
Vanja Kalaba
Sadrzaj
1. Uvodna re............................................................................................................................... 3
2. Mladi kao posebna drutvena grupa i pristup mladima ................................................................ 4
2.1. Definisanje mladih ............................................................................................................ 4
2.2. Mladi kao resurs - a, ne problem ......................................................................................... 4
3. Istorijski razvoj omladinskog rada na naem podruju ................................................................. 7
4. Definisanje omladinskog rada .................................................................................................... 9
4.1. Omladinski rad ili rad sa mladima? ...................................................................................... 9
4.2. ta je omladinski rad?........................................................................................................ 9
5. Tipovi omladinskog rada ........................................................................................................ 12
5.1. Tipovi omladinskog rada prema podruju rada ..................................................................... 12
5.2. Tipovi omladinskog rada prema metodama rada .................................................................. 14
5.3. Tipovi omladinskog rada prema lokalitetu .......................................................................... 14
5.4. Tipovi omladinskog rada prema profilu praktiara omladinskog rada ...................................... 15
6. Filozofija i svrha omladinskog rada u zajednici ........................................................................... 17
6.1. Omladinski rad i vrednosti ................................................................................................ 18
6.2. Omladinski rad i socijalne vetine ...................................................................................... 19
7. Odnos omladinskog/e radnika/ce i mlade osobe ........................................................................ 20
7.1. Viestruka uloga omladinskih radnika/ca ............................................................................. 21
7.1.1. Omladinski radnici/ce kao prijatelji ............................................................................ 21
7.1.2. Omladinski/e radnici/ce kao uzori/modeli ................................................................... 21
7.1.3. Omladinski radnici/ce kao mentori/ke ....................................................................... 22
7.1.4. Omladinski/e radnici/e kao edukatori/ke .................................................................... 22
8. Pristup i metodologija u omladinskom radu .............................................................................. 24
8.1. Proces i produkt .............................................................................................................. 24
8.2. Socijalno obrazovanje ...................................................................................................... 24
8.2.1. Podela dogaaja na manje, smislene celine................................................................... 26
8.2.2. Koristiti postojee mogunosti, radije nego stvarati nove .............................................. 26
8.2.3. Iskustveno uenje.................................................................................................... 26
8.2.4. Drutveni kontekst ................................................................................................. 27
8.2.5. Uee .................................................................................................................. 27
8.3. Razvojni model programa (kurikuluma) ............................................................................. 28
9. Osnovni principi omladinskog rada ........................................................................................... 31
9.1. Centralna tema: lini i socijalni razvoj mladih ...................................................................... 31
9.2. Obaveza pripremanja mladih na uee ............................................................................... 31
9.3. Testiranje vrednosti i uverenja ........................................................................................... 32
9.4. Promovisanje prihvatanja i razumevanja drugih ................................................................... 32
10. Omladinski rad kao etika profesija ......................................................................................... 34
10.1. Etiki kodeks u omladinskom radu ................................................................................... 34
10.1.1. Etiki principi ........................................................................................................ 34
10.1.2. Profesionalni principi ............................................................................................. 35
11. Supervizija u omladinskom radu .............................................................................................. 37
12. Zatita dece i mladih kroz omladinski rad u zajednici ................................................................ 39
12.1. Uloga profesije omladinskog rada u zatiti dece i mladih ...................................................... 39
12.2. Prijavljivanje zabrinutosti/sluaja zlostavljanja.................................................................... 40
12.3. Zdravstveno-sigurnosne mere zatite ................................................................................ 40
13. Vanost omladinskog rada u postkonfliktnim podrujima .......................................................... 42
13.1. Mladi kao vani drutveni akteri u drutvenim promenama .................................................. 42
13.2. Uloga omladinskog rada u postkonflktnim podrujima ....................................................... 42
13.2.1. Konflikt menadment ili reavanje konflikta ili konflikt transformacija .......................... 43
13.2.2. Transformacija konflikta u omladinskom radu ........................................................... 43
13.2.3. Mirovno obrazovanje kroz prizmu osnovnih principa omladinskog rada ........................ 44
14. Mogunosti priznavanja zanimanja omladinski/a radnik/ca ..................................................... 47
14.1. Potreba za omladinskim radom ........................................................................................ 47
14.2. Omladinski rad kao profesija ili zanimanje ........................................................................ 49
14.2.1. Omladinski rad kao profesija ................................................................................... 49
14.2.2. Omladinski rad kao zanimanje ................................................................................ 51
14.2.3. Profesionalizacija omladinskog rada .......................................................................... 51
14.3. Obrazovanje i obuka omladinskih radnika/ca..................................................................... 53
14.4. Profesionalna asocijacija (asocijacija praktiara omladinskog rada) ........................................ 55
15. Zavrna re i pitanja za diskusiju ............................................................................................. 61
UVODNA RE
1. Uvodna RecOmladinski rad je istovremeno vrlo stara i vrlo nova delatnost. Na podruju zemalja bive Jugoslavije usled rata, te tranzicije iz socijalizma u kapitalizam, omladinski rad u ovoj formi je jo
uvek u povoju. Ovo zanimanje/profesija za mnoge je jo uvek nepoznanica, iako se kroz proteklu deceniju intenzivno radi na stvaranju okruenja za priznanje i sprovoenje omladinskog
rada na ovim prostorima. Ovo se primarno radi kroz angaovanje nevladinih organizacija,
uei po uzoru na modele iz zapadnih zemalja, ali i transformacijom postojeeg omladinskog
rada za vreme prijanjeg sistema.
Sam naziv publikacije; Kako razumeti omladinski rad ?, reflektuje trenutnu sliku o razumevanju omladinskog rada. Kada bi upitali, bilo praktiare omladinskog rada sa dugogodinjim iskustvom, same mlade ili sluajnog prolaznika sa ulice, ili pak nekog u Ministrastvu
omladine i sporta, nedvosmisleno bi dobili najrazliitije mogue odgovore na ovo pitanje,
ukljuujui i one koji ne znaju ta je to, ili one koji bi pak povezivali omladinski rad sa pionirima i omladincima iz sistema samoupravnog socijalizma. Svako od nas ima svoju interpretaciju
i razumevanje koncepta omladinskog rada. Slinu situaciju bi zatekli i u internacionalnom
kontekstu, gde je ak omladinski rad u ovoj formi daleko due prisutan. Razumeti omladinski rad nije nimalo lako, ak i u sluaju da ste, nekim udom, imali luksuz da nita drugo ne
radite, nego da 3-4 godine izuavate raznovrsne teorije o omladinskom radu. Kompleksnost
omladinskog rada lei upravo u sopstvenoj fleksibilnosti sa namerom da se u najboljoj moguoj meri odgovori na potrebe mladih, kako na individualnom nivou mlade osobe, tako i
u lokalnom kontekstu zajednice u kojoj se sprovodi program omladinskog rada. Samim tim
omladinski rad je vien kao iroka, arena lepeza raznovrsnih aktivnosti. No, ak i lepeza pored
svoje arolikosti ima mesto gde se krilca spajaju, te kada je sklopimo dobijamo jedinstvenost
- gde njena arolikost nestaje i ostaje vidljiv samo konstrukt. Isti sluaj je i sa omladinskim radom, pored svoje raznovrsnosti postoji odreena konstanta na koju se nadovezuju aktivnosti.
Da bi razumeli omladinski rad moramo da razumemo njegovu prirodu, svrhu, metodologiju
i jedinstvenost odnosa omladinskog radnika/ce sa mladom osobom, to predstavlja osnovni
konstrukt omladinskog rada.
Retki su dokumenti na naem jeziku koji objanjavaju ta omladinski rad uistinu jeste, imajui u vidu da je ovo pokuaj da se omladinski rad detaljnije opie, velika je verovatnoa da e
izazvati razliite kritike. To ujedno i jeste jedan od ciljeva, kao i to da se irem auditorijumu
priblii ova delatnost, te da se kod praktiara/ki koji se profesionalno ili na volonterskoj osnovi
bave ovim poslom, podstaknu diskusije. Ova publikacija se smatra radnim dokumentom koji
treba biti predmet diskusija, jer e se jedino na takav nain osigurati kontinuirana refleksija i
razvoj omladinskog rada.
Vanja Kalaba
B.Sc. with major in Education;
Community Youth Work
5 Svako ljudsko bie ima znaajni potencijal da bude efektivno u svakodnevnom ivotnom iskustvu u razliitim kontekstima.
Pri razvojnom pristupu koristimo postojee situacije (u datom momentu), gde je fokus na
sledeim koracima, ali ne kao neto to se treba desiti u narednih 10 godina, nego je fokus na
bliskoj budunosti kako bi se savladala izvesna situacija. Ukoliko smo mi ti koji potpomaemo
proces razvoja (facilitiramo), postavljamo osnovno pitanje; ta ova mlada osoba mora da zna
ili mora biti u stanju da uradi kako bi uspeno nastavila svoj rast i razvoj?
Sam razvoj mlade osobe se ne moe siliti, niti se moe kontrolisati, iako katkad mislimo da
moemo, ali se zavaravamo. Ono to moemo uraditi jeste da utiemo na razvoj.
7 Denstad, F. 11 pokazatelja (nacionalne) politike za mlade; Youth Forum Jeunesse
8 International child and youth care network; Aspects of developmental assesment; http://www.cyc-net.org/
today2000/today001009.html
Forum Syd Balkans Programme
rani proces razvoja vetina, sposobnosti i znanja odn. poveanja intelektualnih, fizikih, socijalnih i emocionalnih kapaciteta mladih, sagledavajui mlade u celovitosti u
odnosu na njihove individualne potrebe i u odnosu na drutvo kojeg su deo. U ovom
procesu mladi su tretirani kao aktivni uesnici gde iskazuju svoje razvojne potrebe i
planiraju svoj razvoj uz profesionalnu podrku.
2. Konstantnog poveanja pristupa razvojnim mogunostima za mlade; podrazumeva kreiranje socijalnog, ekonomskog i kulturnog okruenja u skladu sa potrebama
i pravima mladih kao i poveanje kvaliteta, dostupnosti i efikasnosti slubi za mlade9.
3. Kreiranja sigurnog i podravajueg okruenja - podrazumeva kreiranje sigurne
atmosfere gde se mladi podstiu da iskau svoja miljenja i ideje kako bi aktivno
uestvovali u svom razvoju. Mladima se omoguava da koriste postojee situacije za
uenje, pri emu se koristi uenje kroz iskustvo i reflektivna praksa, gde se pogreke
ne smatraju kao neuspesi, nego kao prilike za uenje i razvoj.
Uticaj na uenje je smanjen ukoliko jedan ili vie elemenata manjka, suprotno tome uticaj
dostie svoj maksimum kada su sva tri elementa prisutna. Cilj ovakvog uticaja jeste da se
mladi oseaju da mogu napraviti efektivnu odluku u svakom datom momentu, imajui u vidu
kratkorone i dugorone odluke. Cilj uticaja je povezan sa poveanjem unutranje discipline i
odgovorne odluke koja vodi ka odgovornim akcijama mladih.
9 Kijevanin J.; Markovi J.; (2007); Omladinski rad u Crnoj Gori; Forum MNE
6
novljenog formalnog sistema koja slui razliitim ciljnim grupama i ima odreene
saznajne ciljeve; prua obrazovanje, razvija samostalnost i neguje sistem vrednosti.
3. Informalno obrazovanje kao proces gde svaki pojedinac/ka stie stavove, vrednosne norme, vetine i znanja iz svakodnevnog iskustva iz porodice, od prijatelja, grupe
vrnjaka, medija i drugih uticajnih inilaca u svom okruenju11.
EU naglaava da svako uenje koje vodi ka poveanju zaposlenosti, linom razvoju, aktivnijem
stavu u drutvu i razumevanju savremenih evropskih vrednosti, treba vrednovati i uvaiti. Dananje drutvo je drutvo brzih i intenzivnih promena koje zahteva celoivotno uenje. Upravo
zahvaljujui svojoj fleksibinosti i mogunosti da brzo odgovori na potrebe, neformalno obrazovanje gde se ubraja i omladinski rad- igra vanu ulogu12, to predstavlja jo jedan razlog
zato se omladinskom radu treba posvetiti vie panje.
10 Lokalna politika prema mladima: Prirunik za lokalne vlasti i mlade, Sarajevo, OIA 2006
11 Akcioni plan politike za mlade u Vojvodini; Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu u partnerstvu sa
Omladinskim savetom Vojvodine; Novi Sad, mart 2005
12 Neformalno obrazovanje u Evropi-Korak ka prepoznavanju neformalnog obrazovanja u SCG, Grupa Hajde
Da, 2005 Beograd, Srbija i Crna Gora
Forum Syd Balkans Programme
4 Omladinski radnik/ca
2 Sociokulturalni/a animator/ka
3 Profesionalac/ka za omladinsku politiku
2 Sociopedagog/kinja (socijalni edukator/ka)14
Omladinski rad moe biti okarakterisan kao meavina aktivnosti koje su bazirane na slobodnom vremenu, neformalnom obrazovanju i socio-politikoj odgovornosti15. Ono to je
14 IARD; Study on the State of Young People and Youth Policy in Europe; Januar (2001)
15 Isto
Forum Syd Balkans Programme
Smit i Jangova (Smith, M.; 2000; Young, K.; 1999) pokuavaju dati uu definiciju omladinskog
rada, gde se u okviru definicije izdvajaju zajednike karakteristike i opta svrha omladinskog
rada u odnosu na specifinost razvojnog perioda - adolescencije, kao prelaznog perioda iz detinjstva u odraslo doba.
Omladinski rad je proces kreiranja okruenja gde se mladi mogu ukljuiti na dobrovoljnoj osnovi u aktivnosti koje koriste metode neformalnog obrazovanja. Omladinski rad
je planiran program obrazovanja, kreiran sa svrhom pruanja podrke mladima u procesu osamostaljivanja tako to im omladinski radnik/ca pomae u linom i socijalnom
razvoju17 kako bi postali aktivni lanovi/nice drutva kojeg su deo. Omladinski rad je:
a) komplementaran formalnom akademskom ili zanatskom obrazovanju i treningu18;
b) sprovoen od strane profesionalnih omladinskih radnika/ca i volontera
Kao to je prethodno reeno, na naem podruju jo nije definisano ta je omladinski rad.
Prvenstveno se mora identifikovati koji sve tipovi omladinskog rada postoje i koje su to zajednike karakteristike kako bi kreirali definiciju koja je usko specifina za nau zemlju.
OSNOVNE KARAKTERISTKE OMLADINSKOG RADA
2 Tretira mlade kao partnere, odnosno mlade kao svoju ciljnu grupu, nikako ne kao
klijente, uenike/ce i pacijente/kinje
3 Prua podrku mladima da razviju vlastiti sistem vrednosti i socijalne vetine kako bi
2
3
2
3
2
17 Young K.; (1999); Art of Youth Work; Russel House Publishing Ltd; UK
18 Smith, M. (2001) Definition, Tradition and Change in Youth Work. Encyclopedia of Informal Education.
Forum Syd Balkans Programme
11
U prethodnom poglavlju usprkos svim razliitostima omladinskog rada pokuali smo dati definiciju omladinskog rada koja predstavlja zajedniki imenilac. Sledei korak ka razumevanju
omladinskog rada jeste prepoznavanje da imamo razliite tipove omladinskog rada i pokuavanje svrstavanja istih u odreene kategorije. Omladinski rad je uoblien istorijskim, politikim,
socijalnim i ekonomskim faktorima, te otuda i znaajne razlike u prirodi, strukturi i fokusu
omladinskog rada u razliitim zemljama. Razliiti tipovi omladinskog rada su nastali kao odgovor i mogue reenje na odreenu problematiku ili su pak bili noeni nekom ideologijom.
Postoje razni pokuaji da se klasifikuju tipovi/modeli ili pak tradicije omladinskog rada, te do
danas ne postoji jedna usvojena jasna podela omladinskog rada. Jedan od poslednjih pokuaja
sistematizacije tipova je napravljen u ve pomenutoj studiji Evropske komisije i Saveta Evrope; Socio-ekonomski domaaj omladinskog rada u Evropi; u kojoj se naglaavaju sledei
tipovi/modeli:
13
linog razvoja. Uobiajeni oblici individualnog rada su sastanci jedan na jedan, sesije
savetovanja ili mentorstva, gde se stavlja fokus na osobu i njegove/njene line potrebe.
2. Grupni rad - predstavlja metodu gde nekolicina ljudi radi zajedno u grupi sa ciljem
uenja, gde sami/e lanovi/ce ili voditelj/ka obezbeuju uslove za uenje. (radionice,
treninzi...)
3. Razvoj zajednice predstavlja metodu koja unutar zajednice povezuje, osnauje i
obrazuje pojedince/ke, grupe i institucije da rade zajedno na osnovu zajednikog cilja
i potreba, kako bi se postigla vea efektivnost i bolji rezultati20. Razvoj zajednice je
kolektivna akcija koja se bavi razliitim pitanjima koja imaju uticaj na ivot pojedinca,
grupe i zejednice.
Svaka od predstavljenih metoda je pogodna za odreenu situaciju i postizanje odreenog cilja,
te se ni jedna ne sme zanemariti i zaboraviti u omladinskom radu. Koriste se razliite metode
da bi se dostigao odreeni cilj kao i da bi se odgovorilo na potrebe odreene grupe, zajednice
ili pojedinca. Vanost lei ne samo u odabiru odgovarajue metode, nego i u dobrom planiranju i sprovoenju programa21.
1. Rad na ulici (eng. street work), predstavlja omladinski rad izvan omladinskih klubo-
va i organizacija. Ovakav vid rada je vrlo prihvatljiv za sredine gde mladi ne ele da
budu direktno ukljueni u odreene aktivnosti u klubu, za one mlade koji se iz raznih
razloga ne oseaju prijatno u klubu (marginalizovane grupe), te ukoliko klub ne postoji
ili je suvie udaljen od ciljne grupe. Ovde pronalazimo jednu vrlo bitnu stvar, a to je da
manjak prostora ne mora odmah da znai i manjak aktivnosti. Trebamo imati u vidu,
da trenutno na naim prostorima veina omladinskih organizacija koje se bave pitanji-
20 M. Taylor (2005) Draft European portfolio for youth workers and youth leaders working in the context of
non-formal education, Brussels, Council of Europe
21 Radi, D.,(2005); Tipovi omladinskog rada i njihova primenjivost u balkanskom kontekstu;
14
ma mladih, ima problem sa prostorom i samim tim ovakav vid rada moe biti veoma
prihvatljiv.22
Pod tipom omladinskog rada na ulici imamo jos dve (2) vrste omladinskog rada:
2. Klupski omladinski rad - Klubovi ili centri se mogu nalaziti u gradskim i seoskim
sredinama, kao i u okviru nevladinih organizacija, crkvi, mesnih zajednica, kola itd.
Boravei u klubu, mladi prisustvuju odreenim specijalizovanim radionicama, gde se
fokusira na lini i socijalni razvoj kroz socijalno obrazovanje i na odreene vetine, npr.
komunikacija, organizacija nekog dogaaja i sl. Ujedno, mladi svoje slobodno vreme
provode u klubu druei se i igrajui razliite drutvene igre kao to je stoni fudbal,
monopol i sl.23
1. Intuitivni omladinski rad (eng. Organic Youth Work) koji je iniciran i sprovoen od
strane ljudi koji nisu profesionalno obrazovani, te koriste metode na osnovu principa
zdravorazumskog delanja i iskustva.
2. Omladinski rad koji je baziran na pokretu (eng. Movement based Youth Work)
koji ima jaku i eksplicitnu povezanost sa drutvenim pokretima poput izviaa, crkve
ili politikih pokreta.
3. Profesionalni omladinski rad; voen od strane ljudi ije zanimanje jeste vezano za
omladinski rad24.Vano je naglasiti da se profesionalni omladinski rad vezuje za samu
prirodu profesionalnog odnosa izmeu omladinskih radnika/ca i mladih, kao i potovanje osnovnih principa, metodologije, vrednosti i etike omladinskog rada, te primenjivanja reflektivne prakse, a ne nunost vezivanja za formalno obrazovanje. Profesionalnim
omladinskim radom se mogu baviti osobe koje su stekle potrebne kvalifikacije (razliitih nivoa) za omladinski rad kroz formalno ili neformalno obrazovanje.
22 Lazi, M. (2005); Tipovi omladinskog rada i njihova primenjivost u Balkanskom kontekstu; Esej; Dodiplomski studij; Razvojni omladinski rad u zajednici.
23 Isto
24 Nonviolence and Youth work practice in Australia, Graeme Robert Stuart, Theses submitted for degree of
Doctor of Philosophy, 2003
Forum Syd Balkans Programme
15
U ovom poglavlju smo naveli tipove omladinskog rada i uvideli svu njegovu kompleksnost i irinu. Ova publikacija e se primarno baviti profesionalnim vannastavnim
omladinskim radom (omladinskim radom koji je baziran na socijalnom obrazovanju).
Odreene karakteristike ovog tipa se takoe odnose i na druge navedene tipove omladinskog rada, ali ipak ne na sve, tako da se ovom prilikom ograujemo.
Kada kaemo profesionalni vannastavni omladinski rad (omladinski rad baziran na socijalnom obrazovanju), onda govorimo o omladinskom radu koji:
16
6. Filozofija i Svrha
Omladinskog Rada u Zajednici
Ukoliko omladinski rad opiemo samo kroz osnovne principe, metode i aktivnosti, mala je
verovatnoa da emo uistinu shvatiti samu prirodu i razloge zato je omladinski rad potreban,
te koji uinak omladinski rad ima na ivote mladih i zajednici. Jedinstvenost omladinskog rada
se moe predoiti samo kroz razumevanje njegove svrhe i prirode.
Omladinski radnici/ce se ciljano i namenski ukljuuju u ivot mladih u njihovom specifinom
razvojnom periodu-adolescenciji. To bi nadalje znailo da se omladinski rad ne bavi mladima
zato to postoji uverenje da su mladi problematini, pa se trebaju sprovesti vaspitne mere
kroz aktivnosti omladinskog rada. Filozofija na kojoj poiva omladinski rad jeste da se mladi
nalaze u adolescenciji kao specifinom razvojnom periodu, gde im je potrebna podrka u fazi
njihovog razvoja jer se nalaze na prekretnici ivota, iz detinjstva u odraslo doba. Sam proces
nosi sa sobom kompleksne promene i mnogobrojne zahteve koje mladi treba da ispune da
bi se postigla samostalnost i odraslost, te iz te perspektive omladinski/e radnici/ce pristupaju
mladima i rade sa njima.
Iako kaemo da je primarni fokus omladinskog rada razvijanje potencijala mladih, pre nego
smanjenje rizinih ponaanja, moramo imati na umu da se mladi esto nau u rizinim situacijama. U skladu sa tim, omladinski rad ima holistiki pristup, pre nego jednodimenzionalni
sa fokusom na jedno specifino ponaanje, npr. konzumiranje psihoaktivnih supstanci ili nasilje, kraa25.Omladinski rad podrava mlade u razvijanju vlastitih sistema vrednosti i socijalnih vetina kako bi se mladima pomoglo da donose informisane odluke, izbegavaju rizina
ponaanja, preuzmu odgovornost za vlastiti stil ivota, te da konstruktivno doprinesu razvoju
drutva kojeg su deo.
Iz ovoga vidimo da ne moemo sagledavati, razvijati potencijale i pruati podrku mladima
izvan konteksta drutva, jer pojedinac/ka jeste deo zajednice kao to su to i problemi sa kojima
se mladi susreu, te im tako treba i pristupiti i razumeti ih.26
Mladi
2
3
2
17
Kako bi mlade osposobili da imaju svoj glas, uticaj i mesto u drutvu, pored identiteta i vrednosti, lini i socijalni razvoj unutar omladinskog rada se fokusira i na druge gore navedene
aspekte. U ivotu svaka naa verbalizacija i delovanje je podlono kritici drugih, tako da je
vrlo bitno da mladi razviju socijalne vetine kako bi mogli da daju obrazloenje i da zastupaju
svoje stavove i delovanje, te tako istinski postanu samostalni/e, autentini/e pojednici/ke u
drutvu.
U ovom poglavlju emo objasniti ta se podrazumeva pod pojmom socijalnih vetina i kako
se one stiu.
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), socijalne vetine su sposobnosti prilagoavanja i pozitivnog ponaanja koje omoguuju osobama da se uspeno nose sa zahtevima i
izazovima koje pred njih postavlja ivot svakoga dana.
Socijalne vetine predstavljaju socijalno prihvatljiva, nauena ponaanja, koja omoguavaju
pojedincu/ki da ostvaruje interakciju s drugima na nain koji dovodi do ispunjavanja svojih
potreba, prava i elja, bez naruavanja prava drugih osoba. Tekoe u ostvarivanju pozitivnih
socijalnih odnosa sa vrnjacima i okolinom esto su posledica ispoljavanja socijalno nepoeljnih oblika ponaanja, odnosno deficita odgovarajuih socijalnih vetina. Sa razvijanjem
socijalnih vetina mladi mogu da izbegnu potencijalna rizina ponaanja, npr; podizanjem
samopouzdanja mlada osoba moe lake da se odupre pritisku vrnjaka/kinja, komunikacijske
vetine mogu da vode do smanjenja nesporazuma, a samim tim i konflikata, upravljanje emocijama moe da vodi do kontrolisanja besa, pre nego iskazivanja besa u fizikom obliku.
Prema Haskinsu (Huskins, J., 1999) imamo deset (10) standardizovanih vetina, koje predstavljaju osnovu procenjivanja napretka mlade osobe u omladinskom radu:
Socijalne vetine se poinju sticati u detinjstvu-spontano, metodom imitacije i metodom pokuaja i pogreaka. Kasnije, socijalne vetine se utvruju ili menjaju kroz interakciju s ostalim
pojedincima/kama i grupama (vrnjacima/kinjama, kola, radna sredina itd.) i irim socijalnim
okruenjem. (Staub, 1988.) gde se svakako ubraja okruenje unutar omladinskog rada30.
U kontekstu omladinskog rada, neke od navedenih vetina mladi e stei prirodno u grupnom
okruenju, sa ili bez podrke omladinskog/e radnika/ce, ali isto tako postoje svesno planirane
aktivnosti koje su fokusirane na sticanje specifinih socijalnih vetina. Usvajanje socijalnih vetina se ostvaruje kroz primenu razliitih tehnika i metoda; individualni rad, grupni rad, razne
igre, igranje uloga, opaanje, modeliranje, koritenje postojee situacije i primenjivanje nauenog u svakodnevnim situacijama, pruanje konstruktivne povratne informacije mladoj osobi.
29 Huskins, J (1996) ; Quality work with young people
30 panja, S. , Interna skripta za predavanja, Liderstvo i razvojni omladinski rad; Forum Syd Balkans Programme
Forum Syd Balkans Programme
19
Odnos omladinskog radnika/ce i mlade osobe naziva se srcem omladinskog rada, te je vien
kao najznaajniji alat u ovom procesu, ali i najtei za definisati. Odnos omladinskih radnika/ca
i mladih baziran je na prihvatanju i vrednovanju mladih, iskrenosti, potovanju, poverljivosti,
poverenju i reciprocitetu31.
Omladinski/e radnici/ce moraju biti sposobni, te na njima lei odgovornost da iniciraju, razviju i odre dugorone odnose sa mladima koji e motivisati mlade da razviju kritiko miljenje,
reflektivan pristup i preispitivanje svojih delovanja, vrednosti i identiteta, kao preduslova za
moralnu dispoziciju. Samim tim se dokazuje mladima da je odnos sa odraslima sa ovakvim
karakterstikama mogu, jer su u veini sluajeva imali iskustva da razviju ovakve odnose samo
sa vrnjacima/kinjama.
esto se govori o razliitim metodama za osnaivanje mladih, ali sama metoda ili tematika
nije u fokusu. U osnovi lei odnos koji je pokreta procesa razvoja i osnaivanja mladih. Mi
moemo sa mladima da radimo kroz kreativne radionice, sport, ekoloke programe, ali odnos
predstavlja bazu na kojoj je omladinski rad izgraen i uz pomo kojeg ostvarujemo ciljeve
omladinskog rada.
Veliki akcenat je stavljen na odnos iz nekoliko razloga; jedan od njih je verovanje da se lini i
socijalni razvoj moe stei samo kroz odnos, jer predstavlja bazu i sigurno okruenje gde mladi
mogu preispitivati sebe i druge, svoj identitet, vrednosti, line odnose sa drugima kao i svoje
mesto u drutvu/zajednici. Drugi razlog je smatranje da ukljuivanje mladih u proces moralne
filozofije ne znai uklapanje mladih u odreeni set vrednosti ili ponaanja, nego osnaivanje
mladih da se razviju u autentine pojednice/ke. Omladinski rad se bavi mladima na osnovu
njihovih potreba, onim to su njima gorua pitanja i problemi, te iz tog razloga omladinski
rad nema strogo definisane programe nego mora biti zasnovan na individualnom holistikom
pristupu koji je mogu kroz odnos, to nadalje ne znai da omladinski rad nema isplanirane
programe i ciljeve, nego da su fleksibilni i prilagoeni pojedincima/kama.
Gledajui iz praktiarskog ugla, namee se pitanje odakle i kako poeti, kako uopte prii mladima i na kraju izgraditi takav odnos? Inicijelno, mladi se ne ukljuuju u omladinski rad zato
to svesno ele da izgrade odnos ili zato to znaju ta je socijalno obrazovanje, oni su privueni
razliitim aktivnostima (odbojka, stoni tenis, grafiti, skejteri.itd) koje su im ponuene kroz
omladinski rad, kao i to to moe biti omladinski klub otvorenog tipa, gde mogu da dou da
provode svoje slobodno vreme i da steknu nove prijatelje. Ovakav tip omladinskog rada kao
to smo ve pomenuli u poglavlju 5 Tipovi omladinskog rada predstavlja omladinski rad baziran na slobodnom vremenu, koji upravo predstavlja prvu stepenicu ka ukljuivanju mladih
u omladinski rad baziran na socijalnom obrazovanju. Uskoro, mladi uoavaju da u omladinskom radu postoji mnogo vie nego to su to na samom poetku mislili; stiu nove vetine,
sposobnosti, spoznaju sebe i druge iz drugaijeg ugla, te doivljavaju omladinskog/u radnika/
cu kao znaajnu odraslu osobu u koju imaju poverenja i dozvoljavaju im da imaju odreeni
uticaj na njihov razvoj.
Ono po emu se odnos omladinskog/e radnika/ce sa mladima razlikuje od ostalih profesija
koji rade sa mladima jeste to je ovaj odnos baziran na volonterskoj osnovi i zato to je ravnopravan i fokusiran na mlade. Omladinski radnici pristupaju mladima kao mladima, a ne kao
uenicima, klijentima ili pacijentima. Mladi ne mogu da biraju svoje roditelje ili profesore
31 Young, K: (1999); Art of Youth Work; Russell House Publishing Ltd. UK
20
u koli, ali u omladinskom radu oni sami biraju da budu ukljueni zato to prepoznaju da
zadovoljavaju svoje line potrebe iz tog odnosa, jer je pristup koncipiran na individualnom
holistikom pristupu i volonterskoj osnovi, odnosno, mladi rade na onom to ele da rade i
koja je njihova gorua potreba.
7.1. Visestruka
Uloga Omladinskih Radnika/ca
Jangova (Young, K., 1999) navodi da omladinski radnici imaju viestruku ulogu te su od
strane mladih vieni kao uzori, mentori/ke i prijatelji/ce, gde se jo pored navedenog dodaje
i uloga edukatora/ki.
21
radnik/ca ujedno ima i ulogu edukatora/ke. Omladinski/a radnik/ca esto provodi razliite
treninge, radionice sa ciljem sticanja vanih drutvenih stavova i vrednosti ali i specifinih
znanja i vetina poput poznavanja ljudskih prava, upravljanje projektima, osposobljavanje za
rad na raunaru, komunikacijske vetine, kako napisati svoju poslovnu biografiju ili kako se
ponaati na razgovoru za posao, to ga/je bez sumnje ini edukatorom/kom.
Kroz omladinski rad mladi se podravaju primarno zato to se veruje da mladi imaju
potencijale, vetine i odreene ekspertize, stoga omladinski/e radnici/e ue od mladih
kao to mladi ue od omladinskih radnika/ca. Vrlo je bitno naglasiti i biti iskren da mi,
kao omadinski/e radnici/ce nismo eksperti u svemu i da neke stvari ne znamo. Tako npr.
ukoliko radimo neki video projekt sa mladima, velika je verovatnoa da emo nauiti
neto od mladih u pogledu editovanja filma. Samim tim pridajemo mladima vanost,
ime im se podie samopouzdanje jer i oni ue nas odrasle o neemu.
(Young, K. 1999)
Forum Syd Balkans Programme
23
PRISTUP I METODOLOGIJA
8. Pristup i Metodologija
u Omladinskom Radu
8.1. Proces i Produkt
Pristup omladinskog rada koji je baziran na gore predstavljenoj filozofiji, predstavlja proces koji
zahteva vreme, poverenje, potovanje i sigurnost, te kroz koji mladi postiu lini i socijalni razvoj.
Omladinski rad je obrazovnog karaktera, to nije aktivnost koja ima krute i rigidne programe i
stroge zacrtane ciljeve drutveno poeljnog ponaanja. Omladinski rad predstavlja niz procesa
koji moraju konstantno da se procenjuju kako bi odgovorili na potrebe razliitih pojedinaca/
ki, situacija i okolnosti. Obrazovanje samo po sebi je oslobaajue iskustvo koje podrava
reflektivno ponaanje, rast i razvoj, zdravlje, razvijanje pojedinaca/ki i podravanje njihovog
uea u drutvu. Namera omladinskog rada je da oslobodi mlade, te da ih podri u tome
da postanu autentini/e pojedinci/ke sa ispunjenim svojim kapacitetima, a ne da ih stavi u
ustaljene drutvene okvire. Procesi unutar omladinskog rada su reflektivne vebe koje omoguavaju mladima da:
2 ue iz iskustva
3 razvijaju svoje kapacitete kritikog miljenja
1 budu ukljueni/e u kontinuirani proces samoreflektovanja kroz koji se preispituju,
spoznaju i razvijaju (Young, K.; 1999.)
U praktinom smislu to znai da se pri obavljanju odreenih zadataka, ne stavlja fokus samo
na zadatak, njegovo izvrenje- tj. produkt, nego se uspostavlja veza i sa nainom KAKO i
svrhom ZATO se zadatak obavlja. U ovom procesu u fokusu je pojedinac/ka, zajednica,
ali i iri drutveni kontekst. Ovakav model tei da usmeri panju na procese koji razotkrivaju
pretpostavke, nedoslednosti i omoguavaju dublje razumevanje i svrsishodno ponaanje kao
odgovor. Produkt je dakle rezultat procesa, koji u radu sa mladima takoe ne smemo zaboraviti. Vano je da mladi vide produkte svog rada jer utie na njihovu motivaciju, samopouzdanje,
te im prua dokaz da mogu promeniti neto. U idealnoj situaciji govorimo o balansu procesa i produkta, odnosno da su mladi uili kroz proces i da su uspeno obavili neki zadatak.
No, u praksi to nije uvek tako. Ilustracije radi, uzimimo primer da mladi organizuju izlobu
fotografija. Usled neiskustva, velika je verovatnoa da sam produkt odn. sama izloba nee
biti perfektno uraena kao da je organizuje neki profesionalac/ka. Imae verovatno odreene
propuste (npr. mladi mogu zaboraviti da obaveste medije, ili pozovu neke vane ljude, pogree
u finansijskom proraunu itd), no gledajui kroz prizmu omladinskog rada to nee biti vieno
kao neuspeh, jer su mladi kroz proces i reflektovanje stekli odreena znanja, vetine, nauili
lekcije za sledei put kao to su i uspeli da obave niz kompleksnih zadataka kako bi se organizovala izloba.
PRISTUP I METODOLOGIJA
Osea
ja
Znan
ji
pr
m edsta
za rotivacivlja
ad ju
lja
stav or
predza izb se
e
u
baz ta raditi
predstavlja
praktine
metode
za rad
Vetine
Slika 1. Okvir za znanja, vetine i oseanja (Smith, M.; Creators not Consumers)
Postavljanje cilja
U ovome delu se znanja, oseaji i vetine koriste za sticanje novih znanja i iskustava
Evaluacija
Po Smitu (Smith. M.; 1982) uloga omladinskog/ce radnika/ce pri primeni socijalnog obrazovanja u praksi je da:
1. Pokuaju podeliti dogaaj na manje, smislene celine
2. Koriste postojee mogunosti, radije nego da stvaraju nove
3. Primenjuju iskustveno uenje
4. Stave rad u drutveni kontekst
5. Uestvuju;
37 Smith, M. ; (1982); Creators not consumers; Rediscovering social education 2e, Leicester: National Association of Youth Clubs.
Forum Syd Balkans Programme
25
PRISTUP I METODOLOGIJA
26
PRISTUP I METODOLOGIJA
1
Iskustvo
Testiranje Koncepta
u Praksi
Opservacija i
Reflektovanje
Formiranje Apstraktnog
Koncepta
Iako je testiranje koncepta u praksi stavljena kao etvrta-zadnja faza, uenje ne zavrava ovde.
Kroz testiranje koncepata u praksi stiu se nova iskustva, koja generiu nove cikluse. Ujedno,
iskustvo mlade osobe ne mora nuno biti dogaaj koji su oni iskusili i doiveli to mogu biti
informacije ili odreene ideje. U svakom sluaju, mlada osoba se suoava sa novom situacijom,
gde kroz proces reflektovanja i analiziranja stie razumevanje koje kasnije utie na njihove
budue akcije.
8.2.4. Drustveni
kontekst
- 8.2.5. Ucesce
U omladinskom radu postoje etiri (4) participativna stila rada s mladima, koja se primenjuju
u zavisnosti od toga na kom stepenu se nalazi razvoj grupe mladih, odnosno na kom stepenu
se nalaze njihove kompetencije:
1. Prianje - davanje direktnih naredbi
2. Uveravanje - pokuaj uveravanja mladih u vlastite ideje i zamisli
3. Uestvovanje - omladinski radnik/ca i mladi zajedno donose odluke
4. Posmatranje - mladi ljudi rade sve sami, omladinski radnici/ce ne interveniu38
U zavisnosti od stila uea, omladinski/a radnik/ca ima vie ili manje uticaja na doneene
odluke unutar grupe mladih. Nekada, iako uoimo da mladi donose neku pogrenu odlu38 Smith, M. ; (1982); Creators not consumers; Rediscovering social education 2e, Leicester: National Association of Youth Clubs.
Forum Syd Balkans Programme
27
PRISTUP I METODOLOGIJA
ku, trebamo ih pustiti jer to je njihova odluka i treba da snose odgovornost za nju. Greka
ne mora nuno biti negativno iskustvo. Moe biti vredno iskustvo iz kojeg e mladi mnogo
nauiti putem iskustvenog uenja. Sa druge strane, ovo ne moe biti opte pravilo, dunost
omladinskog/e radnika/ce je da proceni i predvidi mogue ishode. Ukoliko je procena da pogrena odluka moe biti negativna za razvoj mladih, omladinski/a radnik/ca se treba umeati te
pomoi mladima da preispitaju svoju odluku. Omladinski/a radnik/ca treba da prui potrebne
informacije mladima kako bi mladi mogli da donesu informisane odluke.
njihovog razvoja, te kako se ove uloge menjaju i kako se mladi mogu osnaiti za dalji
napredak
6 ta mladi mogu da naue na odreenom nivou, a naroito svest o tome kako se uenje kod mladih znaajno poveava od 5. do 7. nivoa.
2 Ponaanja koja potvruju/pokazuju uenje39
Model dakle, moe biti koriten za navoenje dokaza o promenama ponaanja, te steenim
znanjima i sposobnostima mladih nastalih kao rezultat uestvovanja u aktivnostima omladinskog rada.
29
Prianje
Druenje
Ponovni susret
Kontakt
Nivo 2.
Uestvuj
Nivo 3.
Budi ukljuen
Nivo 5.
Organizuj
Nivo 6.
Vodi
Nivo 7.
Nivo 4.
Nivo 1.
Uveravanje
Uestvovanje
Posmatranje
PRISTUP I METODOLOGIJA
kao onakve kakvi bi mogli postati. Ono to je kljuno jeste da verujemo u potencijale
mladih kako ne bi ograniavali njihov razvoj. Drugim reima, mi moramo da pokuamo da potujemo sve osobe sa kojima radimo.
4. Doslednost. Omladinski/e radnici/e bi trebali/e da budu dosledni u radu sa mladima. Ovo je potrebno da bi se zadobilo poverenje mladih. Doslednost takoe ukljuuje menadment omladinski/a radnik/ca treba da ima jasno postavljene ciljeve,
metode rada i evaluacije, odnosno treba da bude disciplinovan/a u svom pristupu.
6. Zdrav razum. Zdrav razum bi trebalo da bude primenjen u svim situacijama, jer
iako su oseanja veoma vana, bitno je sagledati ih objektivno.
ni, a ne voeni-voa odnosi. Omladinski/e radnici/e kao i mladi imaju svoje potrebe, meutim, u centru omladinskog rada su potrebe i problemi koje imaju mladi i
na njima je da ih definiu. Uloga omladinskog/e radnika/ce je da pomogne mladima
da bolje razumeju svoje potrebe i da preduzmu odgovarajue akcije i mogua reenja,
to moe biti zasnovano samo na jednakosti.
to omladinski/a radnik/ca uje od mladih bi trebalo da bude potovano i da se prenese ostalima jedino ako se za to dobije dozvola.
(Smith, M.; 1982)
30
Kao to je ve reeno, centralna tema omladinskog rada je lini i socijalni razvoj mladih koji
je kao sam termin prilino irok. Znaenje i ta ono konkretno podrazumeva u odnosu na
sticanje vrednosti, razvoja socijalnih vetina i potencijala mladih mora biti konstantno prilogaavano. Kulturne, ekonomske i politike promene zahtevaju od omladinskog/e radnika/ce da
odgovore sa adekvatnim intervencijama i planiranim programima kako bi se omoguio lini i
socijalni razvoj mladih u odnosu na njihove potrebe i potrebe zajednice.
Prema dokumentu Model efektivne prakse (Model of effective practice; Youth Work Northern
Ireland) programi i aktivnosti unutar omladinskog rada, fokusirajui se na lini i socijalni
razvoj, treba da pomognu mladima da:
Uee je kljuni element procesa omladinskog rada. Odnosi se na nain rada koji omoguava zajedniko donoenje odluka mladih i omladinskih radnika/ca, te time promovie lini i
socijalni razvoj. Ukljuuje vrednovanje dece i mladih kao pojedinaca/ki koje su sposobne da
artikuliu svoje potrebe, interese te da se aktivno ukljue u proces izrade i izvoenja sopstvenih
projekata i aktivnosti. Uee se ne odnosi samo na injenicu da mladi uestvuju u aktivnostima, nego da istinski imaju glas koji se vrednuje i uvaava.
Pristup koji omoguava potpuno uee mladima je ukljuivanje mladih i u sam proces upravljanja, gde mladi imaju pristup moi. Dakako, ovaj pristup zahteva pripremu i stalnu podrku
mladima od strane omladinskih radnika/ca.
40 Curriculum Development; Model of effective practice; Youth Work NI
Forum Syd Balkans Programme
31
Pozitivno iskustvo uea i demokratskog donoenja odluka unutar svoje vrnjake grupe,
moe dovesti do sticanja samopuzdanja i uverenja da mladi mogu neto promeniti, kao i to
ih moe ohrabriti da postanu aktivni u svojoj lokalnoj zajednici i ire.
Uee je inkluzivni koncept koji omoguava da svaka mlada osoba unutar neke grupe, ima
mogunost da u skladu sa sopstvenim kompentecijama preuzme inicijativu i odreene odgovornosti u sledeim poljima:
2 Kreiranje politike
3 Planiranje i sprovoenje programa
2 Menadment i organizovanje
3 Donoenje odluka
Takoe, nezavisno od etnike, kulturne, religijske i seksualne orijentacije, kao i razliitih oblika ometenosti (invaliditeta), svakoj mladoj osobi treba da bude obezbeena mogunost uea
na ravnopravnoj osnovi. U odreenim sluajevima, bie potrebna dodatna podrka i ohrabrivanje da bi se postiglo uee na ravnopravnoj osnovi41.
mevanje pojma ravnopravnosti kao i obaveze da se omladinski rad suprotstavlja svakom vidu
diskriminacije.
Osnovne vrednosti koje treba da se razviju u okviru omladinskog rada su prihvatanje, razumevanje i empatija kako bi se prevazili predrasude i stereotipi koje stoje na putu razvoja zdravih
meuljudskih odnosa.
Na mlade se gleda kao na faktore promene u drutvu; oni mogu imati jak uticaj na svoje
porodice, vrnjake/inje i iru zajednicu. Jedan od najsnanijih uticaja pri osnaivanju mladih
da se ukljue u ovakav rad, jeste poverenje koje imaju u omladinskog/u radnika/cu. Programi
izgraeni na poverenju nailaze na bolje shvatanje i prihvatanje razliitosti u pogledu religije,
seksualnosti, etnikog porekla, kulture i tradicije, kao i testiranja predrasuda i uspostavljanje
ravnopravnosti i jednakih mogunosti za njih kao i za druge44.
Vrednosti
i
Uverenja
Uee
Lini
i
Socijalni razvoj
Prihvatanje
i
Razumevanje
Drugih
33
Etiki kodeks se odnosi pre svega na profesionalne i moralne principe koje omladinski/e radnici/ce moraju da potuju i daje osnov za uniformisane i standardizovane principe u radu sa
mladima. Kao to je u prethodnim poglavljima objanjeno i argumentovano, vrlo je teko
napraviti takav striktan kodeks ponaanja koji e biti primenjiv u svim situacijama, i za sve
tipove omladinskog rada. U dokumentu: Etiki kodeks u omladinskom radu(Ethical Conduct in Youth Work; National Youth Agency; UK), se navodi da je cilj dole navedenog etikog
kodeksa razvijanje etike svesti i ohrabrivanje reflektivnog razmiljanja, radije nego ukazivanje
profesionalcima/kama kako da deluju u odreenim situacijama.
10.1.1. Eticki
principi
2 potivanje svake mlade osobe, izbegavajui bilo kakav oblik negativne diskriminacije na osnovu njihove rase, religije, polne/rodne pripadnosti i seksualne orijentacije.
34
u jednu svrhu, ne smeju koristiti u druge svrhe bez odobrenja mlade osobe osim
ukoliko je vidljiva jasna opasnost za mladu osobu, omladinskog/u radnika/cu ili
nekog/u drugog/u pojednica/ku.
4 omoguavanje prilika za uenje, kako bi se razvili kapaciteti i samopouzdanje u procesu donoenja odluka i izbora putem aktivnog uea u procesu donoenja odluka
2 potovanje izbora mladih osim u sluajevima kada je dobrobit ili legitimni interes
njih samih, ili nekog drugog, ozbiljno ugroen.
4 preuzimanje odgovornosti za procenu rizika i i bezbednost za mlade u aktivnostima u kojima uestvuju mladi
5 pobrinuti se za sopstvenu strunost i kompentenciju, kao i za strunost i kompetenciju ostalih zaposlenih i volontera/ki
3 biti svestan/a balansa izmeu izbegavanja nepotrebnog rizika i dozvoljavanja mladima da ue putem suoavanja s izazovima u obrazovnim aktivnostima
35
4 preuzimanje samo onog posla i odgovornosti za koje omladinski/e radnici/ce imaju potrebna znanja, vetine, sposobnosti kao i potrebnu podrku
2 uvianje kada su nova znanja, vetine i sposobnosti potrebne, te potraiti i preduzeti relevantnu doedukaciju
juju i podravaju:
6 pobrinuti se da su radne kolege/inice, zaposleni/e kao i mladi, upoznati sa etikim
principima omladinskog rada
7 spremnost na ukljuenje u interpretacije, pojanjavanja i diskusije o etikim principima
2 spremnost na prigovor stavovima i praksi drugih kolega/inica ili organizacija/institucija, ija je praksa suprotna navedenim etikim principima46
Visnja
Pavlovic:
37
superviziranog/nu za rad s mladim ljudima, lei u brizi za dobrobit mladih osoba s kojima
e oni/e raditi tokom i nakon edukacije/supervizije. Druga stvar o kojoj supervizor/ka mora
razmiljati je odgovornost omladinskog/e radnika/ce prema iroj zajednici. Posao supervizora/
ke (strunjaka/kinje) je da balansira prava superviziranog/ne i potrebe sa pravima i potrebama
ostalih ljudi u iroj zajednici u kojoj ive i rade. Jedan od modela koji se koristi u pomagakim
profesijama je prema Benksovoj (Banks, S.1995: 25 - 46) briga supervizora/ke da u svom radu
sa superviziranima primeni sledee principe rada sa ljudima:
38
12. Zastita
Dece i Mladih
Kroz Omladinski Rad u Zajednici
12.1. Uloga Profesije Omladinskog Rada u Zastiti
Dece i Mladih
Deca i mladi su najranjiviji lanovi/ce naeg drutva, stoga trebaju da znaju da imaju pravo na
sigurnost kao i to da se oseaju bezbedno svo vreme.
Jedno od osnovnih prava deteta/mladih je pravo na ivot i razvoj. Svi oblici zloupotreba,
nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja dece/mladih, kojima se ugroavaju ili naruavaju fiziki
i lini integritet deteta/mlade osobe i osujeuje optimalni razvoj, predstavljaju povrede tog
osnovnog prava.
Zatita prava podrazumeva, pre svega, raznovrsne drutvene aktivnosti usmerene na spreavanje i iskorenjivanje ovih pojava, kao i organizovanje i neposredno sprovoenje zatitnih
intervencija u konkretnim sluajevima zlostavljanja i zanemarivanja dece47.
Pristup u zatiti dece i mladih zasniva se na multisektorskoj saradnji kako bi se u najboljoj
moguoj meri odgovorilo na ovo kompleksno pitanje. Multisektorsku mreu sainjavaju obrazovni, socijalni, pravni, medicinski sistem kao i nevladine organizacije koje se direktno bave
ovim pitanjima ili rade sa decom/mladima.
Omladinski radnici/ce bilo da su profesionalci ili volonteri/ke imaju obavezu da deluju u
skladu sa UN Konvencijom o zatiti deijih prava (1989), koja podrava najbolje interese
deijih prava, osigurava da sva deca/mladi imaju prava da budu zatieni od bilo kog oblika nasilja i znaajnih ozleda, te da im je pruena adekvatna briga za njihov razvoj. U svim zemljama
bive Jugoslavije zlostavljanje je kategorisano kao povreda zakona, stoga omladinski/e radnici/
ce moraju da deluju i u skladu sa zakonskim obavezama zemlje u kojoj rade i definisanim politikama i procedurama o zatiti dece i mladih same organizacije/institucije u kojoj omladinski/a
radnik/ca radi. Ukoliko omladinski/a radnik/ca ne prijavi sumnju zlostavljanja ili poinjeno
zlostavljanje, mogu postati predmet zakonske tube.
Kada gledamo multisektorski pristup, profesija omladinskog rada u pogledu zatite dece i
mladih radi u oblasti primarne prevencije. Ovde je vrlo bitno razgraniiti koje su to dunosti
i obaveze ovog zanimanja/profesije, te do koje granice see kompetentnost, kao i nunost prosleivanja sluaja/informacije drugim institucijama koje se bave posebnom ili sekundarnom
prevencijom, te zatitnom intervencijom.
Primarna prevencija podrazumeva:
1. Prevenciju i kreiranje sigurnog okruenja
2. Otkrivanje
3. Uee u prikupljanju podataka (izvor informacija za sistem socijalne zatite,
pravni sistem)
4. Podrka u tretmanu i praenje48
47 egarec, N., Mijanovi, Lj.,Obretkovi, M., Pejakovi, Lj., Simovi, I., Stevanovi, I.,; Zatita deteta od zlostavljanja; Jugoslovenski centar za zatitu deteta; Beograd
48 Ibid
Forum Syd Balkans Programme
39
Imajui u vidu da omladinski rad tei ka uspostavljanju sigurne atmosfere za mlade kao i samu
prirodu odnosa izmeu omladinskog/e radnika/ce i mladih, velika je verovatnoa da e mladi
iskoristiti tu atmosferu i poveriti se. Ukoliko omladinski/a radnik/ca sumnja ili je informisan/a
o zlostavljanju deteta/mlade osobe, vrlo je vano da NIKADA samoinicijativno ne istrauje
dalje. U takvim situacijama vrlo je bitno da se informacija prosledi nadlenim licima i institucijama. Ukoliko unutar same organizacije postoji imenovana osoba koja je specijalizovana za
pitanja zatite dece i mladih treba informisati tu osobu, ili ukoliko to nije sluaj informaciju
(napraviti prijavu) treba proslediti centru za socijalni rad ili policiji, koji e dati dalje upute
ta treba raditi. Kada dete/mlada osoba obelodani zlostavljanje, uloga omladinskog/e radnika/
ce jeste da prui podrku, te da pre individualnog razgovora sa mladom osobom potvrdi poverljivost. Drugim reima da da na znanje da je otvoren/a za sluanje, ali da ima obavezu da
prosledi informaciju dalje nadlenim licima/institucijama.
OMLADINSKI/E RADNICI/E NIKADA NE TREBAJU POKUAVATI
DA REE SITUACIJU SAMI!
Dunost omladinskog/e radnika/ce je da prenesu informaciju dalje (zabrinutost ili otvaranje) nezavisno od linih odnosa, kulture, linih uverenja, religije itd.
POLAZNO STANOVITE SU NAJBOLJI INTERESI DETETA
12.3. Zdravstveno-sigurnosne Mere Zastite
Zatita dece i mladih ne podrazumeva samo i reagovanje na zlostavljanje. Ono ujedno ukljuuje neizlaganje dece i mladih rizicima u kojima bi mogli biti povreeni. Stoga, u praksi
omladinskog rada vrlo je bitno razviti procedure u odnosu na zdravstveno-sigurnosne mere
zatite. One ukljuuju pitanja zdravstvenog osiguranja kada se sa mladima ide na neki izlet,
kamp ili ekskurziju, prvu pomo, procedure u sluaju poara, procedure tokom transporta
mladih, potrebne informacije o mladima, korienje bezbednih igara i aktivnosti, pitanje puenja i alkohola itd. Svaka od aktivnosti omladinskog rada nosi sa sobom odreene elemente
rizika, stoga je vrlo bitno napraviti analizu rizika, gde se pravi procena da li je rizik visok ili
nizak, te u skladu sa tim doneti odluku o sprovoenu ili nesprovoenju odreene aktivnosti,
kao i preduzimanje mera predostronosti kako bi se postojei rizici smanjili. Svi ovi elementi
su definisani politikom i procedurama same organizacije, te se u odreenoj meri razlikuju od
organizacije do organizacije.
Deca/mladi koji poznaju svoja prava, bolje su obueni da se zatite
tako to im se daje dozvola da obelodane tajnu ako se zlostavljanje
dogodilo. Stoga je uloga omladinskih radnika/ca da upoznaju decu
i mlade sa njihovim pravima!
40
3 Kada radimo u partnerstvu sa drugim organizacijama/institucijama, partneri moraju preuzeti odgovornost da zadovolje minimalne standarde u domenu zatite dece i
mladih u programima
41
13. Vaznost
Omladinskog Rada
u Postkonfliktnim Podrucjima
Mladi zauzimaju posebno mesto u drutvu zbog velike mladalake energije i moi transformacije, te razvojnog procesa kao specifinog perioda u odrastanju, gde kognicija jo nije dostigla
svoj vrhunac pa su mladi esta meta zloupotreba i manipulacija. Konsekventno tome, mladi ne
samo da predstavljaju rtve direktnog nasilja, nego su esto i sami uesnici/e nasilja, bilo kao
vojnici/kinje ili kao poklonici/e odreene ideologije koja promovie nasilje. Na koncu su uvueni u krug nasilja koji se infiltrira u njihove ivote, te predstavlja odrednice njihovih stavova,
vrednosti i delovanja. Promene koje se u adolescenciji deavaju, izuzetno su znaajne za dalji
razvoj i delanje odrasle osobe, na osnovu ega se kreira kultura buduih narataja.
Iz gore navedenih razloga, na mlade treba obratiti posebnu panju u dugoronom procesu
izgradnje mira i uspostavljanju alternativnog pristupa nasilju i sukobu. Mladi su vieni kao
agenti socijalnih promena, ekonomskog razvoja i tehnolokog razvoja. Ujedno predstavljaju
rizinu socijalno - demografsku grupu koja ima nesigurnu budunost, iako su vieni kao
najvea drutveno-socijalna nada. Suoeni su sa paradoksom - od njih se oekuje da budu
integrisani u postojee drutvo ali i da predstavljaju silu za transformaciju istog49.
Usled svega moemo primetiti veliki pritisak i oekivanja od mladih od strane drutva, no
ipak, odnos oekivanja i ulaganja u mlade nisu reciproni. U pogledu zadovoljavanja potreba
mladih, njihovog obrazovanja i drutvenog priznavanja kao rizine grupe, ne stavlja se dovoljno veliki akcenat, te upravo u odnosu na tu problematiku omladinski rad igra veliku ulogu.
Gledajui istorijski razvoj i geografska podruja gde se omladinski rad baziran na socijalnoj
edukaciji sprovodi, moemo da vidimo da je u velikoj meri naao primenu u postkonfliktnim
podrujima. Naime, tip omladinskog rada koji je baziran na socijalnoj edukaciji predstavlja
britanski model, koji je izuzetnu primenu naao u Severnoj Irskoj, te se sredinom 90 godina
prolog veka ovaj model proiruje na podruje bive Jugoslavije kroz rad vedsko - severnoirske
nevladine organizacije PRONI Institut za socijalnu edukaciju (2004 god. organizacija menja
ime u Forum Syd Balkans Programme, 2007. nekadanji projekti iste organizacije se lokalizuju
i registruju kao 6 lokalnih NVO-a).50
Ovaj model omladinskog rada je vrlo specifian u odnosu na podruje reavanja konflikta, jer
je metodologija preuzeta iz mirovnih studija, kako bi se na to adekvatniji nain odgovorilo
na potrebe mladih koji ive u postkonfliktnim drutvima. Rad ove organizacije je zapoeo u
istonoj Hrvatskoj, a zatim se proirio i na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju (Vojvodinu), Crnu
Goru i Makedoniju Koncept je ukljuivao rad u gradovima koji su bili etniki podeljeni, gde
49 http://www.un.org/esa/socdev/unyin/iyd2003.htm
50 R. Srbija; Centar za omladinski rad; Makedonija; Triangle; Centar za neformalno obrazovanje; Crna Gora;
Forum MNE; Centralna Bosna; Centar za edukaciju mladih; Maglaj/Doboj; Centar za omladinski rad i neformalno obrazovanje; Brko distrikt; PRONI-Centar za omladinski razvoj; Brko
42
je bio zastupljen visok stepen meuetnike netrpeljivosti, vrlo nizak nivo interetnikog dijaloga, te su se i dalje smatrali kao visoko rizina podruja u pogledu eskalacije sukoba, gde je
omladinski rad naao dvostruku primenu u;
1. Transformaciji konflikta (v. 13.2.1. Konflikt menadment ili reavanje konflikta ili
konflikt transformacija)
Brojni teoretiari i praktiari koji se bave konfliktom zagovarju primenu termina konflikt
transformacije nasuprot konflikt menadmentu i reavanju konflikta. Lederach (Lederach,
J.P., 1989) govori da pojam reavanje konflikta upuuje na pretpostavku da je konflikt negativan i samim tim da se treba razreiti, kao i da je konflikt kratkoroni fenomen koji se reava
putem medijacije, ili drugim intervencijama. Nadalje, konflikt menadment sa pravom govori
o konfliktu kao dugoronom procesu koji se ne moe brzo razreiti, no menadment upuuje
da se ljudi mogu kontrolisati kao da su fiziki objekti. Ujedno menadment navodi da je
osnovni cilj smanjenje ili kontrola nasilja, pre nego bavljenje sa pravim uzrokom problema51.
Sa druge strane pojam konflikt transformacije govori o boljem razumevanju same prirode
konflikta, jer ukazuje da konflikt ne moemo prosto eliminisati ili kontrolisati, nego da ga
prepoznamo i radimo na njemu putem dijaloga. Ovaj pojam opisuje konflikt kao prirodnu
pojavu koja se javlja meu ljudima, te da konflikt obino menja percepciju naglaavajui razliitosti meu ljudima i njihovim pozicijama. Konflikt transformacija se bazira na konceptu gde
se kroz dijalog radi na poboljanju meusobnog razumevanja, odn. dolazi do transformacije
percepcije samog problema, slike o sebi, odnosa, akcije ili drugih ljudi ili grupa, ime se meusobni odnosi i socijalne strukture poboljavaju kao rezultat konflikta umesto da se naruavaju. Lederach (Lederach, J.P.; 1989), govori da konflikt transformacija mora biti primenjena
na linom i sistemskom nivou. Na linom nivou, ukljuuje svesnost, rast i spremnost na promenu koja nastaje kroz prepoznavanje emocija straha, ljutnje, tuge i gorine. Dok sistematska
transformacija ukljuuje proces razvoja pravde, ravnopravnosti u celokupnom drutvenom
sistemu. Transformacija linih odnosa vodi ka transformaciji drutvenog sistema, kao to i
drutveni sistem vodi ka linim transformacijama. Klju obe transformacije jesu istina, pravda,
milosre, kao i osnaivanje i meuzavisnost.52
43
Ovi principi su inkorporirani i u omladinski rad koji je baziran na socijalnoj edukaciji pri radu
sa mladima u postkofliktnim podrujima.
Sam koncept obuhvata rad u gradovima koji su etniki podeljeni - prvi korak podrazumeva
rad sa grupama odvojeno - gde se u ovoj fazi radi na preraivanju linih oseanja, graenju
linog i grupnog identiteta, line samosvesti i samopouzdanja, te sticanju vetina i sposobnosti
za konflikt transformaciju. Drugi korak podrazumeva direktan kontakt izmeu dve grupe u
vie susreta, nakon to su grupe dostigle ravnopravan status u odnosu na svoje sposobnosti i
identitet. Susreti dve grupe se deavaju u sigurnoj atmosferi pod institucionalnom podrkom i
profesionalnom facilitacijom, kako bi se obezbedile ravnopravne norme.
U konflikt transformaciji i graenju mira veliki akcent je stavljen na grupni identitet, jer
osnovni problem nije lini nego kolektivni konflikt izmeu dve grupe (razliitog rasnog, etnikog, nacionalnog porekla). Meugrupne predrasude su osnove stereotipa, negativnih oseaja i diskriminacije prema drugim grupama, koji mogu eskalirati u sukobe. Kroz kontakt sa
drugom grupom uspostavlja se dijalog te se dobijaju informacije o vrednostima, problemima i
oseanjima druge strane - samim tim menja se postojea percepcija i predrasude se smanjuju.
Ovaj tip omladinskog rada radi na individualnim i grupnim identitetima koji su formirani pod uticajem istorije, kulturnog naslea, pokuavajui da obui mlade kako da uivaju u
svojim pravima bez naruavanja prava drugih, kao i da lobiraju i da zastupaju prava grupa i
individua koji pripadaju ranjivim grupama. Ono to je uoeno kao problem kod ovog pristupa
jeste da se rad sa mladima odvija u sigurnom okruenju, a potom se suoe sa drutvom u kom
postoje i dalje hijerarhijska stuktura diskriminacije, predrasuda, mrnje, nepravde, asimetrija
moi. Stoga svaki program pored osnaivanja kapaciteta u kritikom miljenju, mora da tei
i da osposobi pojednica/ku da se odupre veini/drutvu54, i da aktivno sa drugima doprinosi
sistemskim promenama u drutvu.
zajdnici/drutvu, gde su razlike viene kao pozitivna injenica iz koje uimo i obogaujemo
se. Proces prepoznavanja drugih koji su razliiti a ravnopravni sa nama, nije lak - zahteva
razumevanje pojma ravnopravnosti kao i obaveze da se omladinski rad suprotstavlja svakom
vidu nasilja i diskriminacije.
Osnovne vrednosti koje se neguju unutar omladinskog rada su prihvatanje, razumevanje i
empatija, kako bi se prevazili predrasude i stereotipi koje stoje na putu razvoja zdravih meuljudskih odnosa i konstruktivne transformacije konflikta. Istraivanja su pokazala da se nasilno
ponaanje kod mladih ne javlja usled odsustva vrednosti, nego usled usvojenog sistema vrednosti koje opravdava nasilje. Iz tog razloga omladinski rad ima fokus na testiranje vrednosti i
uverenja kod mladih, te, sa druge strane, razvoj socijalnih vetina koje ukljuuju konstruktivnu transformaciju konflikta.
Uporedo, na principu uea kao inkluzivnog koncepta, omoguuje se mladima da postanu
aktivni lanovi/ce unutar svoje zajednice, kroz preuzimanje inicijativa i sprovoenje aktivnosti
i razliitih projekata u skladu sa svojim kompentencijama. Omladinski/e radnici/ce pruaju
podrku mladima u itavom procesu, i zajedno sa mladima i za mlade lobiraju za njihova
prava u drutvu, kako bi se kreirala platforma za rad sa mladima koja omoguuje da se glas
mladih uje i da su njihove potrebe zadovoljene. Imajui u vidu da su mladi vieni kao agenti
promena u drutvu, koji mogu imati jak uticaj na svoje porodice, vrnjake/inje i iru zajednicu - na taj nain doprinosi se socijalnoj rekonstrukciji kao i u izgradnji kulture nenasilne
transformacije konflikta u drutvu.
va u odraslo doba, koji je vie generalan pristup ali predstavlja preduslov za ustrajnu
primenu vetina i znanja nenasilne transformacije konflikta. Ovaj proces je usmeren na
izgradnju linosti/jastva, sa sveu o identitetu i subjektivnom odnosu prema unutranjoj i spoljnoj realnosti, kao i o sopstvenim izvorima delatnosti, gde se ukljuuje:
2 graenje identiteta, samostalnost, samopouzdanje, odgovornost, vrednosti, razvijanje kritikog miljenja, emocionalna inteligencija, svesnost o sebi i sopstvenim
potrebama kao i potrebama okoline.
Ovaj deo obrazovanja predstavlja nadogradnju na prethodni, kao vie generalni, sveobuhvatni te usmeren na pruanje podrke razvoju linosti/jastva kod mladih. Nakon
izgradnje platforme za samostalno delovanje i samouvid, mladi treba da dobiju alat
i potrebno znanje kako da zastupaju sebe i svoje potrebe u konfliktima na nenasilan
nain. Ovaj paket znanja i vetina je primenjiv za razliite starosne grupe, te predstavlja specijalizaciju znanja i vetina potrebne za nenasilnu transformaciju konflikta,
Forum Syd Balkans Programme
45
za razliku od prvog koji je usko usmeren na mlade potujui njihov razvojni proces
adolescencije. U ove vetine i znanja se ubrajaju:
2 Komunikacijske vetine (asertivnost, aktivno sluanje, nenasilna komunikacija)
3 Razumevanje sukoba i vetine reavanja sukoba
2 Kreativno reavanje problema
3 Osnove medijacije i pregovaranja
Iz gore navedenog moemo da vidimo da zbog same prirode omladinskog rada zasnovanog na socijalnoj edukaciji i vrednostima koji on nosi, omladinski rad u postkonfliktnim
podrujima, ne samo da doprinosi, nego i promovie itav koncept, kao to i predstavlja
odlian alat za konflikt transformaciju u drutvu. Ujedno, ima znatnu primenu i u podrujima koja nisu iskusila ratove i konflikte, jer su konflikti opte prisutni u naim ivoima na
razliitim nivoima te je primenjivanje pomenutog pristupa znaajno za dugoronu izgradnju
kulture mira.
46
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
14. Mogucnosti
Priznavanja
Zanimanja Omladinski/a Radnik/ca
Kada govorimo o priznavanju zanimanja/profesije omladinski/a radnik/ca, postoje razliita
miljenja na tu temu. Naime, kao to je i objanjeno u poglavlju 3. Istorijski razvoj omladinskog rada na naem podruju, ovo zanimanje/profesija nije formalno priznato niti je uvedeno
u nomeklaturu zanimanja. No, u nekim evropskim zemljama ovo zanimanje postoji ve dugi
niz godina. Sa novonastalim promenama u naem drutvu, evidentne su potrebe za to da se,
formalnom priznavanju omladinskog rada kao zanimanja/ profesije, mora posvetiti vie panje
nego to je to do sada bio sluaj. Priznavanje bio bilo jedan od pokazatelja sistematske-sveobuhvatne brige drutva za mlade i organizovane adolescencije, te ujedno i uspostavljanja kvaliteta rada sa mladima kroz neformalno obrazovanje. Mnogi praktiari omladinskog rada kao
i pripadnici drugih srodnih profesija koji su imali iskustvo zajednike saradnje, miljenja su
da omladinski rad zasluuje da bude priznat kao zanimanje/profesija koje je komplementarno
drugim profesijama koje se bave mladima, jer omladinski rad ima formalano akademsko obrazovanje u razliitim oblicima sve do dodiplomskih studija, ima svoju metodologiju, filozofiju,
svrhu, kvalitet rada i profesionalnu etiku. No, ovaj zadatak je prilino kompleksan, jer se suoavamo sa nizom problema kako da to ostvarimo, upravo iz razloga to godinama nije postojao
nikakav sistematski pristup. Pitanje priznavanja zanimanja/profesije omladinskog rada zahteva
sagledavanje sledeih aspekata:
47
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
49
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
U okviru omladinskog rada dakako postoje neki od gore navedenih elementa, ali ne postoji
usaglaenost na nacionalnom nivou, nego na organizacijskom nivou. Dakle, omladinski rad
ima svoj nivo specijalizovanih znanja i vetina, kodeks i profesionalnu etiku, kontinuirani
razvoj u obrazovanju kroz raznovrsne treninge, mehanizam za istraivanja i sankcionisanje
ponaanja, visoko obrazovanje, ali se ne moe rei da svaka organizacija ima gore navedeno,
nego se praksa razlikuje od organizacije do organizacije. Ujedno ne postoji kategorizacija tipova omladinskog rada, niti kreirana standardizacija u odnosu na potrebne kvalifikacije za
sprovoenje razliitih tipova omladinskog rada.
injenica o razliitim tipovima i razliitostima o nivou potrebnih kvalifikacija se odnosi i na
obrazovanje samih praktiara omladinskog rada. Trenutno smo zateeni u situaciji gde omladinski rad sprovode praktiari/ke najrazliitijeg obrazovanog profila;
1. Volonteri
2. Profesionalni omladinski radnici
Ovakva situacija je slina i u ostalim evropskim zemljama, gde sam procenat zastupljenosti volontera/ki u omladinskom radu varira od 10-24% recimo u Danskoj, Lihentajnu, Holandiji,
vajcarskoj dok u Vejlsu, kotskoj, Belgiji, Kipru, Nemakoj i Malti procenat dostie i 80-100%.
Iz ovoga je oigledno da volonteri/ke igraju znaajnu ulogu u sprovoenju omladinskog rada.
Ujedno, oigledna je injenica da se u odreenim situacijama kvalifikacijama volontera/ki ne
pridaje dovoljno znaaja, jer se generalno omladinski rad suoava sa manjkom ljudskih resursa.
Dakle, prema porerovoj i prema Bulatoviu priznavanje omladinskog rada kao profesije bi
znailo da se omladinskim radom mogu baviti samo profesionalci/ke koji/e imaju zavreno
visoko obrazovanje usko specijalizovano za omladinski rad. Sa uvoenjem profesije pod ovim
kriterijumom i licence za rad eliminisali bi vie od 95 % ljudi koji se bave omladinskim radom, jer ne bi ispunili akademske uslove za obavljanje ove profesije. Ovakav postupak bi se
video kao vrlo nepopularan i koji bi rezultirao na tetu mladih ljudi. Omladinski rad se ve
suoava sa problemom da je veliki broj mladih neobuhvaen programima omladinskog rada
zbog manjka ljudskih resursa (i finansija), gde bi se, uvoenjem profesije pod ovim uslovima i
licence za rad, stanje znatno pogoralo.
50
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
Nadalje ako sagledamo ostale uslove profesije, jedan od njih je priznavanje od strane javnosti
da omladinski rad poseduje odreena specifina znanja. Prema ovome omladinski rad jo
uvek nema status profesije, iako realno omladinski rad poseduje specifina znanja, vetine
koje su nune za obavljanje omladinskog rada. Omladinski radnici/e su marginalizovani u
profesionalnom smislu zato to druge profesije ne priznaju u dovoljnoj meri znanja i ekspertizu omladinskih radnika/ca. Jedan od razloga za ovakvu situaciju jeste to je omladinski rad
relativno novi pojam na naim podrujima i javnost jo uvek nije upoznata sa istim. Sa druge
strane imamo i generalnu prisutnost skepticizma prema radu nevladinih organizacija upravo
zbog dugogodinjeg rada bez sistematizacije, standardizacije i transparentnosti o osiguranju
kvaliteta. Ovo predstavlja jo jedan razlog zato se ovim pitanjem moramo pozabaviti sa daleko
veim prioritetom nego to je bilo do sada.
51
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
rad nalazi sa razliitim obrazovnim profilom praktiara omladinskog rada, mnogi strahuju da
e pri procesu profesionalizacije izgubiti mogunost da nastave sa ovim radom. Ono to je vrlo
vano napomeniti da cilj profesionalizacije nije eliminasanje ljudskih resursa zbog neadekvatnih
kvalifikacija, nego se profesionalizacija zalae za doedukaciju praktiara (ukoliko je potrebno).
Izjave poput; Svi mogu da se bave omladinskim radom, bez obzira na njihovo obrazovanje, je vrlo neodgovorna izjava prvenstveno prema svojim krajnjim korisnicima-mladima, jer mladi
zasluuju i imaju pravo na kvalitetne usluge, kao to i praktiari omladinskog rada imaju obavezu
da osiguraju kvalitetne usluge. Profesionalizacija i osiguranje kvaliteta omladinskog rada je od
eminentne vanosti, ne zbog interesa samih praktiara omladinskog rada (kako bi omladinski
radnici/ce sa visokim obrazovanjem osigurali svoj status u ovoj industriji), nego njena vanost lei
u obezbeivanju kvalitetnih usluga mladima i spreavanje primera loe prakse.
Loa praksa u omladinskom radu se ne vezuje za svesnu odluku o sprovoenju loe prakse, ona
se katkad deava prosto zbog neupuenosti ta je dobra praksa i nerazumevanja samog koncepta omladinskog rada i koja je uloga omladinskih radnika/ca u razvojnom procesu mladih.
Omladinskim radom se mogu baviti praktiari razliitih obrazovnih profila, ali moraju stei
minimalni nivo osnovnih znanja, vetina i stavova koji su potrebni za osiguranje osnovnih
kriterijuma za sprovoenje kvalitetnog omladinskog rada. Sa tim se izbegava mogunost
da se napravi vie tete nego koristi na razvojni proces mladih.
Ako se osvrnemo na proces profesionalizacije omladinskog rada u internacionalnom kontekstu zatiemo sledeu situaciju:
menja gde imamo sve vie ljudskih resursa koji se puno radno vreme bave omladinskim
radom. Ova injenica e pomoi ka kreiranju tela znanja o omladinskom radu
3 Lokalizacija usko specijalizovanog obrazovanja u obliku visokog obrazovanja i univerzitetskih kurseva predstavalja veliki pomak u priznavanju ovog polja delovanja, i ujedno
predstavlja jedan od preduslova za priznavanje profesije/zanimanja
2 Postoji lokalno znanje, iskustvo i vetine koje se mogu iskoristiti za kreiranje i sprovoenje obaveznih treninga praktiara/ki omladinskog rada za osiguranje minimalnih
kriterijuma kvaliteta omladinskog rada
3 Kreiranje Nacionalih strategija za mlade i izdvajanje finansijskih sredstava za omladinski rad od strane drave
63 Youth Affairs; Council of Victoria Inc.; (2004); That Old Chestnut; The Professionalisation of youth work
in Victoria-A discussion paper
52
Forum Syd Balkans Programme
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
Ono to je vano napomenuti da su u veini sluajeva usko specifine studije vezane za omladinski rad dizajnirane tako da omoguavaju studentu/kinji da uporedo sa studiranjem radi. Ovaj aspekt je vrlo vaan za proces profesionalizacije koji tei ka podizanju kvalitete usluga omladinskog
rada kroz jaanje kvalifikacija omladinskih radnika/ca, pri emu se ne gube ljudski resursi koji
ve rade u sektoru omladinskog rada tokom njihovog studiranja. Na istom principu su kreirane i
usko specifine studije i obrazovanje za omladinskog radnika/cu na naim podrujima.
Dakle, ako govorimo o usko specijalizovanom obrazovanju o omladinskom radu kod nas imamo obrazovanje razliitih nivoa; u obliku programa visokog obrazovanja (180/210 ECTS kredita) i u obliku univerzitetskog kursa (30/60 ECTS kredita).
53
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
ki program mora biti akreditovan i odobren od Ministarstva omladine i sporta. Dakle, slian
pristup se moe primeniti i kod nas.
Pored gorenavedenih uslova potrebno je ostvariti i sledee aspekte na nacionalnom nivou kako
bi se krenilo u ovom pravcu;
1
2
1
2
rada (gde se ne mora nuno stavljati fokus samo na formalno obrazovanje, nego da se
kvalifikacije sagledavaju kao set znanja, vetina, sposobnosti, stavova i iskustva, koji se
mogu takoe stei i kroz neformalno obrazovanje)
Definisanje minimalnog nivoa obrazovanja/treninga koji svaki praktiar/ka mora da
ima da bi se bavio/la omladinskim radom
Definisanje kodeksa ponaanja i profesionalne etike, vrednosti, osnovnih principa, i
politiku zatite mladih u praksi
Uspostavljanje Profesionalne asocijacije/Asocijacije praktiara omladinskog rada kao
krovnog tela
Uvoenje omladinskog radnika/ce u nomenklaturu zanimanja
55
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
Kategorija Pa
Osnovni Ciljevi
1 Zastupanje pravnih interesa
2
1.P
Pravna
1
itanja
lanova
Unapreenje uslova zapoljavanja i plata
Promovisanje prava i zdravstvene zatite lanova
Podravanje lanova i pruanje
za konske pomoi oko pitanja
zapoljavanja
Osnovne Funkcije
2 Pruanje podrke pri pregova-
3
2
3
1.1. lanstvo
5
1.2. Finansiranje
1 Traenje donacija
2 Kontinuirano finansiranje od lanarina
1 Visina lanarine je regulisana skalom u zavisnosti od visine plate.
2 Asocijacija je podeljena na podjedinice, gde bi se lanovi ukljui-
1.3. Menadment
3
56
4 Asocijacija razvija etiki kodeks koji odreuje principe kao smernice ponaanja i delovanja u praksi
narui etiki kodes. Disciplinske procedure mogu biti od upozorenja, suspenzije ili iskljuenja iz Asocijacije.
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
1 Obezbeivanje kontinuiranog
2
1
2 Promovisanje profesije omla3
2. R
Profesionalni
azvoj
dinskog rada
Promovisanje profesionalnih
standarda i primera dobre
prakse u omladinskom radu
Promovisanje i obezbeivanje
mogunosti za profesionalni
razvoj
2
1
2
1
2
1
3
2
3
2.1. lanstvo
2.2. Finansiranje
1 Traenje donacija
2 Kontinuirano finansiranje od lanarina
1 Visina lanarine je regulisana skalom u zavisnosti od visine plate.
57
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
2.3. Menadment
2.5. Disciplinske
procedure
narui etiki kodes. Disciplinske procedure mogu biti od upozorenja do suspenzije ili iskljuenja iz Asocijacije.
Gore su prikazani primeri iskustva drugih zemalja, kao i dva modela Profesionalne asocijacije,
gde je uvieno da osnivanje jednog takvog tela pomae procesu profesionalizacije, a negde ak
predstavlja i preduslov.
Pitanje koje se postavlja, da li je osnivanje Profesionalne asocijacije jedan od kljunih koraka
i u naem konteksu?
Ako sagledamo realno situaciju, problematika omladinskog rada u zemljama zapadnog Balkana se ne razlikuje mnogo od ostalih zemalja, sa tim to moda u pojedinim aspektima jo
vie zaostajemo. injenica jeste da ne postoji krovno-koordinaciono telo koje bi se bavilo svim
pitanjima omladinskog rada, od samog definisanja, osiguranja kvalititeta, razmene informacija, kreiranja mogunosti za dijalog, profesionalim usavravanjem, zagovaranjem i promovisanjem omladinskog rada. Svi ovi aspekti jesu vrlo bitni kako bi se osigurale kvalitetne usluge
mladima i kako bi odgovorno odgovorili na potrebe mladih.
Ukoliko uzmemo pretpostavku oko usaglaavanja potrebe osnivanja, sledee je pitanje koji
model bi bio najadekvatniji?
Kroz analiznu situacije na terenu, moemo pokuati dati predlog za model kao startnu poziciju za dalje diskusije i debate.
U odnosu na modele koje su gore predstavljeni, moemo rei da je najadekvatniji kombinovani model (v.dole), ali sa naglaskom da se delatnosti u odnosu na pravne aspekte moraju svesti
na niu stepenicu, poto se nalazimo na samom poetku sistematizacije. Nadalje, u pogledu
naziva tog tela, u internacionalnom kontekstu, vidimo da se primenjuje naziv Profesionalna
Asocijacija, no ako pogledamo situaciju kod nas i debatu oko profesije/zanimanja, moda je
primereniji naziv Asocijacija praktiara/ki omladinskog rada, (dalje u teksu APOR) gde ne iskljuujemo praktiare/ke sa razliitim obrazovnim profilom. U odnosu na lanstvo, ono moe
biti sainjeno i od pojedinaca/ki i organizacija/institucija. Ovakav primer lanstva nalazimo u
Severnoj Americi (the Association of Child and Youth Care Professionals), gde kroz ovaj pristup dobijamo olakavanje pri sprovoenju samog osiguranja kvaliteta, jer organizacije mogu
lake da obezbede sistematizaciju primenjivanja etikog kodeksa, vrednosti, osnovnih pricipa
itd. ukoliko je postave kao radnu politiku svoje organizacije.
58
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
Predloene kljune
aktivnosti APOR-a
1
2
1
2
1
2
1
59
MOGUNOSTI PRIZNAVANJA
ZANIMANJA OMLADINSKI/A RADNIK/CA
1. Pojedinci/ke
Clanstvo
2. Organizacije/institucije
a) Omladinske organizacije
b) Organizacije koje sprovode omladinski rad
c) Institucije koje sprovode same usluge, menadment, politiku, istraivanje u oblasti omladinskog rada
Finansiranje
4 Traenje donacija
5 Kontinuirano finansiranje od lanarina
2 APOR se registruje kao udruenje graana
3 Baziran na lanstvu (individue, organizacije); omladinski
2
Menadment
3
2
3
2
Etiki kodeks
Asocijacija razvija etiki kodeks koji odreuje principe kao smernice ponaanja i delovanja u praksi
Disciplinske procedure
60
ZAVRNA RE
15. Zavrsna
Reci pitanja za diskusiju
U ovoj publikaciji smo pokuali kroz osnovne teorije o svrsi i strukturi omladinskog rada
poblie objasniti ta je to omladinski rad, te dati pregled trenutnih problema i mogunosti za
dalji razvoj omladinskog rada kako bi pruili kvalitetnije usluge mladima. Vano je napomeniti da je svrha publikacije da se podstakne diskusija na gore pomenute teme, jer ovo predstavlja
samo jedno vienje, i nikako kranje definisanje. Publikacija moe posluiti kao struktura vanih pitanja za dalje diskusije o omladinskom radu. Predloeno je nekoliko akcija kako se moe
dalje podstai razvoj i priznavanje omladinskog rada, ali dalji tok dogaaja zavisi iskljuivo od
nas samih i koji emo put izabrati.
Postoji jo jedna alternativa, a to je da ne radimo apsolutno nita po pitanju svih gore navedenih tema. U tom sluaju, se moemo zapitati kakav e to uticaj imati na sektor omladinskog
rada i na same mlade. Pri ovom pristupu postoji zabrinutost da i ovako ve marginalizovan
omladinski rad postane jo vie zapostavljen i gurnut u stranu. Ono to je kljuno u ovom
procesu jeste da se istakne jedinstvenost uloge omladinskog radnika/ce sa mladom osobom i
komplementarnost sa drugim profesijama, te koliko omladinski radnik/ca ima uticaj na razvoj
mladih ljudi zbog svoje specifine prirode odnosa. Sama injenica da imamo uticaj na razvoj
mladog oveka nosi sa sobom veliku odgovornost, koja zahteva pruanje kvalitetnih usluga
mladima i sistem osiguranja kvaliteta. Proces profesionalizacije prvenstveno moramo sagledavati u okviru koristi za mlade i odgovorosti prema mladima.
Pitanja Za Diskusiju
1. Koja je definicija omladinskog rada u naoj zemlji?
2. Koji sve tipovi omladinskog rada postoje?
3. Koje su to potrebne kvalifikacije u odnosu na razliitost tipova omladinskog rada?
4. Da li je proces profesionalizacije potreban u naoj zemlji? Ukoliko jeste koji model
doedukacije praktiara omladinskog rada e se primeniti?
61
BIBLIOGRAFIJA
Bibliografija
1. Young, K: (1999); Art of Youth Work; Russell House Publishing Ltd. UK
2. Smith, M. ; (1982); Creators not consumers; Rediscovering social education 2e, Leicester: National Association of Youth Clubs.
3. Stuart, G.R., (2003); Nonviolence and Youth work practice in Australia, Theses submitted for degree of Doctor of Philosophy,
7. Grupa Hajde Da, (2005):Neformalno obrazovanje u Evropi - Korak ka prepoznavanju neformalnog obrazovanja u SCG, Beograd
8. M. Taylor (2005) Draft European portfolio for youth workers and youth leaders work-
62
BIBLIOGRAFIJA
30. Sercombe, H.; Youth work and professionalisation; Centrecare Goldfields; Kalgoorlie; Western Australia
Youth partnership, Council of Europe, Directorate of Youth and Sport; Strasbourg;
Socio-economic scope of Youth Work in Europe
32. Denholm, C. J. (1990) Canadian child and Youth care 1979-89: Implications for
the Australian profession, Youth Studies
31.
Izvori sa Interneta
1. Brofenbrenners Ecological Systems Theory;
http://pt3.nl.edu/paquetteryanwebquest.pdf#search=%22Bronfenbrenners%20theory%22
63
Izdava:
Forum Syd Balkans Programme
Autorka:
Vanja Kalaba
Lektura:
Nataa Atanasijevi
Prelom i dizajn:
Adorjan Kurucz
tampa:
Standard2, Beograd
Beograd, 2008.